Plan i Program Gradjanskog OdgojaOŠ

O s n o v n a k o l a S M I L J E V A C

Klasa: 602 01/14 01/36 Ur.broj: 2198/01 23 14 1 Zadar, 29. prosinca 2014.

G O D I N J I P L A N I P R O G R A M G R A A N S K O G O D G O J A

za kolsku 2014./2015. godinu

Plan i program pripremile:

Nera Birki, prof. psihologije, struni suradnik kole

Anamarija Jurjevi, prof. psihologije, pripravnik

Sandra Gregov, prof. pedagogije i sociologije, pripravnik

Maja Zubi, prof. pedagogije i filozofije, pripravnik

Zadar, prosinac 2014.

Godinji plan i program graanskog odgoja i obrazovanja dio je kolskog kurikula i

kolskog nastavnog plana i programa. kolski kurikul O Smiljevac izraen je u skladu sa Zakonom

o odgoju i obrazovanju (l. 26. i 28.) te Nacionalnim okvirnim kurikulom.

Na osnovi lanka 28. i 125. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

koli i lanka 61., Statuta Osnovne kole Smiljevac - Zadar, na prijedlog ravnatelja i uz prethodno

miljenje Vijea roditelja Osnovne kole Smiljevac, kolski odbor donosi izmjene i dopune kolskog

kurikula i Godinjeg plana i programa rada kole.

Uvod

Dana 27. kolovoza 2014. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donosi Odluku o

donoenju programa meu predmetnih interdisciplinarnih sadraja, graanskog odgoja i

obrazovanja za osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj.

Cilj graanskog odgoja

Cilj graanskog odgoja je pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito

obavljanje graanske uloge te jedna od temeljnih postavki je da uenik nije samo dijete, ve

graanin sa svojim dunostima, odgovornostima, pravima i obvezama. Dananja istraivanja

ukazuju na to da mladi nemaju kritian stav prema drutveno politikim dogaajima kako iz

prolosti tako i sadanjosti. Veliku veinu njih odlikuje nezainteresiranost i neznanje prema politici

te puko reproduciranje roditeljskih ideolokih i vrijednosnih stavova.

Graanski odgoj i obrazovanje bi trebao omoguiti mladima da postanu odgovorni i aktivni

lanovi drutva, sposobni djelovati za ope dobro te donositi informirane i promiljene odluke.

Graanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva usvajanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vjetina i

sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u svakodnevnim situacijama. Graanski odgoj i obrazovanje u

sveobuhvatnom shvaanju obuhvaa 6 dimenzija:

1. Ljudsko pravna dimenzija kroz koju se ui o pravima i odgovornostima te kako zatititi

svoja i tua prava.

2. Politika dimenzija kroz koju se ui kako se u drutvu donose odluke, zakoni i drugi propisi,

tko se ukljuuje u taj proces i na koji nain, to moemo uiniti da bismo sudjelovali u tim

procesima te kako je ustrojena dravna uprava, a kako lokalna i upanijska samouprava.

3. Drutvena dimenzija kroz koju se razvijaju socijalne i komunikacijske vjetine vane za

ophoenje s drugim ljudima te vjetine nenasilnog rjeavanja sukoba.

4. Meukulturalna dimenzija kroz koju se upoznaje vlastita kultura, prepoznaju doprinosi

razliitih kulturalnih utjecaja na zajednicu te upoznaju druge kulture i razvija meusobno

potovanje.

5. Gospodarska dimenzija potie na promiljanje o radu, upravljanje financijama i svemu

onom vezanom uz ekonomiju i novac.

6. Ekoloka dimenzija nas usmjerava na vanost odrivog razvoja i ouvanje prirodnih

bogatstava.

Namjena graanskog odgoja

Provedbom plana i programa Graanskog odgoja trebalo bi osigurati da se uenici

pripreme za oivotvorenje temeljnih ustavnih odredbi Republike Hrvatske, a to su:

sloboda,

jednakost,

nacionalna ravnopravnost,

ravnopravnost spolova,

mirotvorstvo,

socijalna pravda,

potivanje prava ovjeka,

nepovredivost vlasnitva,

ouvanje prirode i ovjekova okolia,

vladavina prava,

demokratski i viestranaki sustav.

