Upload
srednjahr
View
220
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
1/24
ffi
Hl"ff:ti?Hr"n'
ldentifikacijska
naljepnica
pnZr-llvo
NALIJEptl
Blo
BIOLOGIJA
Ispitna
knjiZica
2
A,
(,
(r1,1,
Rdsrrno
fue
'{')
c
Bro.25.HR.R.K2.24
ilililililililt
12
ll
1iltil1tffiilililil
1
8C)O2
Bto tK-2
D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
2/24
Biologija
Bto tK-2 D-S025
ill]ilililil
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
3/24
OPCE
UPUTE
Pozorno
proditajte
sve
upute
islijedite
ih.
Ne
okrecite stranicu i ne
rje5avajte
zadatke
dok to
ne
odobri deZurni
nastavnik.
Nalijepite
identifikacijske
naljepnice
na
sve
ispitne
materijale
koje
ste dobili
u sigurnosnoj vrecici.
lspit
traje
135 minuta
bez
stanke.
Zadalci se
nalaze
u
dvjema ispitnim
knjiZicama. Redoslijed rje5avanja birajte sami.
Dobro
rasporedite
vrijeme
kako
biste mogli rije5iti sve zadatke.
lspred
svake
skupine zadatakaje
uputa
za
rjesavanje. Pozorno
je
proditajte.
Pi5ite
citko.
Neditki
odgovori
bodovat
6e
se
s
nula
(0)
bodova.
Ako
pogrije5ite
u
pisanju,
pogreSke
stavite
uzagrade,
precrtajte
ih
istavite
skra6eni potpis.
Upotrebljavajte
iskljudivo
kemijsku
olovku kojom
se
pi5e plavom
ili
crnom bojom.
Kada rijeSite
zadatke,
provjerite
odgovore.
Zelimo Vam mnogo
uspjeha
Ova ispitna knjiZica
ima24
stranica,
od toga
4
prazne.
Ako
ste
pogrije5ili
u
pisanju
odgovora,
ispravite
ovako:
a)
zadatak
zatvorenoga
tipa
lspravno
Ax
B
c
/
Prepisan
todan
odgovor
b)
zadatak
otvorenoga
tipa
lspravak pogre5noga unosa
AI
B
cX
C
XcO
J
\
Skra6eni
Neispravno
AB
potpis
tuor€no9o
trPa
44s+€g4#@
eetarererador.,i(
J
T
Precrtan
netodan
odgovor u zagradama Todan
odgovor
Skra6eni
potpis
Bto tK-2 D-S025
ililillil|lilil
99
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
4/24
Biologija
ll. Zadatci kratkoga
odgovora
i
dopunjavanja
U sljede6im zadatcima
odgovorite
kratkim
odgovorom
(rijedju,
brojem,
s
nekoliko rije6i
ilijednostavnom
redenicom) ili
dopunite
redenicu/crteZ upisivanjem
sadrZaja
koji
nedostaje.
Odgovore upi5ite
samo
na
predvideno
mjesto
u
ovoj
ispitnoj
knjiZici.
Ne
popunjavajte prostor
za
bodovanje.
51.
Tablica
prikazuje
prosjednu
tjelesnu
masu i
prosjedan
unos
kisika triju vrsta sisavaca
mjerenih
u stanju mirovanja.
51.1. Usporedite
podatke
iz
tablice
i
u
jednoj
redenici zakljudite
kakav
je
odnos
izmedu
tjelesne
mase,
unosa kisika
i
gubitka
topline
navedenih
sisavaca.
54fl
ic
Z;
,t
rn
r,t
izr
4.CSt fv1
a.,4
k,'t,fa
5'1.2. Kqa
6e
Zivotinja,
miS
ili madka, uz
dovoljno
hrane
lak5e
podnijeti
Zivot
u vru6im
predjelima?
Jednom
redenicom
objasnite
odgovor.
h'"-
./
(h,rA
Vee
q
,n
s)'r,.*
t'
'fi
*.-
os(
J,.J,*'
Vrsta
sisavca
Prosje6na
tjelesna
masa (kg)
Prosje6an unos kisika
(mL
kg*t6-t;
mrs
0,025
1
500
vJeveflca
0,5
880
madka
3
435
;1. uuit'
do
rzsl"*n
ililililililil
02
Bto
tK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
5/24
Biologija
52. Slika
prikazuje
uzgoj
biljke
u laboratorijskim
uvjetim
a
in
vitro.
