BIZdirekt Zagreb 10 11 Srpanj 2008

7/26/2019 BIZdirekt Zagreb 10 11 Srpanj 2008

1/27

tema broja

Europski fondovi i programiposebni priloziKarti~arstvoGospodarska vozilaMobilno poslovanjeMultimedijaintervjuDamir Sabol

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis dvobroj 10/11, godina II, srpanj 2008.


2/27

poseban prilog: Karti~arstvo

poseban prilog: Mobilno poslovanje

poseban prilog: Gospodarska vozila

Sadr`aj

www.mirakul

tema broja: Europski fondovi i programi15

21

29

36

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Damir Sabol

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Belgija

Multimedija

Poslovni kalendar

5

6

8

12

43

50

Neupitno je da je Hrvatska dio Europe, no jo{ nije dio Europsk zajednice koja dijeli zajedni~ka pravila pona{anja. Upravo iztog razloga Europska komisija putem pretpristupnih programapriprema zemlje kandidatkinje osiguravanjem manjih sredstava

za programe razvoja (tzv. soft programa), za budu}e kori{tenjedaleko ve}ih iznosa za kapitalna ulaganja jednom kad zemljakandidatkinja postane ~lanica EU.


3/27

Uvodni

www.mirakul

Impressum:Glavni urednik Kre{imir [imacIzvr{ni urednik Ante Veki}Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, IgorKova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela ZboduljaKolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}Gra ~ka pripremaMIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hrGra ~ka urednica Maja HomenZamjenik gra ~ke urednice Ivan Ba{i}Fotogra Jelena Ra{i}, Ivica Peji}Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ZabrdacMarketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanovi, marketingmirakul.hrDistribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradika, www.arca.hrNaklada 10.000 (6.000 zagrebako izdanje, 4.000 osjeko-baranjsko izdanje)

tovani,

jeste li se ikada upitali kada se pi{u uvodnici? Ma{to vam netko rekao, budite uvjereni da se u velikojve}ini slu~ajeva pi{u zadnji dan, netom prije odlaskau tisak, nakon {to je autor (u pravilu glavni urednik)sa`vakan od zavr{avanja i pripreme svih tekstova,priloga, fotogra ja, opreme istih, rasporeda oglasa tede niranja layouta (odnosno kona~nog izgleda ~asopi-sa). Naravno, kada imate dva izdanja, kao mi, onda jeposao manje-vi{e poduplan, no s obzirom n a silni en-tuzijazam kojim pristupamo svakom izdanju ni to nesmeta, kao ni ugodno toplo vrijeme. Dodu{e, svaki puto uvodniku po~nem razmi{ljati barem tjedan dana ra-nije i razmi{ljam kako najva`nija doga|anja iz pro{logmjeseca te teme o kojima pi{emo saèti i predstavitina 2500 znakova. I onda, naravno, do~ekam zadnji dankada su sve ostale obveze uglavnom rije{ene i kona~nopo~nem pisati. Nije li dana{nje poslovanje postalo

upravo takvo, da se sve radi u zadnji ~as i da se rokoviispunjavaju zadnji dan (ako se ve} ne probijaju)? êstose pitamo mora li tako biti i je li nam taj stres doistapotreban, no o~igledno druga~ije ne znamo funkcio-nirati. Razlog za{to koristim svoje uredni~ke privile-gije da vas maltretiram svojim poslom leì u ~injenicida mi je navedena tematika izvrstan uvod u pri~u oeuropskim fondovima. Gomilu poticaja bacili smo uvjetar, ve}ina poduzetnika se tek sada polako budi, avrijeme curi. I onda }e svi navaliti u zadnjem trenu-tku. Pro~itajte na{u temu broja i poku{ajte ipak maloranije razmi{ljati o prilikama koje su vam isprednosa, sigurni smo da ne}ete pogrije{iti. Ostale temeistraìte sami, vjerujem da vas ne}emo razo~arati niovoga puta.

I jo{ jedna opaska na kraju. Nakon gastronomskogvodi~a javilo nam se, o~ekivano, nekoliko restorananezadovoljnih {to upravo njih nismo uvrstili me|utop destinacije. Sigurno je da smo nekoga neprave-dno izostavili, a nekog drugog uvrstili, no naglasio bihda su svi na{i tekstovi iznimno objektivni i uredni~kineovisni. Vodili smo se isklju~ivo informacijama do-stupnim u stru~noj literaturi te na Internetu i iako jemogu}e da smo nekoga uspjeli presko~iti, vjerujem dave}ina restorana tu zasluùje mjesto. Naravno, dobrih je restorana puno vi{e nego {to ih moèmo predstaviti,no to je uvijek tako. Pri~a je na neki na~in povezanai s ogla{avanjem, odnosno pojavljivanjem u medijima.Mnogi ugostiteljski objekti, ali i brojne tvrtke, àle sena nedovoljan broj gostiju, odnosno kupaca. Kada ih pi-tate koliko ulaù u marketing, rezultati su ~esto poraz-ni. Kada razmi{ljate o svom poslu, poku{ajte se staviti

u ulogu kupca i zamisliti jeste li mu me|u prvih neko-liko izbora pri odabiru usluge ili proizvoda koji treba(bez obzira radi li se o restoranu, informati~kim iliedukacijskim uslugama, ili ne~em tre}em). Zanima vaskako se dolazi u top 3? Kvalitetna usluga i marketing.Za prvo vam nastojimo pruìti vrijedne savjete te datiprovjerene informacije. Zbog ovoga drugog ~itate nas izmjeseca u mjesec, potpuno besplatno. @elim vam ugo-dan godi{nji te se radujem na{em druènju na jesen.

Kreimir imac


4/27

IZ vijesti BIZ vije

vanja izme|u Hrvatske i Maroka poticaj je daljnjemrastu te razvoju gospodarske suradnje dviju zemaljakoje imaju tradicionalno dobre gospodarske odnose,naglasila je potpredsjednica HGK za gospodarstvo,europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop-Tanta, otvaraju}i Hrvatsko-marokanski gospodarskiforum 26. lipnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori.Na forumu su odràni individualni poslovni razgo-vori predstavnika tridesetak hrvatskih i marokanskihinstitucija i tvrtaka iz podru~ja proizvodnje povr}a ivo}a, prehrambene i drvne industrije, graditeljstva,proizvodnje gra|evinskog materijala, konzultantskihposlova, informati~ke tehnologije, sigurnosnih elek-tronskih sustava, telekomunikacijske opreme, tekstilaitd.

Vesna Trnokop-Tanta spomenula je, osim potpisanogUgovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,i Ugovor o poticanju te uzajamnoj za{titi ulaganja i

Sporazum o suradnji izme|u HGK i Trgovinsko-in-dustrijske komore Casablance. Kako je rekla, ovakvisusreti gospodarstvenika mogu pridonijeti pove}anjurobne razmjene, a perspektivna je suradnja upodru~ju drvne industrije, ribarstva, brodogradnje,poljoprivrede, kao i suradnja morskih luka kakvu ve}imaju Rijeka i Casablanca, {to omogu}uje da se isko-riste gospodarski potencijali obiju strana.

sve~ano su uru~eni certi kati konzultantima za malogospodarstvo. Nositelj ovog certi kata je i TomislavPinter, trener i konzu ltant u Educi international. Pro-ces certi kacije zapo~eo je u travnju 2007. godine obja-vom javnog poziva nakon ~ega je za kandidate odrànaedukacija. Po uspje{no poloènom ispitu, kandidati suostvarili pravo na certi kat.

Certi kacija konzultanata jedna je od komponenataprojekta Mreà konzultanata i predstavlja konti-nuirani proces kojemu je cilj uspostavljanje mreèkvalitetnih konzultanata za malo gospodarstvo, spe-cijaliziranih za odre|ene vrste savjetodavnih uslugate odre|ene gospodarske grane i djelatnosti. Druga je komponenta projekta su nanciranje konzultan-tskih usluga poduzetnicima od strane HAMAG-a(vau~ering).

FIMA Vrijednosnice po~etkom su ove godine svojimklijentima ponudile potpuno novi sustav za trgovanjevrijednosnim papirima putem Interneta FI MA eTrade.Kao jednu od mogu}nosti nove Internet platforme te-meljene na webu 2.0 FIMA Vrijednosnice za svoje suklijente razvile i inovativan pristup pra}enja portfeljadionica, vijesti i regionalnih indeksa kroz su~elje moja-FIMA, a u sklopu web stranica www. ma-vrijednosni-ce.hr (www. ma-securities.com).

Shopping center Portanova prvi je i jedini planiranishopping centar u Osijeku koji posjeduje pravomo}-nu lokacijsku dozvolu. Smje{ten je u zapadnom djelugrada, uz ju`nu obilaznicu kod kriànja sa Svilajskomulicom. Na oko 40 000 m nudit }e svojim posjeti-teljima razli~ite trgova~ke, zabavne, kulturne i spor-tske sadràje. Posjetiteljima je osigurano oko 1600parkirali{nih mjesta na nekoliko nivoa. Portanova }esadràvati vi{e od 100 prodajnih jedinica sa svjetskipoznatim brandovima i hipermarketom na 5000 m.

Kako bi Portanova bila u rangu sa svjetskim shoppingcentrima, gospodin @eljko Bilo{, direktor tvrtke Am-plitudo d.o.o. koja je investitor projekta, oko sebe jeokupio niz kvalitetnih i priznatih stru~njaka i surad-nika. Idejno rje{enje prema kojemu je dobivena loka-cijska dozvola izradio je osje~ki Zavod za urbanizam- arhitekt Milenko Musovi}. Glavni je projektant b ri-tanska arhitektonska ku}a Chapman Taylor, a za ovaj}e projekt biti odgovorna njihova milanska podru`nicaChapman Taylor Architetti. Za project managementodgovoran je Mace, koji je u procesu otvaranja svojepodru`nice u Osijeku. Ekskluzivni leasing agent je CB

Richard Ellis. Za shopping center management i zamarketing angaìrani su savjetnici iz Velike Britanije.

Polica autoosiguranja od 1. srpnja se u CROATIA osi-guranju moè sklopiti i putem weba. Kako bi osigura-nicima maksimalno pojednostavila sklapanje ugovorao osiguranju, najstarija hrvatska osiguravaju}a kom-panija uvela je on line prodaju obveznog osiguranja odautomobilske odgovornosti te dodatnih osiguranja AOplus i osiguranja auto nezgode on-line.Poslovanje putem Interneta postalo je jednim odprioritetnih pitanja za tvrtke koje ele biti konkurent-ne i kontinuirano pobolj{avati uslugu svojim osigura-nicima. @elimo maksimalno pojednostaviti i ubrzatiproces produìvanja autoosiguranja. Ova usuga na{im

klijentima {tedi i vrijeme i novac, istaknuo je @eljkoSerdar, direktor Sektora osiguranja od autoodgovorno-sti i autokaska u CROATIA osiguranju.

Potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi-

Na gradili{tu prvog hrvatskog outlet centra u SvetojHeleni nadomak Svetog Ivana Zeline i u neposrednojblizini autoceste A4 Zagreb-Vara`din, predstavljen jeobjekt i njegove vizure te zgrade i lokacija. Prvi hr-

vatski outlet centar predstavnicima medija predstavi-li su direktorica centra Sveta Helena, gospo|a TanjaDajak i glavni projektant outlet centra dipl.ing.arh.Kre{imir Milkovi}, a pored njih novinarima se obratioi gradona~elnik grada Sv. Ivana Zeline, gospodin Vlado@igrovi}.

Outlet Centar Sveta Helena je green eld investi-cija izraelskog investitora Prigan Holdings Ltd, koji je u Hrvatskoj prisutan od 2002. godine s ne kolikoprojekata. Outlet centar Sveta Helena izgledat }e po-put manjeg stambenog naselja ili takozvanog urbanogsela, gdje }e posjetitelji mo}i pro{etati natkrivenimulicama, ure|enim {etnicima, restoranima i prate}imobjektima.

Vrijednost ukupne investicije iznosi 45 milijuna eura.Outlet centar Sveta Helena gradi se u dvije faze, odkojih }e prva biti otvorena u kolovozu ove godine (54prodajna du}ana na ukupno 12.500 m2), a druga fazas pribli`no istim brojem prodajnih du}ana i popratnihsadràja bit }e sagra|ena i pu{tena u rad kroz narednihgodinu dana od otvorenja prve faze.

U srijedu 11. lipnja 2008. godine u Zagrebu, u prosto-rima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva

U Svetoj Heleni predstavljen prvi hrvatski outletcentar

FIMA eTrade

CROATIA osiguranje uvelo on-line prodajuautoosiguranja

Hrvatsko-marokanski gospodarski forum

Uru~eni certifkati konzultantima HAMAG-a

Predstavljen projekt Shopping center Portanova

www.mirakul.