Preko programa graanskog odgoja uenici sustavno ue o tome to je vlast, koja je uloga

vlasti, koja su prava i odgovornosti graanina u demokraciji, te na koji nain i pod kojim uvjetima

se mogu koristit prava i odgovornosti. Takvim uenjem potrebno je osposobiti uenika za aktivnog

i odgovornog graanina koji sudjeluje u razvoju demokratske graanske kulture svoje kole,

mjesta, drave, Europe i svijeta, odnosno za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav

model vlasti u kojem su graani politiki subjekt.

kola je duna uenike pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom

sudjelovanju graana u odluivanju na svim razinama. Meutim, pored samog sudjelovanja

potrebno je i usvojiti odgovarajue znanje, vjetine i stajalita za koritenje intelektualnih alata

kojima se unaprjeuju demokratske procedure kao to su procjena valjanosti naela, pravila i

zakona te uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.

Kako bi uenika potaknula na spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne,

preko lokalne i nacionalne, do europske i meunarodne zajednice, oni u koli trebaju:

stjecati znanja o svojim pravima i odgovornostima,

mogunostima i nainima djelovanja u zajednici,

naelima djelovanja demokratske vlasti i naelima pravne drave,

mehanizmima zatite ljudskih prava,

razvijati vjetine uoavanje problema u zajednici i njihova miroljubiva rjeavanja,

u suradnji s drugima jaati motivaciju za primjenom steenog znanja i vjetina u

svakodnevnom ivotu.

Provedba graanskog odgoja

Graanski odgoj i obrazovanje uvodi se na nain obvezne meupredmetne provedbe kako

bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju graanske kompetencije uenika. Pri

tome se polazi od injenice da su svi predmeti izravno povezani opim pravom na odgoj i

obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jami svakom djetetu. U svakome predmetu se

trai razvoj odreenih vjetina i vrijednosti koje vie ili manje pridonose ostvarivanju Graanskog

odgoja i obrazovanja.

Metode rada

Primjerene metode za ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja su one koje

polaze od iskustva uenika te ih potiu na sudjelovanje u zajednikim aktivnostima i suradnju u

traenju i donoenju zajednikih odluka. Isto tako vano je i kritiko propitivanje uinaka tih

odluka u odnosu na svakog od njih i zajednicu kojoj pripadaju. Takav rad ne iskljuuje individualne

metode uenja (primjerice individualno itanje, analiza teksta, analiza slikovnog materijala ili

pisanje eseja), no bitno je da se one koriste kao polazite za provoenje zajednikih aktivnosti.

Nastava Graanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na uenike kao lanove

razredne i kolske zajednice. U skladu s tim, preporuuju se metode:

zajednikog istraivanja nekog problema,

traenja rjeenja,

pripreme izvjetaja i prezentiranja,

simuliranja i igranja odgovarajuih uloga (primjerice, rada pojedinih ogranaka vlasti i

naina na koje oni donose odluke),

rasprave i debate u sklopu kojih se vjeba asertivnost, aktivno sluanje,

argumentiranje, pregovaranje i zagovaranje, izvoenje zakljuaka, dolazak do

konsenzusa itd.

Oblici rada

Ovisno o nastavnoj temi, uenici rade u paru, manjoj ili veoj grupi ili plenarno. Isto tako,

osim u uionici, oni ue i na izvanuionikoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima te koriste

razliite medije i kontekste kao izvore uenja a osobito lokalnu zajednicu. Izlazak u zajednicu

prijeko je potreban kako bi steeno znanje i vjetine o aktivnom graanstvu provjerili u stvarnom

kontekstu.

Provoenjem istraivakih projekata najbolji je put do uenika kao aktivnog i odgovornog

graanina. Uenici u sklopu provedbe projekta mogu identificirati neki drutveni problem, traiti

podatke kako bi problem to bolje upoznali te kroz analizu prikupljenih podataka predloiti

odreena rjeenja, koja zatim (ukoliko imaju mogunosti) mogu i provjeriti u praksi.