F
$=*
ML
$
n,G
A
U
(".
.-=>n
ffi+B*Y-
.
tt"
52.1.
Jednom redenicom
objasnite
mijenja
li se broj kromosoma
u
stanicama
pri
promjeni
iz stadija
oznadenoga
na
slici slovom C. u
stadij oznaden na slici
slovom
D.
52.2.
Jednom
redenicom
objasnite
za5to
stanice oznadene na slici slovom
A.
imaju
mogucnost
diferencijacije
u
stadij oznaden na
slici
slovom
F.
J.z
*r.
J,.r
z&4
rAJ.-
SiU*.
?^",7a
ilrl.0ri:iill::l
li:lt:
tilt*l:iiiili:ii
ri:tii
il}iBO$::i.li::i:l
ililililililfl
02
Blo rK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
6/24
Biologija
53.
Slika
prikazuje
lubanje
gorile,
Australopiteka
i
dovjeka
gledane
odozdo
i iz
profila.
gorila
53.1.
crvenom bojom
na lubanji
oznaden
je
otvor
(foramen
magnum)
kroz
koji
izlaziledna
moZdina.
Jednom
reienicom objasnite
kako
poloZaj
otvora
u
Australopiteka
utjede
na
poloZaj
tijela
i na kretanje
po
flu.
53.2.
osobine
lubanja
gorile,
Australopiteka
i
dovjeka
prikazane
na slikama
navedenesuiutablici.
nisko
delo
spljo5ten
nos
izbodena deljust
smanjeni
odnjaci
mala
povr5ina
deone
kosti
nagla5en
greben
iznad
odiju
ln
A,r.t
i*,
Eovjek
no
i^o
L,tfu,.^,'e
lz
tablice
izdvojite
jednu
osobinu
po
kojojAustralopitek
nalikuje
dovjeku.
OC
ur4-r'
11ililililil1il
02
Bto
tK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
7/24
Biologija
54.
Slika
prikazuje
rezultate
pokusa
kojim
su odredene koncentracije
molekula DNA
i
broj kromosoma
prije
i nakon
diobe
u odredenome
tipu
stanica
gatalinka.
k*rir**tr*ci.j*
rn*lek,"*l*
*ltiA i hrrj kr*n:csol*a
prije
i
t"t*kc,r': di*hs
#-
{I
fi-
{\l
g-
1i
vrijem*/h
-6
1]tui:
-ilrcj
i:r;n-os+*r;
n
=
haplaldan
hroj
krorngsoms
2n
c
diploidan
hroi
kromossma
c
=
koncentracija
malekula
D$rlA
54.1.
Jednom
redenicom
objasnite
o
kojoj
se diobi radi
koristeci se
podatcima
sa
slike.
54.2.
Student
veterinarskoga
fakulteta
Zeli istraZiti ima
Ii
kemikalija
A.
mutageni
udinak
na
stanice Zivotinjske
koZe.
Sakupio
je
iz
prirode
odrasle
jedinke
gatalinka
i
pratio
promjene
njihove
koZe
u akvarijima
s
razliditim
koncentracijama
kemikalije
A.
Navedite
jedan
opravdan
razlog
zbog
kojega
bi
Ministarstvo
za5tite
okoli5a
i
prirode
odbilo istraZivadki
projekt
toga
studenta.
*aLt
v7k
-
?a,
.r
\.
zz^Fd'
eL
W
d-
lP'u^-a.
(
2n
*l
llllllllillilll
02
Bro
tK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
8/24
Biologija
55.
Ana i
Mislav
proudavali
su kvasac
pri
razliditim
Zivotnim
uvjetima.
U boce oznadene
slovima
A.
i
B. stavili su kvasac
i
toplu
vodu.
U bocu oznadenu
slovom
B. dodali
su
jo5
i saharozu. Na
otvor
boca
stavili su balone.
U
20.
minuti uocili
su
promjenu
prikazanu
na
slici.
Nakon
45
minuta
primijetili
su da
se
balon na boci
oznadenoj
slovom B.
prestao puniti plinom.
