OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJE IZDAVAA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklaeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajednike aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeu ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedei principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodinjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge uenika i nastavnika u nastavnom procesu, a ija je sr u promjeni obrazovne paradigme da teite nije na onome to uitelj treba da predaje, ve na onome ta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog uenja, kao kljunog faktora za razvoj sposobnosti uenja uope, a uenik je postao aktivni subjekt procesa uenja, to mu je omogueno programima uenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Struna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih strunih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te saraivala sa ministarstvima obrazovanja i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu ivljenja, drutvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehniku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemaki jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muziku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne kole koncipiran je tako da omoguava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih uenika, bez obzira na pol, uzrast, etniku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogunosti i ogranienja, uvaavajui, potujui i razvijajui ljudska, djeja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. to se tie upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeu obrazovnih aktera svih nivoa, ukljuujui i nastavnike, uenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opi dio - zajednike jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednika jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa to je mogue irim zajednikim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: ta treba poduavati (koja podruja, oblasti treba poduavati), zato to treba poduavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba poduavati (koristei razliite metode i oblike prilagoene potrebama i interesima uenika) i kada to treba poduavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadri argumentaciju uloge i znaaja predmeta, ciljeve, oekivane ishode uenja, sadraj, strategije uenja i nastave (didaktiko-metodike upute) i smjernice za praenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodinjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog uenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom drutvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bia tokom itavog ivota, a iji je smisao cjelovito lino uee u intelektualnom, osjeajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upuuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete ivota. Novi model predvia da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreenje kvalitete ivota (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadanjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za ivot i rad (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje uenika da zadovolji vlastite potrebe (preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog drutva. Znanje i vjetine se stiu obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. kole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre uenike. Imajui u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavravanje kljuni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije vie samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac ueniku na putu ka njegovoj veoj samostalnosti, ka ,,uenju otkriem, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa strunog usavravanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih kola, savjetnika i strunih saradnika ministarstava i pedagokih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa strunog usavravanja, s namjerom da nastavnike obui za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodinje osnovne kole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodinje osnovne kole i programskih sadraja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodinje osnovne kole, fokusirajui se na njihovo usklaivanje sa spoznajnim mogunostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoenje i praenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata stratekog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i opih i specifinih sadraja nastavnih planova i programa za devetogodinju osnovnu kolu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je viegodinji napor mnogobrojnih uesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izraava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da e i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodei rauna o psihofizikoj linosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloivotnog uenja kao imperativa dananjeg vremena i osnove konkurentnog trita rada, te da e se na taj nain otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao kljuni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Danki, Muneveri Selmanovi, direktorici Pedagokog zavoda Zenica i Jasminki Bujanovi, savjetnici ministra za predkolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona to su pomogli u definisanju konanog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, koji e zasigurno biti taka nadahnua za budui razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadraja. Idui u susret vremenu u kojem e obrazovanje biti najmonije oruje u transformaciji obrazovnih politika elimo ovoj publikaciji plodan i efikasan ivot u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, uenika, roditelja i svih uesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS LANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODINJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINENa osnovu rjeenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu: 1. Alija P iri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela; 2. Viktor Mari, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki kanton, zamjenik predsjedavajueg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan Upravnog tijela; 4. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog tijela; 5. Hazim Halilovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog kantona, lan Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, lan Upravnog tijela; 8. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, lan Upravnog tijela; 9. Lidija Markoti, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan Upravnog tijela; 10. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela. Rjeenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu: 1. Alija Piri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan Upravnog tijela; 3. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zenikodobojskog kantona, lan Upravnog tijela; 5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, lan Upravnog tijela; 6. Meliha Ali, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan Upravnog tijela; 7. Mario Mikuli, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog tijela; 8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela 10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet Sarajevo, lan Upravnog tijela; 12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Struna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodinje osnovne kole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rjeenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedeem sastavu: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Biha, lan Upravnog tijela; 3. Ivo Jelui, Srednja kola Pere Zeevia, Posavski kanton, Odak, lan Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderovi, Pedagoki zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, lan Upravnog tijela; 5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton, lan Upravnog tijela; 6. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton, lan Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton Travnik, lan Upravnog tijela; 8. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton, lan Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, O A. B. imia Drinovci, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog tijela; 10. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, lan Upravnog tijela. Zadatak Strune komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih strunih komisija, predlae izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarauje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rjeenja o formiranju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

lanovi Strune komisije: 1. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije; 2. Gabriela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za muziku kulturu, 4. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohi, Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost; 7. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik; 3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo; 2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica. lanovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla; 2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Jozo uri, O Vladmira Nazora Odak. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoka akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijeri, O Husein Efendija ozo Gorade. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola Livno; 3. Refik Hodi, Umjetnika kola Biha.

lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg; 2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii, Sarajevo; 3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica; 2. Dinko Juri, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg; 3. Marina H. Avdi, Katoliki kolski centar, Tuzla. lanovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. aira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 3. Biljana Peji, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar. Zadatak lanova Strune komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne kole za djecu sa tekoama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim strunim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole; - predlae pedagoko-didaktiku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole i sarauje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije; 2. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za muziku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohi, Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost; 8. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje; 2. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik; 3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla; 4. Olga Leki, O Jozo Gadi-upo, Stojkovii, Travnik. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo; 2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica lanovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla; 2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Irena Damjanovi, O Fra Ilije Starevia, Tolisa. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 2. Fikret Luka, Pedagoki zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijeri, O Husein Efendija ozo, Gorade.

lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola Biha. lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg; 2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii Sarajevo; 3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica; 2. Dinko Juri, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg, 3. Marina H. Avdi, Katoliki kolski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Ifti, prof., O Gornje Prekounje- Ripa, Biha. lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Elvedina Bilajbegovi, Srednja poljoprivredna kola Sanus futurum, Sanski Most; 2. Miloje urevi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Heri, Gimnazija Mea Selimovi, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoi fakultet, Zenica. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sui, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica. lanovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin; 2. Esad Durakovi, Filozofski fakultet, Sarajevo. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. aira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Sarajevo; 3. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije i lan Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo; 3. Marinko Peji, Pedagoka akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibui, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 6. Faiza Mutovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 7. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 9. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje; 2. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoki akademija, Tuzla. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Zehra Hubijar koordinator; 2. Katica Krei Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli O Novi Travnik Novi Travnik; 4. Esma Kapetanovi O Novi grad Tuzla; 5. Ivan Penava O Ivan Brli Maurani, Humac, Ljubuki. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji koordinator; 2. Denis Lasi Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi Pedagoki zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinovi O Novi Travnik, Novi Travnik. lanovi Potkomisije za drutvo: 1. Iv ica Glibui koordinator; 2. Miljenko Milo Zavod za kolstvo, Mostar; 3. Zora Kudi O Ivan Goran Kovai, Livno; 4. Slaven Ljubi O Koerin, iroki Brijeg.

lanovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Muli koordinator, 2. Mate ivkovi Zavod za kolstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija uki O Ruer Bokovi, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo O Silvije Strahimir Kranjevi, Mostar. lanovi Potkomisije za kulturu ivljenja: 1. Faiza Mutovi koordinator, 2. Hajrija Cokoja Pedagoki zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapi Druga osnovna kola, Konjic; 4. Razija Hamzabegovi O Husino Tuzla. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. eljko Filipovi koordinator, 2. Fatima Prohi O Musa azim ati, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda O Husein efendija ozo, Gorade. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi koordinator; 2. Berislav Daja Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi Umjetnika kola, Biha; 4. Mirko Setkevi O Novi Grad, Tuzla. lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi koordinator; 2. Samir Pali O Jablanica, Jablanica; 3. Miro Mari Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica koordinator; 2. Sanja Hadihajdi lan, Pedagoki zavod Zenica; 3. Dinko Juri lan, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg; 4. Marina H. Avdi lan, Katoliki kolski centar, Tuzla. lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija koordinator, 2. Memnuna Hasanica Pedagoi fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvi O Hasan Kaimija, Sarajevo. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi koordinator; 2. Melisa Begovi Gimnazija, Zenica; 3. Anica Maji O Tin Ujevi, Vitina, Ljubuki.

lanovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi koordinator; 2. Mehmed Kudi Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi koordinator; 2. Mirela Duranovi Defektoloki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zei Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imir Zubovi Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi Trea osnovna kola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama. Rjeenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje, a lanovi su: 1. Alija Piri, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije; 3. Marko Nedi, Ministarstvo prosvjete, kulture i porta, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Ali, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Hercegovako-neretvanski kanton; 7. Mario Mikuli, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadno-hercegovaki kanton; 8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta, Kanton 10; 10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije i lan Upravnog tijela; 2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla; 5. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

7. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece; 8. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 9. Samka Hadihasanovi-Mithat, II Gimnazija, Sarajevo; 10. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 11. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 12. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 13. Muriz Spahi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 14. Rifat krilj, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 15. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 16. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 17. Nadija Bandi, sekretar Komisije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 18. Fikreta Harai, operativna podrka Komisiji, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod Zenica; 3. Jasna Lovrinovi, O Novi Travnik, Novi Travnik. lanovi Potkomisije za historiju: 1. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii. lanovi Potkomisije za geografiju: 1. Ivan Madar, Sveuilite u Mostaru; 2. Miralem Mari, Pedagoki zavod Mostar; 3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo. lanovi Potkomisije za biologiju: 1. Dubravka oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo; 2. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla.

lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Katarina Petrovi, Sarajevo. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica; 3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo. lan Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 2. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo; 3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo. lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 2. Muris Hadikaduni, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo; 3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica. lanovi Potkomisije za informatiku; 1. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo. lanovi Potkomisije za tehniku kulturu: 1. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize Vladimir Nazor, Sarajevo; 2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla;

3. 4. 5. 6.

Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.