Plan sati integriranja Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti od I. do VIII. razredu osnovne kole

Obavezna provedba Godinji broj sati

1. 4. razreda 5. 8. razreda

Meupredmetno 15 20

Sat razrednika 10 5

Izvanuionike aktivnosti 10 10

Ukupno 35 35

Praenje i vrednovanje

Praenje i vrednovanje provodi se na nain da se postignua uenika upisuju u

odgovarajuu rubriku u imeniku graanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapaanja i biljeaka

upisuju se vrste aktivnosti prema elementima ocjenjivanja.

Uitelji koji Graanski odgoj i obrazovanje ostvaruju meupredmetno unose izvedbene

pripreme usmjerene na razvoj ishoda GOO i materijale u odreenu Razrednu mapu za Graanski

odgoj i obrazovanje.

Uenik upisuje u Ueniku mapu osobnog razvoja u Graanskom odgoju i obrazovanju u

kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to je u toku godine izradio tijekom nastave GOO-a,

osobna zapaanja, biljeke, osvrte na naueno, nove ideje i rjeenja da kojih je doao, koje su mu

vrijednosti vane i na koje je potekoe nailazio.

PRVI CIKLUS (1. - 4. RAZRED OSNOVNE KOLE)

Uenici na kraju prvog ciklusa pokazuju da razumiju i da su prihvatili koncept aktivnoga i odgovornoga, odnosno demokratskog graanstva kad u raspravama zastupaju demokratske vrijednosti; kad u odnosima s drugim uenicima ustrajavaju na dostojanstvu osobe, ravnopravnosti, pravdi i nenasilju; kad svoje stavove i izbore iznose otvoreno i potkrepljuju ih racionalnim dokazima; kad kod sebe i kod drugih prepoznaju i uvaavaju sposobnosti i talente te meusobno potiu njihov razvoj; kad prepoznaju i razvijaju vrijednosti svoje kulture pri emu su otvoreni i spremni na suradnju s predstavnicima drugih kultura u razredu, koli i lokalnoj zajednici; kad razumiju prepreke s kojima se susreu njihovi vrnjaci s posebnim potrebama, kao i oni koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, kad su solidarni s takvim uenicima i predani uklanjanju prepreka njihovu ivotu i uenju; kad pokazuju interes i osobno se angairaju u rjeavanju problema razredne, kolske i lokalne zajednice polazei od demokratskih naela i kad su posveeni izgradnji razreda i kole kao demokratske zajednice uenja. U prvom ciklusu postavljaju se temelji za cjeloivotno uenje aktivnog i odgovornog graanstva, zbog ega je vano taj proces zapoeti osvjetavanjem, imenovanjem i analizom prava i odgovornosti uenika kao pripadnika razredne, kolske i lokalne zajednice ureene na demokratskim naelima. Time se jaa uenika samosvijest i neovisnost, ali i odgovornost za dobrobit drugih, te kolske i lokalne zajednice u cjelini. Pri tome je vano sve teme i aktivnosti povezati sa svakidanjim iskustvom uenika u razredu, koli i lokalnoj zajednici te otvoriti prostor za rasprave o dobrim i loim stranama tih iskustava, kao i za mijenjanje okolnosti kojima se perpetuiraju loa iskustva, s naglaskom na odnose meu uenicima, izmeu uenika i uitelja te izmeu kole, obitelji i lokalne zajednice.

CILJEVI: Poticati razvoj graanskih znanja, vjetina i stavova kod uenika/ca kao graanina razreda, kole i lokalne zajednice sukladno spiralno-razvojno koncipiranom kurikulumu: kod uenika/ca uvrstiti svijest o sebi kao demokratskim graanima temeljem poznavanja svojih prava i odgovornosti u razredu, koli i lokalnoj zajednici u skladu s utvrenim pravilima, propisima i zakonima koji jednako vae za sve; osigurati razumijevanje vrijednosti i naela na kojima se uspostavlja i razvija razred, kola i lokalna zajednica kao demokratske zajednice; osposobiti uenike za voenje, timski rad i suradnju prema demokratskim naelima; razviti drutvene komunikacijske vjetine te vjetine opaanja i suzbijanja ponaanja koje teti dobrobiti pojedinca i zajednice; razvijati samosvijest i samopouzdanje uz potovanje drugih i drugaijih kao polazite aktivnog i odgovornog graanstva; poticati razvoj etikih stavova i ponaanja, osobito usvajanje vrijednosti neovisnosti, pravednosti, solidarnosti, mirotvorstva, nepotkupljivosti, potovanja svojega i tueg rada te osobne angairanosti za dobrobit drugih.

VRIJEME: 35 sati godinje.

PROVEDBA: meupredmetno; koritenjem postojeih predmetnih tema. izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa Graanska znanja, vjetine i stavovi razvijaju se na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju moralne i druge dvojbe oslanjajui se na demokratska naela te se osvjedouju o ispravnost i uinkovitost svojih odluka kroz vlastito injenje, kako bi postupno uvrstili osobni graanski identitet. Uloga nastavnika je majeutika (majeutika metoda uenja podrazumijeva da je konkretno znanje tek polazna toka za daljnje izvoenje ili stvaranje istine kod sugovornika ili uenika) koristei mogunosti interaktivnog, participativnog, suradnikog i istraivalakog uenja vodei uenike kroz proces upoznavanja, propitivanja i donoenja zakljuaka o odreenoj temi ili problemu u podruju graanskog odgoja i obrazovanja. Razredni uitelj ugrauje teme graanskog odgoja i obrazovanja u svoj program rada i obrauje ih u suradnji s odgovarajuim djelatnicima kole i lokalne zajednice. Pri tome je vano u

nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, ukljuujui kolske projekte, koristiti aktivne metode uenja i pouavanja, koje potiu interes, istraivanje i drutveni angaman uenika. Prikladne aktivnosti za razvijanje graanske kompetencije mogu biti: izbori za vijee uenika i izbor predsjednika razreda; donoenje razrednih i kolskih pravila ponaanja te odreenje sankcija za njihovo krenje; aktivnosti 'to mogu a to ne smijem initi u koli' ili Moja kola kao demokratska zajednica uenja'; rasprave o pojedinanim i zajednikim problemima u razredu i koli te nainima njihova rjeavanja; volontiranje i humanitarni rad u koli i lokalnoj zajednici; kreativne radionice za potporu bolesnim vrnjacima te nemonim i starijim graanima; organizacija i provoenje akcija kojima se obiljeavaju posebni dani ili akcije (npr. akcija 'Dijete s posebnim potrebama je moj prijatelj', Dan volontera, Dan grada, Spomen akcija 'I u mom gradu Vukovar svijetli', Dan sjeanja na rtve Holokausta itd.); istraivaki projekti kojima se ui o kulturnoj raznolikosti kole i lokalne zajednice (simboli, obiaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.); odgovarajua terenska nastava u muzejima ili povijesno znaajnim lokalitetima; posjete tijelima lokalne uprave i samouprave, praenje rada gradske skuptine; razgovori s gradonaelnikom i sl.; sudjelovanje u radu lokalnih organizacija civilnog drutva i sl.

PLAN RADA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA za prvi ciklus od 1.- 4. razreda O

1. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO PRAVNA

POLITIKA DRUTVENA MEU

KULTURALNA GOSPODARSKA EKOLOKA

TEMA RADA

Postao sam

uenik

ivot u razredu i

koli

Ja u prometu Mjesto u kojem

ivim

Zanimanja s

kojima se

svakodnevno

susreemo

Selo

MEUPREDMETNO

HJ 1 sat

EJ 1 sat

PID 2 sata PID 2 sata HJ 1 sat

LK 1 sat

TZK 1 sat

HJ 1 sat

LK 1 sat

PID 1 sat

LK 1 sat

PID 2 sata

SAT RAZREDNIKA SR 1 sat SR 5 sati SR 2 sata SR 1 sat SR 1 sat

IZVANUIONINO Posjet pekari 3 sata

Posjet trnici 3 sata

Posjet selu 4 sata

Raspored nastavnih jedinica po satovima razrednika u 1. razredu

Broj sata SAT RAZREDNIKA

1. Postao sam uenik

2. Upoznajmo se s kunim redom

3. Naa razredna zajednica - uzajamno upoznavanje

4. Kakav dolazim u kolu

5. Pravila lijepog ponaanja i uljudnog ophoenja u koli i kako se ponaamo (na ulici, u kinu, na priredbi, u crkvi)

6. Upoznajmo nau kolu

7. Put od kue do kole

8. Oprez u svakodnevnom ivotu

9. Zato tedimo

10. Da nam kolsko dvorite bude ljepe

2. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO

PRAVNA POLITIKA DRUTVENA

MEU


TEMARADA Ja, graanin

razreda i kole

Demokracija u

razredu

Ponaanje prema

drugima

Znamenitosti

grada

Zrana luka Prirodno

bogatstvo

MEUPREDMETNO

HJ 2 sata

EJ 1 sat

PID 2 sata

HJ 1 sat

LK 1 sat

PID 2 sata

HJ 1 sat

EJ 1 sat

MAT 1 sat

PID 2 sata

PID 2 sata

SAT RAZREDNIKA SR 3 sata SR 2 sata SR 3 sata SR 1 sat SR 1 sat

IZVANUIONINO etnja gradom

Zadrom 3 sata

Posjet zranoj luci

Zemunik 4 sata

Posjet javnoj

vatrogasnoj postrojbi

3 sata



1. Kuni red kole

2. Moje obveze u razrednom odjelu

3. Naa prava i dunosti

4. Kako emo iznijeti svoje miljenje, prijedlog, postaviti pitanje

5. to najvie volim u naem razrednom odjelu

6. Ponovno smo zajedno

7. Kako se ponaamo prema djeci i odraslima

8. Prepoznavanje svojih osjeaja

9. tednjom do eljene stvari

10. Ekoloke prie

3. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO


MEU


TEMA RADA

Ravnopravnost

za sve

Demokratsko

upravljanje

zajednicom

Komunikacijske

vjetine te

solidarnost u

zajednici

Po emu smo

drugaiji od

drugih?

Utjecaj medija i

reklama na

svakodnevni

ivot

uvajmo vodu

MEUPREDMETNO

HJ 1 sat MAT 1 sat HJ 2 sata

GK 1 sat

EJ 1 sat

TZK 1 sat

VJ 2 sata

HJ 2 sata

VJ 1 sat

HJ 1 sat

LK 1 sat

PID 1 sat

SAT RAZREDNIKA SR 2 sata SR 2 sata SR 4 sata SR 1 sat SR 1 sat

IZVANUIONINO etnja gradom 3

sata

Posjet punionici vode

sv. Rok 4 sata

Posjet vodovodu 3

sata



1. Drimo se dogovora

2. U emu ja mogu pomoi vrnjacima, a u emu bih volio da oni pomognu meni?

3. Biranje predsjednika razreda i njegove poeljne karakteristike

4. Zajedniki rjeavamo sukobe

5. Komunikacija

6. Zamisli da su osjeaji boje

7. Humano ponaanje

8. Pohvale i kazne

9. Stereotipi i predrasude

10. Mediji

4. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO


MEU


TEMA RADA

Moja prava i

moje

odgovornosti

Mi uvamo

pravila pravila

uvaju nas

Zajedno smo jai Moj zaviaj Od prirode do

proizvodnje

uvajmo prirodu

jer tako uvamo

sebe

MEUPREDMETNO HJ 1 sat

VJ 2 sata

HJ 1 sat

PID 1 sat

VJ 1 sat

TZK 1 sat LK 1 sat

EJ 1 sat

PID 2 sata

MAT 1 sat

PID 1 sat

HJ 1 sat

VJ 1 sat

SAT RAZREDNIKA SR 2 sata SR 4 sata SR 1 sat SR 1 sat

SR 1 sat SR 2 sata

IZVANUIONINO etnja gradom 3

sata

Posjet uljari 4 sata Posjet rasadniku

Cerodol 3 sata



1. Upoznavanje s ljudskim pravima

2. Osnovne ljudske potrebe

3. Pravilnik o kunom redu i ocjenjivanju

4. Razredna pravila

5. Biranje predsjednika razreda

6. Bonton

7. Rijei imaju mo sloboda govora

8. Nae razlike i slinosti

9. istimo kolsko dvorite

10. uvajmo prirodu jer tako uvamo sebe

DRUGI I TREI CIKLUS (5. - 8. RAZRED OSNOVNE KOLE) Tijekom drugog i treeg ciklusa znanja, vjetine i vrijednosti graanskog odgoja i obrazovanja koji su do sada bili ogranieni na razred, kolu i lokalnu zajednicu, sada se proiruju na nacionalnu zajednicu. Uenje se usmjerava na razvoj kompetencija uenika kao graana Republike Hrvatske. I u ova je dva ciklusa znanje i razumijevanje potrebno povezati s vjetinama, vrijednostima i stavovima te s individualnim i grupnim kapacitetima i odgovornostima za rjeavanje stvarnih drutvenih problema. CILJEVI:

Oslanjajui se na postignua prethodnog ciklusa, nastaviti sustavno poticati razvoj znanja, vjetina te usvajanje vrijednosti i stavova koje su uenicima prijeko potrebni za uinkovito ostvarivanje uloge graanina Republike Hrvatske sukladno spiralno-razvojno koncipiranom kurikulumu: kod uenika/ca uvrstiti svijest o sebi kao demokratskim graanima Republike Hrvatske temeljem poznavanja svojih prava i odgovornosti koje proizlaze iz Ustava i zakona; omoguiti stjecanje znanja o vrijednostima i naelima na kojima se Republika Hrvatska razvija kao demokratska zajednica ravnopravnih graana; osigurati razumijevanje uloge, institucija i naina na koje vlast upravlja demokratskim procesima, razlika izmeu demokratskog i nedemokratskog djelovanja vlasti te uloge graana u demokratskom razvoju Hrvatske; osposobiti uenike za neovisno, aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom odluivanju; razviti drutvene komunikacijske i suradnike vjetine, kritiku politiku i graansku pismenosti, svijest o vanosti angairanosti pojedinca za osobnu i zajedniku dobrobit te vjetine uoavanja i rjeavanja aktualnih drutvenih problema na razliitim razinama; njegovati osjeaj domovinske pripadnosti, pripadnosti svom nacionalnom identitetu te otvorenost i potovanje identiteta drugih; osposobiti uenike da razumiju, zagovaraju i u odnosima s drugima primjenjuju naela ljudskog dostojanstva, otvorenosti, ravnopravnosti, pravednosti, vladavine prava, nenasilja i solidarnosti te odgovornog gospodarenja prirodnim i drutvenim resursima.

PODRUJA OSTVARIVANJA: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, priroda, povijest, geografija, vjeronauk, likovna kultura, glazbena kultura, tjelesna i zdravstvena kultura, sat

razrednog odjela, izvannastavne aktivnosti, istraivaki projekti i humanitarne akcije kole u suradnji s lokalnom zajednicom, osobito organizacijama civilnog drutva te, ovisno o mogunostima kole, graanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet u 7. i 8. razredu. VRIJEME: 35 sati godinje s mogunou izbornog predmeta u 7. i 8. razredu s 35 sati godinje. PROVEDBA: meupredmetno, koritenjem postojeih predmetnih tema, izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa. U 7. i 8. razredu mogunost izbornog predmeta. Nastavno na prvi ciklus, i u drugom i treem ciklusu se graanska znanja, vjetine i stavovi razvijaju na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju pitanja i probleme koji su vani za njih osobno u kontekstu osiguranja politikog, drutvenog, kulturnog, gospodarskog i ekolokog razvoja i stabilnosti hrvatskog drutva. Pri tome je i ovdje vano da svoje pristupe i rjeenja temelje na demokratskim naelima i da njihovu uinkovitost isprobavaju u praksi, ime stjeu sigurnost u ulogu graana Republike Hrvatske. Nastavnik prvenstveno djeluje kao fleksibilni organizator okolia za uenje graanstva, to znai da na temelju raznovrsnih izvora i aktivnih metoda uenja vodi uenike do razumijevanja njihove graanske uloge, oblikovanja njegovih stavova i odgovarajueg djelovanja. Predmetni uitelj ugrauje teme graanskog odgoja i obrazovanja u svoj nastavni plan i program tako da ih povezuje s postojeim predmetnim temama. To ini u suradnji s djelatnicima kole, roditeljima, strunjacima, predstavnicima vlasti, organizacijama civilnog drutva i gospodarskim subjektima, ovisno o podruju koje obrauje. Koristi participativne, istraivake i suradnike metode uenja i pouavanja, ali i razliite izvore informiranja iz kolskog i izvankolskog okruenja, kako bi uenike osposobio za kritiki pristup drutvenoj, politikoj, kulturnoj i gospodarskoj stvarnosti, uoavanje problema, zajedniko traenje rjeenja i provjeravanje njihove uinkovitosti. Vano je uenicima ostaviti to vie prostora za promatranje i analizu dogaaja u drutvu, kritiku analizu tekstova iz udbenika i kolske literature te medijskih informacija, simulaciju dogaaja i igranje uloga, poticati ih na organizaciju i sudjelovanje u humanitarnim i drugim akcijama civilnog drutva te na dobrovoljni rad na razliitim razinama, prepustiti im organizaciju i voenje diskusija, debata i radionica, osigurati im sudjelovanje u javnim raspravama, ali i promatranje rada zakonodavne i izvrne vlasti te sudova i policije, kao i posjete

