Staništa

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba

Ivana Vojnić Rogić, dipl.ing.biologije

Staništa Grad Zagreb ima staništa, te

floru i faunu tipičnu za južni dio srednje Europe koja je izložena utjecajima Alpa, Dinarida, Mediterana i Panonske nizine.

Očuvana prirodna i poluprirodna staništa koja su posebno značajna i vrijedna na europskoj razini preporučuju se za zaštitu na temelju Direktive o staništima, Bernske konvencije i Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS).

Karta staništa RH – izvadak za Grad Zagreb

Osnovni tipovi staništa u Gradu Zagrebu

Stanišni tip ha % površine Grada

Urbano područje i infrastrukturne površine

18995 29,61

Poljoprivredne površine bez travnjaka

14859 23,17

Šume i šikare 20620 32,15 Poluprirodni travnjaci (pašnjaci i livade)

4442 6,9

Gradski parkovi 733,3 1,14

Druge javne i privatne zelene površine

3947,7 6,15

Površinske vode 532 0,82

PRIRODNA

S T A N I

Š T A

Naziv staništa

Poplavne šume vrba i topola Opis Prije regulacije toka rijeke

Save na njenim obalama i uz rukavce bile su razvijene kontinentalne listopadne šikare i galerijske šume bijele vrbe (Salix alba), te bijele i crne topole (Populus alba i P. nigra)

Nalazi se na popisu ugroženih stanišnih tipova Rezolucije 4 Bernske konvencije (Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa)

Poplavno područje nizvodno od Zagreba (foto N.Tvrtković)

Naziv staništa

Poplavne šume vrba i topola Danas su u Gradu prisutni samo ostaci ovog tipa staništa i vrlo su

značajni za očuvanje nekih vrsta ptica i šišmiša.

Poplavna šuma na Savici (foto N. Tvrtković)

Naziv staništaPoplavne šume crne johe (Alnus glutinosa) i poljskog jasena (Fraxinus excelsior)Opis Poplavne šume crne johe

(Alnus glutinosa) i poljskog jasena (Fraxinus excelsior) razvijaju se u mikrodepresijama u kojima se voda zadržava gotovo cijele godine, a podzemna voda uzrokuje početak stvaranja močvare. Pripadaju različitim šumskim zajednicama i vrlo su ugrožene zbog promjena vodnog režima.

Nalazi se na Dodatku I. Direktive o staništima i u Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja u kojem su opisana najugroženija staništa u Republici Hrvatskoj

Poplavna šuma poljskog jasena s drijemovcem (foto J. Topić)

Naziv staništaPoplavne šume crne johe (Alnus glutinosa) i poljskog jasena (Fraxinus excelsior) Ovaj stanišni tip važan je za

nekoliko vrsta vodozemaca: žutog i crvenog mukača

(Bombina variegata i B. bombina)

šumsku smeđu žabu (Rana dalmatina)

velikog vodenjaka (Triturus carnifex) i

barsku kornjaču (Emys orbicularis)

Žuti mukač (foto M. Vuković)

Barska kornjača (foto N. Tvrtković)

Naziv staništa Poplavne mješovite šume hrasta lužnjaka (Quercus robur) uz tokove većih rijekaOpis Tipične šume hrasta lužnjaka

aluvijalnih ravnica zapadnog dijela Panonske nizine vrlo su bogate vodozemcima (12 vrsta) i sisavcima (35 vrsta). U području Grada ove šume su većinom iskrčene, a preostali su samo mali dijelovi južno od rijeke Save u predjelu prema Vukomeričkim goricama.

Nalazi se na Dodatku I. Direktive o staništima.

Šuma hrasta lužnjaka (foto J. Topić)

Naziv staništa Acidofilne šume pitomog kestena i bukve Opis Zajednice bukovih šuma koje

se razvijaju na dubljim, ispranim tlima te na silikatima kojima obiluje pretplaninski pojas Medvednice. Ovaj stanišni tip siromašan je biljnim i životinjskim vrstama ali se odlikuju brojnim vrstama mahovina i gljiva.

Tipična biljke su bekica (Luzula ssp.) i bujad (Pteridium aquilinum). U jesen su ove šume vrlo posjećene jer brojni građani skupljaju kestene i gljive.

Nalazi se na Dodatku I. Direktive o staništima.