Okvirni nastavni plan i program za sedmi, osmi i deveti razred devetogodinje osnovne kole izradila je Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 04-38-4551/08 od 1. 4. 2008. godine. lanovi ove strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Biha; 2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla; 4. Dubravkla oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 5. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 6. Ivan Madar, Prirodno-matematiki fakultet, Mostar; 7. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 8. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 9. Meliha Zejnilagi-Hajri, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 10. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 11. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 12. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 13. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 14. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo; 15. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 16. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 17. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 18. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. lanovi potkomisija su: lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Muhidin Danko, koordinator; 2. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Enes Duvnjakovi, koordinator; 2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Darija Buri, O Ilida, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za historiju: 1. Enes Pelidija, koordinator; 2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii. lanovi Potkomisije za geografiju: 1. Ivan Madar, koordinator; 2. Miralem Mari, Pedagoki zavod Mostar; 3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo. lanovi Potkomisije za biologiju: 1. Dubravka oljan, koordinator; 2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Devahira Arslanagi, koordinator; 2. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo; 3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla. lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija, koordinator; 2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Katarina Petrovi, Srednja kola Fra Slavko Barbari, Mostar. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi, koordinator; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica; 3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo.

lan Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi, koordinator; 2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, koordinator; 2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Irfan Handuki, koordinator; 2. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi, koordinator; 2. Muris Hadikaduni, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo; 3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica. lanovi Potkomisije za informatiku: 1. Milan Cvijetinovi, koordinator; 2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo. lanovi Potkomisije za tehniku kulturu: 1. Avdo Voloder, koordinator; 2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla. lanovi Potkomisije za hemiju: 1. Meliha Zejnilagi-Hajri, koordinator; 2. Stana Rotim, Medicinska kola, Mostar; 3. emso Masli, O Graanica, Graanica. lanovi Potkomisije za fiziku: 1. Hasnija Muratovi, koordinator; 2. Nada Gabela, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 3. Safija Diber, esta osnovna kola, Mostar. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi, koordinator; 2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.

UVODReforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim vanim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmiljeniji izbor sadraja programa, usmjeravanje panje na sadraje koji su vani u temeljnom obrazovanju (kao priprema za ivot i osnova za nastavak kolovanja u srednjoj koli), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljanje kvaliteta komunikacije meu svim uesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma u prvi plan stavlja djeiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje kole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoke prakse u zemljama Evrope i svijeta. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je poeo kolske 2004/2005., a proces je okonan kolske 2009/2010. godine kada je devetogodinje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem e ivjeti djeca mijenja etiri puta bre od naih kola. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uoene slabosti postojee osnovne kole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljanje kvalitete, te vea demokratizacija i humanizacija naeg obrazovnog sistema openito. S obzirom na injenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoenju promjena. Prije svega valja procijeniti ta e svaki korak u reformi izazvati u koli, meu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sauvati naa dosadanja pozitivna pedagoka iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagokog nasljea, ali i prihvatiti ideje iz svijeta, a koje poboljavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je vano imati kriterij selektivnosti s obzirom na ve evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspjenijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nuno je nai mjeru izmeu novog i onog to je ve dobilo pozitivnu potvrdu u kolama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li e zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili e od poetka pridobiti za saradnju i motivirati da svi uesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces, ali i utiu na kvalitet ivljenja. Ve je naglaeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoenje promjena, koji nee izazvati poremeaje u kolama, a to znai da smo krenuli od uvoenja promjena na samom poetku kolovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znai da se promjene odnose na generaciju upisanih uenika u kolskoj 2004/2005. godini. Reforma prati ovu generaciju, te je prilika da se lagano i sistematino uvode promjene posredstvom priprema onih koji e te promjene realizirati. Sama injenica da estogodinje dijete postaje kolskim obveznikom za sobom povlai promjenu svih vanih segmenata odgojno-obrazovnog procesa, s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaeno predkolskim odgojem pa im kola postaje prvo mjesto ire drutvene socijalizacije. Ne moe biti rijei o prilagoavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadraji prilagoeni karakteristikama estogodinjeg djeteta.

Nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadraje uenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoeni interesima, potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj koli, imajui u vidu njihove tjelesne, kognitivne, emocionalne i duhovne sposobnosti.

PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODINJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJAOsnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignua pedagokih nauka, koncept je zasnovan na slijedeem: Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o djejim pravima; Obaveznost i besplatnost osnovne kole; Jaanje odgojne funkcije osnovne kole; Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja; Decentralizacija, autonomija i odgovornost; Jednakost i pravinost u obrazovanju; Usklaenost sa modernim koncepcijama osnovne kole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije; Aktivno uee lokalne sredine u radu kole (roditelja, lokalne zajednice, udruenja); Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog, afektivnog, psihomotornog i voljnog; Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvaavanje individualnih karakteristika i razliitosti; Ubrzano napredovanje uenika; Opeobrazovnost i cjelovitost znanja; Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja; Nauna utemeljenost obrazovanja kao doivotnog procesa (cjeloivotno uenje). Promjene koje donosi reforma osnovne kole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj koli prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. Za uspjean proces promjena nune su slijedee pretpostavke: Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva vie angamana i trajnija je od autokratskog, centraliziranog pristupa); Promjene malo kad ukljuuju samo jednu inovaciju (ono to elite promijeniti tako je usaeno u sistem interaktivnih djelovanja da e, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doi do drugih promjena), a fokus promjena je slijedei: individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom, promjena odnosa nastavnik - uenik, savremene metode nastave, promjena atmosfere u uionici, institucionalne i sistemske promjene, izrada novog nastavnog plana i programa, ukljuivanje roditelja. Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nuna (ak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina), te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedee: Upis u kolu djece mlae hronoloke dobi (sa 5,5 godina), polazak u kolu sa 6 godina; Osnovna kola traje devet godina (a ne osam); Deveta godina kolovanja uvodi se za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake; Osnovna kola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima; Novi nastavni plan i program za sve razrede, od I-IX razreda; Temeljna znanja i vjetine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa; Naglaenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda uenja koje mijenjaju poziciju uenika u nastavi; Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo ire kao proces uklanjanja prepreka u uenju i ueu za sve uenike;

