UNIVERZITET U SARAJEVUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA HISTORIJU

EDIN SELIMOVIBITKA KOD TERMOPILASeminarski rad

Mentor: prof.dr. Salmedin MesihoviVii ass. Amra ai, MASarajevo, 2014.SadrajUVOD.........................................................................................................................................3GRKO-PERZIJSKI RATOVI..................................................................................................4DEAVANJA PRED BITKU.....................................................................................................6BITKA........................................................................................................................................8POSLJEDICE BITKE...............................................................................................................11ZAKLJUAK...........................................................................................................................12PRILOZI...................................................................................................................................13BIBLIOGRAFIJA.....................................................................................................................16

UVODU ovom seminarskom radu e biti objanjeni uzroci i povodi bitke kod Termopila, njen tok i ishod, kao i posljedice koje je ova bitka ostavila na budue dogaaje Evrope. Mnogi ovu bitku poznaju po hrabroj borbi 300 Spartanskih vojnika, ali ona je bila mnogo vie, jer deavanja koja su se zbila nakon ove bitke su zauvijek promijenila politiku sliku Evrope. Na vrhuncu slave, Perzijsko carstvo, voeno od strane Kserksa je krenulo u osvajanje razjedinjene Grke. Dok su se neki predali bez borbe, neki su pruili nevien otpor, jedni od njih su upravo Spartanci, glavni uesnici Termopilske bitke. Njih je predvodio sam kralj Leonida koji je danas jedna od najslavnijih linosti Stare Grke.Kao literatura u ovom radu je koriten primarno Bjurij i njegova Historija Stare Grke, kao i Struve-Kalistova Stara Grka. Takoe su koriteni i antiki izvori Herodota i Plutarha.Rad e pratiti hronoloki tok dogaaja, od deavanja pred bitku, sam tok bitke i njen preokret kao i njene posljedice.

GRKO-PERZIJSKI RATOVIGrko-perzijski ratovi odigrali su vanu ulogu u ivotu svih zemalja u bazenu Sredozemnog mora.[footnoteRef:1] Perzija je bila ogromna, prostirala se na itavom prostoru dananjeg Bliskog i Srednjeg istoka, od Egipta do Kavkaza, od Grke do Indije. Za to su zasluni vladari iz dinastije Ahemenida. Darije I, sin Histapa uguio je ustanke koji su izbili u raznim dijelovima drave i postao vladar ogromne teritorije.[footnoteRef:2] [1: Struve-Kalistov,1969.,181] [2: Isto, 182]

Perzija nije bila centralizovana drava, nego se sastojala od satrapija, odreenih podruja koja su imale svog satrapa, a koji su plaali porez Dariju i samo njemu odgovarali.. Zbog toga se Perzijski vladar nazivao ah nad ahovima. Darije I je, kao i svoji prethodnici, zastupao osvajaku politiku, kako bi proirio ionako ogromnu teritoriju. U prvom planu to su bila zapadna podruja; Egejsko more, Balkan i Grka. Kada je u pohodu protiv Skita izgubio i morao se povui, odluio je da pokori ostatak Trakije i Egejske otoke. To je uinio u narednim godinama, te je tako ugrozio kontinentalnu Grku. Cijela istona obala Sredozemlja se nala pod vlau Perzije, a brodovi svih primorskih naroda su se nali u Perzijskoj slubi.[footnoteRef:3] [3: Isto, 186]

Trgovaki gradovi na obali su nakon pada Helesponta dobili teak udarac, te su se odluili pobuniti. Prvi je to uinio otok Naksos, zatim grad Milet, a zatim i svi ostali Grki malo-azijski gradovi. Atena je pomogla taj ustanak sa 10 brodova to su Perzijanci vidjeli kao povod za rat. Jonski ustanak je uguen, a Darije je 492.god.p.n.e. krenuo u pohod, po Herodotovim rijeima, da osvoji to vei broj helenskih gradova. Meutim, i na kopnu i na moru je bio poraen, te se morao povui. Za drugi pohod se on temeljito pripremio, i vojno i diplomatski. Poslao je izaslanike u Grku sa zahtjevom zemlje i vode tj. znaka pokornosti.[footnoteRef:4] Gradovi sjeverne Grke prihvataju, ali ne Sparta i Atena, koje su pobile izaslanike, to je bio povod za novi rat. Velika Perzijska vojska se iskrcala u Atici te je dolo do borbe na Maratonskom polju 490.god.p.n.e. gdje su Grci pobijedili. Nakon ovog neuspjeha dolo je do zatija jer je Perzija dobila novog vladara, Kserksa. On je na vojne pripreme potroio tri godine i mobilisao je sve vojne snage carstva. Po Herodotu, u ovom pohodu Perzijanaca je bilo preko pet miliona. Meutim, historiari ovo nazivaju izmiljenom cifrom te da Perzijanaca nije bilo vie od 100.000. Na moru su oni brojali oko 1000 brodova, od kojih su veina bili transportni i pomoni. Atena je primjetila Perzijsku nadmo na moru, ak i kad bi na kopnu pobijedili, sve dok Perzijanci gospodare morem Atika nee biti sigurna.[footnoteRef:5] Sparta je bila poprilino sigurna jer su na Korintskoj prevlaci gradili zidove kako bi zaustavili mogui napad Perzijanaca. [4: Isto, 194] [5: Struve-Kalistov, 1969., 201]

Nakon 10 godina duge borbe, 482.god.p.n.e. u Ateni pobjeuje Temistoklova ideja izgradnje velike flote.[footnoteRef:6] Sredstva su skupljena iz rudnika srebra. Ve 480.god.p.n.e. Atenska flota je brojala oko 180 trijera, te se teite rata prebacuje na more. Zbog toga Atena i Sparta sklapaju savez protiv Perzije, ali za slobodu Grke nisu bile dovoljne samo dvije drave, cijela Grka se trebala ujedinit. [6: Isto, 1969., 201]

Zbog toga je u jesen 481.god.p.n.e. u Korintu odran kongres po kojem su zabranjena neprijateljstva izmeu Grka. Sklopljen je odbrambreni savez, te je odreena veliina vojske koju svaka drava mora stavit na raspolaganje i najavljeno strogo kanjavanje saradnika sa Perzijom. Herodot je rekao kako je kongres ujedinio sve Helene koji e djelovat zajedno, iako ne potpuno. Kako se ovaj savez smatrao proirenje Peloponeskog, Sparti je uruena vodea uloga, a Leonidi povjerena vrhovna komanda nad kopnenim i pomorskim snagama saveza. Iz Herodotovih podataka o bici kod Plateje moemo saznati brojno stanje Grke vojske- oko 35 hiljada hoplita i isto toliko lake pjeadije.[footnoteRef:7] [7: Isto, 203]

DEAVANJA PRED BITKUMjesto pogodno za odbranu bile su Termopile, uski klanac izmeu mora i planine koji je dijelio Trahin of Kokride. To je bila kapija cijele Istone Grke juno od planine Ete.[footnoteRef:8] Ovaj klanac su Grci uglavnom zvali Thermopylae (Topli Izvori); ali su domoroci, i susjedni narodi ovaj klanac zvali Pylae (Kapija).[footnoteRef:9] Na svom istonom i zapadnom kraju, tjesnac je u to vrijeme bio veoma uzak, dok su u sredini Fokiani svojevremeno podigli zid kao branik of Tesalskih udara.[footnoteRef:10] Radi irenja Melijske ravnice i povlaenja mora, izgled Termopila u Antici i danas je mnogo drugaiji. Ukoliko bi prolaz bio onemoguen, grupa uvjebanih vojnika bi mogla neravnom planinskom stazom da zaobie ovaj prolaz.[footnoteRef:11] Na taj prolaz je Leonida, koji je zapovijedao Grkim snagama, postavio 1000 Fokiana. [8: Bjuri, 1975., 290] [9: Herodot, VII, 201] [10: Bjuri, 1975., 290] [11: Isto, 290]

Ostatak vojske je u Termopilskom prolazu ekalo Kserksovu vojsku a njih je inilo; 4000 ljudi s Peloponeza, 400 Tebanaca, 700 Tespijanaca, sva oruana sila Lokride, a moda su uestvovali i Beoani koji nisu spomenuti.[footnoteRef:12] Vie od polovine Peloponeana su inili Arkaani, dok je Mikena poslala 80 vojnika. Korinani, Flijunani, 1000 Lakonaca i 300 Spartanaca su takoe sudjelovali.[footnoteRef:13] Peloponeana je bilo malo, a da nije bilo Atene oni bi napustili poloaje i koncentrirali bi se na odbranu Istma.[footnoteRef:14] Ali su bili ovisni o jakoj Atenskoj floti te su bili duni boriti se na kopnu. Spartanci su imali politiku koja je uskogrudna i svedena na interese Peloponeza. Oni su ovu politiku pravdali izgovorom Karnejske svetkovine, koja ih sprijeava da iz zemlje izau cijelom vojskom, dok su tvrdili da ostatak vojske kasni zbog Olimpijskih igara. Tvrdili su da je Leonidina vojska samo prethodnica, te da e ostatak uskoro stii.[footnoteRef:15] [12: Isto, 291] [13: Isto, 291] [14: Isto, 291] [15: Isto, 291]

Kako su mornarica i kopnena vojska djelovale zajedno, dok bi hopliti drali prolaz du obale, trijere su trebale da napadnu Perzijsku flotu u tjesnacu izmeu Eubeje i kopna. Kako je Perzijska flota pratila napredovanje vojske, Grci su htjeli omesti njihove planove uspostavljanjem kontrole nad Melijskim zaljevom kako bi dali podrku vojsci u Termopilima.[footnoteRef:16] Atena je poslala tri broda u izvianje sjeverno od Eubeje, od kojih su dva unitili Perzijanci. To je bio prvi oruani sukob u ratu koji je tako obeshrabrio Grke da se cijela flota povukla u Eurip, iako su bili duni da ostanu u Melijskom zaljevu sve dok Leonida dri Termopile.[footnoteRef:17] [16: Isto, 291] [17: Bjuri, 1975., 292]

U julu je Perzijska kopnena vojska stigla do Termopila, a flota je u osam nizova paralelnih obali svrtena na poluostrvu Magneciju.[footnoteRef:18] Tada se digla oluja koja im je razlupala znatan broj brodova, te je Grka flota bila ohrabrena i vratila se na poloaj kod Artemisija.[footnoteRef:19] Ali ih je Perzijska flota blokirala i dolo je do bitke koja je trajala tri dana i zavrena je bez pobjednika; Grci nisu uspjeli odbaciti Perzijance i krenuti u pomo trupama u Termopilima.[footnoteRef:20] Ni Perzijanci nisu pobjedili Grku flotu, a idui dan nisu ni isplovili u potjeru za Grkim brodovima koji su se povukli.[footnoteRef:21] [18: Isto, 294] [19: Isto, 294] [20: Struve-Kalistov, 1969., 205] [21: Isto, 204]

Za to vrijeme je u Termopilima obnovljen stari Fokianski zid u sredini prolaza, to je bio ozbiljan korak ak i za tako veliku vojsku.[footnoteRef:22] Grke trupe u Termopilima su obuzete strahom, vidjevi veliinu Perzijske vojske, odrale vijee na kojem su razmatrali povlaenje, ali ih je Leonida ubijedio da ostanu.[footnoteRef:23] Kserks je poslao pijuna prema Grkim pozicijama, kako bi otkrio koliko ih ima, i ta rade. On je primjetio samo dio vojske ispred zida, koji su bili ulogoreni. Nakon tog se povukao i ispriao sve to je vidio Kserksu.[footnoteRef:24] [22: Bjuri, 1975., 295] [23: Herodot, VII, 207] [24: Isto, 208]

BITKAKserks je etiri dana odbijao da krene u borbu, ekao je u nadi da e Grci odstupiti uasnuti izgledom njegove mone vojske. Peti dan, kada je vidio da su Grci jo tu, odluio je poslati na njih Meane sa nareenjem da mu dovedu zarobljenike.[footnoteRef:25] Zatim su Meani izvrili juri na Grke, ali bezuspjeno. Ginuli su u ogromnim brojevima, a drugi su stalno pristizali i nisu se povlaili iako su imali grozne gubitke.[footnoteRef:26] Tada je postalo jasno mnogima, a posebno kralju, da ima veliku vojsku, ali jako malo boraca. Bitka je nastavljena itav dan. [25: Herodot, VII, 210] [26: Isto, 210]

Zatim su se Meani, povukli iz borbe, a njihovo mjesto je preuzela grupa Perzijanaca kojom je komandovao Hidarn. Tu grupu je Kralj zvao Besmrtnici i od njih se oekivalo da dovre posao.[footnoteRef:27] Ali kad je poeo okraj, stvari su ile slinim tokom kao sa Meanima- dvije vojske u uskom prostoru se bore, barbari koriste kraa koplja od Grka i nemaju nikakve prednosti od svojih brojeva.[footnoteRef:28] Lakademonjani su se borili estoko, pokazali su vee umijee od svojih protivnika, esto bi okretali lea, pa se inilo kao da bjee. To bi izazvalo juri Perzijanaca sa velikom bukom i vikanjem, tako da bi se Spartanci samo okrenuli i suoili sa protivnicima, i time ubijali veliki broj Perzijanaca. Neki su Spartanci poginuli u ovim borbama, ali ih je bilo jako malo. Napokon su Perzijanci shvatili da ne mogu osvojiti prolaz, pa su se povukli u svoje kampove.[footnoteRef:29] Kserks je, gledajui borbu, tri puta skoio sa prijestolja prestraen za svoju vojsku.[footnoteRef:30] [27: Isto, 211] [28: Isto, 211] [29: Isto, 211] [30: Isto, 212]

Idui dan su se borbe nastavile, sa istim ishodom. Perzijanci su se nadali da e Grci dati slabiji otpor jer su bili ranjeni, ali su pogrijeili. Grci su se borili u grupama podijeljenim po gradovima, nakon nekog vremena bi se izmjenjivali na bojitu i tako su Perzijanci doivjeli novi poraz i opet su se povukli. I dok Kserks nije imao nikakvu ideju kako da pobjedi Grke, priao mu je Efijalt, koji mu je rekao za kozju stazu u planinama kojima se zaobilaze Termopile, a nadao se velikoj nagradi. Zatim je pobjegao u Tesaliju.[footnoteRef:31] Kserks je bio veoma radostan kada se sve ovo desilo te je u zoru poslao ekspediciju preko planina. Kad su doli do vrha planine, sreli su Fokiane koji su uvali prolaz. Iako su obeali Leonidi da e zadrati poloaj, kada su ugledali Perzijance , Fokiani su se razbjeali niz planinu te su omoguili Hidarnovim trupama da punom brzinom siu sa planine. Kada su pijuni javili Grcima ove vijesti, sazvano je vijee na kojem se raspravljalo o nastavku borbe; jedna grupa je bila protiv povlaenja, a druga za. Leonida je znao da je borba izgubljena i da ih eka sigurna smrt. Zato je odluio da veinu snaga otpusti i dozvoli im da se povuku. [31: Isto, 213]

Spartanci su povlaenje smatrali neasnim i zbog toga su odluili poginuti borei se, sa njima su ostali Tebanci, istina, protiv volje. Leonida im nije dopustio povlaenje jer ih je drao kao sluge. Tespijci su ostali u potpunosti svojom voljom ne elei izdati Spartance. Leonida je znao da ga eka slava, i da Sparta nee izgubiti svoj prosperitet, jer su Spartanci na samom poetku rata dobili proroanstvo da kralj Sparte mora umrijeti ili e Spartu osvojiti barbari.[footnoteRef:32] U Termopilima je ostalo 1400 Grka, jedni su uvali istoni ulaz u prolaz od Hidarna, a drugi zapadni upaz od glavnine Perzijskih snaga.[footnoteRef:33] [32: Herodot, VII, 220] [33: Bjuri, 1975., 296]

Idui dan je u borbi Leonida naredio da se ide mnogo dalje nego prije, dok nisu doli do najueg dijela prolaza. Tako su mnoge Perzijance gurali sa stijena u more, gdje ih je doekala smrt. Perzijanci su bievima tjerali vojsku naprijed koja je ginula u ogromnim brojevima. Grci nisu marili za svoju sigurnost jer su mogli biti okrueni svakog trenutka. Kada su im se prebijala koplja, maevima su nastavili ubijati Perzijance,. Leonida je i sam pao, zajedno sa mnotvom ostalih Spartanaca. Ali je palo i mnogo Perzijanaca, meu njima i dva Darijeva brata. Preostali Spartanski vojnici nastavili su borbu oko preminulog voe. Nastavili su borbu maevima, pa ak i golim rukama. etiri puta su Grci odbacivali neprijatelja, i napokon su prisvojili tijelo.[footnoteRef:34] Tada su se pojavili Perzijanci sa Efijaltom te je ova borba prekinuta, jer su se Grci postavili u brdace, svi su stali skupljeni kao jedno.[footnoteRef:35] Branili su se do zadnjeg, golim rukama, zubima, sve dok Perzijanci, koji su djelimino unitili zid, nisu napali sprijeda i sa strana. Zatim su pobili ostatak kiom strijela.[footnoteRef:36] [34: Herodot, VII, 225] [35: Isto, 225] [36: Isto, 226]

Dvojica od tri stotine, Aristodem i Eurit, koji su imali infekciju oka, su dobili nareenja od Leonide da napuste kamp. Kada je Eurit uo da su Spartanci okrueni, odmah je traio oklop i krenuo nazad u bitku, ali je stigao u toku borbe te je ubijen.[footnoteRef:37] Aristomen je u Sparti bio izloen preziru i ruganju, te su ga nazivali plaljivi. Ali on se u bici kod Plateje iskupio samoubilakim juriom na Perzijance. Ipak je preivio do kraja Grko-perzijskih ratova. Za jo jednog se smatra da je preivio bitku, Pantit, koga je Leonida poslao u diplomatsko izaslanstvo u Tesaliju. On nije sudjelovao u bici jer je zakasnio na bojite sa misije, te se osjetio toliko osramoen da se po povratku u Spartu objesio. [37: Isto, 229]

Tebanci su se u zavrnom okraju drali po strani sa podignutim rukama, te su izjavljivali da su prijatelji Meana, meu prvima koji su im dali zemlje i vode, te da su silom dovedeni u Termopile. Nekoliko ih je pobijeno u naletu Perzijanaca, ostatak je poteen, ali su morali nositi sramotu igovanja kao loe roblje.[footnoteRef:38] [38: Herodot, VII, 233]

Tako su se borili Grci u Termopilima.[footnoteRef:39] [39: Isto, 234]

POSLJEDICE BITKEOvu pobjedu su Perzijanci dobili po cijenu ogromnog gubitka.[footnoteRef:40] Kasnije su Grci na mjestu bitke podigli spomenik s lavom i tekstom koji je sastavio pjesnik Simonid i koji glasi: O strane, priaj Spartancima o naoj smrti; izvrivi asnu naredbu, ovdje smo pali.[footnoteRef:41] Nakon pada Termopila, mornarica se povukla u Atiku kroz Eubejski zaljev. Grci nisu bili u mogunosti sukobiti se sa Perzijancima na otvorenom polju, pa su se koncentrirali na odbranu Istamske prevlake. Beotija je propustila Perzijance bez otpora.[footnoteRef:42] Perzijanci su sada prolazili Grkom te su palili i ruili sve na putu, samo su Delfi bili izuzetak jer je Kserks cijenio njihov znaaj. Atika je u cijelosti evakuirana, a kada su Perzijanci doli u pust grad, poubijali su zaostale fanatike te unitili Atenu. [40: Struve-Kalistov, 1969., 205] [41: Isto, 205] [42: Isto, 205]