Kada su skinuli balone
s
boca,
intenzivan
se
miris
Sirio
samo
iz boce
oznadene
slovom B.
nakon 20 minuta
kvasac
itopla
voda
55.1.
Koji
se
proces
dogaCla u
boci oznadenoj slovom
B.?
55.2. Navedite
jednu
kv
asq.
od mogu6ih hipoteza
Anina
i
Mislavova
istraZivanja?
,^lv
CC
Jc-
bf
Z<
TC+ZV+rV|,"
L0\r4'
t)
55.3. Sto
je
ogranidavajuci
dimbenik
procesa prikazanoga
na slici?
S4h a(vZa
ililililililt
o2
Bto tK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
9/24
Biologija
56.
Slika
prikazuje
razlidite
vrste
zeba
s otodja
Galapagos.
56.1. lmaju
li
zebe
s
otodja
Galapagos
istu
ekolo5ku nisu?
Jednom
re6enicom
objasn ite
odgovor.
NB
ha'l,
,-
S,.p
.^t
t
ut'cL ?a \.,ta^,
.
56.2.
Sto
je
uzrok
nastanku
razliditih
vrsta
zeba
na
otocju Galapagos?
6eoqso
,^ ia"l
c-c-
i
56.3.
O kojemu
dimbeniku
ovisi izgled
kljuna zeba
s otodja
Galapagos?
O
ws
f'
tr,ra.^
.
()*
p,t^
k
ililililililt
02
Bto
tK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
10/24
Biologija
57.
Nakon intenzivnoga
treninga
mladic
je
osjetio
vi5ednevnu bol
u rukama
i nogama.
57.1.
Nedostatak
kojega
je
reaktanta uzrokovao
pojavu
boli?
he&
"lrot",r.
L
si
ta.
57.2.
Trener mu
je
savjetovao da
popije
andol
ili
aspirin.
Kako
ce
djelatna
tvar iz tih
tableta
utjecati
na smanjenje
boli?
(pveJ*L
,L
&
'e
t
57.3.
Kakav bi intenzitet daljnjih treninga trebao
predloZiti
trener
s
obzirom
na
mladi6eve
pote5koce?
as** kh,^i
ililIililil|
02
Bro rK-2 D-S025
10
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
11/24
Biologija
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
12/24
Biologija
59.
Slike
prikazuju
odnos
kapaciteta
okoli5a
i
ekolo5koga
otiska
Kine i
Rusije
od
1961.
do
2009.
godine.
odnos
kapaciteta
okoliSa
i
ekoloikoga
otiska
za
Kinu
J
.Y
o
c
GI
o
(E
3
?"5
a
:q
3
39$1. 1969. 1959. 1971. 1917"
i si.
1*i5. 1?€?. 1t93.
i3??. ;{S1 :*35.
lS}S.
g+d na
-kapaf
itet
*ksliia
-Ei.,oisi:{i
ctisak
odnos
kapaciteta
okoliSa
i ekoloSkoga
otiska
za
Rusiju
7
6
:
o
(E
or
ft,
1A
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
13/24
Biologija
59.2. Navedite
jedan
dimbenik
koji
je
u Kini
od
1969.
do
1973.
godine
uzrokovao
promjenu
odnosa
ekolo5koga
otiska
i kapaciteta okoli5a.
Qo
Fa
s
"L
in&l-shr"i
r'It
c
r?pd
2r/2L*e-
59.3.
Usporedite kapacitete
okoli5a
u Kini i Rusiji u razdoblju
od
1997.
do
2005.
godine
i odredite rastu
li, smanjuju li
se
ili
su stalni.
oLlia
ry,
L',^.,
Jl*A
i*,"
Posebnosti
anatomije, fiziologije
i metabolizma
ptica
uglavnom
su
posljedica
zahtjeva
letenja.
Jedna
je
od
prilagodba
u anatomiji
ptica
trtidna ili lojna Zlijezda
6ijom izludevinom
ptice podmazuju
perje.
Najbolje
je
razvijena
u vodenih
ptica.
60.1.
Jednom
redenicom
objasnite
vaZnost trtidne Zlijezde za letenje
vodenih
ptica.
60.2. lstralivanja
su
dokazala
da
pelikani
koji lete
sami
imaju ve6i broj otkucaja
srca od
pelikana
koji
lete
u
jatu.
Jednom
redenicom
objasnite
zaSto
se
pelikanima
koji lete
u
jatu
smanjuje broj otkucaja srca.
60.3.
Perje
ptica
savr5eno
je
sloZeno
te
mu
je
povr5ina
u
potpunosti glatka.
U
nekih
je
ptica
viSe
razmaknuto, a u nekih iznimno gusto sloZeno.
Takva
graCla
perja
prilagodba
je
za
kretanle,
a
dodatnu
prednost
osigurava
zakrivljenost krila
na
gornjoj
povrSini
zbog
6ega
je
tlak
zraka na
gornjoj
povr5ini
manji
nego na
donjoj,
dime se stvara uzgon
za
polijetanje.
Je li
u
ptica
letadica
perje
viSe razmaknuto
ili
gusto
sloZeno?
Jednom
redenicom
objasnite
odgovor.
5,
dc-
J
+a.^
{
o-
ld.o=*u^
60.
ter
ec
er*1,'
lc*z*'
? o-
Bto tK-2 D-S025
ililililll
l]r
02
1a
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
14/24
Biologija
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
15/24
Biologija
Slika
prikazuje
Sest
razliditih clankonoZaca.
Dvije
Zivotinje
prikazane
na slici
pripadaju
istoj skupini
dlankonoZaca.
w
D.
E.
F.
62.1.
Kojim su slovima
oznadene Zivotinje
iste
skupine
6lankonoZaca
dije
su
odrasle
jedinke
kopneni organizmi?
.E.i
62.2.
Jednom
redenicom objasnite
za5to
je
u leptira
slabije
razvijen
optjecajni
sustav.
\"^a:
ra-
VZdvt
s
y1
iC<
^
6Azvrd-
t,s
;:.
A,
S{-a-r.*t'
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
16/24
Biologija
63. Franka
i
Zeljko
dobili
su
sina
krvne
grupe
O i Rh-.
63.1.
PrikaZite genotipove roditelja
ako
Franka ima krvnu
grupu
B i
Rh., aZeljko
krvnugrupuAiRh-.
Frankin
genotip:
Zeljkov
genotip:
Bo
Q.\+Rr-
A,
Rur-
R.h
-
63.2.
PrikaZite
sve Zeljkove
gamete.
A
Qt^- OEt-t
-
63.3.
PrikaZite
sve
genotipove
njihove
djece
za
navedena svojstva.
Ap
Q.,.-
Rq
-
C
Rq-
0o
(t'-(,q-
63.4. Koja
je
vjerojatnost
da ce
sljedece dijete Franke
i Zeljka
imati krvnu
grupu
B Rh*? lzrazite
vjerojatnost razlomkom.
4
E
3
o
R\- flq.
ilil1ilililil
02
Bto tK-2 D-S025
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
17/24
Biologija
64. Slika
prikazuje
stanice
u
razliditim
fazama
Zivotnoga ciklusa.
64.1. Jednom
redenicom opi5ite
Sto
se dogada
s
kromosomima
u
fazi
koja
je
na slici oznadena slovom A.
7L*
\,/r*o9?.A^-t
({-
rL/€4z*'
.<
(/r
e*ve*o
,
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
18/24
Biologija
65.
Nakon obilnih ki5a
u bunarsku
je
vodu
dospjela
bakterija Salmonella
typhi.
Vecije
broj osoba
zaprimljen
u bolnicu sa simptomima
trbu5noga
tifusa.
65.1. Koja karika
epidemiolo5koga lanca u opisanome
dogadaju
predstavlja
ulazna
vrata
infekcije?
65.2.
Nakon mikrobiolo5ke analize dokazana
je
prisutnost koliformnih bakterija
u one6i56enoj bunarskoj
vodi.
Navedite
jedan
nadin
kojim
je
bunarska
voda
mogla biti
oneci5cena koliformnim bakterijama.
\
.*J*
al',
Za.
C-i
&e
q
uad
c--
r-.
b.-A-t
65.3.
Primjenom koje 6e se
vrste
lijekova
uspje5no
izlijeciti opisana
infekcija?
a^^A'u-
,
h't-
^
.rl
a
sL,.
izq'r'ur
a-,
ia
ilililillllilt
02
Bto
tK-2 D-S025
18
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
19/24
Biologija
65.4. Slika
prikazuje povezanost
broja koliformnih
bakterija
u
bunarskojvodi
s
udaljenosti
od
izvora
onediScenja.