Južni obronci Medvednice – mozaik različitih šumskih zajednica s procvjetalim kestenovim

šumama na kiselim tlima (foto M. Vuković)

Naziv staništa Ilirske mješovite hrastovo – grabove šume (Erythronio-Carpinion)Opis Klimazonalna srednjeeuropska

šumska zajednica s brojnim reliktnim ilirsko-balkanskim vrstama, tipična za zapadni dio kontinentalne Hrvatske

Uz hrast kitnjak (Quercus petraea) i obični grab (Carpinus betulus), tipična vrsta za ovaj tip šume je crveni pasji zub (Erythronium dens-canis)

Zbog pogodnih ekoloških uvjeta i značajki tla uglavnom je iskrčena i pretvorena u poljoprivredna zemljišta ili urbanizirana Crveni pasji zub (foto J. Topić)

Naziv staništa Ilirske mješovite hrastovo – grabove šume (Erythronio-Carpinion)Opis Zajednica se razvija na

brežuljkastim terenima, a odlikuje se velikim bogatstvom biljaka i nekim ugroženim životinjama poput Grundovog šumskog bijelca (Leptidea morsei) koji je jako ugrožen na području Grada

Nalazi se na Dodatku I. Direktive o staništima

Ilirske mješovite hrastovo grabove šume (dokumentacija Zavoda za prostorno

uređenje)

Naziv staništa Brdske bukove šume (Lamio orvalae – Fagetum) i mješovite bukovo - jelove šume (Abieti – Fagetum)Opis Od 400 m nadmorske visine

do vrha planine razvijaju se šume listača s bukvom (Fagus sylvatica) kao dominantnom vrstom, kojoj se pri vrhu pridružuje i jela (Abies alba)

Značajni elementi ove zajednice su tipične europske vrste kao npr. europska zdravčica (Sanicula europaea), te ilirske biljke poput šumskog volujskog oka (Hacquetia epipactis)

Gorski javor (Acer pseudoplatanus) i bijeli jasen (Fraxinus excelsior) tipični su za vlažnije dijelove

Karakteristične životinje su: alpska strizibuba (Rosalia alpina), širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), u potočnim dolinama mala muharica (Ficedula parva), a u višim dijelovima zimovka (Pyrrhula pyrrhula)

Zimi snijeg, a ljeti svježiji zrak čine ovaj stanišni tip jako privlačnim građanima

Naziv staništa

Termofilne šume hrasta i crnog graba Opis Najsuši dijelovi Medvednice,

pretežno obronci zapadne ekspozicije na karbonatnim i dolomitnim podlogama, prekriveni su termofilnim šumama crnog graba (Ostrya carpinifolia) i hrasta medunca (Quercus pubescens)

Ove šume vrlo su lijepe u rano proljeće kada cvijeta drijen (Cornus mas)

Također su vrlo bogate prizemnim raslinjem i orhidejama

U kasno proljeće se pojavljuje leptir žednjakov plavac (Scolitantides orion), a u rano ljeto bijeli šumski vratar (Brintesia circe)

Tipična ptica je pjegava grmuša (Sylvia nisoria)

Naziv staništa PotociOpis Od velike mreže gorskih i

nizinskih potoka u prirodnom su se stanju održali jedino oni u Parku prirode Medvednica

Za potoke su karakteristične sljedeće vrste: vodena rovka (Neomys fodiens), vodenkos (Cinclus cinclus), vretence planinski potočar (Cordulegaster heros), potočni rak (Austropotamobius torrentium), vitki zagrebački rakušac (Niphargus elegans zagrebensis)

Potočni rak (foto N. Tvrtković)

Naziv staništa

Podzemna, intersticijska vodena staništaOpis Podzemna, intersticijska

vodena staništa su staništa u međuprostorima šljunka ili pijeska koja se nalaze u aluvijalnim nanosima. Nekoliko vrsta rakušaca roda Niphargus i drugi beskralješnjaci koji žive u intersticiju zaslužni su za pročišćavanje podzemnih voda

Crpilišta i vodozaštitne zone štite se od mogućih onečišćenja županijskom odlukom, pa su time zaštićena i neka podzemna područja s ovim tipom staništa

Subtermalna podzemna intersticijska vodena staništa poseban su tip ovog staništa, a nalazimo ih na samo nekoliko lokaliteta u Gradu

Najpoznatiji je lokalitet uz potok Dolje s jedinstvenim intersticijskim rakom, malom toplovodnom vodenbaburom (Protelsonia hungarica thermalis)

Nažalost, prirodni subtermalni izvori blizu Dolja su završili pod cestom, a sam potok je danas kanaliziran

Naziv staništa

Močvare (tršćaci, itd.) i vodena vegetacijaOpis Močvarna vegetacija i tipično

vodena vegetacija razvijaju se uz jezera (Bundek, Jarun, Rakitje, maksimirska jezera), kanal Lomnicu i ostale vodene površine

U preostalim tršćacima gnijezdi se čapljica voljak

Tršćaci su općenito vrlo bogati beskralješnjacima i predstavljaju hranilište i sklonište pticama u seobi i na zimovanju

Vodena vegetacija vrlo je važna jer se u njoj mrijesti nekoliko ribljih vrsta i hrani barska kornjača (Emys orbicularis)

Savica (foto Z.Zrnčević)

Naziv staništa Špilje (koje nisu otvorene za javnost) s porodiljnim kolonijama šišmišaOpis Na istočnim i zapadnim

padinama Medvednice nalazimo oaze na karbonatnim i dolomitnim podlogama.

