BioEMIS,plan i program

- 54 -

Prilog 1:

Nastavni plan BioEMIS programa

- 55 -

Šifra predmeta

Naziv predmeta Opterećenje ECTS Nastavnik, saradnik

Semestar

Primijenjena Specijalizacija u BI i MI BI001 Osnove humane

medicine* 4P+3V+1S 8 B. Ašanin

M. Radunović I semestar

BI002 Programiranje** 2P+2V 4 I. Djurović M. Simeunović

BI003 Osnove inženjeringa** 2P+1V 4 G. Joksimović

BI004 Biomedicinska mjerenja i instrumentacija

3P+2L+1P 6 R. Stojanović

BI005 Medicinska informatika 3P+1V 6 P. Stanišić S. Tomović

BI006 Rehabilitacioni inženjering

3P+2V 5 S. Sivacki Žitnik

BI007 Radiološka sredstva i dijagnostika

3P+2V 5 M. Stojanović

BI008 Klinički inženjering 3P+1V 6 N. Lekić II semester

BI009 Implanti 2P+1L+1P 3 B. Šegrt

BI010 e-Zdravlje 2P+1V 3 S. Stanković I. Orović

BI011 Tehnička komunikacija 2P+1V 3 R. Stojanović N. Lekić

Specijalistički rad 15 Izabrani nastavnik

Primijenjeni Master u BI i MI BI012 Obrada BME signala i

slika 3P+1V 6 S. Stanković

I. Orović III semester

BI013 Medicinska etika 2P 3 B. Ašanin

BI014 Identifikacioni sistemi 3P+1V 6 N. Lekić

BI015 Metodologija istraživanja i priprema teze

2P 3 G. Nikolić

Izborni predmet 1 6

Izborni predmet 2 6 Od ponudjenih, vezan za tezu

IV semester

MSc rad 30 Od ponudjenih

Izborni predmeti

BI016 Napajanje i ispitivanje električne medicinske opreme, J.Radović BI017 Sredstva i metode minimalno invazivne hirurgije, V. Stanišić BI018 Internet u medicine, N. Žarić BI019 Instrumentacija u ginekologiji, akušerstvu i urologiji, S. Raičević BI020 Biomedicinski senzori, R. Ivanović Dragović

*Za studente koji dolaze sa ne medicinskih fakulteta, **Za studente koji dolaze sa medicinskih fakulteta

LEGENDA: P=Predavanja, V=Vježbe, L=Laboratorija, P=Projekat, S=Seminar

- 56 -

Prilog 2:

ECTS katalozi BioEMIS programa

- 57 -

Naziv predmeta: Osnovi humane medicine

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan III 8 4P+3V+1S

Studijski programi za koje se organizuje :

- Postdiplomske magistarske studije Bioinženjeringa i medicinske informatike.

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da steknu osnovna znanja o biološkim principima,makroskopskoj i mikroskopskoj

strukturi organskih sistema(anatomija i histologija) i funkcionisanje živih sisteam(fiziologija) kao i razumijevanje medicinske terminologije sa ciljem da student razumije medicinske probleme i diskutuje o njima na nivou kliničke aplikacije i biomedicinskog istraživanja..

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr Bogdan Ašanin, Prof dr Miroslav Radunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja. Vježbe. Izrada sem. radova. Konsultacije. Učenje za kol. i završni ispit.

Sadržaj predmeta: Pripremna sedmica I sedmica II sedmica III sedmica IV sedmica

V sedmica VI sedmica VII sedmica VIII sedmica IX sedmica X sedmica XI sedmica XII sedmica XIII sedmica XIV sedmica XV sedmica XVI sedmica Završna sedmica XVIII-XXI sedmica

Priprema i upis semestra Citologija(oblici ćelije i jedra,ultrastruktura organela,medjućeliski spojevi ,citosklet); Biloške membrane,oštećenje membrana ,ćelijski ciklus i poremećaji,ćelijska smrt,biohemijske karakteristike pojedinih tkiva,kliničke implikacije poremećaja metabolizma u pojedinim tkivima; Metabolizam ugljenih hidrata,metabolizam lipida, metaboloizam aminokiselina; Struktura DNK i RNK,Genetički kod. Principi i molekularna osnova protoka genetičkih informacija.Molekularni mehanizmi genskih mutacija.Molekularni mehanizmi reparacije,rekombinacije gena.Genetske mape.Gradja hromozoma i kariotip čovjeka.Njačešće nasledne bolesti; Osnovni pojmovi o bakteriama, virusima i gljiva izazivača humanih infekcija.Osnovi imunologije.Mehanizmi djelovanja antibiotika i hemioterapeutika; Kolokvijum; Slobodna sedmica; Makroskopska i mikroskopska struktura organskih sistema, anatomija i histologija koštanog(osteologija) i muskuloskeletnog sistema; Anatomija i histologija kardiovaskularnog i respiratornog sistema; Anatomija i histologija urinarnog i digestivnogh sistema; Anatomija i histologija nervnog i endokrinog sistema, čulnih organa i kože, koštane srži i krvi; Osnovni principi biofizike,biomehanika tečnosti,bioelektrične pojave,osnovni pricipi termodinamike,optički sistem oka; Uvod u fiziologiju:čelijska membrana i transport,karakteristike ekscitabilnih tkiva,jonski kanali,membranski potencijal, receptorski i sinaptički potencijal,neuronska kola, funkcionalna integracija senzomotornih programa,obrada signala u korteksu,obrada signala u oku; Fiziologija ishrane,termoregulacija,endokrini sistem,osnovni principi hemodinamike.Gradja krvnih sudova.Protok,pritisak,otpor-mehanizmi regulacije.Fiziologija srca,električna aktivnost,EKG,srčani tonovi; Fiziologija respiratornog ,urinarnog , digestivnog, endokrinog i nervnog sisteama. Čulo sluha, ravnoteže, mirisa i ukusa;

Završni ispit; Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenata na predmetu

Nedjeljno

8 kredita x 40/30 = 11 sati Struktura:

4 sata predavanja 3 sata vježbi 1 sata seminar 3 samostalnog rada, uključujući konsul.

U toku semestra Nastava i završni ispit: (11 sati) x 16 = 176 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (11 sati) = 22 sata

Ukupno opterećenje za predmet 8x30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sat1 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati) Struktura opterećenja: 176 sati (Nastava)+22 sata (Priprema)+42 sata (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, da rade i predaju seminarske radove i da rade kolokvijum. Literatura:

M. Guć-Šćekić i D. Radivojević: Priručnik iz Medicinske genetike. Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu 2009. G.M. Cooper i R.E. Hausman: Stanica, molekularni pristup, Medicinska naklada 2010. Biofizika u medicini. J.Simonovic, J.Vukovic, D.Ristanovic, R.Radovanovic, D.Popov. Medicinski fakultet, Medicinska knjiga Guyton & Hall – “Medicinska fiziologija, Savremena administracija, Beograd 2003 Grupa autora: Histološka gradja organa V.Lačković,V. Bumbaširević : Histološki atlas Obavještenje o literaturi iz Anatomije studenti dobijaju na prvom predavanju.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum I+Kolokvijum II+Zavrsni Ispit

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr Bogdan Ašanin,Prof dr Miroslav Radunović

- 58 -

Naziv predmeta: Programiranje

Šifra predmeta


Obavezan I 4 2P+2V



Uslovljenost drugim predmetima: Za studente sa završenim osnovnim studijama farmacije, medicine, veterine i

stomatologije. Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim konceptima u programiranju

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Nastavnik: Prof. Dr Igor Đurović, Saradnici: Dr Marko Simeunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i

samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije. Izrada mini projekta. Sadržaj predmeta:

Pripremna sedmica I sedmica II sedmica III sedmica IV sedmica V sedmica VI sedmica VII sedmica VIII sedmica IX sedmica X sedmica XI sedmica XII sedmica XIII sedmica XIV sedmica XV sedmica XVI sedmica Završna sedmica XVIII-XXI sedmica

Priprema i upis semestra Softverski sistim uloga i položaj programskih jezika, terminologija, koncepti; Elementarni tipovi podataka i operacije sa njima; Naredbe za kontrolu toka podataka; Potprogrami, nizovi; Nizove, stringovi i strukture; I kolokvijum; Objektno orjentisano programiranje – pojam klase; Metodi članovi klase; Nasljeđivanje klasa; Matematički softverski alati –vosnovne operacije u MATLAB-u Grafičko predstavljanje podataka u MATLAB-u; II kolokvijum; WEB programiranje – osnovni pojmovi HTML-a; WEB programiranje – osnovni pojmovi HTML-a; WEB programiranje - .osnovni pojmovi JavaScript-a; Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:

2 sata predavanja 2 sat računskih vježbi 1 sat i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati 20 minuta) x 16 = 85 sati 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 4x30 =120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati)

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 min. (Nastava)+10 sata i 40 min. (Priprema)+24 sati (Dopunski rad)

Literatura: I. Djurović, S. Djukanović, V. Popović, "Programiranje na programskom jeziku C sa zbirkom rješenih zadataka", ETF Edicija Udžbenici, 2006. LJ. Stanković, Z. Uskoković, I. Djurović, "MATLAB for Windows", Univerzitet Crne Gore 1998. D. Milićev: "Objeketno orjentisano programiranje na programskom jeziku C++", Mikro knjiga 1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Domaći 5 x 1 poen - Laboratorijske vježbe (miniprojekat) 15 poena - 2 kolokvijuma po 15 poena - Ispit 50 poena Kumulativno sakupljeno 50 poena uz mogućnost korekcije.

Posebnu naznaku za predmet: Predavanja se izvodi za grupu od oko 20 studenata, vježbe u grupi od po 20 studenata. U slučaju potrebe nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Igor Đurović

Napomena: Dodatne informacije o predmetu će biti dostupne na web sajtu studijskog programa.

- 59 -

Naziv predmeta: Osnove inženjeringa

Šifra predmeta


Obavezan I 4 2P+1V



Uslovljenost drugim predmetima: Prijavljivanje i slušanje predmeta nije uslovljeno drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: U ovom predmetu studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima iz oblasti inženjeringa i posebno

elektrotehnike, osnovnim prinicipima, zakonitostima i metodama analize u oblasti elektrostatike, električnih kola vremenski stalnih struja, elektromagnetizma i električnih kola naizmjeničnih struja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Gojko Joksimović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe. Konsultacije

Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra

Pojam inženjeringa kao sinteze naučnih, ekonomskih, socijalnih i praktičnih znanja Pojam elektrotehnike, naelektrisanje i električno polje, potencijal i napon Provodnici, pojam kapacitivnosti i kondenzatori, pojam elektroda Jednosmjerne struje, električna otpornost, otpornici, osnovna mjerenja u električnom kolu Omov zakon, Džulov zakon, Kirhofovi zakoni, Analiza prostih otporničkih kola Kolokvijum Slobodna nedelja Elektromagnetizam, elektromagnetska sila, elektromagnetska indukcija, induktivnost Naizmjenične struje, uvod Analiza osnovnih elektrotehničkih elemenata u kolu naizmjenične struje, R, L i C Impedansa, fazorski dijagram RLC kolo, naponska i strujna rezonansa Operacioni pojačavači i njihova primjena u biomedicinskom inženjeringu Karakterizacija bioloških tkiva korišćenjem električnih tehnika Korišćenje električnih tehnika u biomedicini Završni ispit



Nedjeljno

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura: 2 sata predavanja 2 sat računskih vježbi 1 sat i 20 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati 20 minuta) x 16 = 85 sati 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 4x30 =120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 120 sati)

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 min. (Nastava)+10 sata i 40 min. (Priprema)+24 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i računske vježbe kao i da urade kolokvijum prije izlaska na završni ispit.

Literatura: G.Joksimović, Osnove elektrotehnike I, Osnove elektrotehnike II, udžbenici

G.Joksimović, Zbirka zadataka iz Osnova elektrotehnike I, Zbirka zadataka iz Osnova elektrotehnike I

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum se vrednuje sa 40 bodova - Dva testa u toku semestra se boduju sa po 5 bodova - Završni ispit nosi 50 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 bodova

Posebnu naznaku za predmet: U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Gojko Joksimović

- 60 -

Naziv predmeta:

Biomedicinska mjerenja i instrumentacija

Šifra predmeta


Obavezan I 6 3P+2L+1P


- Specijalističke Primijenjene TEMPUS Studije Bioinženjeringa i Medicinske informatike (BioEMIS)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijevaju se osnovna znanja iz fiziologije, elektronike i

ICTa. Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovama fiziološkog sistema čovjeka i parametrima od kliničkog značaja.

Upoznavanje sa osnovnim principima različitih medicinskih instrumenata koji se koriste u dijagnostičkoj, terapeutskoj i laboratorijskoj praksi. Akcenat se daje na mjernim principima kao strukturi instrumenata i njihovoj primjeni. Takodje se tretira i dio digitalne obrade različitih električnih, neelektričnih signala i slika. Ukazuje se i na najnovije trendove u oblasti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radovan Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja uz intenzivne laboratorijske vježbe i samostalni projekat.

Sadržaj predmeta: Pripremna sedmica I sedmica II sedmica III sedmica IV sedmica V sedmica VI sedmica VII sedmica VIII sedmica IX sedmica X sedmica XI sedmica XII sedmica XIII sedmica XIV sedmica XV sedmica XVI sedmica Završna sedmica XVIII-XXI sedmica


Osnove humane anatomije i fiziologie i klasifikacija biomedicinske instrumentacije i opreme; Mjerno-intrumentacioni sistem: senzori, pretvarači, pojačavači, filteri, izolacija, interfejsi, računar; Elektro-fiziološka mjerenja i instrumentacija: ECG, EEG, EMG, ERG, Impedansa; Mjerenja i instrumentacija ne-električnih veličina: krvni pritisak, SpO2, resp. gluko, gas anal. Itd; Pomoćni i terapeutski instrumenti: pejsmejkeri, defiblatori, stimulatori, kardio i plućne mašine, kateteri; I provjera znanja; Slobodna sedmica; Formiranje i uredjaji medicinskih slika: rengen, CT, MRI, ultrazvuk, endoskopija, termografija, biometrija; Instrumenti za monitoring: monitoring vitalnih parametara, prenosni i portabl instrumenti; Lab, elektrohemijski, optički instrumeti: galvanostat, potentiostat, fotometri, laseri, hem. analizatori; Telemedicinski instrumenti: koncept telemedicine, instrumenti, communikacioni aspekt, internet; II provjera znanja; Virtualna instrumentacija: sredstva za akviziciju, vizuelizacija, logovanje podataka; Aspekt zaštite: mjere i standardi zaštite, instrumeti za testiranje; Laboratorija kroz induvidualni projekat; Završni ispit;



Sedmično

6 kredita x 40/30 = 8 časova Struktura:

2 časa predavanja 2 časa lab vježbi 1 čas projekat i 4 časa samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 časova) x 16 = 128 časova Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 časova) = 16 časova

Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 časova

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 časova (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 časova)

Struktura opterećenja: 128 časova (Nastava) + 16 časova (Priprema) + 36 časova (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, odrade laboratorijske vježbe, obje provjere znanja i induvidualni projekat

Literatura: 1. R. Stojanović, »Medicinska elektronika«, predavanja, ETF Podgorica, www.apeg.ac.me

2. D. B. Popovic, M. Popovic, M. Jankovic, Biomedicinska merenja i instrumentacija, Akademska misao, BG, 2010. 3. J.Webster, ‘Medical Instrumentation’, John Wiley & Sons, 1995. 4. R. Anandanatarajan, Biomedical Instrumentation and Measurements, PHI Limited, 2013 5. Handbook of Medical device designe; Richard C. Fries; Marcel Dekker, Inc.; 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dvije provjere znanja po 20 poena,

- Laboratorija 10 poena - Induvidualni projekat 20 poena - Završni ispit 30 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radovan Stojanović

http://www.apeg.ac.me/

- 61 -

Naziv predmeta: Medicinska informatika

Šifra predmeta


Obavezan I 6 3P+1V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti.

Ciljevi izučavanja predmeta: Identifikacioni sistemi služe da prepoznaju korisnika i omoguće ostvarenje njegovih prava i

obaveza. Ovi sistemi se koriste za kontrolu pristupa, praćenje ljudi, životinja ili stvari, u lancima snadbijevanja, za bezgotovinska plaćanja, u medicinskoj informatici, za borbu protiv terorizma, itd. Cilj predmeta je da se studenti upoznaju i ovladaju sa tehnikama koje se primjenjuju u identifikacionim sistemima. Osim teoretskog dijela, značajna pažnja se poklanja praktičnom radu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Predrag Stanišić, Doc. dr Savo Tomović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada

praktičnih zadataka. Izrada jednog eseja i jedne prezentacije. Konsultacije. Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Pojam i zadaci medicinske informatike, razvoj informatike u zdravstvu; Elementi informacionih sistema. Medicinski i zdravstveni informacioni sistemi i njihova klasifikacija; Podaci i informacije, tokovi podataka u zdravstvenim sistemima, obrada podataka; Operativni sistem Windows. Rad sa datotekama; Korisnički programi MS Word, MS Excel, MS Power Point; Kolokvijum; Slobodna sedmica; Uvod u baze podataka. ER model podataka. Dijagrami; Medicinske baze podataka. Komercijalni i open source sistemi za upravljanje bazama podataka; Microsoft Access, kreiranje baze, unošenje podataka, brisanje i ažuriranje, izvještaji; Elementi računarske grafike sa primjenama u medicini; Računarske mreže, Internet, Pretraživanje informacija na Internetu, Prijavljivanje na elektronsku poštu; Slanje i prijem imejl poruke, Kreiranje i otvaranje poruke kojoj je priključena datoteka, čuvanje pošte u datoteke; Izrada web stranica, predstavljanje ordninacije ili ustanove na Internetu, Zaštita podataka; Sistemi za odlučivanje u medicini i zdravstvu, ekspertni sistemi, Elementi vještačke inteligencije i primjena inteligentnih sistema u medicini;



Nedjeljno


3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije




Struktura opterećenja: 128 časova (Nastava)+16 časova (Priprema)+36 časova (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, odrade laboratorijske vježbe, obje provjere znanja i induvidualni projekat.

Literatura: 1. M. Dačić, Biomedicinska informatika, CIBIF, Beograd 2000

2. Edward H. Shortliffe, James J. Cimino: Biomedical Informatics: Computer Applications in Health Care and Biomedicine (Health Informatics), Springer, 3rd edition, 2012

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Tri testa u računarskoj sali po 5 poena (ukupno 15 poena) - Esej i prezentacija po 7,5 poena (ukupno 15 poena) - Jedan kolokvijum 30 poena - Završni ispit 40 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. Dr Savo Tomović

- 62 -

Naziv predmeta: Rehabilitacioni inženjering

Šifra predmeta


Obavezan I 5 3P+2V




Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama rehabilitacionog inženjeringa,

konceptima i različitim vrstama onesposobljenosti, kao i različitim ulogama inženjeringa u rehabilitaciji. Studenti uče o različitim tipovima i karakteristikama pomoćnih tehnologija za rehabilitaciju, procesom i principima njenog izbora, korišćenja i održavanja. Studenti se upoznaju sa funkcionisanjem interdisciplinarnog rehabilitacionog tima i ulogom inženjera kao člana tima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Sofija Žitnik Sivački

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, prakti. vježbe. Učenje i samostalna izrada prakti. zadataka. Konsultacije.


Priprema i upis semestra Uvod u rehabilitacioni inženjering. Koncepti onesposobljenosti. Rehabilitacioni proces. Metode rehabilitacije. Rehabilitaciona tehnologija; Uređaji i sistemi pomoćne tehnologije u rehabilitaciji; Uzroci i mehanizmi onesposobljenosti. Vrste onesposobljenosti; Izbor odgovarajuće pomoćne tehnologije. Klinička ocjena. Ocjena pomoćne tehnologije; Biomehanika ljudskog tijela; I kolokvijum; Slobodna sedmica; Motorna kontrola i motorno učenje. Na zadatak usmjeren pristup u rehabilitaciji; Ocjena i trening hoda. Pomoćna tehnologija za oštećenja pokretljivosti. Protetička i ortotička tehnologija; Ocjena i trening funkcije gornjeg ekstremiteta. Pomoćna tehnologija za trening gornjeg ekstremiteta; Pomoćna tehnologija za poremećaje komunikacije, vizuelna, slušna i kognitivna oštećenja. ; Ocjena okruženja (kućnog, radnog, u zajednici); II kolokvijum; Interdisciplinarni rehabilitacioni tim. Rehabilitacioni inženjer kao član rehabilitacionog tima; Budućnost rehabilitacionog inženjerstva;



Nedjeljno

5 kredita x 40/30 =6 sati i 40 minuta Struktura:

3 sata predavanja 1 sat praktičnih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (Nastava) +13 sati i 20 minuta (Priprema) +30 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade i predaju domaće zadatke, i rade oba kolokvijuma.. Literatura:

1. Braddom R. L, editor. Physical medicine and rehabilitation. 4th ed. Philadelphia: Elsevier,2011. 2. Cameron MH, Monroe LG, editors. Physical Rehabilitation: Evidence-Based Examination, Evaluation, and Intervention. St. Luis:

Saunders, 2007 3. Dietz V, Nef T, Rymer WZ, editors. Neurorehabilitation technology. London: Springer, 2012. 4. Kutz M, editor. Standard Handbook of Biomedical Engineering & Design. Volume 1: Fundamentals. Part 2.Biomechanics of the

human body. 2nd

ed.New York: McGraw-Hill, 2009. E-book,http://docs,com/CCYI 5. Kutz M, editor. Standard Handbook of Biomedical Engineering & Design. Volume 2: Applications. Part 4. Rehabilitation

Engineering and Prosthetics Design. 2nd

ed.New York: McGraw-Hill, 2009. E-book, http://docs,com/CCYI 6. Szeto A. Rehabilitation engineering and assistive technology. http://www.elsevierdirect.com/companions/9780123749796/Chapter 05.pdf

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 2 domaća rada se ocjenjuju maksimalno sa 10 poena (svaki rad maksimalno sa 5 poena); - 2 kolokvijuma se ocjenjuju maksimalno sa 40 bodova (svaki kolokvijum maksimalno sa 20 poena); - završni ispit se ocjenjuje maksimalno sa 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Sofija Žitnik Sivački

http://www.elsevierdirect.com/companions/9780123749796/Chapter%2005.pdf

- 63 -

Naziv predmeta:

Radiološka sredstva i dijagnostika

Šifra predmeta


Obavezan I 5 3P+2V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama radiološke imaging dijagnostike,

fizičkim osnovama na kojima je ona zasnovana kao i njen značaj u dijagnostičko terapijskom tretmanu pacijenta. Studentima će biti omogučeno da steknu osnovna znanja o svim aparatima koji se koriste u radiološkoj dijagnostici i terapiji, njihovim karakteristikama i principima primjene, načinu koriščenja, njihovom održavanju i zaštiti od jonizujučeg zračenja. Studenti če se upoznati sa specifiičnostima pojedinih dijagnostičkih procedura i kontrastnih sredstava u radiologiji, obradi radiografija u rendgenskoj i CT dijagnostici kao i ultrazvučnih slika u ultrazvučnoj dijagnostici pomoću računara, ahiviranju slika na različitim medijumima, digitalizacijom slike, modelima radne stanice, načinima prenosa slike sa računarskom obradom te sa funkcionisanjem interdisciplinarnog timskog rada u izvođenju tih procedura i ulogom inženjera kao člana tima. Studenti če biti upoznati sa medicinskim indikacijama za interventne radiološke procedure i sredstvima koja se koriste, kao i ulogom inženjera različitih profila u njihovom izvođenju..

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr sci med Milan Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici. Učenje i samostalna

izrada praktičnih zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Uvod u radiologiju. Radiološka fizika:rendgensko zračenje, radioaktivno zračenje, interakcija zračenja i materije; Djelovanje jonizujučeg zračenja na ljudski organizam(fizičke i biološke promjene na čelijama, zavisnost biološkog oštećenja od doze zračenja), Mjerenje radijacije; Rendgen aparati u medicinskoj dijagnostici. Rendgenska cijev sa oklopom, visokonaponski transformatori, visokonaponski kablovi, komandni sto, vremenski relee, poluprovodnički ispravljači. Rendgenski uređaji(buki sto, buki stat, stubni stativi, plafostat).Tipovi rendgen aparata(polutalasni, četvoroventilni, šestoventilni i dvanaestoventilni); Izvori radijacije (prirodni, vještački). Izloženost profesionalnog osoblja u dijagnostičkoj radiologiji. Zaštita od zračenja u dijagnostičkoj primjeni.; Interventna radiologija, načini izvođenja i sredstva, indikacije i kontraindikacije; I kolokvijum; Slobodna sedmica; Fizika ultrazvuka. Aparati za dijagnostiku pomoču ultrazvuka(UZ). Osnovi korišćenja Dopplerovog efekta u dijagnostici pomoću ultrazvuka. Indikacije za UZ preglede, karakteristike UZ slike, mogućnosti korekcije; UZ sonde, tipovi i trend razvoja. Obrada medicinskih UZ slika pomoću računara. Kvalitet UZ slike u B- modu; Fizički principi kompjuterizovane tomografije(CT). Rekonstrukcija slike CT-om. CT-broj, Hounsfield-ova skala. Načini snimanja i osnovni parametri protokola snimanja. Spiralno CT snimanje; Multislajsni CT(MSCT). Doze ozračivanja bolesnika. Priprema bolesnika za CT preglede, indikacije i kontraindikacije; Osnovni principi magnetne rezonance(MRI). Vrijeme relaksacije, formiranje slike. Hardwer, aspekti sigurnosti; II kolokvijum; Kontrastna sredstva u MR dijagnostici, indikacije i kontraindikacije, neželjena dejstva. Teleradiologija; PET CT u medicinskoj dijagnostici, fizički principi, indikacije i kontraindikacije;

Radioterapija u medicini, tip zračenja, vrste izvora. Elektronske mašine za fotonsku teleradioterapiju (betatron, linearni akcelerator). Teleizotopske mašine-telekobalt terapija, kobaltna "bomba". Završni ispit; Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati 40 minuta Struktura:

3 sata predavanja 2 sata praktičnih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (Nastava)+13 sati i 20 minuta (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)

- 64 -

Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade i predaju domaće zadatke, i rade oba kolokvijuma.

Literatura: 1.Draganić I. I sur. Radioaktivni izotopi i zračenje. Univerzitet u Beogradu i Institut za nuklearne nauke"Boris Kidrič" Vinča, Beograd, 1981. 2. Hebrang A i sur. Izloženost bolesnika zračenju kod rendgenske dijaskopije, Zbornik XIII jugoslovenskog simpozijuma o zaštiti od zračenja, 437, Pula, 1985. 3.Burns PN. Principles of Doppler and color flow. Radiol Med(Torino) 1993 May; 85(5 Suppl 1):3-16 4. Taylor K.J.W, Holland S. Doppler ultrasound . Part I: Basic principles, instrumentation and pitfalls. Radiology 1990;174:297-307 5. Huda W, Slone R: Rewiev of radiologyc physics, 2nd ed. Philadelphia USA, Lippincott Williams&Wilkins, 2003 6. Reimer P, Parizel PM, Stichnoth FA. Clinical MR imaging . A practical approach. 2nd ed.2003, Springer, Berlin..

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 2 domaća rada se ocjenjuju maksimalno sa 10 poena (svaki rad maksimalno sa 5 poena); - 2 kolokvijuma se ocjenjuju maksimalno sa 40 bodova (svaki kolokvijum maksimalno sa 20 poena); - završni ispit se ocjenjuje maksimalno sa 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr sci med Milan Stojanović

- 65 -

Naziv predmeta: Klinički inženjering

Šifra predmeta


Obavezan II 6 3P+1V


- Postdiplomske magistarske studije Bioinženjeringa i medicinske informatike. Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijevaju se osnovna znanja iz informatike i elektronike.

Ciljevi izučavanja predmeta: Širenjem biomedicinskog inženjeringa svuda po svijetu, klinički inženjeri igraju sve značajniju

ulogu kao spona između medicinskih, inženjerskih i poslovnih profesija. Pored inženjerskih vještina, klinički inženjeri moraju biti u stanju da rade sa pacijentima, nizom stručnih kadrova, tehničkih i kliničkih, kao i sa proizvođačima opreme. Oni moraju da budu u toku sa brzim promjenama u medicinskim i naučnim istraživanjima. Potrebno je posjedovanje organizacionih iskustava, sposobnosti organizovanja laboratorija, radionica, kao i dizajnerskih centara. Cilj predmeta je da omogući studentima upoznavanje sa osnovnim kako teorijskim tako i praktičnim zananjem i tehnikama neophodnim u kliničkom inženjerstvu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Neđeljko Lekić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i vježbe u računarskoj učionici. Učenje i samostalna izrada praktičnih

zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:



Uvod; Klinički inženjering; Razvoj discipline; Klinički inženjering u svijetu; Upravljanje i procjena medicinske tehnologije; Faktori rizika i sigurnost; Obrazovanje i obuka; I provjera znanja; Slobodna sedmica; Medicinski uređaji: dizajn, proizvodnja, ocjena, kontrola, standardi i regulative; Medicinski uređaji: korištenje i održavanje; Informacioni sistemi; Primjene virtuelnih instrumenata u zdravstvu; II provjera znanja; Inženjering u kliničkoj sredini; Profesionalizam i etika; Budućnost kliničkog inženjeringa;



Sedmično

6 kredita x 40/30 = 8 časova

Struktura: 3 časa predavanja 1 čas računskih vježbi 4 časa samostalnog rada, uključujući konsultacije





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, odrade laboratorijske vježbe i obje provjere znanja.

Literatura: Predavanja, N. Lekić,

Clinical Engineering Handbook, Joseph Dyro, Clinical Engineering: A Handbook for Clinical and Biomedical Engineers, Azzam F. G. Taktak, Paul Ganney, David Long, Paul White,

Materijal sa oglasne table, literatura sa Interneta Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Zadaci zokom nastave 10 poena - Seminarski rad 10 poena, - Dvije provjere znanja po 15 poena,

- Završni ispit 40 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Neđeljko Lekić

- 66 -

Naziv predmeta:

Implanti

Šifra predmeta


Obavezan II 3 2P+1L+1P


- Specijalističke Primijenjene Studije Bioinženjeringa i Medicinske informatike (BioEMIS)


ICTa. Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovama medicinskih implanta za različite namjene sa akcentom na

ortopedske implante. Funkcionalni zahtjevi i izbor implanta. Efekti na tijelo i efekti tijela. Principi regeneracije organa. Laboratorijski rad

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Budimir Šegrt

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja uz intenzivne laboratorijske vježbe i samostalni projekat.



Uvod: Klinički problemi koji zahtijevaju ugradnju implanta; Principi projektovanja implanata; Inženjering tkiva: vještačke ćelije, regulatori, regeneracija tkiva i organa; Pregled biomaterijala, uticaj na tijelo i uticaj tijela, biokompatibilnost; Zakonska regulativa u oblasti implanta; I provjera znanja; Slobodna sedmica; Implanti u ortopediji; Implanti u ortopediji, »scaffolding«; Implanti mišićnih tkiva, meniscus, intervertebralni diskovi; Implanti u plastičnoj hirurgiji i neurohirurgiji; II provjera znanja; Dentalni i ORL implanti; Kardiovaskularni implanti; Laboratorijski rad, projekat iz oblasti ortopedije; Završni ispit;



Sedmično


2 časa predavanja 1 čas laboratorijskih vježbi 1 čas projekat





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, odrade laboratorijske vježbe, obje provjere znanja i induvidualni projekat

Literatura: 1. Yannas, I. V. Tissue and Organ Regeneration in Adults. New York, NY: Springer, 2001.

2. Basu, B., Katti, D., & Kumar, A. (2009). Advanced biomaterials: Fundamentals, processing, and applications. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons, Inc.. 3. "Orthopedic Implants". Wordpres, http://orthopedicimplants.wordpress.com/ Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dvije provjere znanja po 20 poena,

- Laboratorija 10 poena - Induvidualni projekat 10 poena - Završni ispit 40 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Budimir Šegrt

http://orthopedicimplants.wordpress.com/

- 67 -

Naziv predmeta: E-Zdravlje

Šifra predmeta


Obavezni 3 2P+1V


- Postdiplomske (magistarske) studije

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovaj predmet obuhvata osnovne principe i pojmove vezane za upotrebu informacionih sistema i

računara u medicinske svrhe. U okviru predmeta se izučava dostupnost zdravstvene njege i zaštite u nerazvijenim zemljama, mogućnost primjene informacionih tehnologija u medicini, psihološki I sigurnosni aspekti primjene računara i informacionih sistema u medicinske svrhe, mogućnost informacionih sistema da redukuje greške pri dijagnostikovanju bolesti, kao i prednosti i nedostaci upotrebe računara i informacionih tehnologija u medicini.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Srdjan Stanković, Doc. Dr Irena Orović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije i samostalni rad, seminarski radovi.

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Izazovi u sistemima zdravstva; Informacione tehnologije u medicini E-zdravstvo – ciljne grupe Podaci u sistemima E-zdravstva Telemedicina i Informacioni sistemi u E-zdravstvu I kolokvijum Slobodna nedjelja Privatnost i bezbjednost u sistemima E-zdravstva Psihološki aspekti on-line zdravstvene komunikacije Sistemi za E-dijagnostikovanje-podrška donošenju ispravne odluke Kompjuteri i informacione tehnologije kao sredstvo za redukciju medicinskih grešaka E-medicina u razvijenim i zemljama u razvoju II kolokvijum Web-sajtovi za zdravstvo: Analiza sadržaja, svjetski sajtovi za elektronsko zdravstvo Prednosti i nedostaci E-zdravstva

Završni ispit (seminarski radovi - odbrana radova) Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno

3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura:


U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sati ) x 16 = 64 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sati) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 15 sati

Struktura opterećenja: 60 sati. (Nastava)+15 sati. (Priprema)+15 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume, seminarske radove i završni ispit.

LITERATURA •Health informatics: a socio-technical perspective, Sue Whetton Oxford University Press, Jun 30, 2005 - Medical - 262 pages •Health Information on the Internet: A Study of Providers, Quality, and Users, Rowena Cullen Greenwood Publishing Group, 2006 - Computers - 256 pages •DIGITAL MEDICINE: Implications for Healthcare Leaders, Jeff C. Goldsmith, Health Administration Pr; 1 edition (October 2003) •Guide to medical informatics, the Internet and telemedicine, Enrico Coiera, Chapman & Hall Medical, 1997

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma (alternativno seminarski radovi) po 25 poena (ukupno 50 poena)

- Završni ispit (seminarski rad) 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet: Nastava (P+V) se izvodi za grupu od oko 30 studenata, a vježbe u grupi od po 10 studenata. U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Srdjan Stanković

- 68 -

Naziv predmeta: Tehnička komunikacija

Šifra predmeta


Obavezan II 3 2P+1V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijeva se posjedovanje e-mail adrese.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovaj predmet sadrži pregled istaživačkih, uređivačkih, dizajnerskih i principa pisanja u tehničkoj i

profesionalnog komunikaciji. Studenti imaju priliku da nauče kao sakupiti, organizovati i prezentirati informacije efektno, u skladu sa publikom i namjenom. Kako kreirati osnovne vrste dokumenata i komunikacije za koje će im se ukazati potreba u profesionalnom životu. Predmet obuhvata uputstva za: izradu tehničke dokumentacije, uključujući propozale, zahjeve, preporuke , kao i poslovnu korespodenciju; koncipiranje usmenih izvještaja i javnih nastupa; timski rad, učešća na sastancima i intervjue; upotrebu vizualnog i audio komunikacionog materijala; istraživanja uz pomoć biblioteka i interneta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr. Radovan Stojanović, Prof dr. Neđeljko Lekić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i vježbe u računarskoj učionici. Učenje i samostalna izrada praktičnih

zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:



Uvod. Komunikacija. Definisanje ciljeva komunikacije. Karijera. Dobijanje posla; Tehnike pripreme pisanja. Definisanje tema projekta; Upravljanje projektom; Kako raditi istaživanje. Korektno dokumentovanje istraživanja; Timski rad. Vođenje sastanka. Tehnike intervjuisanja. Kako intervjuisati eksperte; I provjera znanja; Slobodna sedmica; Kako napisati »propozal« (nacrt, ponudu, projekat, ...); Pisanje e-mail-ova, pisama i memoranduma. Pisanje aplikacije za posao; Kako napisati uputstvo; Izrada visualnih elemenata (grafikoni, dijagrami, ...); II provjera znanja; Kako napisati i izložiti prezentaciju; Pisanje biografije i pratećih pisama; Revidiranje. Revidiranje vlastitog nacrta (skice). Testiranje upotrebljivosti i ubjedljivosti nacrta.



Sedmično


2 časa predavanja 1 čas vježbi 1 čas samostalnog rada, uključujući konsultacije





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, odrade vježbe i obje provjere znanja.