Poveana saradnja kole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj kola djeluje; Devetogodinja osnovna kola osigurat e temeljna znanja i vjetine za uspjean nastavak kolovanja u srednjoj koli; Visokokolsko obrazovanje za sve profile nastavnika e raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti strunih, te didaktiko-metodikih i pedagoko-psiholokih sadraja u edukaciji nastavnika.

Od onih koji e nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit e kojom brzinom e tei uspostavljeni proces promjene kole i proces obrazovanja. Zato je itekako vano pitanje kako nastavnici razumiju devetogodinje obavezno osnovno kolovanje.Populacija estogodinjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, razliita iskustva i predznanja itd.). No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedniko da imaju znatne potencijale i mogunosti ranog uenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti sputanjem granice upisa u osnovnu kolu. Novom koncepcijom treba sauvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojee organizacije kole, a unaprijediti njene najslabije take. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja Uenika pismenost u irem smislu rijei (itanje i pisanje, numerika i informatika pismenost, medijska kultura); Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika; Jasna predstava o znaaju nauke i tehnologije u savremenom ivotu; Posjedovanje linih vjetina (mogunost donoenja odluka, sposobnost uspjenog noenja s tekoama u ivotu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom ivom biu; Spremnost uenika za prihvatanje uloge odgovornog graanina (koliko cijeni kulturu i obiaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utie na atmosferu mira i tolerancije u zajednici); Sposobnost kritikog miljenja i uspjenog rjeavanja problema; Sposobnost pozitivne komunikacije; Razlike na nivou postignua na poetku i na kraju devetogodinjeg odgoja i obrazovanja.

Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muziku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadrajima. Plan i program nastavnih predmeta sadri slijedee elemente: Uloga i znaaj nastavnog predmeta; Cilj izuavanja, odgojno-obrazovni ciljevi; Sadraji; Oekivani rezultati uenja; Indikatori uspjenosti; Objanjenja i didaktiko-metodike napomene; Smjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua. U skladu s Koncepcijom devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i programi kantona sastoje se od opeg dijela - zajednike jezgre i posebnog dijela - lokalne komponente. Zajednika jezgra Zajednika jezgra su sadraji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne moe postojati (primjereni uzrastu uenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadraji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnika, nauna, tehnika ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeu, obiaji). Zajednika jezgra

osigurava transparentnost unutar kolskog sistema u razliitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. Vano je istai da se pri odabiru sadraja, openito vodilo rauna da oni budu to vie uporedivi i kompatibilni sa sadrajima uenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja koji su specifini za lokalnu zajednicu. Za izradu nastavnog plana i programa koritena je sljedea metodologija: Sadrajna i vremenska raspodjela programskih sadraja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama; Odreeni su opi ishodi uenja u osnovnoj koli i u okviru toga, ishodi uenja svakog nastavnog predmeta; Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije uenja, kao i praenja i ocjenjivanja uenika; Odreeni su indikatori uspjenosti za svaki predmet.

Rad sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno uenike koji nailaze na prepreke u uenju i ueu, razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima, iskustvom, motivaciji, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti, kao i drugim vanim osobinama (kvalitetu panje, istrajnosti u radu, samokontroli) svakog pojedinog uenika. Pri tome se prevashodno vodi rauna o potencijalima uenika i mogunostima za razvoj, a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole uz uee roditelja.

MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODINJU OSNOVNU KOLUObrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih asova sedmino po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191

Predmeti obavezni / izborni

Ukupno nastave

B/H/S jezik i 3 knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Drutvene Drutvo nauke Kultura ivljenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatike Tehnika kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzika/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na kantonalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLEREDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Matematika Moja okolina Muzika kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni, fakultativni predmeti SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODINJI BROJ NASTAVNIH ASO VA 102 68 68 68 68 68 442

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost(102 nastavna asa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadraja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuen je raspored usvajanja sadraja jednog i drugog pisma.

Prvo polugoditeRazvoj govora; Priprema za usvajanje tampanih slova latinice

Drugo polugodite IRAZRED

Usvajanje velikih i malih tampanih slova, itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).

Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma.

II

Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje, brzina), uvoenje elemenata izraajnosti; Usavravanje tehnike pisanja.

Usavravanje tehnike i logike itanja.

III

Usvajanje tampanih slova irilice, vjebe iitavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje).

Vjebe izraajnog i stvaralakog itanja i izraavanja u okviru latininog pisma; Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latininim pismom; Usavravanje tehnike itanja u okviru irilinog pisma.

IV

Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latinicom; Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima itanja tekstova tampanih irilinim pismom; Usvajanje pisanih slova irilice.

ULOGA I ZNAAJJezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenoj zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika. Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatiko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela, osnove teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje. Jezik ima obrazovnu, odgojnu, funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti: zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju, razvijenost individualnih programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja. itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom, radou, punoom i mudrou.