Uz površinske fenomene krša poznate su i brojne manje i jedna veća špilja, stanište endemičnih špiljskih životinja i skrovište šišmiša

Špilje se nalaze na Dodatku I. Direktive o staništima, u Sporazumu o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS), te u Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja

Naziv staništa Špilje (koje nisu otvorene za javnost) s porodiljnim kolonijama šišmiša Veliki potkovnjak

(Rhinolophus ferrumequinum), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) imaju svoje ljetne porodiljne kolonije u špiljama na zagrebačkom području

Špilje su također važne za zimovanje nekoliko vrsta šišmiša

Južni potkovnjak (foto N. Tvrtković)

P O L U P R I R O D N AS T A N I Š T A

Naziv staništa Šikare sviba i kaline (Corno-Ligustretum)Opis Na području Grada Zagreba

šikare su nastale zbog zapuštanja travnjaka i obradivih površina

Sastoje se od nekoliko grmolikih vrsta kao npr. svibovina, krkavina, obična kalina, pasja ruža i nižeg drveća poput poljskog javora

Šikare pružaju sklonište nekim široko rasprostranjenim vrstama poput kosa i nekim gmazovima i vodozemcima kao npr. zelembaću i smeđoj krastači Zelembać (foto M. Vuković)

Naziv staništa Šikare sviba i kaline (Corno-Ligustretum) Ovo stanište je hranilište

gusjenica nekih vrsta leptira kao npr. običnog žućka i nekih gotovo ugroženih vrsta poput puha lješnikara

Strane, invazivne grmolike vrste i penjačice predstavljaju prijetnju ovom tipu staništa jer mijenjaju njegove karakteristike i smanjuju količinu hrane autohtonim vrstama

Naziv staništa Poluprirodni suhi travnjaci na karbonatnoj podlozi (Festuco-Brometea) s nalazištima orhidejaOpis Suhi travnjaci i njihovi

sukcesijski stadiji prema termofilnim šumama hrasta medunca i crnog graba, koji se pojavljuju na obroncima izloženim jugu i zapadu, pribježišta su kako široko rasprostranjenim mediteranskim vrstama kao npr. kraškom plavcu i žutom leptirku, tako i vrstama karakterističnim za suhi, istočni dio Panonske nizine poput žutog i kosmatog lana

Nalaze se na Dodatku I. Direktive o staništima i u Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja

Suhi travnjak u Podsusedu (foto N. Tvrtković)

Naziv staništa Poluprirodni suhi travnjaci na karbonatnoj podlozi (Festuco-Brometea) s nalazištima orhideja

Stanište su velikog broja biljaka među kojima se ističu orhideje, i ugroženih vrsta kukaca. U tipičnoj poluprirodnoj zajednici dominira autohtona sjetvena grahorka.

Tradicionalno se ovi travnjaci kose jednom, rjeđe dvaput godišnje.

Suhi travnjak u Čučerju (foto N. Tvrtković)

Naziv staništa Poluprirodne livade rane pahovke (Arrhenatheretum elatioris)Opis U prošlosti su ove livade bile

široko rasprostranjene, ali su danas vrlo rijetke na području Grada Zagreba zbog urbanizacije. Postoje ostaci ovog stanišnog tipa u južnom dijelu Grada.

Tradicionalno se ove livade kose dva ili tri puta godišnje. Nažalost, preostale se livade često previše gnoje čime gube na raznolikosti. Nedostaju biljke koje su važne za neke leptire i druge beskralješnjake. Na taj način šarene livade postale su ''samo'' zelene.

Naziv staništa Vlažne livade busike (Deschampsietum cespitosae)Opis Vlažne livade koje se razvijaju

na slabo propusnim tlima koja su karakteristična za srednju Posavinu.

Za livade ovog tipa karakteristične su posebne tvorevine koje nazivamo džombama.

U proljeće prvo cvjetaju bobovnjak i proljetni drijemovac, a zatim žabnjak ljutić i puzavi žabnjak, močvarni maslačak, a u kasno proljeće se pojavljuje drijemnina.

Vlažna livada u kasno proljeće (foto N. Tvrtković)

Naziv staništa Vlažne livade busike (Deschampsietum cespitosae) Održavaju se ispašom i

košnjom jednom godišnje. Ove livade stanište su ugrožene ptice kosca i nekih leptira.

Neki lokaliteti s ovim tipom staništa su urbanizirani ili su isušeni i gnoje se kako bi se poboljšala kakvoća sijena što neizbježno dovodi do promjena u zajednici. Neki su lokaliteti napušteni i prepušteni vegetacijskoj sukcesiji.