5/27

@elim vidjeti Hrvatsku kao predvodnika urazvoju telekomunikacija

ntervju mjeseca

Ako bi se samo jedan dio novca koji se ulaè u cestogradnju i li mostogradnju uloìo u, primjerice,razvoj opti~ke mreè, brzo bismo bili predvodnica razvoja telekomunikacija.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Kakvi su bili po~etci Iskona, s koliko ste kapitala krenu -li? Jeste li se u tom trenutku nalazili u poduzetni~komokruènju (prijatelji, rodbina...), koliko ste uop}e imaliposlovnoga iskustva?Po~etci Iskona bili su jednim dijelom rezultat mojihte`nja da u Hrvatsku donesem ne{to {to jo{ nije po-stojalo, a za {to sam bio siguran da }e promijeniti svijet,

te drugim dijelom splet okolnosti koje su omogu}ile dase posao uspije pokrenuti. Direktnog poduzetni~kogiskustva nisam imao, ali sam ve} od osnovne {koleimao a niteta prema businessu. S bakom sam pro-davao platno kao putuju}i trgovac (na biciklima), a sdjedom, koji je bio postolar, i{ao na sajmove i prodavaocipele. Zato mi je bilo vrlo blisko ne{to pokrenuti, ne{tonapraviti, trgovati i op}enito zapo~eti posao. S drugestrane, majka, koja je godinama radila kao slu`benicau po{ti, usadila nam je snaàn osje}aj za brigu o kori-snicima. Ta kombinacija poduzetni~kog duha i brige okorisnicima predstavljala je vrlo dobru osnovu za po-kretanje servisno orijentiranog posla, a {to Internet itelekomunikacijske usluge i jesu.

Sam posao zapo~eo sam iz uvjerenja da je Internetne{to {to }e promijeniti svijet i da èlim tu promjenudovesti u Hrvatsku. Naravno, nisam znao da ba{ sve tosam i ne mogu napraviti i bi o sam pomalo naivan, ali jesve to bilo s dobrim namjerama te je na kraju donijelodobre rezultate. êsto se u poslu doga|a da, kada seiznimno trudite, onda imate i sre}e. To se dogodilo imeni.

[to vam je u prvim dvjema godinama poslovanja pred-

stavljalo najve}e probleme?Kad sam po~injao 1997. godine, velik je problem bios ~istim monopolom na trì{tu telekomunikacija, ali isa svije{}u ljudi i tvrtaka da telekomunikacijske uslu-ge moè pruàti samo dràvni telekom. Sve drugo bilo je vrlo te{ko objasniti ljudima. To {to sam odra|ivaove}inu posla sam, nije bio problem bio sam istovre-meno i razvojni inènjer i prodaja i agent za podr{ku,ali i ~ista~ica. No, to mi nije bio te{ko.

Gotovo neosvojivo su mi se ~inile zakonske prepreke,proces dobivanja koncesije za tu vrstu poslovanja kaoda se radi o ograni~enom resursu, a ne standardnom

www.mirakul.

Intervju mjesec

Ne treba od nan-cijskih institucijao~ekivati da vas prakao po~etnika. Za todanas ima puno vi{edràvnih instrumenaa ja svakako mislimse vlastitim kapitaloi podr{kom prijateljro|aka moè zapo~etposao.

uslu`nom poslovanju. Danas bismo trebali biti zado-voljni stupnjem liberalizacije jer je jo{ prije desetak go-dina bilo gotovo nemogu}e raditi u tom sektoru, osimako niste bili zaposleni u HT-u.

Bili smo ~ak i na rubu da nam zbog koncesijskih -nancijskih optere}enja zatvore tvrtku jer nismo bili umogu}nosti pla}ati sve dràvne namete koje smo tre-bali kako bismo mogli legalno poslovati. Na sre}u, bilo je tu razumnih ljudi u ministarstvima koji su nam ipakomogu}ili da nastavimo poslovanje.

Poznato je da mladi poduzetnici te{ko dolaze do kapi-tala od banaka, koliko je Iskonu trebalo da ga prepoz-naju i podrè financijske institucije? Odakle ste uop}efinancirali rast prije ulaska stranih investitora?Iskon je na po~etku poslovanja imao podr{ku kroznepro tnu mreù Zamir.net za koju je radio tehni~koodràvanje i razvoj sustava u zamjenu za mogu}nost

kori{tenja opreme i resursa za komercijalnu djelatnost.To nam je, uz nanciranje mojih roditelja i volonter-ski rad prijatelja, omogu}ilo po~etak. Jedino gdje samdobio podr{ku banke bilo je da su nam odobrili leasingza jedan modem server koji je bio na razini cijene soli-dnog auta. Ja sam, naravno, prve dvije godine rada tvr-tke pje{a~io i vozio se tramvajem. Bilo je va`nije kupitimodem servere i opremu nego auto.

Ne treba od nancijskih institucija o~ekivati da vas pra-te kao po~etnika. Za to danas ima puno vi{e dràvnihinstrumenata, a ja svakako mislim da se vlastitim ka-pitalom i podr{kom prijatelja i ro|aka moè zapo~etiposao. Osim toga, danas u Hrvatskoj djeluju i poslovnian|eli od kojih se moè dobiti osnovno nanciranje kaoi venture capital fondovi koji prate projekte s velikimpotencijalom rasta. Krediti banaka dosta su lo{ na~inza zapo~eti rizi~an posao i ne bih savjetovao da se utom smjeru organizira nanciranje. Naravno, cash kre-ditiranje u iznosima do 10-ak tisu}a eura je OK, ali zave}e je iznose prerizi~no. Posao se moè po~eti s manje,pa kad se razvije, onda se mogu uzimati krediti. Uglav-nom ispada da kredit ne moète dobiti kada ga trebate,a da }e vam ga sami do}i nuditi kad ga ne trebate.

Koji je bio prijelomni trenutak u razvoju Iskona, ula-ganje ameri~kih i njema~kih investitora ili ne{to {to jeprethodilo tome?Sigurno je ulaganje ameri~kih investitora bilo presu-dno u razvoju Iskona. Iako smo mi imali postavljenetemelje tvrtke, po~etno je ulaganje bilo puno ve}e negosmo mi ikad mislili da }emo trebati za razvoj tvrtke, ali je zbog toga bilo i presudno za brzi rast i razvoj. Tadasmo, naime, bili gotovo bez novca, pritisnuti dràvnimnametima, ali smo ulaganjem sve to uspjeli pokriti ipokrenuti velik rast. Otprilike u godinu i pol dana smoiz prakti~ne nule na ra~unu primili vi{e od 10 milijunadolara investicija. I to kada je dolar vrijedio vi{e od 8

kuna. No, moram re}i da smo isto tako bili uspje{ni iu tro{enju novca.

Mnogi su upravo Vas prozvali kao krivca kada jeT-HT kupio Iskon, zamjeraju}i Vam da ste time izne -vjerili mnogobrojne korisnike koji su, ne èle}i raditis T-Comom, svoje povjerenje dali Iskonu. Kako sada,s vremenskim odmakom, gledate na tu transakciju ikoliko je ona utjecala na gubljenje odre|enog dijelaalternativnih korisnika telekomunikacijskih usluga?Bilo bi sigurno vrlo zanimljivo da se moè ìvjeti naromanti~nim vrijednostima borbe protiv monopola isli~nih bauka. No, ja sam u tom trenutku bio vlasniksamo manjeg dijela tvrtke i nisam mogao o svemutome samostalno odlu~ivati. Investitori su imali opcijuprodaje i sasvim je normalno da su se na nju odlu~ili.Ne moè se o~ekivati da netko ulaè velike novce i dakasnije ne odlu~uje po nancijskim, nego po nekoj in-terpretaciji eti~kih kriterija. Sigurno je da je preuzi-

manje Iskona od strane HT-a bio dosta veliki {ok zasektor, ali i za ve}i broj korisnika. Nije ni meni bilosvejedno, ali trì{tu je bila nu`na konsolidacija. Iskondanas vrlo solidno funkcionira i na trì{te donosi novepovoljnije usluge kao {to je to radio svih ovih godina.Mislim da se tu nema kome {to ozbiljno zamjerati.

Kako je izgledao sudar poslovnih kultura T-HT-a i Isko-na, kako su se djelatnici Iskona privikli na novonastalusituaciju te suradnju s doju~era{njim ljutim konku -rentom?To~no je da se ne radi o istoj korporativnoj kulturi ida je tu bilo nekih manjih problema, ali i puno manjenego se o~ekivalo. HT je zadrào Iskon kao nezavisnutvrtku i operatera, i Iskon ima svoj ustroj te njegujedalje svoj na~in rada. Sigurno je da ima sudara konce-pcija poslovanja, ali to nije ni ni{ta neobi~no ni nu`nolo{e. Moè se i s jedne i s druge strane puno nau~iti.Nakon akvizicije do{lo je do odre|ene promjene lju-di, ali to je i{lo postupno i to je sasvim normalno kodtakvih vrsta preuzimanja. U procesu preuzimanja se i jedna i druga strana moraju prilago|avati. Mislim dasu tu fazu Iskon i HT uspje{no zavr{ili.

Kako vidite razvoj telekomunikacijskih usluga u Hrva-

tskoj u sljede}ih nekoliko godina, koje tehnolo{ke bla -godati korisnici mogu o~ekivati? Ho}e li se jaz izme|unas i razvijenih zapadnih i sj evernih zemalja smanjivatiili }emo i dalje zaostajati?Meni se ~ini da su telekomunikacijske usluge u Hrva-tskoj u dobroj fazi razvoja. Mislim da su cijene prihv-atljive i da je pokrivenost solidna. No, mislim da nasto ne treba zadovoljiti i èlio bih vidjeti Hrvatsku kaopredvodnika razvoja telekomunikacija. Mislim da bise u telekomunikacije moralo ulagati kao u cestogra-dnju dakle, izgraditi infrastrukturu na na~in javnoprivatnih partnerstva i zatim tu infrastrukturu davatiu najam operaterima koji }e po njoj davati jo{ bolje i

Damir Sabol

Kao David protiv Golijata 1997. godine krenuo je Da-mir Sabol s Iskonom na veliki HT. Danas je za njega,ina~e oènjenog oca dvoje djece, ta borba zavr{ila: Da-vid i Golijat izvrsni su prijatelji, a Sabol je jedan odprvih koji su se u Hrvatskoj obogatili od Interneta. Tajtridesetosmogodi{njak iz akovca ra~unalima se po~eobaviti jo{ od osnovne {kole, a iako na fakultetu, kaè,

nije stekao znanja potrebna za vo|enje tvrtke, nau~io je kako razmi{ljati i pristupati problemima. A s kojimse problemima morao nositi tijekom razvoja svoje tvr-tke, kako ih je prebrodio, ~ime se danas bavi i koji sumu planovi, poku{ali smo saznati u razgovoru s njim.


6/27

prilike u godinu i polana smo iz prakti~nele na ra~unu primilivi{e od 10 milijuna

olara investicija. I tokada je dolar vrijedio

vi{e od 8 kuna.

ntervju mjeseca

kvalitetnije usluge. Ako bi se samo jedan dio novca kojise ulaè u cestogradnju ili mostogradnju uloìo u, pri-mjerice, razvoj opti~ke mreè, brzo bismo bili predvod-nica razvoja telekomunikacija. Evo primjera umjestoPelje{kog mosta moglo bi se izgraditi 500.000 opti~kihpriklju~aka (FTTH) brzine od 100 Mbps po priklju~ku.Zar to ne bi bila bolja i isplativija investicija? Isplativijau smislu onog {to bi srednjoro~no i dugoro~no donijelaprivatnim i poslovnim korisnicima.

Od poduzetnika ste s vremenom postali manager, sdjelomi~nim suvlasni{tvom u tvrtki koju ste osnovali.Jeste li imali problema s privikavanjem na novonastalusituaciju u kojoj odluke vi{e ne moète donositi potpu-no samostalno? Kako ste se nosili s vrlo brzim rastomIskona u jednom trenutku, kada ste u kratkom vremen-skom periodu narasli na preko stotinu zaposlenih?Taj dio nije uop}e bio lak. Ja mogu upravljati ljudima,ali nisam imao iskustva kako je to upravljati ove go-

dine s deset ljudi, a sljede}e sa sto ljudi. Mene je ~itavproces dosta iscrpio i uz nekoliko krugova nanciranja,velike medijske pa`nje i velikog rasta, dogodilo se toda sam u poslu izgorio. Godine 2001. iza{ao sam izUprave i pre{ao u Nadzorni odbor. U Upravu smo po-stavili profesionalce koji su imali druga~iji pristup po-slu i nisu bili toliko emocionalno uklju~eni. Bio samse preforsirao i sve je to bilo dosta te{ko za mene. No,uzeo sam malo vi{e odmora i trebalo mi je oko {estmjeseci da opet do|em u formu. Na svemu tome sampuno nau~io i ponovno sam se vratio kao predsjednikUprave Iskona 2005. godine.

Te{ko je i to kada ste navikli da ne moète vi{e brzo ie kasno sami donositi odluke, ve} se uvijek pit aju dru-gi vlasnici. No, s tim i nisam imao problema iako seponekad i nisam slagao sa svim odlukama. Ne moètedati udio ulaga~ima i o~ekivati da }ete i dalje svimeupravljati.

U samo deset godina pro{li ste sve faze poduzetni~kogciklusa, od pokretanja tvrtke, razvoja na krilima investi-cijskog kapitala, prodaje te kona~nog izlaska iz tvrtke.Kada Vam je bilo najteè?Najteè je bilo kad smo prije prvih ulaganja bili

u opasnosti da nam zbog nerazumnih zakonskihmonopolisti~kih ograni~enja i nametnutih nameta za-tvore tvrtku, kao {to smo bili u opasnosti 1999. godine.Uloìte nekoliko godina rada i truda i onda vam jed-nim birokratskim potezom pera mogu sve ugasiti. To je osje}aj kojeg se jo{ dobro sje}am. No, kasnije samimao prilike i sam sudjelovati u izradama zakona idoprinijeti da se takva situacija vi{e ne ponovi. Te{ko je bilo i kad sam izgorio u poslu i imao problema snalaènjem motivacije za dalje. No, i to se da uspje{noprebroditi. U svakom poslu koji zapo~injete postojat}e faze kad }ete biti na rubu. To je te{ko, ali i sasvimnormalno.

Je li lak{e danas postati poduzetnik ili u vrijemekada ste Vi po~injali? Kako biste opisali trenutnopoduzetni~ko okruènje u Hrvatskoj?Mislim da je danas i teè i lak{e zapo~eti posao. Teè je jer ima vi{e konkurencije i privreda je e kasnija (a timei konkurencija), a lak{e je jer ipak ima vi{e potpora ina~ina da se osigura po~etno nanciranje. Osim toga, ja~anjem privrede stvara se i ~itav niz novih prilika.Danas ima i vi{e mjesta na kojima se moète kvalitet-no zaposliti, mnogo toga nau~iti, a zatim s tim znanji-ma uo~iti prilike i pokrenuti nov posao utemeljen natim saznanjima. Ipak bih rekao da je danas lak{e zbog~itavog okuènja koje je ipak perspektivnije nego prijedeset godina.

Odnedavno ste postali ~lan prve hrvatske udruge po-slovnih an|ela. Moète li nam re}i ne{to vi{e o tome,o ~emu se to~no radi te {to time dobivaju mali i srednjipoduzetnici?

Da, nedavno smo osnovali udrugu poslovnih an|elapod nazivom CRANE (Croatian Business AngelNetwork). Udruga okuplja investitore (business angels poslovni an|eli) koji osobno investiraju u startuptvrtke ili projekte, dobivaju}i u zamjenu za investicijumanjinski udio u toj tvrtki. Moè se dog ovoriti i nekina~in kreditiranja koje se moè pretvoriti u poslovniudio. Osim nanciranja, poslovni an|eli pomaù podu-zetnicima da se dobro usmjere, otvaraju im svoje kon-takte i mreù itd. Rekao bih da je savjetovanje i pomo}u po~etku va`nije od samih novaca, a da u kombinacijimogu vrlo povoljno djelovati na uspjeh startup tvr-taka. Sama mreà jo{ nije po~ela operativno djelovati,ve} prikuplja nove investitore, ali se projekti ve} moguprijaviti. O~ekujemo da }e se s ja~im aktivnostima kre-nuti na jesen. Informacije o udruzi mogu se na}i nahttp://crane.ini.hr

Kakva su inozemna iskustva poslovnih an|ela? Ukojim slu~ajevima oni predstavljaju dobar izbor zapoduzetnike te koje koristi im donose, osim nov~anihinjekcija?To sam ve} spomenuo kao i meni u po~etku, podu-zetnicima puno zna~i da dobivaju savjete o razvojutvrtke, o prodaji i marketingu, u kontaktu s drugim

investitorima i potencijalnim poslovnim partnerima.To sve mogu donijeti poslovni an|eli. Nema nikakvegarancije da }e neki projekt biti nanciran, ali postojivjerojatnost da }e se me|u poslovnim an|elima na}ioni koje }e zaintrigirati neki novi poslovni projekt i zakoji }e biti spremni odvojiti novaca i vremena.

Strana iskustva su vrlo dobra i na svijetu postoji tisu}etakvih mreà. Poduzetnicima je to dobar izbor zapo~etno nanciranje i po~etak tvrtke te im moè bitiod velike pomo}i u rastu i razvoju. Svima je cilj da tetvrtke budu uspje{ne te da svima donesu zaradu, ali izadovoljstvo {to su pokrenuli ne{to novo i dobro.


7/27

www.mirakul.

Belgija - sredi{te Europske unijeBelgija kao zemlja vi{e nema svoje ime. Naime, Bruxelles, koji je ujedno i njezin glavnigrad, danas se percipira u svijetu kao glavni grad EU i sjedi{te svih va`nih doga|anja.Trenutni brand Belgije upravo je Bruxelles.

Belgija je kraljevina podijeljena na tri regije: Flandrija,Valonija i grad Bruxelles. S obzirom da je Bruxellesglavni grad i da u njemu stoluje multikulturalizam,mnogojezi~nost i kozmopolitizam, svakako da to utje~ena stupanj otvorenosti njezina gospodarstva svijetu.Belgija je ~lanica brojnih me|unarodnih organiza-cija, poput EU, WTO, IMF, EMU, OECD, EBRD, FAO,IBRD...

Specifi~nost je Belgije {to njezine tri regije funkcioni-raju samostalno. Svaka od njih ima svoju Vladu, svojeministre i svoju politiku, te nastupaju apsolutno samo-stalno spram drugih dràva, ~ak do te mjere da regijesamostalno sklapaju me|unarodne ugovore. Birokra-cija je komplicirana jer samostalnost regija isklju~ujemogu}nost dono{enja zakona na federalnoj razini.Unutar regija birokracija se dodatno komplicira na lo-kalnoj razini, jer svaka op}ina ima svoga gradona~elnikakoji samostalno donosi zakone sa svojim suradnicima,

tako da mnogi zakoni vrijede za mali, strogo definira-ni teritorij. Jedino {to vrijedi za cijelu Belgiju jest da jeiskoristila svoj zemljopisni poloàj i politi~ku funkcijukoju je dobila u EU. Bruxelles se uglavnom percipirakao glavni grad EU i sjedi{te NATO-a.

Kada se usporedi udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Bel-giju se moè re}i da predstavlja jedno od najotvore-nijih gospodarstava u Europi, koje je ponajvi{e ovisnoo trgova~koj suradnji s trima susjednim zemljama:Njema~kom, Francuskom i Nizozemskom. Sve to ~iniBelgiju znatno ovisnom o kretanjima na inozem-nom trì{tu. Glavni vanjskotrgovinski partneri su jojNjema~ka, Nizozemska, Velika Britanija i SAD. Premapodatcima Economist Intelligence Unit-a, stopa rastaBDP-a u prva dva tromjese~ja 2007. godine iznosila je2.9%, {to je za 0.1% manje nego godi{nja stopa real-nog rasta u 2006. godini. Isti izvor procjenjuje da }e sestopa rasta BDP-a u 2007. i 2008. godini iznositi 2.4%.U 2007. godini izvoz je lagano nadma{io uvoz, a isto seo~ekuje i u 2008. godini, kao rezultat ja~anja eura.

Struktura gospodarstva

Belgija na svojemu visokom stupnju razvoja moèzahvaliti povoljnom zemljopisnom poloàju, iznimnorazvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj indu-striji te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnomkoncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji Flan-driji na sjeveru, koja je poznata i po najve}oj vrijed-nosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Belgija jeprisiljena uvoziti znatne koli~ine sirovina, zbog ne-dovoljnog broja prirodnih izvora, te izvoziti velikekoli~ine gotovih proizvoda.

U strukturi bruto doma}eg proizvoda poljoprivredasudjeluje s 1,0%, industrija s 19,9%, a usluge s 79,1%.

Poljoprivreda pokriva oko 80% doma}ih potrebaza hranom, gotovo potpuno za gove|im, pile}im isvinjskim mesom, mlijekom i mlije~nim proizvodima,povr}em i {e}erom. Glavna su poljoprivredna podru~jana prapornim tlima srednje Belgije, gdje se uzgajap{enica i {e}erna repa. Na pje{~anim tlima ravni~arskeBelgije uzgajaju se krumpir, je~am i ra`. Osobito u oko-lici gradova pro{ireno je uzgajanje p ovr}a, djelomi~nou staklenicima. Karakteristi~na je kultura cikorije, avrlo je vaàn i uzgoj ukrasnih lon~anica.

Belgija je bila jedna od prvih industrijskih zemaljaEurope, razvijaju}i proizvodnju ugljena, tekstila,~elika i te{ke strojogradnje. U nekim dijelovima Va-lonije, smanjenje razvoja navedenih grana industrije(tzv. industrija prve generacije) bilo je nadomje{tenorazvojem novih sektora industrije, poput kemijske in-dustrije, lake strojogradnje, proizvodnje hrane i pi}a,te razvojem uslu`nog sektora. Za razliku od Valonije,

puno bogatija regija Flandrija razvijala je modernijuindustriju i privla~ila investicije u visoku tehnologiju.Po broju zaposlenih u industriji visoke tehnologije,Flandrija predstavlja tre}u regiju u EU. Industrija,uklju~uju}i i gra|evinarstvo, zabiljeìla je pad udjelau BDP-u. Godine 1985. udio industrije u belgijskomBDP-u iznosio je 32,2%, da bi 2001. godine iznosio27%.

Suradnja Hrvatske i BelgijeTijekom boravka hrvatskoga predsjednika Mesi}a uValoniji u prosincu 2006. godine, na politi~koj je razinidogovoreno potpisivanje ugovora koji bi intenziviraosuradnju hrvatskih i valonskih gospodarstvenika, po-sebno u podru~ju agrokulture, gdje Valonija ima pri-mat u odnosu na Flandriju. Projekti bi bili iznimnokorisni za Hrvatsku, posebno za gradove i ùpanijekoje se bave poljoprivredom, s obzirom na ~injenicuda se pribliàvamo EU, a da je poglavlje o poljoprivrediu pogledu prilagodbe jedno od najzahtjevnijih pogla-vlja. Belgijski investitori izrazili su spremnost da napodru~ju isto~ne Slavonije, koje nije kemijski tretirano,razvijaju proizvodnju zdrave hrane. Otvaranjem regio-nalnih hrvatskih predstavni{tava u Bruxellesu (Uredhrvatskih regija, Osje~kobaranjska upanija, Istarska

ùpanija) o~ekuje se poja~anje gospodarskih aktivno-sti, kao i pove}anje aktivnosti o plasiranju hrvatskihproizvoda na belgijsko trì{te. Osim poljoprivrede po-stoji suradnja i s valonskom Zra~nom lukom BrusselsSouth Charleroi Airport i Cargo prijevozom zra~neluke u Liege-u s hrvatskom Zra~nom lukom Zagreb.

Obje dràve teè unaprje|enju koncepta gospodarstvautemeljenog na znanju (knowledge based economy).U tom smislu ima prostora za suradnju hrvatskih ibelgijskih fakulteta te gospodarskih organizacija. Naprimjer, suradnja s valonskim znanstvenim parkomSpoW. Valonski inkubatori i znanstveni parkovi ~vr-

Pie: Helena arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradn

sto su povezani sa sveu~ili{tima, a posebna se pa`njaposve}uje Spin off programima koji povezujuznanstvena istraìvanja s razvojem maloga i srednjegpoduzetni{tva.

Postupak uvoza roba i usluga u BelgijuBelgijska se Vlada povijesno trudi provoditi nerestrik-tivnu gospodarsku politiku, tako da proizvodi uglav-

nom mogu biti uvezeni temeljem obi~ne uvozne dekl a-racije, a bez prethodne autorizacije. Za neke proizvode(oru`je, lijekovi, sirovine iz zemalja koje ne pripadajuEU) ipak je potrebna posebna dozvola uvoza, a za nekeod proizvoda je limitirana i kvota uvoza. Moè se do-goditi da za transport nekih proizvoda treba izvaditiposebnu potvrdu.

Ulaganja u BelgijuKraljevina Belgija izvrsno je mjesto za ulaganje iotvaranje poduze}a s obzirom na stabilnu politi~ku,ekonomsku i socijalnu situaciju. Radna snaga poseb-no je cijenjena zbog znanja stranih jezika, a zemljo-pisna pozicija zemlje omogu}ava dobru povezanost sme|unarodnim partnerima. S obzirom na razdvojenuekonomiju, a posebno na podru~je ulaganja, svaka odregija ima zasebnu politiku i zasebne zakone te po-sebne regionalne statistike u cilju decentraliziraneekonomske politike. Belgijska Vlada nema nikakvihograni~enja spram stranih investicija, {to rezultira li-beralnom investicijskom klimom osim posebnih pravi-la koja su ukorporirana i u zakone banaka, osiguranjai transporta, a ti~u se bankarskog sektora, odnosno -nancijskog osiguranja, za{tita potro{a~a glede uvezenehrane te uvoza farmaceutskih proizvoda. Bruxelles je

vrlo atraktivan za otvaranje poduze}a i najrazli~itijihpredstavni{tava jer je tamo doista networking glavnakomponenta razvoja poslovanja.