O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUJE Znanja ta ujem, a ta vidim ? (glasovi i zvukovi, predmeti i bia) slovo - glas rije - slog rije - reenica poznavanje tampanih slova latinice ovo je pria ovo je pjesma lik u prii ovo je dobro a o vo nije dobro ponaanje zato to. ta treba zapamtiti zato je neto lijepo, a neto nije lijepo u sadraju, postupku rije - znaenje izbor rijei i reenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru, ovo govori pisac, a ovo lik iz prie Vjetine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja sposobnost posmatranja i zapaanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praenje toka dogaaja u prii uoavanje vanih pojedinosti uoavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamiljanja situacija i ponaanja sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja uoavanje slijeda, prvo,drugo.. sastavljanje plana sposobnost zakljuivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti ivot je vrijednost znanje je vano pismenost je vana za pojedinca i zajednicu (itanje mi je potrebno da bih mogao uiti iz knjiga, a pisanje da bih kazao ta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je vano u uenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu uiti vrline ispravnog ponaanja /sklad misli, rijei i djela/ nadzor nad govorom i ponaanjem disciplina odgovornost marljivost potenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (itanju i sadrajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadrajima, posebno u jeziku i knjievnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi uenja o nainima uenja prema poboljanju kvaliteta komunikacije govorom istraivanju, traenju kreativnijih rjeenja P SIHOMOTORIKO PODRUJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje poloaj tijela pri itanju i pisanju koordinacija pokreta ake i prstiju i pokreta oiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tanost u prepoznavanju oblika,struktura boja klasifikacija slova, slogova rijei ujem piem poruujem simbolom, crteom, kretnjom mimika, gest, pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina, gline, izrezujem iz novina

Specifine metode i postupci Glasovna analitiko sintetika metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova sloenije grafike strukture, predaha nakon usvajanja vie od 15 slova, u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu)

Oblici jezike/jezine i socijalne komunikacije Rad u grupi, ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice mataonice Igraonice - radionice Igraonice - priaonice Individualni programi u uionici za sve

Komunikacijski postupci Sluanje govora i itanja Sluamo glaso ve u prirodi i oponaamo Sluam, pamtim i znam Sluam, doivljavam i izraavam rijeima Sluam i izraavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Prianje Prepriavanje opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam, to mi lii na igra kao situacija, postupak i sredstvo

Nastavna sredstva Slike predmeta, bia, pojava Slike dogaaja Crtei Niz slika koje predstavljaju dogaaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni rijei Filmovi Glina, plastelin

PROGRAMSKI SADRAJIJeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje) Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bia, zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe artikulacije. Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene (prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta. Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva (prianje, razgovor, rekreativni razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika). Vjebe tipa: Tiina mi je rekla; Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu, mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu, drugarici); Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica); Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica, teksta, u dikciji (Novo ime za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek; elim da); Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova, uspostavljanje logike u iskazima, priama; Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto; Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, smijeha, ale u prii, iskazu. Vjebe stvaralakog sluanja (izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram); Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako; Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova; Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra; Nasiha Kapidi-Hadi: Lutke u koli; Vesna Parun: Uspavanka za jea; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika esma; Narodna pria: Zekina kuica; Bosiljka Leti Fabri: Jesen Filmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja. Priprema za usvajanje tampanih slova; Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja; Predmet slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku, na kraju i u sredini rijei); Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Rije - reenica (reenica ima dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (zamjenjujemo rije u reenici, a da reenica ne promijeni smisao); Upitne, uzvine i izjavne reenice i pisanje rijece li (uenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim, uzvinim i izjavnim reenicama te sa pisanjem rijece li); Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom asu). itavanje i

pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog, reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta. Vjebe s kartonima rijei. Grupiranje rijei oko izbarane rijei (KOLA, a druge rijei su nebo, more, knjiga, uenje, oblak, zeko, uspjeh, radost, briga, pjesma, jato, livada, djeca); Objanjenja: zato je ta rije uz rije KOLA; itanje kraih reenica; Uspostavljanje logikog slijeda u poremeenom slijedu reenica; itanje kraih tekstova. ta sam zapamtio? itam. Zapamtio sam ko nije dobar u prii. OEKIVANI REZULTATI Smanjit e se razlike meu djecom u pogledu prethodnih postignua . Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogunost analitiko sintetikog pristupa rijeima i reenicama, poznavanje tampanih slova latinice, itavanje i itanje rijei i reenica, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije). Poboljat e se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meusobnoj komunikaciji i u vjebama reprodukcije, odnosno produkcije sadraja) . Ovladat e glasovnom analizom rijei. Poboljat e se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Usvojit e tampana slova latinice, itati i razumjeti proitano u skladu s individualnim razvojem i mogunostima uenja. Obogatie rjenik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarat e nove rijei. Oekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. INDIKATORI USPJENOSTI Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim ishodima uenja: uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, ele uiti; Znaju slova; pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice; Razumiju proitano. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje, bri su u reakcijama, bolje razumiju nastavnikova pitanja, napomene, objanjenja. Radoznali su. Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea. DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea, predstoji usvajanje ,,finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva. Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspjena

komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, osiguravati meusobno proimanje, ali ne i preklapanje sadraja. Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i uivljavanje u situaciju . Djetetu je bliska igra. Kada je u pitanju ovaj uzrast vano je imati u vidu da je mnoge sadraje mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uvjetima kolskog uenja na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika, kombinovana). Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za pravilnost, normu, standard. U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati tekoe. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. U prvom polugoditu uenici ne usvajaju slova i itanje. To je vrijeme predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na nivou opaanja svojstava predmeta i bia uz angairanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima vana, prianje o sadraju slika). Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima. U drugom polugoditu ukljuite slovo kao znak. Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.

(2 asa sedmino, 68 asova godinje) ULOGA I ZNAAJ Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog naunog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost). Matematiki nastavni sadraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije, itd. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanje sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.

Matematika

PROGRAMSKI SADRAJI

1. USPOREIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini; Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno; Odnos meu predmetima i veliina predmeta; Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM). 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika. 3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata; Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na izvan; Take kao presjeci linija (sjecita). 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Primjeri skupova, oznaavanje; lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost; Brojevi od 1 do 3; Uporeivanje brojeva (, =, ); Brojevi 4 i 5; Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji); Redni brojevi od 1 do 5; Zbrajanje i oduzimanje; Broj 0; Brojevi od 6 do 9; Broj 10;

Redni brojevi od 1 do 10. Napomena: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20. OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA 1. USPOREIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Uporeivanjem otkriti slinosti i razlike prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta; Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu predmetima; Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati; Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine; Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima. 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide; Uoiti slinosti i razliitosti meu njima; Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima. 3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost); Upoznati taku kao presjek linija; Grafiko predstavljanje take. 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini; Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja; Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa; Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti; Upoznati brojeve od 1 do 9; Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee, jednako i nejednako i oznake , =, ; Upoznati uenike sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5); Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja; Usvajanje izraza plus i oznake +; Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja; Usvajanje izraza manje i oznake -; Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije (radnje); Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa; Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja broja 10; Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice; Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACISADRAJ I Uporeivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta uporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeuiza, ispod-na-iznad, uspravno-kosovodoravno odnos meu predmetima i veliina predmeta mjerenje veliina jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM) ZNANJE razluivanje (razlikovanje) predmeta po boji, duljini, irini... orijentacija u prostoru (blizudaleko, lijevodesno...) procjenjivanje meusobnog odnosa predmeta i njihove veliine uenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veliina, odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram, metar, litar, sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost koritenja matematikog jezika i simbola , Samostalno i timsko formuliranje zakljuaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih postignua (ishoda znanja) i usporeivanje sa rezultatima drugih (par, tim, razred...) sposobnost da se greka doivljava kao stimulans za nove pokuaje iznalaenja rjeenja, a ne kao konicu u daljem radu VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja, mjerenja i raunanja, kao i njihovom znaaju u svakodnevnom ivotu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktora koji utiu na formiranje pozitivnih crta linosti razvijanje pozitivnog stava, ponaanja i sklonosti za otkrivanje, istraivanje i rjeavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UENIKA Kroz je dnostavnije i sloenije aktivnosti i igre uenici: uestvuju u svim etapama rada; Razlikuju predmete po boji, duljini i irini prostorno se orjentiu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meusobne odnose predmeta logiki zakljuuju, mjere, raunaju predviaju, izraavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira, koordinira, prati, reagira, upuuje, pomae i korigira tematski povezuje sadraje ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja permanentno prati napredovanje uenika potie samostalna i timski istraivaki i kreativni rad uenika

II Predmeti oblika lopte , kocke, valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide imenovanje oblika

III Ravne i zakrivlje ne plohe (povri), likovi i linije (crte) likovi oblika kruga, trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na - izvan take kao presjeci linija (sjecite)

imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapaanje, prepoznavanje slinosti i razliitosti predmeta iz neposrednog okruenja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija, unutranjost i spoljanjost zatvorene linije identifikovanje i oznaavanje take gdje se linije presijecaju

razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uoavaju, prepoznaju i definiraju

uoavaju razliite linije, unutranjost i spoljanjost zatvorenih linija, sjecite linija

33

IV Sk upovi, brojevi, relacije i operacije primjeri skupova, oznaavanje lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost brojevi od 1 do 3 uporeivanje brojeva (>,, =; - Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja; - P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj; - P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica; - P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica; - Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20; - Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije; - Vri provjeru sabiranja pomou oduzimanja i obratno; - Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost); - Uoava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene

SPOSOB NOS TI - Koritenje matematikog jezika i simbola; - Samostalno i timsko formiranje stavova i zakljuaka; - Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava; - Kritiko vrednovanje vlastitih postignua i uporeivanje sa rezultatima drugih (par, grupa, razred); - Razvija sposobnost da greku shvata kao stimulans za nove pokuaje;

VRIJ EDNOS TI,

STAVOVI, PONAANJE - Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktor koji utie na formiranje pozitivnih crta linosti; - Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj grupi; - Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema kroz igru; - Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja i predvianja i znaaju tih aktivnosti u svakodnevnom ivotu; - Razvijanje pozitivnog stava u ponaanju i

AKTIVNOSTI UENIKA - Uestvuje u svim etapama rada na asu; - Aktivno uestvuje u matematikim igrama primjenjujui ranije steena znanja;