odgovarajuim istraivakim ustanovama, organizacijama civilnog drutva, javnim ustanovama koje skrbe za bolesne i nemone i sl. Pri tome je potrebno stalno provjeravati pridonose li i u kojoj mjeri pojedini sadraji i metode uenja razvoju pojedinih dimenzija graanske kompetencije, odnosno pripremaju li oni uenika za ulogu aktivnog i odgovornog graanina Republike Hrvatske.

Prikladne aktivnosti za razvoj graanske kompetencije i dalje mogu biti izbor predsjednika razreda i izbor za vijee uenika, donoenje razrednih i kolskih pravila ponaanja te odreenje sankcija za njihovo krenje, kao rasprave i donoenje drugih odluka koje se odnose na rad i ivot kole; ureivanje razrednih i kolskih novina, izrada plakata, izloba fotografija; istraivake aktivnosti Moja ustavna prava i odgovornosti, Moje pravo na obrazovanje i moje odgovornosti u koli, Slinosti i razlike u demokratskom upravljanju kolom, lokalnom zajednicom i dravom, Odlike demokratskog voe, Kako s drugima pridonijeti demokratskom razvoju kolske, lokalne i domovinske zajednice; rasprave o aktualnim pitanjima o kojima postoje suprotstavljena miljenja u drutvu; analitiki i strategijski pristup rjeavanju problema; dobrovoljni i humanitarni rad u zajednici, posjete djejim domovima i djejim bolnikim odjelima, pomo starakim domainstvima; povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog usmjeravanja itd.); istraivaki projekti o kulturnim raznolikostima i zajednikoj hrvatskoj kulturi (simboli, obiaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.); obiljeavanje najvanijih blagdana vjerskih zajednica u Hrvatskoj; posjete muzejima i povijesno znaajnim spomenicima ili lokalitetima; posjete dravnim institucijama i tijelima, praenje rada Sabora preko medija, razgovori s predstavnicima parlamentarnih i lokalnih politikih stranaka, obraanje nositeljima vlasti i lokalnim politiarima; sudjelovanje u odgovarajuim akcijama organizacija civilnog drutva; kreativne radionice za ouvanje okolia; uzgoj ekolokih proizvoda u kolskim zadrugama i vrtovima; posjeti tvrtkama, razgovori s gospodarstvenicima i malim poduzetnicima, sajmovi poslova itd.

PLAN RADA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA za drugi i trei ciklus od 5.- 8. razreda O

5.RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO


MEU


TEMA RADA

elje i potrebe Pravila Uloga i pritisak

medija u

pubertetu

Meukulturna

otvorenost i

komunikacija

Prava potroaa Racionalizacija

otpada

MEUPREDMETNO Priroda 1 sat POV 1 sat HJ 2 sata

LK 2 sata

INF 2 sata

EJ 1 sat

VJ 2 sata

HJ 1 sat

Priroda 1 sat

LK 1 sat

GEO 1 sat

SAT RAZREDNIKA SR 1 sat SR 1 sat SR 2 sata SR 1 sat

IZVANUIONINO Izraivanje razrednih

novina 6 sati

Posjet muzejima

grada Zadra 4 sata



1. elje i mogunosti

2. Poznajemo li i potujemo li kolski kuni red?

3. Uloga i pritisak medija u pubertetu

4. to kada sam nesiguran

5. Predrasude o drugima

6. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO -


MEU


TEMA RADA

Dostojanstvo i

sloboda

Koruptivni oblici

ponaanja

prepisivanje

Nenasilno

rjeavanje

sukoba

Prepoznavanje i

uklanjanje

stereotipa i

predrasuda

Neodgovorna

potronja:

primjer

dunikog

ropstva

Osnovne eko

navike

recikliranje,

tednja energije

MEUPREDMETNO

EJ 1 sat

VJ 2 sata

GEO 1 sat POV 1 sat

GEO 1 sat

TZK 1 sat

INF 2 sata

HJ 1 sat

GK 1 sat

LK 2 sata

EJ 1 sat

GEO 1 sat

MAT 1 sat

GEO 1 sat

MAT 1 sat

Priroda 2 sata

SAT RAZREDNIKA SR 1 sat SR 1 sat SR 1 sat SR 1 sat SR 1 sat

IZVANUIONINO

Upoznajmo druge

kulture 6 sati

Dan grada Zadra 4

sata



1. Poten rad i izrabljivanje drugih

2. Vanost i vrijednost drutvenih pravila

3. Sprijeimo tunjavu nenasilno rjeavanje sukoba

4. Kako pristupamo drugima?

5. Razvoj ekolokog ponaanja: Koje su osnovne eko navike?

7. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO


MEU


TEMA RADA Jednaka prava za

sve

Pravda Solidarnost na

djelu

Globalizacija i

identitet

Novac mjerilo

rada

Odrivi razvoj

MEUPREDMETNO

HJ 1 sat

POV 3 sata

POV 3 sata VJ 2 sata HJ 1 sat

EJ 1 sat

GEO 1 sat

INF 1 sat

MAT 1 sat

GEO 1 sat

BIO 1 sat

KEM 1 sat

FIZ 1 sat

TK 2 sata

SAT RAZREDNIKA SR 1 sat SR 2 sata SR 2 sata

IZVANUIONINO Radionica budunosti

6 sati Posjet muzejima

grada Zadra 4 sata

Radionica budunosti uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno razmiljanje o moguim rjeenjima problema i izrada aktivnosti za njihovo rjeavanje.



1. Ustavna prava

2. Kako osigurati pravdu u razredu i koli

3. Simulacija suenja

4. Humanost na djelu

5. Kako razumijemo jedni druge

8. RAZRED

DIMENZIJA LJUDSKO


MEU


TEMA RADA Trgovanje

ljudima

Razliita politika

ureenja

Drutvena

iskljuenost

Ujedinjeni u

razliitosti

Trina

konkurentnost

Odrivi razvoj

MEUPREDMETNO

HJ 1 sat

EJ 1 sat

POV 1 sat

POV 1 sat HJ 2 sata

POV 1 sat

GEO 1 sat

VJ 1 sat

EJ 1 sat

TK 1 sat

VJ 1 sat

EJ 1 sat

TK 2 sata

INF 2 sata

MAT 1 sat

KEM 1 sat

GEO 1 sata

SAT RAZREDNIKA SR 1 sat SR 1 sat SR 1 sat SR 2 sata

IZVANUIONINO

Obiljeavanje

sjeanja na stradanje

kabrnje i Vukovara

4 sata

Radionica budunosti 6 sati

Radionica budunosti uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno razmiljanje o moguim rjeenjima problema i izrada aktivnost za njihovo rjeavanje.



1. Trgovanje ljudima

2. Komunikacija: predrasude, stvaranje glasina, razumijevanje neizgovorenih poruka

3. Razliite vrste diskriminacije

4. Interesi i sposobnosti; initelji pravilnog izbora zanimanja

5. Upis u srednju kolu

Na temelju plana i programa graanskog odgoja po razredima razrednici e izraditi pisane pripreme za satove razrednika, a predmetni uitelji u svojim godinjim i mjesenim nastavnim planovima i programima kao i u dnevnim pripremama za nastavne satove, posebno oznaiti i istaknuti teme iz graanskog odgoja.

Ravnatelj kole: Bernardo Kotlar, prof.

Documents

Plan i Program Gradjanskog OdgojaOŠ