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji

U poslovnoj je komunikaciji iznimno vaàn direktni kontakt i preporuka. Birokracija je spora tako da se svi predmeti moraju poùrivati barem telefonskim pozivi-ma. Kulturolo{kih prepreka nema, s obzirom da je ovo multikulturalna zemlja, aliponavljamo da je Belgija sklona komunikaciji s poznatim partnerima i unutnatih zakonskih okvira uglavnom sa zemljama EU. Hrvatska je dobro prihva}enaod strane Flandrije i Valonije, {to je bazirano na izvrsnim osobnim kontaktimapredstavnika Hrvatske i belgijskih regija.

informacije:

v:Kraljevina Belgijavni grad:Bruxelles{ina:2 766 890 km2 ovni{tvo:10,4 milijunabeni jezik:francuski, nizozemski i njema~kita:euro

P:394,5 mlrd USDz:279,8 mlrd USDz:283,6 mlrd USDa in acije:1,8 %aposlenost:8,2 %na ulaganja:24,6mlrd USD

Vane adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKEHRVATSKE U BELGIJI

Avenue Louise 4251050 BruxellesTel: 0032 2 639 20 36croemb.bruxellesmvpei.hr

Korisni linkovi:Ministarstvo vanjskihposlovahttp:// diplobel.fgov.be

Gospodarstvo Belgijehttp//economie.fgov.b

Informacije o ulaganjihttp//investinbelgium.fgov.be

Federacija trgova~kihkomora Kraljevine Bewww.cci.be

Trgova~ka i industrijskomora grada Bruxellwww.ccib.irisnet.be

VELEPOSLANSTVO KRALJEVINEBELGIJE U RH

Pantov~ak 125 B110 000 ZagrebTel: 01 45 78 901, 45 78 903ambabelzg.htnet.hr

bzirom na razdvoje-nu ekonomiju, a

osebno na podru~jeulaganja, svaka od

ja ima zasebnu poli-i zasebne zakone te

ebne regionalne sta-stike u cilju decen-alizirane ekonomske

politike.


8/27

Neupitno je da je Hrvatska dio Europe, no jo{ nije dio Europske zajednice koja dijeli zajedni~ka pravila pona{anja.Upravo iz tog razloga Europska komisija putem pretpristupnih programa priprema zemlje kandidatkinje osigura-vanjem manjih sredstava za programe razvoja (tzv. soft programa), za budu}e kori{tenje daleko ve}ih iznosa zakapitalna ulaganja jednom kad zemlja kandidatkinja postane ~lanica EU.

Europski fondovi programiPripremila: Ivana Juri}


9/27

ema broja

CARDS, PHARE, IPA, FP7, CIP, EUREKA, MARCOPOLO II, LEADER, LIFE samo su neki od terminakoji se sve vi{e spominju, a ostaju velika nepoznanica.O ~emu je rije~?

EU i HrvatskaHrvatska se trenutno nalazi u statusu kandidata za~lanstvo u Europskoj uniji. To zna~i da joj je, temeljempozitivnog mi{ljenja Europske komisije, Europskovije}e odobrilo status dràve kandidatkinje za ~lanstvo.Status dràve kandidatkinje trenutno imaju Hrvatska,Makedonija i Turska.

To se pokazalo dobrom vijesti, jer je postotak stranihulaganja u Hrvatskoj od trenutka dobivanja statusazemlje kandidatkinje (lipanj 2004.) sko~io za 44,4 %.Znak je to ulaga~ima da je zemlja dru{tveno i politi~kistabilna, da su pravni okviri u procesu uskla|ivanja sonim postoje}ima u EU, te da trì{te kandidatkinje po-

staje u skorom razdoblju dio zajedni~kog trì{ta EU,{to }e dovesti do ukidanja postoje}ih tehni~kih i ad-ministrativnih prepreka u slobodnom kretanju ljudi,roba, usluga i kapitala.

Istovremeno, to zna~i da je kandida tski status otvorionove mogu}nosti u kori{tenju europskih fondova -pretpristupne fondove.

Postoji cijelo more europskih fondova, ali za Hrvatskumoèmo navesti najbitnije kategorije, a to su:- fondovi pomo}i, dostupni prije dobivanja statusa

zemlje kandidatkinje- pretpristupni fondovi, dostupni u trenutku dobivanja

statusa zemlje kandidatkinje- programi Zajednice, dostupni zemljama ~lanicama i

kandidatkinjama pod odre|enim uvjetima- strukturni i kohezijski fondovi, dostupni zemljama

~lanicama.

Prije dobivanja statusa kandidatkinje, Hrvatska je bilauklju~ena samo u kori{tenje programa CARDS, prven-stveno namijenjenog ja~anju administrativnih kapaci-teta hrvats kih korisnika.

Nakon 2005. godine kao zemlji kandidatkinji Hrva-tskoj se otvaraju pretpristupni fondovi namijenjenipodràvanju politi~kih, gospodarskih i institucional-nih reformi potrebnih za ~lanstvo u EU. Rije~ je otrima pretpristupnim fondovima: PHARE (izgradnjainstitucija i ja~anje kohezije s EU ~lanicama), ISPA(uskla|ivanje s EU standardima u podru~ju za{titeokoli{a i unaprje|ivanje prometne infrastrukture) iSAPARD (razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj).

Od 2007. godine Europska komisija namijenila je zem-ljama kandidatkinjama jedinstven i objedinjen instru-ment pretpristupne pomo}i IPA-u, koji je izra|en uokviru nove nancijske perspektive EU od 2007. do

2013. godine.IPA razlikuje dvije skupine zemalja:1. dràve sa statusom potencijalnog kandidata za ~lan-

stvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, CrnaGora, Srbija)

2. dràve sa statusom kandidata za ~lanstvo u Europ-skoj uniji (Hrvatska, M akedonija, Turska).

Europi pred vratimaNeupitno je da je Hrvatska dio Europe, no jo{ nijedio Europske zajednice koja dijeli zajedni~ka pravilapona{anja. Upravo iz tog razloga Europska komisijaputem pretpristupnih programa priprema zemlje kan-didatkinje osiguravanjem manjih sredstava za progra-me razvoja (tzv. soft programa), za budu}e kori{tenjedaleko ve}ih iznosa za kapitalna ulaganja jednomkad zemlja kandidatkinja postane ~lanica EU. Logikanalaè da se korisnik mora nau~iti pravilno upravljatimanjim projektima, kako bi izgradio dovoljan kapaci-tet za provo|enje budu}ih kapitalnih projekata. Iakose ~esto upravo bunimo zbog malih iznosa koji su namna raspolaganju, treba imati na umu da je to za na{edobro - kako bi bilo kakva pogrje{ka manje boljela.Jednostavno, proces pregovora i ulaska u EU vezan je

uz administrativne kapacitete i sposobnost zemlje dakoristi sredstva EU.

Nedavno sam na jednoj konferenciji, na kojoj se govo-rilo o razvoju kapaciteta upravljanja EU programima iprojektima, pozorno poslu{ala izlaganje vrlo prakti~nogslovenskog predstavnika, koji je rekao da je prvo uSloveniji bio problem {to ima tako malo sredstava, akasnije po u~lanjenju {to ih je toliko puno! Ne mo-ram re}i da Slovenija nije iskoristila u potpunosti onomalo sredstava.On je, vrlo strastveno, poja{njavao datreba biti usmjeren na kvalitetu projekata, ne na kvan-titetu, te da treba uskladiti projekte tako da se kasnije

mogu su nancirati kroz razne nacionalne i regionalnesheme poticanja razvoja.

IPAProgram IPA (Instrument for Pre-Accession Assistan-ce) glavni je instrument pomo}i EU za dràve kan-didatkinje (Hrvatsku, Makedoniju i Tursku) i poten-cijalne kandidatkinje (dràve tzv. zapadnog Balkana)od 2007. do 2013. godine. Svrha je Programa pomo}i javnim tijelima i nevladinom sektoru u aktivnosti-ma uskla|ivanja nacionalnih zakonodavstava s prav-nom ste~evinom Unije, pomo}i im pri implementacijizakonodavstva, kao i pripremama i ja~anju institucijaza kori{tenje Kohezijskog fonda te strukturnih, poljo-privrednih i ribarskih fondova Unije namijenjenihdràvama ~lanicama.

Pravnu osnovu za uspostavu IPA-e ~ine Uredba Vije}aEU-a (1085/2006) i IPA provedbena Uredba EK-a

(718/2007), kojima se IPA uspostavlja kao glavni fondpomo}i za Hrvatsku i ostale dràve kandidatkinje i po-tencijalne kandidatkinje. Hrvatska }e biti korisnica IPAprograma do dana pristupanja Europskoj uniji.

Program IPA sastoji se od pet komponenata:1. Pomo} u tranziciji i ja~anje institucija koja pred-stavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti izprograma Phare, uz iznimku komponente ekonomskei socijalne kohezije;

2. Regionalna i prekograni~na suradnja u sklopu kojese nanciraju zajedni~ke prekograni~ne aktivnostiizme|u dràva korisnica programa IPA, kao i njih tedràva ~lanica Europske unije (primjer takve suradnjesu prekograni~ni projekti izme|u Hrvatske i Slovenijeili Hrvatske i Italije);

3. Regionalni razvoj kao sastavnica koja predstavljanastavak programa ISPA i komponente ekonomske isocijalne kohezije programa Phare, te nancira infra-strukturne projekte ve}ih razmjera na podru~ju za{titeokoli{a i prometa, kao i programe poticanja nacionalnekonkurentnosti te ujedna~enog regionalnog razvoja.Ova sastavnica programa IPA predstavlja pripremu za

kori{tenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakonpristupanja;

4. Razvoj ljudskih resursa kao prete~a Europskog so-cijalnog fonda nancira projekte na podru~ju socijalnekohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strate-gije za zapo{ljavanje;

5. Ruralni razvoj neposredno se nastavlja na programSAPARD i osigurava nancijska sredstva za projekteprimjene pravne ste~evine na podru~ju poljoprivre-de, kao i one kojima se promi~e razvoj u ruralnimpodru~jima.

Sveukupna sredstva IPA programa iznose 589,90 mi-lijuna eura. Od toga je najvi{e usmjereno na Regio-nalni razvoj 198,70 mil.eura, na Pomo} u tranzicijii ja~anje institucija 178,10 mil.eura, te na Ruralnirazvoj 102,90 mil.eura.

Aktivnosti kojima se promi~e gospodarski i socijalnirazvoj, odnosno one koje se nanciraju u sklopu Kom-ponente III. i IV. programa IPA-e, de nirane su poseb -nim strate{kim i operativnim dokumentima, sukladnoop}im smjernicama Lisabonske strategije i Strate{kihsmjernica Europske komisije za njenu provedbu, te uskladu s prioritetima sadrànim u Strate{kom okvi-ru za razvoj za razdoblje 2006. -2013. i relevantnimnacionalnim sektorskim strategijama. Intervencije napodru~ju ruralnog razvoja ure|uju se posebnim Pro-gramom ruralnog razvoja koji Hrvatska izra|uje u su-radnji sa sektorskim slu`bama Europske komisije.

Kroz nabrojene komponente nancirat }e se projekti ja~anja civilnog dru{tva, integracija nacionalnih manji-na, poticanje dijaloga izme|u javnog i nevladinog sek-tora, reforma dràvne uprave (posebno su istaknutapodru~ja pravosu|a i unutarnjih poslova), gospodarskirazvoj, projekti za{tite okoli{a (podru~ja gospodarenjaotpadom, vodoopskrbe i pro~i{}avanja otpadnih vodate razvoj ukupnog sustava z a{tite okoli{a), razvoj pro-metnih mreà, sudjelovanje u programima Zajedniceitd.

Ruralni razvoj- IPARD, V. komponenta, ponajprije jenamijenjena poduzetnicima u podru~ju poljoprivredneproizvodnje i prehrambene industrije, te izvo|a~ima javnih radova za lokalnu infrastrukturu kojom seunaprje|uje ruralni razvoj. Zbog rizika koji podnosi-telj projekta mora poduzeti, poznavatelji problematikesmatraju da za hrvatske prilike ve}e tvrtke iz bran{eimaju vi{e mogu}nosti za uspje{no kori{tenje sredsta-va IPARD-a nego manji proizvo|a~i.

Informacije o IPA programu moète na}i na nekim odsljede}ih Internet stranica - www.strategija.hr, www.entereurope.hr, www.mrrsvg.hr.

Prvi zna~ajniji otvoreni natje~aj u okviru IPA-e jePrekograni~ni program suradnje Slovenija - Hrvatska,koji je objavljen 20. lipnja 2008. godine, a otvoren je do20. listopada. Na natje~aj se prema njegovim odredba-ma mogu prijaviti organizacije s podru~ja pograni~nihùpanija, odnosno Me|imurske, Vara`dinske, Krapin-sko-zagorske, Zagreba~ke, Karlova~ke, Primorsko-go-ranske te Istarske ùpanije.

Slavonske upanijeVe}ina slavonskih ùpanija mo}i }e konkurirati naIPA programe Prekograni~ne suradnje s Ma|arskom(objava natje~aja o~ekuje se u listopadu 2008. godi-

www.mirakul.

Tema broj

Od 2007. godineEuropska komisija

namijenila je zemlja-ma kandidatkinjamadinstven i objedinjenrument pretpristup-pomo}i IPA-u, kojizra|en u okviru noveancijske perspektiveU od 2007. do 2013.

godine.