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - P lanira nastavne sadraje; - P rikuplja didaktiki materijal za rad, samostalno i sa uenicima;

- P odstie kako samostalan rad - Reira uenika, tako i rad u matematike igre paru, manjim i koristei sabiranje veim grupama; i oduzimanje kroz drutvene igre - Tematski (ovjee ne ljuti povezuje se, tombola, matematike bacanje kockice, sadraje sa igra parnih i sadrajima drugih neparnih brojeva, predmeta; igre s kartama, zapisivanje - P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduenja za pomou ibica, svakog uenika u pronalaenje grupi; rednih i rimskih brojeva u - Kontinuirano novinama, prati i opisno asopisima i vrednuje napore svakodnevnom uenika i njihov ivotu...); rad; - P utem matematikih - P odstie igara istraivaki i primjenjuje kreativan rad svih

79

- Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku; - Rimske cifre od I do X; - Redni brojevi ; 1.2. Sk up brojeva do 100 - Formiranje pojmova viekratnika broja 10. - Brojevna linija (crta): 0,10,20, 30, ...., 100; - Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine; - Niz brojeva: 0, 1, 2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice; - Brojevna linija (crta): 0100; -Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Z naci: = , ? i ,. 2. GEOMETRIJA 2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe; - Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi); - Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri. 2.2. Povri (povrine) i linije (crte) - Linija (crta) kao granica povri (povrine); - Ravne i zakrivljene linije (crte). Take kao granice linije (crte); - Izlomljena linija (crta) - Du kao dio izlomljene linije (crte); - Uporeivanje dui; - Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije; - Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). 3. Mjerenja i mjere -Mjerenje duine; Jedinice za duinu (m) - Mjerenje mase; Jedinice za masu (kg); -Jedinice za tenost (l); -Jedinice za vrijeme (h, min); -Jedinice za novac (KM, KF).

komponenti; - Izraunava vrijednost izraza sa i bez zagrada; - Zna rimske brojeve od I do X - Koritenje rednih brojeva; - Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku; - Odreuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima; - Rjeava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rjeavanje brojnog izraza. - ita i pie brojeve do 100; - Reda prirodne brojeve do 100; - Imenuje i razlikuje predmete po veliini, boji i obliku; - P repoznaje predmete iz ivotnog okruenja koji imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima; - Razlikuje vrste linija; - Uoava i imenuje ravne i zakrivljene povri (gleda, dodiruje); - P oima du kao najkrae rastojanje izmeu dvije take; - Oznaava du; - P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao, kvadrat, pravougaonik) i precrtava ih; - Uporeuje i procjenjuje veliinu povri; - P repoznaje i imenuje dotad nauene jedinice za duinu, vrijeme, masu, zapreminu i novac; -Moe imenovati sprave kojima se vre mjerenja, - Zna rjeavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.

- Razvija sposobnost koritenja jednostavnijeg matematikog pribora; - P rocjenjuje duinu, masu, vrijednost i vrijeme.

sklonosti za otkrivanje i istraivanje; - Vrednovanje svojih i tuih stavova; - Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.

steeno znanje (igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta...); -U bliem i irem okruenju pronalazi linije, take, povri i oblike; -Pomou razliitih materijala izrauje oblike i povrine; - Koristi svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak u trgovinu, na pijacu itd.); - P ravi jednostavne grafikone.

uenika; - Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.

80

(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

Moja okolina

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADAPODRUJA UENJA

CILJEVISticanje znanja: o uoj i iroj okolini i deavanjima u njima

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Uenici znaju:

da je kola organizovana zajednica uenika i nastavnika siguran put od kue do kole povezanost i meusobnu zavisnost ljudi, ivot i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama, moja domovina i njeni dravni simboli razlike izmeu ive i neive prirode, bitna svojstva ivih bia, slinosti i razlike meu njima koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja opisati promjene na biljkama i ivotinjama u zavisnosti od godinjeg doba o potrebi i nainu uvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagraena od tvari da tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju urediti kolsku uionicu uvati okolinu znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje

ivom svijetu, svojstvima ivih bia i meusobnim odnosima i posebno o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini

ZNANJE

Razvijanje: kritikog miljenja sposobnosti planiranja provoenja istraivanja izvoenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenoenja informacija putem individualnog i timskog rada

postavljati pitanja (Kako?; Zato?; ta bi se desilo ako ...) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uvjetima, te uz pomo nastavnika izvoditi poopavanja i donositi odgovarajue zakljuke koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu pokazuju vie samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi nastoje potivati razliite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj ive i za poboljanje kvaliteta ivota

SPOSOBNOSTI I VJETINE

kroz: traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

81

NASTAVNA PODRUJA / TEME

1. SREDINA U KOJOJ IVIM1. 1. KOLA 1. 2. PUT OD KUE DO KOLE 1. 3. MOJA PORODICA 1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. 5. PRAZNICI 1. 6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST

2. PRIRODA2. 1. IVA BIA 2. 1. 1. OVJEK I PRIRODA 2. 1. 2. BILJKE I IVOTINJE 2. 2. TVARI 2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI 2.3. ZDRAVA OKOLINA 2.3.1. UREDIMO KOLSKU UIONICU 2.3.2. IST ZRAK 2.3.3. ZNAAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENEDominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi, s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. to se tie sadraja, panju treba usmjeriti na znanje injenica i koncepata koji nude uenicima, razumljiva i izazovna objanjenja o drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i radu ljudi. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti, kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi. Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Novi sadraj ine teme Tvari , u okviru koje se stiu osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i Zdrava okolina, u okviru koje se jaa ekoloka svijest uenika. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost drutvenih i prirodnih pojava i procesa, i u kontekstu toga, prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikog kolskog projekta. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenje metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe posluiti kao pomo nastavniku.