U pomorskoj bici kod Salamine, ogromna Perzijska flota je potuena i skoro potpuno unitena, flota koju su sagradili Grci je odbranila nezavisnost Grke.[footnoteRef:43] Zatim je Kserks podijelio vojsku, on se povukao u Aziju, dok je Mardonije vodio ostatak vojske u Grkoj. On je povukao vojsku u Tesaliju gdje je proveo zimu. Idue godine Perzijanci su se opet vratili u Atiku, a Atena je zahtijevala od Sparte da napadne na kopnu ili e prei na Perzijsku stranu. [43: Isto, 207]

Dolo je do bitke kod Plateje gdje je ogromna Grka vojska pobijedila, te natjerala Perzijance u bijeg sve u Trakiju. Nakon toga je osloboena Teba i time je Grka bila osloboena i vojnici saveznike armije su se razili kuama.[footnoteRef:44] Pobjeda koju su Grci izvojevali kod Mikale je u stvari odluila konaan ishod Grko-perzijskih ratova.[footnoteRef:45] [44: Isto, 211] [45: Isto, 212]

ZAKLJUAKU ovom radu je prikazana bitka kod Termopila, kao taktika pobjeda Perzijanaca, ali strateka pobjeda Grka, jer je ostavila dalekosene posljedice koje su na kraju dovele do konane pobjede Grka u ratu. Napredna strategija i borbene vjetine, kao i pametno koritenje terena, su omoguile Grkim trupama da tri dana zadre viestruko veu vojsku. Prva dva dana se zaista inilo kako su Grci u mogunosti da pobjede bitku jer brojevi kojima je Kserks raspolagao u uskom klancu nisu znaili nita. Da izdajnik Efijalt nije Perzijance odveo na zaobilazni put kroz planinu, zaista je pitanje da li bi bitka zavrila kako jeste. Leonida je imao mogunost da preivi, ali je odluio da sa svojim Spartancima prui primjer drugim Grcima kako bi ih ujedinio u borbi protiv Perzije. Termopilska bitka je i danas, vie od 2000 godina poslije, simbol hrabrosti i borbe za domovinu.

PRILOZI

Prikaz toplih izvora po kojima su Termopile i dobile ime. Slika preuzeta sa http://en.wikipedia.org/wiki/File:Thermopylae_hot_springs.jpg 09.03.2014. 19:06h

Prikaz kretanja Perzijske kopnene i pomorske vojske sa lokacijama bitki kod Termopila, Salamine i Plateje. Slika preuzeta 09.03.2014. 19:09h sa http://www.emersonkent.com/map_archive/battle_of_thermopylae_480_bc.htm

Moderni prikaz formacije Spartanske vojske u bitki kod Termopila, iz filma 300, preuzeta 09.03.2014. 19:12h sa http://www.passports.com/lesson_plans/greece/classical-greece-battle-of-thermopylae

Prikaz Perzijskih Besmrtnika koji su sudjelovali u bici. Danas se nalazi u Pergamskom muzeju u Berlinu. Slika je preuzeta 09.03.2014. 19:15h sa http://en.wikipedia.org/wiki/File:Persian_warriors_from_Berlin_Museum.jpg

Detaljni prikaz trodnevne bitke kod Termopila sa pozicijom Grka i Perzijanaca, te planinskim putem koji je posluio za opkoljavanje Grka. Slika je preuzeta 09.03.2014. 19:19h sa http://en.wikipedia.org/wiki/File:Battle_of_Thermopylae.pdf

Slika modernog izgleda Termopila i planina koje ih okruuju. Dananji izgled se dosta razlikuje od drevnog, jer se more povuklo. U vrijeme bitke, more se prualo do dananje ceste. Slika preuzeta sa http://www.livius.org/a/greece/thermopylae/thermopylae.JPG 09.03.2014. 19:23hBIBLIOGRAFIJAIZVORI:-Herodot sa Halikarnasa, 1858.: Historije, New York: D. Appleman and CompanyLITERATURA:-BJURI 1975.: Don Bjuri, Istorija Grke do smrti Aleksandra Velikog, Macmillan and Russell Meiggs, Beograd-STRUVE-KALISTOV 1969.: Vasilij Struve i Dimitrij Kalistov, Stara Grka, Book Marso, Beograd15