Prvi zna~ajniji otvo-reni natje~aj u okvirIPA-e je Prekograni~program suradnje Slvenija - Hrvatska, ko je objavljen 20. lipn2008. godine, a otvo je do 20. listopada.


10/27

ema broja

www.mirakul.

Tema broj

ne), Srbijom te Bosnom i Hercegovinom (kraj 2008./po~etak 2009. godine).

Unutar III. komponente programa IPA namijenjeneregionalnom razvoju, dio sredstava u iznosu od 47,13milijuna eura (iz programa IPA 35,35 milijuna eura),predvi|en je za ulaganja u regionalnu konkurentnost(III.c komponenta). To je ujedno i jedna od interesant -nijih komponenata za poduzetni{tvo, jer su krajnjikorisnici programa JLPS, regionalne/lokalne javneustanove, javna poduze}a regionalni/lokalni turisti~kiodbori, HAMAG, APIU, mala i srednja poduze}a, c en-tri za poduzetni{tvo, agencije za regionalni razvoj, mi-nistarstva, visoko{kolske ustanove, javne organizacije usektoru istraìvanja i ostale korisni~ke institucije. Dvaglavna prioriteta ove podkomponente su pobolj{anjerazvojnih mogu}nosti podru~ja s pote{ko}ama urazvoju i ja~anje konkurentnosti hrvatskog gospo-darstva. Vi{e informacija moète na}i na stranicama

Ministarstva gospodarstva. Prvi natje~aji u okviru III.c komponente o~ekuju se u zadnjem kvartalu 2008.godine.

Nemogu}nost ostvarivanja profita, ali....Osim nemogu}nosti ostvarivanja pro ta kroz projekt,ova je shema zasnovana na sljede}im na~elima: mora se osigurati su nanciranje projekta od strane

korisnika (naj~e{}e 20-30%) ne postoji mogu}nost retroaktivnog nanciranja

niti kumulativnog nanciranja (paralelno kori{tenjedviju ili vi{e nancijskih pomo}i od strane Europskekomisije).

Financijska pomo} dodjeljuje se temeljem Poziva zaprikupljanje prijedloga projekata, te Uputa za aplikantekoje jasno preciziraju sve uvjete za prijavljivanje prije-dloga projekta i dodjelu pomo}i. Upute se izra|uju uskladu sa strate{kim smjernicama/prioritetima IPAili drugog EU programa pomo}i. Ova dva dokumentauvijek se objavljuju u pisanim medijima i na Internetstranici Sredi{nje jedinice za nanciranje i ugovaranjehttp://cfcu.m n.hr. Na natje~aje se, ovisno o posebnimkriterijima, mogu naj~e{}e javiti regionalna i lokalnasamouprava, udruge, druge nepro tne institucije te u

iznimnim slu~ajevima tvrtke.

U pravilu, na natje~ajima koje raspisuje Europska ko-misija prilikom provedbe odobrenih projekata, tvrtkeiz Republike Hrvatske imaju priliku sudjelovati ne usvojstvu predlagatelja projekta, ve} u svojstvu njihovaizvo|a~a (osim programa IPARD, koji direktno nanci-ra pravne osobe u poljoprivredi). Tvrtke imaju zakon-sko pravo sudjelovanja na natje~ajima i podno{enjasvojih ponuda za izvo|enje projekta (ponuda robe,usluga i radova) u sklopu dosada{njih programa CAR-DS, PHARE i ISPA, odnosno programa IPA nadalje,bez obzira provode li se projekti u Republici Hrvatskoj

ili drugoj dràvi korisnici programa. Pregled otvore-nih natje~aja moète pogledati na Internet stranicamahttp://ec.europa.eu/europeaid/work/funding-opportu-nities/index_en.htm i http://ec.europa.eu/europeaid/cgi/frame12.pl

Novosti za Hrvatsku uvo|enje principa StrukturnihfondovaIPA se provodi po istim principima kao i Strukturnifondovi, upravo s ciljem {to bolje pripreme za Struk-turne fondove, ~lanstvo i provedbu razvojnih politikaEU. To zna~i da Upravlja~ke strukture trebaju antici-pirati budu}a Upravna tijela u sustavu Strukturnih iKohezijskog fonda, te ujedno zaokret prema decentra-liziranom upravljanju (od DIS prema EDIS akredita-ciji), kao i ve}e mogu}nosti u smislu odgovaraju}ih/pogodnih aktivnosti i korisnika pribliàvanje kohe-zijskim instrumentima. Na àlost, to zna~i tako|er ida ne}e biti pred nanciranja projekata, ve} da }e kori-

snici morati sami pred nancirati projekt, te naknadnotraìti povrat sredstava. Planirano je da povrat sredsta-va od strane za to nadle`nih nacionalnih institucija netraje dulje od 3 mjeseca.

Kako osmisliti dobar projekt?

Zaboravite na taktiku Zdrpi lovu i bri{iAko je, primjerice, cilj gradnja zajedni~ke hladnja~e zaproizvo|a~e povr}a u Slavoniji, Bruxelles }e zanimati{to to konkretno zna~i za proizvodnju i produktivnostproizvo|a~a povr}a. Unaprijed budite svjesni da va{apolazi{na i zavr{na to~ka projekta mora biti kvalitetai odrìvost.

Prva stvar koja se traì u va{oj dokumentaciji jest -svrha projekta. Mora se posve jasno objasniti {to je to{to se podnosi, za{to se podnosi, za{to je relevantan z apodru~je, kome to treba i tko od projekta ima koristi.Nadalje, moramo de nirati op}e i speci ~ne ciljeveprojekta. Primjer op}eg cilja jest pove}ani ekonomskii ivotni standard u Osje~ko-baranjskoj upaniji, dokbi speci ~ni bio promocija razvoja gospodarstva ipoljoprivrede u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji kroz stva-ranje zajedni~kih struktura i organizacije proizvo|a~a

povr}a. Sljede}i je korak de niranje ciljne skupinei o~ekivanih rezultata projekta. Jedan od o~ekivanihrezultata prema planiranim projektnim aktivnostimabio bi realizacija pilot aktivnosti koje se sastoje odosnivanja organizacije proizvo|a~a u sektoru poljo-privrede i organizacije proizvodnje povr}a me|u lo-kalnim subjektima, te usvajanje i promocija trgova~kerobne marke. Svi rezultati proizlaze iz planiranihprojektnih aktivnosti, koje je potrebno razlu~iti u centu projektnom prora~unu, koji se prilaè prema de ni-ranom obrascu cjelokupnoj projektnoj dokumentaciji.Potrebno je tako|er navesti i dodatnu vrijednost aktiv-nosti, budu}u odrìvost projekta te kapaci tet provedbe.

Kapacitet provedbe proizlazi iz projektnog partnerstva.Iz tog razloga bitno je da je nositelj projekta bonitet-no jak, tako da moè podnijeti teret pred nanciranjaprojekta, te da je partnerstvo dovoljno jako kapaci-tetom i iskustvom kako bi se projekt mogao uspje{noprovesti. Nikom nije u interesu da se odobrena sred-stva vra}aju.

Vrijeme nije nebitan ~imbenikNe treba zaboraviti da zahtjev za nanciranje upu}enEuropskoj komisiji uklju~uje dugotrajnu administrati-vnu proceduru. esto projekte treba po~eti osmi{ljavatii vi{e od godinu dana unaprijed da bi se mogli po{tivatirokovi za po~etak projekta nakon odobrenja prijave.Primjerice, u slu~aju infrastrukturnih projekata no-sitelj projektnog prijedloga mora imati ve} rije{enegra|evinske dozvole, studije utjecaja na okoli{, drugimrije~ima obavljene sve predradnje potrebne za uspje{nui vremenski to~nu provedbu projekta.

Strogo po{tivanje formalnih zahtjeva osnovno je pravi-lo i u pripremi i provedbi projektaTo zna~i da ako natje~ajne odredbe nalaù da morateposlati tri kopije projektne dokumentacije i jedan CDs to~no odre|enim dokumentima to morate tako na-praviti. Ako upute navode to~no {to mora stajati nakuverti, morate to~no navesti svaku {ifru i tekst kojistoji u natje~ajnoj dokumentaciji. Ina~e projektni prije-dlog pada odmah na administrativnoj provjeri. Nijesamo jedan projekt tako neslavno pro{ao.

I zaboravite na naknadno potezanje poznanstava ilieventualnu odgodu. Sva komunikacija mora i}i elek-tronskom po{tom, {to u kona~nici {titi i vas i nacional-nu kontakt to~ku. Delegacija Europske komisije nadzi-re cijeli proces i u slu~aju potrebe za ustavlja provedbucijelih programa (npr. nedavno zamrzavanje PHAREprograma radi nepo{tivanja EU procedura javne naba-ve).

Primjer Slavonske jabukeVa`no je napomenuti da se tvrtke koje ostvaraju pro tu pravilu ne mogu kandidirati kao nositelji ili part-neri na projektu, ali skupina tvrtaka moè s ciljem

razvoja teritorija oformiti neku vrstu udruènja, kla-ster ili konzorcij, te prijaviti projektnu ideju koja }eimati kvalitativni i kvantitativni povratni utjecaj zavi{e skupina na teritoriju. Navodim primjer projek-ta Jabuka.net: umreàvanjem i marketingom premaekonomskom razvoju. Osnovni cilj ovoga projekta,

nanciranog kroz program CARDS 2004, jest pruìtipotporu poduzetnicima proizvo|a~ima okrupnja-vanjem proizvodnje jabuka na podru~ju Osje~ko-ba-ranjske ùpanije, te stvaranjem dodatne vrijednostiproizvoda izgra|ivanjem robne marke Slavonska jabuka. Projekt utje~e na grupu proizvo|a ~a jabuka, ja~a ekonomski razvoj cijelog podru~ja te ima poten-

cijal u ja~anju turizma kroz promociju prepoznatlji-vih doma}ih proizvoda. Proizvo|a~i }e direktno pro-

tirati smanjenjem ulaznih tro{kova, ja~anjem sadazajedni~ke pregovara~ke snage, te dodatnim prihodomkoji }e se dugoro~no realizirati kroz bolji plasmannjihove jabuke na trì{tu. Taj isti projekt nadovezujese na nacionalne programe poticanja razvoja klastera,odnosno druge europske fondove koji poti~u razvojproizvo|a~kih organizacija.

Prvi korak pripreme ovog projekta bila je analiza stanja,kako za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije, tako i zacijelu Hrvatsku kolika je sveukupna proizvodnja, ko-lika je budu}a proizvodnja (novi nasadi), organizacijatrì{ta i samih proizvo|a~a, i sl. Sljede}i je korak biostrate{ko promi{ljanje o budu}nosti projekta kolikose projekt uklapa u lokalne i nacionalne razvojne stra-tegije te koliko je u skladu s EU direktivama. Drugimrije~ima kolika je njegova kvalitativna i kvantitativ-

na va`nost.Nakon povoljnih rezultata koji su pokazali va`nostprojekta za daljnji razvoj, projektna prijava se po~elatehni~ki pripremati u koordinaciji Osje~ko-baranjskeùpanije i Regionalne razvojne agencije Slavonije iBaranje d.o.o. u suradnji s udrugama vo}ara, tvrtka-ma i postoje}im stru~nim slu`bama. Nakon ~etirievaluacijska kruga koja su trajala sveukupno pet mje-seci, projektni prijedlog je prihva}en, te se pristupilokona~nom ure|ivanju prora~una i potpisivanju ugovo-ra izme|u Osje~ko-baranjske ùpanije i Ministarstva

nancija u ime delegacije Europske komisije.

Moèmo re}i da se danas projekt uspje{no provodiprema strogo odre|enim pravilima tro{enja sredsta-va EU (de nirana Prakti~nim vodi~em kroz procedu-re ugovaranja pomo}i EZ tre}im zemljama). Klasterpoduzetnika proizvo|a~a je osnovan, a priprema se irobna marka Slavonska jabuka. Nadalje se projekt pla-nira kandidirati za sredstva Ministarstva gospodarstva,te budu}e IPA fondove, {to pokazuje da je va`nost isvrha projekta u skladu i sa strate{kim nacionalnimodrednicama.

Vrste projekata koji se financiraju iz EU fondova i tkose sve moè prijaviti na njih: - usluge - poduze}a koja pruàju usluge, konzultan-

tske ku}e, instituti, poslovne {kole- okvirni ugovori (framework contracts) ugovor koji

se dodjeljuje posebnom procedurom nabave, Europ-ska komisija periodi~no odabire ponu|a~e sa svojeliste za odre|enu vrstu usluga te javno objavljujenjihov popis

- robe/oprema - poduze}a koja prodaju robu/opremu- gra|evinski radovi - twinning namijenjen dràvnoj upravi zemalja kan-

didatkinja putem kojeg ona razvija partnerske odno-

Financijska pomo}djeljuje se temeljemoziva za prikupljanjejedloga projekata, teuta za aplikante kojeasno preciziraju sve

vjete za prijavljivanjeprijedloga projekta i

dodjelu pomo}i.

Va`no je napomenutda se tvrtke koje ostvraju pro t u pravilu mogu kandidirati kanositelji ili partneri projektu, ali skupinatvrtaka moè s ciljemrazvoja teritorija ofoti neku vrstu udruènklaster ili konzorcij,prijaviti projektnu idkoja }e imati kvalita-tivni i kvantitativnipovratni utjecaj za vskupina na teritoriju


11/27

ema broja

se s dràvnom upravom u nekoj od zemalja ~lanica sasvrhom razmjene znanja

- grantovi/darovnice (grant schemes) nevladine or-ganizacije, regionalne razvojne agencije, komore,zavodi, instituti, obrazovne i znanstvene institucije, jedinice lokalne/regionalne samouprave, mali i sre-dnji poduzetnici.

Osobito je va`no napomenuti da su upravo grantsheme namijenjene malim i srednjim poduzetnicima,odnosno u okviru grant shema oni mogu biti nanci-rani od strane Europske unije. Grant sheme podrazu-mijevaju direktno nanciranje nepro tne aktivnostikrajnjeg korisnika, odnosno dodjelu bespovratnihsredstava. Projekte za grant sheme predlaè krajnjikorisnik u okviru svojih regularnih aktivnosti, dak-le krajnji korisnici sami razvijaju projektni prijedlog.Va`no je napomenuti da krajnji korisnik uvijek su-nancira projekt.

Velike mogu}nosti se gospodarskim subjektimapruàju kroz sudjelovanje u me|unarodnim projekti-ma unutar programa Zajednice. Tvrtke su na taj na~in,kroz vi{egodi{nju suradnju s inozemnim partnerima,u prilici unaprijediti svoje proizvodne linije, usavr{itiproizvode, stru~no osposobiti svoje djelatnike i ostva-riti me|unarodne kontakte.

Kapaciteti kome se obratiti?

Razvojne agencijeSvaki projektni prijedlog kre}e od projektne ideje.Nije jednostavan zadatak tehni~ki to~no pripremitiprojektni prijedlog, te ga kasnije uspje{no provesti kaokona~ni projekt prema strogo utvr|enim pravilimaEU. Bitno je da nositelj projekta zna {to èli i da je taprojektna ideja u skladu s prioritetima natje~aja. Kon-zultant je s druge strane osoba koja se profesionalnobavi savjetodavnim poslom, za {to je potrebno ispunitimnogo preduvjeta: raspolagati odgovaraju}om eduka-cijom, imati dodatno obrazovanje, ste}i iskustvo u radus klijentima, posjedovati specijalizaciju i odgovaraju}emreè kontakata.

Svaka ùpanija ima po jednu registriranu razvojnuagenciju, koja je u pravilu u vlasni{tvu jedne ili vi{e je-dinica regionalne i/ili lokalne samouprave. Rad i ulogarazvojnih agencija uskoro }e biti i zakonski de niranakroz Zakon o regionalnom razvoju, na koji se ~eka ve}vi{e od godinu dana.

Obratite se svojim razvojnim agencijama, ~ija je ulo-ga i zadatak pruàti tehni~ku pomo} za EU projekte.U slu~aju da vam direktno one ne mogu pomo}i, znat}e vas svakako uputiti na pravu adresu, a znate i samida to~na i pravodobna informacija zlata vrijedi. U pra-vilu su razvojne agencije dobro umreène s razli~itim

me|unarodnim institucijama, i jo{ va`nije s nacional-nim strukturama za provo|enje EU projekata. Agen-cije su u stanju na}i partnera u vrlo kratkom roku, i

tehni~ki vas uputiti na svaki pojedini korak u pripremii provedbi projekta. One imaju iskustva, i pomo}i }evam u pronalasku pravog odgovora, koji ~esto ne}etemo}i dobiti ni od nadle`nih ministarstava. Na àlost,zbog niskih pla}a i slabe motiviranosti djelatnici se mi-nistarstava ~esto mijenjaju, a mjesta u dràvnoj uprav inisu dovoljno privla~na osobama s vi{e iskustva.

Nemojte zanemariti niti suradnju sa znanstvenomzajednicom i lokalnom i regionalnom samoupravom, jer je potpora potonjih vrlo bitna za odrìvost projektai dokaz njegove va`nosti. Suradnja je poduzetnika i lo-kalnih zajednica u ostvarivanju EU projekata nemino-vna. Ona garantira uklju~ivanje najbitnijih strukturadru{tva u planiranje razvoja.

Budimo pametni sura|ujmoUmjesto da gubimo vrijeme prigovaraju}i Europi naproblemati~ne direktive, na dràvu koja nije dovoljnopripremljena, na susjeda kojemu je, prema na{em si-gurno objektivnom vi|enju, na mutan na~in odobrenprojekt sura|ujmo. Ne tro{imo energiju uzalud,ve} na|imo zajedni~ke kanale za promjenu, za razvoj.Cijela zajednica bitna je za uspje{no u~lanjenje uEU: poduzetnici, regionalna i lokalna samoupra-

va, sveu~ili{ta, instituti, civilni sektor, kulturni sek-tor, mladi. Zajedni~kim naporima lobirajmo putemrazli~itih mreà, stvarajmo projekte koje }emo dopri-nijeti zajedni~kom rastu, razgovarajmo, diskutirajmo,ali radimo to zajedno. Osje~ko-baranjska ùpanija iGrad Osijek donijeli su dugoro~no strate{ki vrlo mu-dru odluku kupovine ureda Predstavni{tva Slavonijei Baranje u Bruxellesu. Za{to je odluka mudra? Zato jer nam u narednim d esetlje}ima tek slijedi njegovpravi povrat. Europska unija, bez obzira na broj nje-zinih skeptika, ne}e nestati tako brzo. Biti na pravommjestu u pravo vrijeme, u EU terminima zna~i sti}itamo prije.

U zagreba~koj regiji moète se obratiti kon-zultantskoj agenciji Razbor (www.razbor.hr)koja djeluje kao tehni~ka pomo} Ministar-stvu regionalnog razvoja i Delegaciji Europ-ske komisije.

Za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanijeslobodno se obratite Regionalnoj razvoj-noj agenciji Slavonije i Baranje d.o.o. zame|unarodnu i regionalnu suradnju,Radi}eva 4, Osijek. Broj telefona 031/221840, e-mail adresa regijaobz.hr, Internetstranica www.slavonija.hr

Karti~arstvoPrema istraìvanjima, do kraja oùjka 2008. godine, u Hrvatskoj je bilo vi{e od 8,2 milijuna de-bitnih i kreditnih kartica. Od ukupnog broja kartica, 88% su debitne i kreditne kartice banaka,a 12% kreditne su kartice karti~nih ku}a.

Nije jednostavandatak tehni~ki to~nopripremiti projektnijedlog, te ga kasnijepje{no provesti kaona~ni projekt premago utvr|enim pravi-

lima EU.

Pripremila: Lovorka [imi}-Bo{njak


12/27

arti~arstvo

www.mirakul.

Karti~arstv

Karti~no poslovanje u Republici Hrvatskoj po~elo serazvijati prije vi{e od 30 godina i to pojavom nebanko-vnih karti~nih proizvoda u izdanju globalnih platnihsustava American Expressa i Diners Cluba. Bili su toproizvodi de nirani kao standardne kartice s odgodompla}anja i sve do pojave bankovnih kartica, prije ne{tovi{e od 10 godina, jedini karti~ni proizvodi poznatidoma}im korisnicima. S pojavom banaka, kao aktiv-nih sudionika u karti~nim poslovanju, situacija se upotpunosti mijenja. U suradnji s bankovnim global-nim platnim sustavima MasterCard Worldwide i VisaInternational, banke su u svega nekoliko godina izdalevi{e milijuna razli~itih vrsta kartica, a trend u ponudinovih proizvoda slijedili su i izdavatelji nebankovnihkartica.

Ubrzan razvoj hrvatskoga trì{ta karti~nog poslovanjaOtvorite svoj nov~anik! Koliko u njemu imate kartica?Jednu sigurno! Dvije ve}ina vas, a nekima ni svi pre-

tinci za kartice nisu dovoljni kako bi ih sve nosili sasobom. A ponuda, kada pogledate, {arolika od onihnajosnovnijih kartica banke, onih koje peglate pa vamra~uni stignu odre|enog datuma u mjesecu, do onihtrgova~kih lanaca kojima skupljate bodove, dobivatepopuste i nagrade za kori{tenje. Svega. Prije desetaki manje godina, situacija je u na{im nov~anicima ipakbila druga~ija.

Jasno je kartica je ne{to od ~ega ne moète pobje}i.Nude vam ju svi od banaka, karti~nih ku}a, trgova-ca uskoro vam ju mo`da ponudi i va{ frizer. Karti~noposlovanje ve} godinama biljeì uzlazni trend jer imaniz prednosti u odnosu na gotovinsko. Ne morate no-siti ve}e koli~ine gotovine sa sobom, uvijek su pri ruci

pa je pla}anje mogu}e i u trenutku kada sa sobomnemate gotovinu, imate odgodu pla}anja, popuste nanekim prodajnim mjestima ili pak obro~nu otplatu.Prosje~an Hrvat danas ima dvije kartice, a sasvim je jasno da }e ih sutra imati i vi{e.

Sektor za bankarstvo i druge nancijske institucijeHrvatske gospodarske komore od 2000. su godine odbanaka i karti~nih ku}a prikuplja podatke o kartica-ma, bankomatima i EFT POS terminalima. Premaistraìvanjima, do kraja oùjka 2008. godine, u Hrva-tskoj je bilo vi{e od 8,2 milijuna debitnih i kreditnihkartica. Od ukupnog broja kartica, 88% su debitne ikreditne kartice banaka, a 12% kreditne su karticekarti~nih ku}a. Od ukupnog broja bankovnih karti-ca, najvi{e su zastupljene kartice skupine Mastercard,potom kartice skupine VISA te s 0,2 % ostale banko-vne kartice.

Pregled karti~nih proizvoda na trì{tuDa netko prati koliko se ~esto na trì{tu na|e nekanova kartica, koja nudi ono {to niti jedna do sada nijeponudila - sigurno bi se iznenadili rezultatima. Uvijekima ne{to novo. Lai~ki gledano, toliki je broj karticave} na trì{tu da pomisli{ kako nema vi{e nijedne kojamoè ponuditi ne{to novo, povoljnije, bolje, sigurnije i onda se pojavi neka nova! No evo onih osnovnih:

Kreditna kartica je bankovna kartica vezana uz kreditnira~un koji je odobrila banka. Ona omogu}uje naknad-no pla}anje za kupljene proizvode putem otplate kre-dita. Korisnik kreditne kartice moè obavljati pla}anjaili podizati gotovinudo iznosa odobrenog kredit a. Iznosukupnih tro{kova nastalih upotrebom kreditne karticeu odre|enom vremenskom razdoblju pri naplati se au-tomatski dijeli na ugovoreni rok otplate i broj otplat-nih rata. Za kori{teni kredit korisnik pla}a ugovorenukamatu.

Prava kreditna kartica s odobrenim revolving kreditomunutar kojeg se korisnik moè kreditirati potro{njom je revolving kartica. Ona podrazumijeva pla}anje ka-mate na iskori{teni dio revolving kredita. Iznos ukup-nih tro{kova nastalih upotrebom revolving kartice u

odre|enom razdoblju korisnik moè platiti u cijelostido dana dospije}a pla}anja za u~injene tro{kove ili po-stupno, u ratama, prema ugovorenom modelu naplate.

Kartica s odgo|enom naplatom (debitna kartica) izdajese vlasniku teku}eg ili deviznog ra~una, kako bi svojimsredstvima mogao raspolagati neovisno o radnom vre-menu poslovnice banke. Debitnom karticom klijentmoè podizati gotovinu na bankomatu ili pla}ati robei usluge u trgova~ko-uslu`noj mreì, pri ~emu se zau~injeni tro{ak ili iznos podignute gotovine ra~un te-reti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uvjetda na ra~unu postoji pokri}e.

Charge kartica korisniku pruà mogu}nost beskamat-ne odgode pla}anja u kunama, po kojoj svi tro{kovi pokartici knjièni tijekom teku}eg obra~unskog razdo-blja, dospijevaju na naplatu u 100 postotnom iznosuna dan dospije}a pla}anja u sljede}em obra~unskomrazdoblju jednom mjesecu. Charge kartice izdajunebankovne institucije koje omogu}uju korisnikuizvr{enje pla}anja do iznosa ugovorenog limita.

Prepaid karticu klijent unaprijed puni odre|enimiznosom koji kasnije tro{i na prodajnim mjestima isamouslu`nim ure|ajima. Namijenjena je za tran-sakcije manjih iznosa. Unaprijed upla}ena nov~anavrijednost moè biti pohranjena na samoj kartici -na ~ipu ili moè biti pohranjena kod izdavatelja, pri-mjerice, na njegovu posebnom ra~unu vezanom uzpripadaju}u karticu.

Platne kartice koje su izdane na ime gra|ana bez obzira

na vrstu i korisni~ku funkciju kartice suop}e kartice .U ovu kategoriju ubrajaju se sve platne kartice: osnov-ne, dodatne, studentske i sli~no.Poslovna karitca , pak, izdaje se na ime poslovnihsubjekata bez obzira na vrstu kartice ili njezinukorisni~ku funkciju. U ovu kategoriju ubrajaju se sveposlovne platne kartice, primjerice, company card, cor-porate card, business card i sl.

Co-branding kartica je ona koju banka izdaje u suradnjis tvrtkom partnerom, a ~ime se objedinjuje najbolje{to obje institucije mogu pruìti.

Kori{tenjem kartica do niza pogodnostiSvaka od kartica koju izdaje neka banka ili bilo kojadruga ustanova ili institucija ima svoje pogodnosti pri-likom kori{tenja. Neke od pogodnosti su jednostavnopra}enje tro{kova poslovanja, kontrolirano tro{enje,kontinuirano kratkoro~no kreditiranje teku}eg poslo-vanja po revolving principu uz mogu}nost izbora ilibeskamatnu odgodu pla}anja do 40 dana ukoliko sedug mjese~no podmiruje u cijelosti .

Erste & Steiermrkische banka svojim klijentima nudipogodnosti poput besplatne police osiguranja i, pri-mjerice, popuste na brojnim prodajnim mjestima, ali ibrojne druge pogodnosti koje su vezane uz svaku kar-ticu pojedina~no. Kartice se mogu koristiti i za kupnju

putem Interneta, rezervaciju hotela i avionskih karata.Poseban ugovor sklopljen izme|u OTP banke iosiguravaju}e tvrtke Croatia osiguranja d.d. svim ko-risnicima VISA Business kartice OTP banke osiguravaniz pogodnosti kao {to su osiguranje od posljedica ne-sretnog slu~aja, osiguranje u slu~ajevima nezgoda priputovanju koje je pla}eno VISA Business karticom, a

Od ukupnog brojabankovnih kartica,

jvi{e su zastupljenekartice skupine Ma-rcard, potom karticekupine VISA te s 0,2

% ostale bankovnekartice.

Karti~no poslovanjeu Republici Hrvatskpo~elo se razvijati pvi{e od 30 godina i tpojavom nebankovnkarti~nih proizvodau izdanju globalnihplatnih sustava Amecan Expressa i DineCluba.


13/27

arti~arstvo

www.mirakul.

Karti~arstv

korisnici VISA Business kartice izvan Hrvatske putemsustava VISA GCAS mogu se informirati i koristiti nizusluga prilikom planiranja putovanja i za vrijeme bo-ravka u inozemstvu.

Niz pogodnosti pruà i Zagreba~ka banka. BusinessMasterCard kartica Zagreba~ke banke pruà kupovi-nu roba i usluga, uz odgodu pla}anja. Me|u ostalim,njezine su prednosti {to ne morate nositi gotovinu,ne morate ispla}ivati predujam na temelju putnih na-loga ili pak imate mogu}nost odgode isplate putnihtro{kova zaposlenih. Tako|er, moète jednostavno ilako pratiti tro{kove poslovanja te koristiti mogu}nostodbijanja pretporeza.

Korisnici poslovnih kreditnih kartica Erste banke be-splatno su osigurani putnim osiguranjem u slu~ajutrajnog gubitka ili ka{njenja prtljage te u slu~ajuka{njenja avionskog leta, kao i osiguranjem od poslje-dica nesretnog slu~aja u slu~aju smrti ili trajnog inva-liditeta.

Mercator svojim kupcima nudi Mercator Pika karticukoju mogu koristiti svi njihovi kupci (neovisno o zani-manju), a speci ~na je po tome {to, osim uobi~ajenogprikupljanja bodova i njihove zamjene za odre|ene po-puste, nudi i dodatnu vrijednost: mogu}nost kupnje nakredit do 12 rata bez kamata i ostalih tro{kova. Dru-gim rije~ima, Pika kartica je ne samo bonitetna nego

i kreditna kartica koju kupac moè upotrebljavati nasvim trì{tima Mercatora, odnosno Hrvatske, Slove-nije, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Ponuda debitnih i kreditnih kartica za poslovne subjekteHypo-Alpe-Adria bank korporativnim klijentimanudi ~etiri vrste kartica:Visa Business karticu kojanudi odgodu pla}anja i omogu}uje mjese~no pla}anjeu~injenih tro{kova,MasterCard Elektronic Businesskarticu koja je debitna kartica namijenjena poslovnimsubjektima koji imaju otvoren transakcijski ra~un uHypo-Alpe-Adria banci. Ona omogu}uje pristup sre-dstvima 24 sata na dan.Visa Revolving Business karti-

ca, pak, namijenjena je pravnim osobama, obrtnicimai osobama slobodne profesije sa sjedi{tem u RH zapla}anje roba i usluga na prodajnim mjestima te podi-zanje gotovine u Hrvatskoj i inozemstvu, dok jeGastro

Partner karticakartica Co-branding revolving kreditnakartica namijenjena pravnim osobama ili obrtnicima sasjedi{tem u RH za pla}anje roba na prodajnim mjesti-ma ~lanica Gastro Grupe.

Pridruìvanjem Diners Cluba Erste & Steiermrkischebanci stvorena je jaka karti~arska grupa koja u portfeljuu Hrvatskoj ima vi{e od milijun kreditnih i debitnihkartica. Erste & Steiermrkische banka u svojoj ponudiza gra|ane ima devet vrsta debitnih i kreditnih kartica,dok za tvrtke ima nekoliko vrsta kreditnih kartica te jednu debitnu:MasterCard Business Debit vezana uzposlovni ra~un obrtnika, tvrtaka, slobodnih zanimanjai udruga. Osim toga, tu suVisa Business Revolving revolving kreditna kartica namijenjena poslovnimsubjektima sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj, a po-sebno segmentu slobodnih zanimanja, obrtnika, ma-lih i srednjih tvrtaka teVisa Business Charge karticenamijenjene obrtnicima, malim i srednjim tvrtkama.Osim navedenih, postoji i b2b co-branding karticakoju je Banka ponudila u suradnji s tvrtkom HolcimHrvatska i to pravnim osobama, kupcima Holcimovogcementa, betona i agregata.

OTP banka u svojoj karti~noj ponudi za gra|ane ima

debitne VISA Electron kartice, VISA Classic kartices odgodom pla}anja, VISA Classic revolving kartice,VISA Gold kartice te debitne VISA Business Electronkartice i VISA Business kartice s odgodom pla}anja zapravne osobe. Visa Business Electron kartica za prav-ne osobe i obrtnike nov je karti~ni proizvod u ponudiOTP banke. Rije~ je o debitnoj kartici koja sredstvana ra~unu rezervira odmah, tj. odmah tereti ra~un zaredovno poslovanje korisnika kartice. VISA Businesskartica bezgotovinsko je sredstvo pla}anja namijenjenopravnim osobama i obrtnicima sa sjedi{tem u Republi-ci Hrvatskoj koji èle u~inkovito upravljati tro{kovimaposlovanja i putovanja uz dodatne pogodnosti.

Zagreba~ka banka posluje s oko 71.000 malih poduzet-nika i obrtnika te djelatnicima slobodnih zanimanja.Svojom paletom karti~nih proizvoda te ra~una uz kojesu vezane debitne kartice zadovoljava potrebe razli~itihsegmenata svojih korisnika pa tako i poslovnih su-bjekata. Klijenti Zagreba~ke banke koriste vi{e od 2,5milijuna kartica izdanja Zagreba~ke banke. Zagreba~kabanka izdaje ka rtice dviju karti~arskih ku}a Master-Card International i Visa International.MasterCardBusiness kartica namijenjena je pravnim i zi~kimosobama koje obavljaju registriranu djelatnost.VisaBusiness Electron kartica namijenjena je poslovnimsubjektima klijentima Zagreba~ke banke.

Osim navedenih, Zagreba~ka banka pravnim osoba-ma nudi kori{tenjeB2G zajedni~kekartice Zagreba~kebanke i FINA-e. Rije~ je o prvoj takvoj suradnji, nesamo u Hrvatskoj ve} i {ire, u kojoj se korisnicimaomogu}uje integriranje vi{e razli~itih elektroni~kih

servisa i usluga na jednom mjestu, {to izaziva znatneu{tede, skra}ivanje vremena potrebnog za obavljanjerazli~itih poslovnih i administrativnih procedura.

Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) za poslovne ko-risnike imaCirrus/Maestro karticu - me|unarodnudebitnu karticu namijenjenu pravnim i zi~kim osoba-ma koje obavljaju registriranu djelatnost u RepubliciHrvatskoj, vlasnicima i ovla{tenim potpisnicima potransakcijskom ra~unu teBusiness MasterCard revol-ving kreditnu karticu koja je namijenjena pravnim i

zi~kim osobama koje obavljaju registriranu djelatnostsa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj. Kori{tenjem ovekartice, klijent dobiva dvije kartice u jedno j, odnosno,moè birati kako }e pla}ati u~injene tro{kove (u cijelo-sti ili najmanje u visini 10% ukupnog duga, odnosnominimalno 400 kuna).

Hrvatska po{tanska banka poduzetnicima i poslovnimsubjektima nudi tri poslovne kartice VISA BusinessElectron, VISA Business te Visa Bonus plus karticu.HPB VISA Business Electron je debitna kartica veza-na uz transakcijski ra~un poslovnog subjekta kojegtereti odmah nakon u~injene transakcije, odnosnobez odgode pla}anja.HPB VISA Business je kartica s

odgodom pla}anja u~injenih tro{kova bez naplate ka-mate. Neke su od pogodnosti ove kartice: mogu}nostodbitka pretporeza smanjivanje ukupnih tro{kovate mogu}nost limitiranja ukupne potro{nje te dnevnei mjese~ne potro{nje za svakog korisnika.HPB VISABonus plus kartica , uz kori{tenje revolving kredita,svojim korisnicima omogu}ava povrat odre|enog dije-la potro{enog iznosa.

Kako sigurno koristiti platne kartice?Kori{tenjem kartica opu{teni smo. Ne moramo seoptere}ivati imamo li kod sebe gotovine ili ne. No, iprilikom kori{tenja toga komadi}a plastike moramo

se pridràvati nekih mjera opreza. Ono {to je bitno zazapamtiti sljede}e je:

PIN je osobni identi kacijski tajni broj kojega znatesamo vi

nitko ne bi trebao koristiti Va{u karticu i PIN PIN koji dobivate od banke treba zapamtiti i uni{titi

obavijest koju ste dobili od banke nikada ne zapisujete svoj PIN poduzmite sve mjere kako biste svoju karticu i PIN

u~inili sigurnima. Va{a banka ili policija nikada ne}ezahtijevati da otkrijete svoj PIN

ukoliko sumnjate da netko zna va{ PIN, o tomeùrno obavijestite svoju banku i zatraìte izdavanjenovoga

kada unosite PIN na bankomatu ili prodajnom mje-stu, tijelom i rukom za{titite tipkovnicu kako bisteonemogu}ili da netko otkrije va{ PIN.

Nadalje, ukoliko uo~ite ne{to sumnjivo na samombankomatu, primjerice dodatno instaliranu opremu,nemojte koristiti taj bankomat i odmah kontaktirajtebanku. Ukoliko vam bankomat ne vrati karticu, gubi-tak kartice odmah prijavite banci. Ako ste se odlu~ilikupiti {to putem telefonske/po{tanske narud`be, ne-mojte odavati broj svoje kartice preko telefona nepoz-natim pozivateljima. Telefonske su narud`be sigurnijeukoliko vi inicirate poziv i poznajete tvrtku od kojekupujete robu ili usluge i {to je va`no - nikako neodajte osobne podatke poput PIN-a, {ifre i sl.

Raiffeisen Austria d.d. (RBA) svojim klijentima, pri-mjerice, pruà mogu}nost ugovaranja informacijskeusluge banke putem mobitela mDIREKT - kojemogu sprije~iti eventualne zlouporabe kartica.

Kupnja preko InternetaPrvi je put, kaù, uvijek najteè ne{to u~initi. Pa tako ikupiti ne{to preko Interneta. No, kada jednom osjetite~ar kupovine sa samo nekoliko klikova, moète posta-ti i pravi ovisnik o takvoj kupovini! Prema podatcima

Kori{tenjem karticaopu{teni smo. Ne

ramo se optere}ivatiimamo li kod sebe

gotovine ili ne. No,i prilikom kori{tenjaa komadi}a plastike

oramo se pridràvatinekih mjera opreza.

Prvi je put, kaù, uvinajteè ne{to u~initiPa tako i kupiti ne{tpreko Interneta. No,kada jednom osjetite~ar kupovine sa samnekoliko klikova,moète postati i pravovisnik o takvoj kupvini!

Utipkavanje PIN-a unatrag - rje{enje za kradljivce?!

Ako netko od vas prisilno traì podizanje gotovine na bankomatu, utipkajtesvoj PIN unatrag! Konkretno, to zna~i ukoliko va{ PIN glasi 1234, utipkaBankomat }e izbaciti novac, no i prepoznati to kao poziv na pomo} te alarmi-rati deùrne sigurnosne slu`be na akciju - dio je to citata koji je jedno vrijemekolao s brojnih internetskih adresa uz preporuku da se poruka {alje dalje jer taopcija postoji i na brojnim hrvatskim bankomatima, no ve}ini je ljudi nepoznata.Kako pi{e poslovni.hr, koliko je ta tvrdnja istinita ili neistinita nepoznato je jesu mjerodavni davali odgovore kako nisu skloni izlaziti s ikakvim detaljima opostupcima otkrivanja i sprje~avanja potencijalnih zloporaba jer ocjenjuju kakobi time ugrozili interne sustave za{tite.


14/27

arti~arstvo

GFK-a, Internet koristi 1,32 milijuna gra|ana Hrva-tske, a od toga njih 7 posto ili preko 90 tisu}a redovitokupuje preko Interneta. Online prodaja Hrvatskoj jerelativna novost, prihva}ena tek posljednjih nekolikogodina, no svake godine interes je sve ve}i. Tome uprilog govore i podatci HNB-a za prvo tromjese~je2008. godine. Od 24,63 milijarde kuna bezgotovin-skih transakcija gra|ana, 8,53 milijarde kuna bile suelektroni~ke, a {to je porast od 37,4%. Vrijednost tran-sakcija putem Interneta pove}ala se 44,8 posto. Inter-netom se doista moè kupiti sve {to je na prodaju, akupac moè biti u bilo k ojem dijelu svijeta gdje postojipristup velikoj svjetskoj mreì. U Hrvatskoj trenut-no postoji preko 300 web trgovina, a najuspje{nije suone koje se bave prodajom ra~unala i opreme, bijelomtehnikom i potro{a~kom elektronikom te katalo{komprodajom. Uspje{ne u prodaji su i knjiàre te turisti~keagencije.

Raiffeisenbank Austria u lipnju je ove godine pred-stavila svoju novu uslugu po d nazivom e-ToMiTreba.Usluga je namijenjena prvenstveno pravnim osoba-ma i obrtnicima, ali i gra|anima kojima RBA na ovajna~in otvara nove mogu}nosti prodaje roba i uslugaputem interneta - 24 sata dnevno, sedam dana u tje-dnu, 365 dana u godini. Poduzetnicima koji s RBAugovore navedenu uslugu omogu}eno je u njihovimInternet projektima pla}anje karticama u izdanju bilokoje banke iz zemlje i inozemstva. Poduzetnicima ikupcima RBA jam~i sigurnost internetske kupovine

zahvaljuju}i primjeni najvi{ih svjetskih sigurnosnihstandarda, tzv. 3D secure standarda, kojega je razvilaVisa International i MasterCard Worldwideo. Svi po-vjerljivi podatci o transakciji za{ti}eni su 1024 bitnomenkripcijom i do sada, kaù u RBA, nije zabiljeènnijedan slu~aj kompromitacije podataka.

Ina~e, banke korisnike Interneta upozoravaju dakupuju na poznatim i sigurnim web stranicama iko-na koja ih ozna~ava je zaklju~an lokot u donjem de-snom uglu ekrana.

Ono {to je tako|er bitno za kupnju preko Interneta jeda ra~unalo ima instaliran najnoviji antivirusni sof-tver, da nikako ne odajete osobne podatke poput PIN-aili {ifre te je uvijek potrebno ispisati svoju narud`bu,uvjete kupovanja/povrata robe, isporuke te adresu i te-lefonski broj prodajnog mjesta.

Budu}nost karticaU dana{nje moderno elektronsko vrijeme kartice po-staju nezaobilazni na~in pla}anja te omogu}avaju ra-

spolaganje vlastitim nancijskim sredstvima bilo gdjeu svijetu - bez obzira na valutu, doba dana ili robu kojase njome pla}a. Komocija k oju pruàju kartice, sigur-nost komada plastike nad punim nov~anikom gotovi-ne, popusti i sve ostale pogodnosti koje pruàju karticesiguran su znak da je budu}nost kartica svijetla. Nana{em }e ih trì{u biti sve vi{e. Kartice su velikomve}inom istisnule ~ekove kao plate`no sredstvo, asve vi{e istiskuju i gotovinu. Ako uvaàvamo ~injeni-cu da kartica moè biti nositelj dodatnih tehnolo{kihfunkcionalnosti koje opet mogu biti osnova zarazvoj ostalih usluga, jasno je da kartica ima svojubudu}nost.

e{an posao bliì je uz American Express karticu za obrtnike

rican Express kartica za obrtnike prva je American Express kartica u Europiijenjena isklju~ivo obrtnicima. Kreirana je za klijente Privredne banke Zagreb,di brojne pogodnosti koje obrtnicima omogu}uju u{tedu vremena i ve}ukovitost poslovanja. Kartica nudi brojne financijske pogodnosti: bezgotovin-pla}anje na vi{e od 50.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i vi{e milijuna utu, obro~no pla}anje bez kamata i naknada na odabranim prodajnim mjesti-

u zemlji, kori{tenje potro{a~kog kredita uz otplatu putem kartice te podizanjavine. Pla}anje i limit potro{nje prilago|eni su poslovnim potrebama obrt-

Limit potro{nje odre|uje se prema mogu}nostima i potrebama korisnika, aije}e naplate je umjesto redovnog od 8 dana produljeno na 20 dana. Pla}anjena obavlja se na dan dospije}a izravno s poslovnog ra~una otvorenog u PBZ-na taj na~in osigurava u{tedu vremena. Dodatnu u{tedu u poslovanju krozogodnosti, popusta, kod odabranih partnera osigurava Program u{tede kojieiran samo za korisnike ove kartice. Putem besplatne online usluge My Ac-t i kvartalnih izvje{}a o potro{nji, korisnicima je omogu}ena brza i jednostav-ontrola financijskog stanja obrta. Kartica se izdaje samostalno ili kao dio PBZta za obrtnike, a u prvoj godini kori{tenja korisnici su oslobo|eni pla}anjanine i ~lanarine. Obrtnici koji se odlu~e za PBZ paket za obrtnike ostvarujudu od 50% te im ~lanarina za ostale godine iznosi 75 kuna. Zahtjev za Ame-

Express karticu za obrtnike moè se podnijeti na Sinergo deskovima u po-nicama PBZ-a.

Ono {to je tako|ertno za kupnju prekorneta je da ra~unaloa instaliran najnoviji

antivirusni softver,da nikako ne odaje-te osobne podatke

poput PIN-a ili {ifree je uvijek potrebnosati svoju narud`bu,vjete kupovanja/po-ata robe, isporuke teresu i telefonski broj

prodajnog mjesta.


15/27

Karti~ni proizvodi OTP banke u potpuno-sti prilago|eni potrebama klijenata

pruà sigurnost i vrhunsku uslugu gdje god se nalazi-li. Osnovne su karakteristike VISA Gold kartice ve}ilimiti kori{tenja gotovine, osiguranje od posljedica ne-sretnog slu~aja, putno osiguranje te mogu}nost izboracharge ili revolving modela kori{tenja kar tice.

[to je s karti~nim proizvodima za tvrtke i obrtnike?

Tvrtkama i obrtnicima nudimo debitne VISA BusinessElectron kartice i VISA Business kartice s odgodompla}anja. Visa Business Electron kartica za tvrtke iobrtnike novi je karti~ni proizvod u ponudi OTP banke.Rije~ je o debitnoj kartici koja sredstva na ra~unu re-zervira odmah, tj. odmah tereti ra~un za redovno po-slovanje korisnika kartice. Kartica se moè koristiti kaobezgotovinsko sredstvo pla}anja na prodajnim mjesti-ma pri kupnji robe i usluga, kao i za isplatu gotovinena bankomatima i isplatnim mjestima u Hrvatskoj iinozemstvu koja imaju istaknute Visa Electron oz-nake. Do 31. prosinca 2008. godine traje posebna akcijaponude VISA Business Electron kartice bez tro{kaupisnine i ~lanarine za prvu godinu kori{tenja. VISABusiness kartica je bezgotovinsko sredstvo pla}anjanamijenjeno tvrtkama i obrtnicima sa sjedi{tem u Hr-vatskoj koji èle u~inkovito upravljati tro{kovima po-slovanja i putovanja uz dodatne pogodnosti.

Koje su to dodatne pogodnosti?Korisnici VISA Business kartice OTP banke imajubrojne pogodnosti, a ovdje }u navesti samo neke.Primjerice, osigurani su 24 sata dnevno od posljedicanesretnog slu~aja, imaju mogu}nost kori{tenja nizausluga prilikom putovanja i boravka u inozemstvu

putem sustava VISA GCAS (Global Customer Assi-stance Service) i usluge International Travel Partner-ship (ITP). Tako|er, korisnici VISA Business karticemogu iskoristiti posebne ponude i ostvariti popustekod brojnih VISA partnera (trgovina, hotela i dr.) tekupuju}i karticom sudjelovati u nagradnim igrama iostvariti vrijedne nagrade.

Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti u bilo koju poslovnicu OTP banke u Zagrebu iZaboku ili nazvati Kontakt centar OTP banke na brojtelefona 062 201 555. Informacije su dostupne i nana{oj Internet stranici www.otpbanka.hr.

Korisnici VISA Business kartice OTP banke imaju brojne pogodnosti. Osigurani su 24 satadnevno od posljedica nesretnog slu~aja, imaju mogu}nost kori{tenja niza usluga prilikomputovanja i boravka u inozemstvu putem sustava VISA GCAS (Global Customer AssistanceService) i usluge International Travel Partnership (ITP)...

Pla}anje karticama davno je prestao biti luksuz.Komadi}i plastike danas nam nude brojne pogodnosti,a njihovim kori{tenjem mogu}e je ostvariti u{tede iubrzati poslovanje, {to je posebno zanimljivo poduzet-nicima. U OTP banci svjesni su te potrebe pa su svojuponudu obogatili VISA karticama, a o kojim se to~noradi i koje su njihove prednosti upitali smo direktora

Poslovnog centra Sjeverozapadna Hrvatska u Sektorumaloprodaje, Draèna Boì}a.

ponzorirani ~lanak

Do 31. prosinca 2008.godine traje posebnacija ponude VISA Bu-ness Electron karticebez tro{ka upisnine ianarine za prvu godi-

nu kori{tenja.

Gospodine Boì}u, {to OTP banka u svojoj karti~nojponudi nudi gra|anima?OTP banka u svojoj karti~noj ponudi za gra|ane imadebitne VISA Electron kartice, VISA Classic kartice sodgodom pla}anja, VISA Classic revolving kartice teVISA Gold kartice.

Koje biste kartice izdvojili iz ponude i za{to?Posebno bih izdvojio VISA revolving kreditnu karti-cu i VISA Gold karticu za gra|ane. Revolving kredit-na kartica omogu}uje korisniku da prema vlastitimfinancijskim planovima ra~un podmiruje jednokrat-no ili s odgodom. U kombinaciji s teku}im ra~unomOTP banke i Internet bankarstvom, ova }e karticazadovoljiti sve potrebe klijenata modernog bankar-stva. Do 30. rujna traje akcija ponude VISA Classic iVISA Classic revolving kartice bez naplate upisninei ~lanarine za prvu godinu kori{tenja svim osnovnimi dodatnim korisnicima. VISA Gold kartica presti`no je i prepoznatljivo sredstvo pla}anja koje k orisnicima

èn Boì}, direktor Po-vnog centra Sjeveroza-na Hrvatska u Sektoru

maloprodaje

Mobilno poslovanjNije daleko vrijeme kada se vi{e ne}eniti govoriti o mobilnom poslovanjukao o ne~em posebnom jer to }e biti,a za neke ve} i danas jest, sastavnidio posla i, zapravo, najnormalnijina~in poslovanja u kojem se vi{e nepita gdje se i kada radi, ve} samo je liposao obavljen.

Pripremio: Kreimir imac


16/27

jer su svojim dimenzijama bliè mobilnim telefonimanego prijenosnicima kao, primj erice, Nokia N810 GPS,koji osim Internet preglednika posjeduju i ugra|eniGPS, jo{ jedan od dodataka koji olak{ava samu mobil-nost u mobilnom poslovanju. Neki od pametnih tele-fona imaju ve} u sebi ugra|ene GPS prijemnike, dokse neki oslanjaju na vanjske jedinice s kojima komu-niciraju putem bluetooth signala. Ova razdvojenosture|aja kao kod kombinacije Sony P1i pametnog tele-fona i Wayfinder GPS-a ne mora biti nedostatak jerGPS ure|aj, da bi ispravno funkcionirao, mora imati{to manje prepreka izme|u sebe i satelita. To je vrlote{ko posti}i unutar automobila, ukoliko se mobiteldrì na dohvat ruke voza~a jer se krov automobilaobi~no pona{a kao efikasna prepreka komunikaciji GPSure|aja i satelita, dok je kod posebnog ure|aja vrloprakti~no upravo to {to se sam GPS moè postavitiispod vjetrobranskog stakla, a ure|aj na dohvat ruke.

Za korisnike koji GPS navigaciju koriste ~e{}e, kom-paktnost ure|aja i kombinacija po sistemu sve u jed-nom mo`da i

Documents

BIZdirekt Zagreb 10 11 Srpanj 2008