Literatura: Predavanja, R. Stojanović, N. Lekić,

Tecnical communication, Paul V. Anderson, Tecnical communication, Mike Markel, Materijal sa oglasne table, literatura sa Interneta Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Zadaci zokom nastave 10 poena - Seminarski rad 10 poena, - Dvije provjere znanja po 15 poena,

- Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr. Radovan Stojanović, Prof dr. Neđeljko Lekić

- 69 -

Naziv predmeta:

Obrada biomedicinskih signala i slika

Šifra predmeta


Obavezan III 6 3P+1V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovaj predmet obuhvata osnovne principe digitalne obrade signala uključujući kompjutersku

obradu digitalnih slika, sa posebnim naglaskom na probleme u biomedicinskim istraživanjima I kliničkoj medicine. Gradivo pokriva principe I algoritme koji se odnose i na determinističke I na slučajne signale. U okviru predmera se izučavaju teorijske i praktične osnove akvizicije digitalnih signala I slika, filtriranje, kodiranje, ekstrakciju specifičnih karakteristika signala, modelovanje signala. Poseban dio ovog predmeta realizuje se u vidu laboratorijskih vjezbi tokom kojih se studenti upoznaju sa osnovama obrade biomedicinskih signala u Matlabu (kardio signali, audio I govorni signali, obrada slika).

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Srdjan Stanković, Doc. Dr Irena Orović



Priprema i upis semestra Uvod u obradu biomedicinskih podataka. Osnovi akvizicije digitalnih podataka; Digitalni filtri; Fourier-ova reprezentacija signala i sistema. Diskretna Fourierova transformacija; Kratkotrajna Fourier-ova transformacija i njene primjene na govorne i medicinske signale; Kodiranje signala, Linerna predikcija, Osnovne tehnike za kompresiju signala; I kolokvijum; Slobodna sedmica; Digitalna obrada slike 1; Digitalna obrada slike 2; Kompresije slike; Modaliteti medicinskih slika; Koncept komprimovanog očitavanja podataka (Compresed sensing); II kolokvijum; Compressed sensing primjena na 1D podatke; Signali u Telemedicini;

Tehnike za Blind source odvajanje komponenti biomedicinskih signala (SVD); Završni ispit; Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno

6 kredita x 40/30 = 8 časova

Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije




Struktura opterećenja:

128 časova (Nastava)+16 časova (Priprema)+36 časova (Dopunski rad)


Literatura: S. Stankovic, I. Orovic, E. Sejdic, »Multimedia Signals and Systems« David Solomon, »Data Compression«, Springer 2004 J.L. Starck, F. Murtagh, J. Fadili, »Sparse image and signal processing (Wavelets, curvelets, morphological diversity)«, Cambridge Universitz Press, 2010 Y. Eldar, G. Kutyniok, »Compressed sensing: Theory and Applications«, Cambrigde University Press, 2012

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma (alternativno seminarski radovi) po 25 poena (ukupno 50 poena) - Završni ispit (seminarski rad) 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena..


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Srdjan Stanković

- 70 -

Naziv predmeta: Medicinska etika

Šifra predmeta


Obavezan III 3 2P


- Postdiplomske magistarske studije Bioinženjeringa i medicinske informatike (studije traju 4 semestara, 120 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da steknu osnovna znanja o medicinskoj etici i njenoj primjeni u nauci.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Bogdan Ašanin

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja. Izrada seminarskih radova. Konsultacije. Učenje za kolokvijume i završni

ispit. Sadržaj predmeta:



Razvoj morala i etike; Moralno rasudjivanje i moralno ponašanje; Odnos moralnih normi i drugih regulativnih normi; Etika u medicini, zakletve, kodeksi i deklaracije; Etički problemi u pojedinim medicinskim disciplinama; Kolokvijum; Slobodna sedmica;; Vječite i velike etičke teme i dileme(eutanazija,medicinska tajna,vještački prekid trudnoće); Etički problemi eksperimentisanja u medicini; Etički problemi u vezi sa transplatacijom organa,dijagnoze umedicini,jatrogenog oštećenja,vještačkokog osemenjavanja; Etički problemi inovacija u medicini,genetskog savjetovanja i genetskog inženjeringa; Bioetika, Etički komiteti; Eički problemi u naučnoistraživačkom radu ,etički problemi zaštite eksperimentalnih životinja; Pravno-etički problemi; Deklaracije svjetskog ljekarskog udruženja o ljudskim pravima i pravima bolesnika;



Sedmično

3 kredita x 40/30 = 4 časa

Struktura: 2 časa predavanja 2 časa samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 časa) x 16 = 68 časova Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 časa) = 8 časova




Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, da rade i predaju seminarske radove i da rade kolokvijum.

Literatura: Obavještenje o literaturi studenti dobijaju na prvom predavanju

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum I + Završni ispit


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Bogdan Ašanin

- 71 -

Naziv predmeta: Identifikacioni sistemi

Šifra predmeta


Obavezan III 6 3P+1V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijeva se poznavanje računara, C i C++ jezika.

Ciljevi izučavanja predmeta: Identifikacioni sistemi služe da prepoznaju korisnika i omoguće ostvarenje njegovih prava i

obaveza. Ovi sistemi se koriste za kontrolu pristupa, praćenje ljudi, životinja ili stvari, u lancima snadbijevanja, za bezgotovinska plaćanja, u medicinskoj informatici, za borbu protiv terorizma, itd. Cilj predmeta je da se studenti upoznaju i ovladaju sa tehnikama koje se primjenjuju u identifikacionim sistemima. Osim teoretskog dijela, značajna pažnja se poklanja praktičnom radu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Neđeljko Lekić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici. Učenje i samostalna

izrada praktičnih zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Uvod; Upoznavanje sa predmetom, ciljevima i načinom rada; Pregled identifikacionih tehnika; Optičke identifikacione tehnike; RFID (bezžična) tehnologija; Pametni identifikatori (smart kartice); I provjera znanja; Slobodna sedmica; Pametni identifikatori u zdravstvu; Biometrijski identifikacioni sistemi; Prepoznavanje otiska prsta; Prepoznavanje dužice oka; Prepoznavanje lica i glasa; II provjera znanja; Identifikacioni sistemi u medicinskoj informatici – prvi dio; Identifikacioni sistemi u medicinskoj informatici – drugi dio;



Nedjeljno







Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici, kao i obije provjere znanja.

Literatura: Udžbenik: Identifikacioni sistemi, N.Lekić, Z. Mijanović Sva ostala literatura će biti postavljena u elektronskom obliku na oglasnoj tabli.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Samostalni projekat se ocjenjuje sa 6 poena i obavezan je za najvišu ocjenu, - Dvije provjere znanja po 22 poena (ukupno 44 poena),

- Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Neđeljko Lekić

- 72 -

Naziv predmeta:

Metodologija istraživanja i priprema teze

Šifra predmeta


Obavezan III 3 2P




Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa teoretskim osnovama metodologije naučnog

istraživanja Student se upoznaje sa definisanjem naučnog problema, definisanjem hipoteze i ciljeva naučnog istraživanja. Izbor i postavljanje tipa istraživanja koji metodološki vodi ka dokazivanju ili isključivanju hipoteze. Definisanje materijala i metoda istraživanja. Načna prezentacija dobijenih rezultata.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Goran Nikolić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i samostalni rad . Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka.

Konsultacije. Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Naučni metod. Elementi naučnog metoda; Osnovi naučnog istraživanja. Tipovi naučnih studija; Dizajn studija; Nezavisne zavisne i kontrolosane varijable; Hipoteza formilisanje i testiranje hipoteze. Ciljevi istraživanja; I kolokvijum; Slobodna nedjelja; Pisanje naučnoistraživačkog projekta; Izvještavanje i radu na projektu i zavržni izvještaj; Formulisanje nučno istraživačkog pitanja; Elementi naučnog rada. Apstakt, uvod, matrojal I metode, razultati, diskusija, zaključak, reference; Objavljivanje rezulata istraživanja; II kolokvijum; Baze podataka I njhovo korišćenje. Internet; Projekti Horizon 2020;



Nedjeljno

3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura:

2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 14 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 90 sati)

Struktura opterećenja: 64 sata (Nastava) + 8 sati (Priprema) + 14 sati (Dopunski rad)


Literatura: Obavještenje o literaturi studenti dobijaju na prvom predavanju

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Goran Nikolić

- 73 -

Naziv predmeta:

Napajanje i ispitivanje električne medicinske opreme

Šifra predmeta


Izborni III 6 3P+1V




Ciljevi izučavanja predmeta: U ovom predmetu studenti se upoznaju sa osnovnim karakteristikama električne medicinske

opreme, sa sistemima njihovog napajanja električnom energijom, uticajima i mjerama zaštite, metodama proračuna i analize pouzdanosti, kao i sa mjernom opremom i metodama za kontrolu i spitivanje električne medicinske opreme i sistema.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jadrana Radović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminarsi-praktični rad, konsultacije.

Sadržaj predmeta: Pripremna sedmica I sedmica II sedmica III sedmica IV sedmica V sedmica VI sedmica VII sedmica VIII sedmica IX sedmica X sedmica XI sedmica XII sedmica XIII sedmica XIV sedmica XV sedmica Završna sedmica XVIII-XXI sedmica

Priprema i upis semestra Uvod. Termini, definicije i podjela medisinskih sredstava; Ektrična medicinska oprema i sistemi– eletrične karakteristike (medicinski uređaji, objekti bolničko kliničkog tipa, računarska oprema za programska podršku medicinskim uređajima); Napajanje električnom energijom (mrežno napajanje, rezervno napajanje, sistemi neprekidnog napajanja, sopstveni izvor električne energije); Električne instalacije u objektima bolničko kliničkog tipa i priljučenje medicinskih uređaja; Instalacije telefona, interfona i bolničkog "paging" sistema; Električne instalacije za radio i televiziju; Električne instalacije bolničke signalizacije; Kolokvijum I – Odbrana seminarskog rada; Slobodna sedmica; Mjere zaštite od električnog udara: zaštita od "makro šoka", zaštita od "mikro šoka, opšte i posebne mjera zaštite, podjela EMO obzirom na obezbeđenje zaštite od strujnog udara; Mjere zaštite od elektromagnetskih smetnji: izvori smetnji, minimalna rastojanja, elektromagnetski "štitovi" i "ekrani"; Ostale mjere zaštite; Sigurnost i pouzdanost električne medicinske opreme (parametri, obrada statističkih podataka i metode proračuna); Mjerna oprema, sistemi i metode za kontrolu i ispitivanje električne medicinske opreme; Ispitivanje i kontrola električne medicinske opreme i sistema; Kolokvijum II- Elaborat pratične nastave; Standardizacija električne medicinske opreme; Završni ispit;

Verifikacija ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno







Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i praktične vježbe kao i da urade Seminarsi rad I Elaborat prije izlaska na završni ispit.

Literatura: 1. J. Radović, “Napajanje i ispitivanje električne medicinske opreme”, Skripta-predavanja 2. Standardi iz oblasti medicinsih sredstava

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum I – Seminarski rad 30 - Dva testa u toku semestra se boduju sa po 5 bodova - Kolovijum II .- Elaborat (praktični rad) 30 - Završni ispit nosi 30 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 bodova Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jadranka Radović

- 74 -

Naziv predmeta: Internet u medicini

Šifra predmeta


Izborni III 6 3P+1V


- Specijalističke Primijenjene TEMPUS Studije Bioinženjeringa i Medicinske informatike (BioEMIS)


ICTa. Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa upotrebom Interneta u medici, prednostima i

nedostacima, kao i rezicima njegovog korišćenja u samostalnom liječenju, korišćenju online biblioteka i stručnih medicinskih članaka. U okviru predmeta se izućavaju mogućnosti upotrebe Interneta u razvijenim i nerazvijenim sredinama u cilju edukovanja populacije, prevenciji, kao i rehabilitaciji i posoperativnom oporavku. Budući pravci upotrebe Interneta u telemedicine i razvoj i upotreba virtuelne realnosti, takođe će biti obrađeni u okviru ovog predmeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Nikola Žarić




Osnovno o Internetu: istorijat, razvoj, budućnost; Internet pretraživači, podešavanja i osnovne karakteristike; Pretraživanje na Internetu, ključne riječi; Baze podataka na Internetu, online biblioteke knjiga i časopisa; Zaštita podataka na Internetu; I kolokvijum; Slobodna nedjelja; Upotreba Interneta u edukovanju populacije; Značaj Interneta u prevenciji bolijeszi, rehabilitaciji i postoperativnom oporavku; Negativni efekti upotrebe Internetu u samostalnom liječenju oboljelih; Društveni mediji, forumi – Prednosti i nedostaci; Primjeri uspješnih Internet aplikacija u zdravstu; II kolokvijum; Internet i telemedicina, e-mail i web servisi ; Virtuelna realnost u medicini; Završni ispit (seminarski radovi - odbrana radova);



Sedmično


3 časa predavanja 1 čas računskih vježbi 4 časa samostalnog rada, uključujući konsultacije






Literatura: 1. Social Media in Clinical Practice, Bertalan Meskó, Springer, ISBN-13: 978-1447143055, 2013

2. Biomedical Informatics: Computer Applications in Health Care and Biomedicine. Shortliffe, E.H. (ed) and Cimino, J.J. (assoc. ed.). New York: Springer-Verlag, 2006. 3rd edition. 3. Handbook of Telemedicine, Ferrer-Roca, O., Sosa-Iudicissa, M., Ios Pr Inc; 1 edition, (January 1999). Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva kolokvijuma (alternativno seminarski radovi) po 25 poena (ukupno 50 poena),

- Završni ispit (seminarski rad) 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Nikola Žarić

- 75 -

Naziv predmeta:

Sredstva i metode minimalno invazivne hirurgije(MIH)

Šifra predmeta


Izborni III 6 3P+2V




Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovama MI, konceptima , različitim metodama kao i značaju u dijagnostičko

-terapijskom tretmanu bolesnika. Studenti uče o različitim instrumentima i opremi, tipovima i karakteristikama i principima njihovog izbora, korišćenja i održavanja. Takodje se upoznaju sa specifičnostima preoperativne pripreme, operativne i postoperativne reanimacije, anestezije, funkcionisanjem interdisciplinarnog timskog rada u izvođenju MI procedura i ulogom inženjera kao člana tima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prim. dr sci med Veselin Stanišić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i prakt. vježbe. Učenje i samostalna izrada prakti. zadataka. Konsultacije.