U
literaturi se navodi
da u
100
ml
uzorka
vode
ne smije biti bakterija
i
da
je
takva
voda
prihvatl)iva
za
ljudsku
potro5nju.
broj
koliformnih
bakterija
u
vodiza ljudsku
potroSnju
E
O
1111
o
G
o
.|<
c,
.ct
s
?iar
c
tr
L
o
:=
6
:m:
. (
'g'
"
o
udaljenost od izora onediS6enja
(m)
Kolika
je
najmanja
udaljenost izvora onedi5cenja dopuStena
da
bi se
bunarska
voda
mogla
upotrebljavati?
ililililililt
02
Bto
tK-2 D-S025
19
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
20/24
Biologija
66. Slike
A.
i
B.
prikazuju
Zivotne
uvjete
jednoga
podrudja.
Podatci
na slikama
A. i
B.
odnose se na
prosjedne
dnevne vrijednosti
temperature
i
vlaZnosti zraka
tijekom
navedenih mjeseci.
A.
5X
45
g*t
0J:
T
r
15
lll
:r
o-
o
.,..
5
pro*j*iri*
rinEun*t*mper*tr-rrs
zrake
u
sij*t*ju,
travt:ju,
srpniu
i
list*p*dr,t
#'
-r'5
C
*'
t
]l 3:tr-' 6 l: 1.]:
1:
:': L5 i+
15
3: li
:{
vrijeme
tij*ke nn
dana/sati
-temper*tui-a
lraka
/'f
{srpanj}
-te;1tperatura
lra|"a
l'C
{listop*di
tefirperstilre rraka
f*C
{tr"av*nji
-
.
tEmper=tirre
zraka
f'C
{silef,anj}
'r.*.
.ti-r
pr*$j*f,na
dr.levrravlainrstzruk*
Li
sijeinju.
travrtju.
srpnju
i
listrpadu
-.-.\-
+3
o8:
.u
(E75
x$:
9l
cr
o
ie
'F
4:
gil
>*_
::
f1^ (m :'n
vrijeme
tijekom
dana/sati
-'ri;i3..:st
tre$ra
/o7i
{rrpanji
-vla:l1osi
ar*ka
r'-o.{,
{{istopaci}
-
. .vlaincst
zrak*,/, 'i
{tr*va*i}
-
. .vi;inost
erak*
l-qt
{sijeian}}
1,S-ff
?1:*f
B.
lilltilililllll
02
Bto tK-2 D-S025
20
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
21/24
Biologija
66.1.
Koja
je
skupina
biljaka najbolje
prilagodena
Zivotnim uvjetima
prikazanim
na slikama
A.
i B.?
66.2.
Biljke
se svim svojim
organima
prilagoClavaju
Zivotnim uvjetima
stani5ta.
Navedite
jednu
prilagodbu
stabljike
koju
je
razvila ve6ina biljnih
vrsta
koje
Zive
na
podru6ju prikazanome
na slikama A.
i B.
naaes
u,rata
Sl^Sq,
Q
<
\
66.3. Na
temelju
podataka
na
prikazanim
slikama A.
i B. zakljudite
kakav
ce biti
i ntenzitet transpi racije
tijekom sijedanjskoga
j
utra.
Jednom
redenicom
objasnite odgovor.
I^
L.
Lr{-(
}.a
rae {
'-
2SC-Z
-
n
"^
SJ
&4
21e/z
-
U-J
.rL-
66.4. Na
prikazanome podrudju
Zive i neke vrste
jednogodi5njih
biljaka koje
preZivljavaju
u obliku
sjemenke. U
kojemu ce mjesecu
proklijativecina
sjemenka
tih
biljaka kako
bi
mogle zavr5iti svoj Zivotni ciklus
tijekom
jedne
vegetacijske
sezone?
Jednom
redenicom objasnite
odgovor.
G,
Z.a.
.-,
rt ra^., ec
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
22/24
Biologija
Bto
rK-2 D-S025
ilillilillillll
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
23/24
Biologija
Bto
tK-2 D-S025
ilililIilillt
Z3
8/15/2019 BIO IK-2 D-S025
24/24
Biologija
Bto IK-2 D-S025
ililililil111