82

PREDLOENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i uenja, ocjenjivan je )

TEME

ZNANJE

VRIJEDNOSTI, SPOSOB NOSTI STAVOVI, I VJETINE PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

Prepoznavanje uenika i uposlenika u koli i njihovo 1.1. KOLA imenovanje; Spremanje - Drugi smo razred; Znaaj znanja za kolske torbe i - Znaaj znanja za ivot. Z nanja se udbenika po ivot; usvajaju uei i rasporedu - Kako uiti; radei. Uiti se mora asova.; - Udbenici i redovno; Ponaanje prema pribor; kunom redu - Upotreba i Svaka kola ima kole; uvanje; svoja pravila Pronalaenje i ponaanja (kuni upotreba - kolska pravila; red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj kole; koli moraju znanja; Uprava kole; pridravati; kolom Samostalno ivot u koli; rukovodi direktor uenje; kole; Odravanje Higijena u koli. higijene radnog U istom radnom prostora prostoru je prijatnije (uionice, raditi i boraviti. hodnika) i okoline kole; Meusobno komuniciranje, pomaganje i saradnja. 1. SREDINA U KOJOJ IVIM Prepoznavanje elemenata saobraajnica; 1.2. PUT OD KUE DO KOLE Samostalan i siguran dolazak u kolu, koristei najsigurniji i najkrai put;

Posjedovanje znanja o koli, i uposlenicima u koli, drugovima u razredu i ire;

Pozitivan stav o koli ; Svakodnevno ispunjavanje kolskih obaveza; Ponaanje u skladu sa kunim redom i odjeljenjskim pravilima; Razvijanje svijesti o pripadnosti kolskoj zajednici; Svakom pravu prethode obaveze; Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova kole.

Ispunjavanje domaih zadataka; Planiranje, osmiljavanje igara i Saradnja, posmatranje, interakcijskog prikupljanje informacija, uenja; dogovaranje, diskutiranje, Komuniciranje sa razmjena iskustava, uenicima/cama, predvianje; diskutiranje; Upuivanje uenika P rovoenje discipline i higijene na razliite izvore u koli; znanja; P rikupljanje podataka o koli, crtanje, izrada maketa i dr. Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja; Motiviranje uenika za rad.

Potivanje saobraajnih znakova i propisa; Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju;

Uestvovanje u saobraaju, pitanja, biljeenje, crtanje, predvianje; Simuliranje saobraajnih igara u uionici; Modeliranje;

Koritenje sigurnog puta od kue do kole, raspoznavanje Koritenje saobraajnih pjeakog Pravila ponaanja u znakova; prelaza (zebre), saobraaju; koritenje Siguran put od kue Smanjena vidljivost trotoara; do kole; moe biti opasna; Osnovni Koritenje saobraajni znaci u Vrste saobraaja i sredstava javnog blizini kole; vozila, prijevoza. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje, pravila upotreba. ponaanja u raznim prijevoznim sredstvima.

Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti uenika u saobraaju; Osmiljavanje igara u uionici vezanih za saobraaj, izvoenje simulacija na kompjuteru; Organizacija praktinih vjebi na ulici i raskrsnici; Saradnja sa roditeljima i saobraajnom policijom.

Rjeavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraajnih situacija. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima.

RAD I ZANIMANJA LJUDI ivot i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu).

Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici, Ljudi imaju razliita Razlikovanje broj pozivati fabrici, kulturnim i javnim zanimanja, zanimanja koja vatrogasnu ustanovama; zanimanja ljudi u su iskljuivo brigadu, policiju; zaviaju; vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponaanje na njihovom zanimanju; Uitelj/ica je koja su iskljuivo izletitima , zanimanje. vezana za selo. ouvanje ienje okolia, razvrstavanje ivotnog okolia. otpada.

Saradnja sa lokalnom zajednicom, koritenje njenih resursa za potrebe nastave; Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti.

83

U gradu se nalaze razliite kulturne i javne ustanove; Pozorite i kinu su Npr. u gradu kulturne ustanove; Bolnice, pote i Kulturne i javne kole su javne ustanove ustanove; Preduzea i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti; brigade i policijske Pota, policijska stanice, njihovi postaja, brojevi; vatrogasna brigada; Boravak u prirodi je Izletita. koristan za zdravlje Priroda se mora uvati.

Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova; Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila; Prepoznavanje pote po znaku za potu.

Pozitivan stav o kulturi, kulturnim i javnim ustanovama; Ponaanje u kulturnim i javnim ustanovama; Pozitivan stav o istom okoliu.

P osjeta kulturnim i javnim ustanovama, privrednim objektima, izletitima; Voenje intervjua sa uposlenicima; Izrada plakata sa van