Priprema i upis semestra Uvod u MIH. Istorijat, instrumenti i oprema, edukacija. Indikacije i kontraindikacije; Metode MIH. Specifičnosti operativne tehnike. Preoperativna priprema i anestezija bolesnika u MIH; Fleksibilna endoskopija-principi, metode, indikacije i kontraindikacije; Komplikacije u MIH-opšte i specifične, primarna i sekundarna prevencija komplikacija; Laparoskopske minimalno invazivne hirurške procedure-indikacije, kontraindikacije, principi izvođenja; I kolokvijum; Slobodna sedmica; Torakoskopske minimalno invazivne hirurške procedure- indikacije, kontraindikacije, principi izvođenja; MIH u ginekologiji i urologiji- indikacije, kontraindikacije, principi izvođenja; Principi dijagnostičkih minimalno invazivnih hirurških procedura, metode, indikacije; Minimalno invazivna robotička hirurgija-instrumenti i oprema, indikacije, kontraindikacije, principi izvođenja; Laser endoskopska hirurgija- instrumenti i oprema, indikacije, kontraindikacije, principi izvođenja; II kolokvijum; NOTES (Natural orifice translumenal endoscopic surgery)- instrumenti i oprema, indikacije, kontraindikacije, principi izvođenja; Preoperativna, operativna I postoperativna reanimacija i njega bolesnika podvrgnutih minimalno invazivnim hirurškim procedurama;



Nedjeljno






Struktura opterećenja: 128 čas. (Nastava)+16 čas. (Priprema)+36 časova (Dop. rad)


Literatura: 1. Marks Jeffray M, Dunkin Brian J(Eds.). Principles of Flexible Endoscopy for Surgeons. Springer Science+Bussines Media, 2013 2. Nathaniel J. Soper, Lee L. Swanström, Steve Eubanks. Mastery of Endoscopic and Laparoscopic Surgery. Lippincott

Williams&Wilkins, a Walters Klumer bussines 2009 3. Jocelyne Troccaz. Medical Robotics. Iste Ltd and John Wiley & Sons 2012 4. JG Webster. Minimally Invasive Medical Technology. IOP Publishing LTD 2001 Anthony N. Kalloo, Jacques Marescaux, Ricardo

Zorron,. Natural Orifice Translumenal Endoscopic Surgery. John Wiley & Sons Ltd 2012

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 2 domaća rada se ocjenjuju maksimalno sa 10 poena (svaki rad maksimalno sa 5 poena); - 2 kolokvijuma se ocjenjuju maksimalno sa 40 bodova (svaki kolokvijum maksimalno sa 20 poena); - završni ispit se ocjenjuje maksimalno sa 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prim dr sci med Veselin Stanišić

- 76 -

Naziv predmeta: Instrumentacija u ginekologiji,

akušerstvu i urologiji

Šifra predmeta


Izborni 5 3P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke primijenjene studije biomedicinskog inženjeringa i medicinske

informatike, dužina studija 1 godina, ukupno 60 kredita nakon završenih primijenjenih osnovnih studija u trajanju 3 godine i ukupno 180 kredita.


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama instrumentacije u ginekologiji,

akušerstvu i urologiji, kao i različitim ulogama inženjeringa u ovom području medicine. Studenti uče o različitim tipovima i karakteristikama pomoćnih tehnologija u ginekologiji, akušerstvu i urologiji, procesom i principima njenog izbora, korišćenja i održavanja. Studenti se upoznaju sa funkcionisanjem interdisciplinarnog uroginekološkog tima i ulogom inženjera kao člana tima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Saša Raičević

Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvod u instrumentaciju u ginekologiji, akušerstvu i urologiji. Zdravstvo, zdravlјe, organizam i medicinski uređaji. Organizam u medicinskoj dijagnostici i terapiji.

II nedjelja Uređaji i sistemi pomoćne tehnologije u ginekologiji, akušerstvu i urologiji. Opšte karakteristike medicinskih uređaja i sistema.

III nedjelja Uzroci i mehanizmi onesposobljenosti. Vrste onesposobljenosti.

IV nedjelja Izbor odgovarajuće pomoćne tehnologije. Klinička ocjena. Ocjena pomoćne tehnologije.

V nedjelja Specifičnost instrumentacije u ginekologiji, akušerstvu i urologiji.

VI nedjelja I kolokvijum

VII nedjelja Slobodna nedjelja

VIII nedjelja Analogna I digitalna elektronika u biomedicinskoj instrumentaciji.

IX nedjelja Pomoćna tehnologija u instrumentaciji.

X nedjelja Specijalna mjerenja u ginekologiji. Ultrazvučna mjerenja i dijagnostika. Kompjuterizovana tomografija. Magnetna rezonanca.

XI nedjelja Specijalna mjerenja u akušerstvu. Ultrazvučna mjerenja i dijagnostika. Kardiotokografija.

XII nedjelja Specijalna mjerenja u urologiji. Ultrazvučna mjerenja i dijagnostika. Magnetna rezonanca.

XIII nedjelja II kolokvijum

XIV nedjelja Primjena savremenih tehnologija u ginekologiji, akušerstvu i urologiji.

XV nedjelja Budućnost instrumentacije u ginekologiji, akušerstvu i urologiji.

XVI nedjelja Završni ispit

Završna nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok. Ovjera semestra i upis ocjena.

Opterećenje studenta u časovima

Nedjeljno 5 kredita x 40/30 =6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 2 sata praktičnih vježbi 1 sat i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (Nastava) +13 sati i 20 minuta (Priprema) +30 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade i predaju domaće zadatke, i rade oba kolokvijuma.

Literatura: 1. Domach MM, editor. Introduction to Biomedical Engineering. 2th ed. Pearson,2011.

2. Saltzman, W. Mark. Biomedical engineering: bridging medicine and technology. Cambridge University Press, 2009.

3. Enderle, John Denis, and Joseph D. Bronzino, eds. Introduction to biomedical engineering. Academic Press, 2012.

4. Christe, Barbara. Introduction to biomedical instrumentation: The technology of patient care. Cambridge University Press, 2009.

5. Enderle, John D. "Bioinstrumentation." Synthesis Lectures on Biomedical Engineering 1.1 (2006): 1-220.

6. Normann, Richard A., and Richard A. Normann. Principles of bioinstrumentation. Wiley, 1988.

7. Khandpur, Raghbir Singh. Biomedical instrumentation: Technology and applications. New York: McGraw-Hill, 2005.

- 77 -

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: – 2 domaća rada se ocjenjuju maksimalno sa 10 poena (svaki rad maksimalno sa 5 poena);

– 2 kolokvijuma se ocjenjuju maksimalno sa 40 bodova (svaki kolokvijum maksimalno sa 20 poena);

– završni ispit se ocjenjuje maksimalno sa 50 poena;

– prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjena A B C D E

Broj poena 90–100 80–89 70–79 60–69 51–59

Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Saša Raičević

Napomena:

- 78 -

Naziv predmeta: Biomedicinski senzori

Šifra predmeta


Izborni 2 5 3P+1V


Specijalističke primijenjene studije BIOMEDICINSKOG INŽENJERINGA I MEDICINSKE INFORMATIKE, u okviru Tempus projekta BioEMIS (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta:

U ovom predmetu studenti se upoznaju sa principom rada i primjenom biomedicinskih senzora.

Ime i prezime nastavnika: Prof. Dr Rada Dragović-Ivanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe i konsultacije.

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja Završna nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod. Biosignali. Definicije i podjela senzora. Statičke i dinamičke karakteristike senzora. Računarski mjerni sistemi. Digitalno-analogni konvertori. Mikrokontroleri. Biomedicinski senzori temperature. Senzori za mjerenje protoka tečnosti i respiratornih gasova. Medicinski ultrazvučni senzori. Piezoelektrični senzori. I kolokvijum Slobodna nedjelja Indukcioni senzori. Optički senzori. Hemijski senzori za biomedicinske aplikacije. Biosenzori. Biomedicinski senzori za jonizujuća zračenja. Radiometrijski i fotometrijski senzori. Senzori za medicinsku termografiju i radijaciona mjerenja. II kolokvijum Biomedicinski senzori spektroskopi. Popravak jednog od kolokvijuma Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena


Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 5.0x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati) Struktura opterećenja:

106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sati i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad) Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade oba kolokvijuma i završni ispit

Literatura: 1. R.Dragović-Ivanović, „Biomedicinski senzori“, skripta-predavanja

2. Deric P. Jones, “Biomedical Sensors“, London UK, 2010.

3. D.Stanković, „Fizičko-tehnička mjerenja – senzori“, ETF Beograd Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva kolokvijuma po 25 poena - Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Rada Dragović-Ivanović

Napomena:

Documents

BioEMIS,plan i program