Nalaze se u Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja.

Vlažna livada u jesen (foto N. Tvrtković)

Naziv staništa

Lokve/bareOpis Broj prirodnih lokvi/bara u

potočnim dolinama i umjetnih bara smanjio se u prošlom stoljeću zbog promjena u tradicionalnom načinu korištenju prostora

Preostale bare su vrlo važne jer se u njima mrijeste vodozemci: veliki vodenjak (Triturus carnifex), gatalinka (Hyla arborea), žuti mukač (Bombina variegata), šumska smeđa žaba (Rana dalmatina) i neke ugrožene vrste vretenaca

Šumska smeđa žaba (foto M. Vuković)

Naziv staništa Parkovi i druge javne zelene površine Opis Parkovi i druge javne zelene

površine sa stablima, grmljem, livadama u urbanom dijelu grada potencijalna su skloništa i hranilišta za šišmiše, ptice, leptire i druge beskralješnjake

Također predstavljaju područja važna za planiranje budućih zelenih koridora, a imaju i potencijalno edukativno značenje

Park Maksimir (foto Studio Hrg)

Naziv staništa VrtoviOpis Vrtovi sa živicom, male bare,

livade i različito drveće često se nalaze u starom urbanom dijelu i podsljemenskoj zoni

Oni su, zajedno s javnim zelenim površinama, vrlo važni za očuvanje biološke raznolikosti u gradu jer predstavljaju potencijalna skloništa i koridore za široko rasprostranjene vrste (ježa, kosa, krastaču, zidnu guštericu) i neke ugrožene vrste

Naziv staništa

''Gorice'' (voćnjaci i vinogradi s klijetima)Opis Očuvani voćnjaci i vinogradi

sa šumarcima, travnjacima i tradicionalnim klijetima su vrlo značajna poluprirodna i umjetna staništa za nekoliko vrsta: malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros), rusog svračka (Lanius collurio), zelembaća (Lacerta viridis), zidnu guštericu (Podarcis muralis), zelenu krastaču (Bufo viridis), velikog vodenjaka (Triturus carnifex)

Vinograd/voćnjak u Gračanima (foto I.Vojnić Rogić)

Naziv staništa

Obradive površineOpis Obradive površine stanište su

kozmopolitskih vrsta

Korištenje nebioloških mjera poput pesticida u upravljanju takvim površinama ima veliki utjecaj na obližnja poluprirodna i prirodna staništa

Naziv staništa Rijeke sa šljunčanim obalamaOpis Nakon gubitka šljunčanih

otoka, šljunčane obale su postale jako bitne za gnijezdeću populaciju male prutke (Actitis hypoleuca)

Zbog onečišćenja, kanaliziranja i gubitka rukavaca od nekad jako bogate faune riba preostale su: gavčica, tankorepa krkuša, nosara, manjić, veliki vijun, i velike populacije unesene babuške

Naziv staništa Umjetna jezeraOpis Zagreb ima nekoliko umjetnih

jezera i to: Jarun, Bundek, Savica i maksimirska jezera. Ona su pribježišta nekadašnje faune rijeke Save i to: bolena, barske kornjače, zmije ribarice i riječnog raka, te staništa invazivnih vrsta poput nutrije i crvenouhe kornjače

Jezera su također odmorišta za ptice u seobi i na zimovanju

Jarun

Naziv staništa Drenažni kanali Opis Ovisno o stupnju

onečišćenosti, drenažni kanali u nizinskom dijelu Grada zamjena su nekadašnjim potocima

Oni su staništa nekih močvarnih biljnih zajednica, ali su općenito siromašne životinjskim vrstama

Naziv staništa Rudnici, tuneli, podrumiOpis Ova tipična umjetna staništa

važna su za zimovanje šišmiša širokouhog mračnjaka i velikouhog šišmiša, nekoliko vrsta leptira poput običnog žućka, danjeg paunča, malog koprivara te nekoliko vrsta noćnih leptira

Nalaze se u Sporazumu o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS)

Naziv staništa Potkrovlja zgrada, crkveni zvonici, fasade i krovoviOpis Zgrade s otvorenim

potkrovljima, crkveni zvonici, krovovi i druga skloništa vrlo su važna za gradsku biološku raznolikost

Potkrovlja su potencijalna skloništa za porodiljne kolonije šišmiša: velikog potkovnjaka malog potkovnjaka bjelorubog šišmiša riđeg šišmiša ranog večernjaka reliktnog dugoušana

U potkrovljima se gnijezdi kukuvija drijemavica

Bijela roda se gnijezdi na krovovima, piljci i lastavice grade gnijezda na fasadama

Prilikom gradnje preporučuju se materijali koji su prihvatljivi ugroženim vrstama

Potkrovlja zgrada nalaze se u Sporazumu o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS)