Biznis Plan Proizvodnja

5/22/2018 Biznis Plan Proizvodnja

1/37

TUZLAPEC d.o.o.

Tuzla, Prva ul. br.24. telefon: 035 286-999; faks: 035 286-888; e-mail: [email protected]

BUSINESS PLANDogradnja kapaciteta za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta

Vlasnik privrednog drutva: Autor projekta:Mehmed Mehmedovi Doc.dr. Bahrija Umihani

Osobaza vezu: Primatelj:Mehmed Mehmedovi Tuzlanska banka d.d. Tuzla

Tuzla, Prva ulica br. 24.Mobitel: 061/999-000

Posebne obavijesti:Projekt je uraen u pet istovjetnihprimjeraka.Ovo je druga kopija.Autor pridrava sva vlasnika prava.Podaci iz ovog projekta su

povjerljivi.

Tuzla, oktobar 2004.. godine

Stranica 1 od 37


2/37

SADRAJ1. REZIME 2

2. OPIS PODUZETNIKE IDEJE 32.1. Evolucija poduzetnike ideje 32.2. Vizija 3

2.3. Misija 32.4. Ciljevi 3

3. PROIZVOD 43.1. Opis proizvoda 43.2. Inovativni aspekti proizvoda 63.3. Razvoj proizvoda 63.4. Potrebna tehnologija i know-how za uspostavu biznisa 63.5. Mikro i makro lokacija 103.6. Dodatna korist za kupce 10

4. TRITE 114.1. Trini makro i mikro podatci 114.2. Obim trita i trini potencijal 114.3. Segmentacija trita (geografska i segmentacija kupaca) 114.4. Istraivanje trita 114.5. Glavni kupci 124.6. Konkurencija 124.7. Pozicioniranje na tritu 12

5. MARKETING 135.1. Koncept marketinga 135.2. Marketing mix 135.3. Marketing plan 14

6. MENADMENT 166.1. Eksterna i interna analiza 16

6.2. S.W.O.T. analiza 176.3. Poslovna strategija 186.4. Poslovni ciljevi 196.5. Organizacijska shema 196.6. Struktura menadmenta i zaposlenih 206.7. Terminski plan implementacije poduzetnikog projekta 21

7. PRAVNI ASTPEKT 227.1. Poslovno organizacioni oblik 227.2. Opi i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi s proizvodom i uslugom 22

8. FINANCIJE 238.1. Dosadanji rezultati poslovanja 23

8.2. Potrebna ulaganja i izvori ulaganja 248.3. Otplatni (amortizacioni) plan 248.4. Projekcija oekivanih primitaka 268.5. Projekcija oekivanih izdataka 268.6. Raspodjela oekivanih izdataka 278.7. Trina ocjena projekta 338.8. Ocjena drutvene rentabilnosti 358.9. Procjena rizika 358.10. Obezbjeenje sredstava iz tuih izvora (kreditnih sredstava) 35

Stranica 2 od 37


3/37

1. REZIME

UVOD. Vlasnik privrednog drutva Tuzlapec d.o.o. Tuzla je na bazi studije istraiavnjatrita koju je sprovela specijalizirana egencija Eksperting d.o.o. donio je odluku o proirenjukapaciteta za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta. Poduzetnikim projektom se razmatra

mogu

nost provo

enja doneene odluke. Vlasnik je naglasio viziju, misiju i strteke ciljevekoje namjerava ostvariti u svom poslovanju.

PROIZVOD.Proizvodni program preduzea ine sljedee grupe proizvoda: osnovne vrstehljeba, specijalne vrste hljeba, peciva i lisnata tijesta. Realizacijom poduzetnike idejepreduzee e moi proizvoditi visokokvalitetne prehrambene proizvode primjenomsavremenih tehnolokih procedura i metoda. Prema svom obliku, teini, kvalitetu i svjeiniproizvodi e udovoljiti percipiranim potrebama potroaa na ciljnim tritima.

TRITE. Dostignuti kvatlitet proizvoda i veliina trinog uea na irem i uem ciljnomtritu doprinijeli su dobroj trinoj poziciji privrednog drutva. Analiza trita ukazala je napostojanje slobodnog trinog potencijala od 15% na uem ciljnom tritu to predstavlja

ansu koju e nastojati iskoristiti privredno drutvo Tuzlapec d.o.o. Tuzla. Do sada suidentifikovani glavni kupci, dobavljai i konkurenti i periodu eksplatacije projekta ne oekujese pojava znaajnijeg broja novih konkurenata koji bi predstavljali potencijalnu opasnostrealizaciji zacrtanih ciljeva.

MARKETING. Kreiraemo prepoznatljivost kvalitete i raznovrsnoti naih proizvoda.Izgradnjom snanog imida preduzea, koje vodi brigu o svojim potroaima, namjeravamopruzeti vodstvo u prodaji, te postati lider na tritu SI Bosne. Vei obim prodaje i trinoguea na podruju SI Bosne namjeravamo postii irenjem distribucijske mree. Pri tomeemo koristiemo push strategiju usmjerenu ka posrednicima.

MENADMENT. U procesu razmatranja implementacije poduzetnike ideje izvrena jeanaliza eksternih i internih faktora okruenja na bazi koje je sprovedena S.W.O.T. analizakoja je posluila za kreiranje poslovnih strategija i utvrivanje operativnih ciljeva poslovanja.Organizacioni oblik i organizaciona struktura u periodu realizacije poduzetnikog projektanee doivjeti znaajnije izmjene. Upoljavanjem zaposlenika zaduenog za kvalitet stvoriese realne pretpostavke za realizaciju ciljeva, misije i vizije privrednog drutva.

PRAVNI ASPEKTI. Privredno drutvo je registrovano kod Vieg suda u Tuzli 27.12.2001.godine pod brojem U/I-1240/01, a sa radom je poelo od januara 2002. godine. Privrednodrutvo je registorovano kao drutvo ograniene odgovornosti jednog vlasnika. Obavljanjeprivredne djelatnosti, privrednog drutva, determinisano je optim i posebnim zakonskimpropisima doneenim na dravnom, federalnom i kantonalnom nivou.

FINANSIJE. Realizacija projekta zahtijeva 150.000 KM od ega se planira obezbijedite30.000 KM iz vlastitih izvora a 120.000 KM iz kredita poslovne banke. Pokazatelji ooekivanim primitcima, izdacima i dobiti preduzea te njihova analiza ukazuju na kontinuitetpoboljanja profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti. Prema provedenim analizama neoekuje se realizacija znaajnijih rizika u periodu otplate kreditnih sredstava. Realizacijaprojekta e imati pozitivan utjecaj na ostvarenje drutvenih ciljeva. Za osiguranje kreditnihsredstava ponueni su kvalitetni instrumenti obezbjeenja.

Stranica 3 od 37


4/37

2. UVOD

2.1. Evolucija poduzetnike ideje

Poduzetniki projekat je uoblien na temelju ideje vlasnika-poduzetnika gospodinaMehmeda Mehmedovia. Rije je o proirenju kapaciteta za proizvodnju peciva ilisnatog tijesta u privrednom drutvu Tuzlapec d.o.o. Tuzla.U dosadanjem trogodinjem poslovanju privredno drutvo bavilo se iskljuivoregistovanom osnovnom djelatnou pri emu je iz godine u godinu biljeilo stalan rastostvarenih prihoda od prodaje, a to je rezultiralo i rastom bruto i neto dobiti. Vlasnikprivrednog drutva gospodin Mehmedovi angairao je specijaliziranu agenciju zatrina istraivanja Eksperting d.o.o. Tuzla koja je u periodu august-septembar 2004.godine provela istraivanje trita za prodaju peciva i lisnatog tijesta na temelju koje jedoneena Odluka o proirenju kapaciteta za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta.

2.2. Vizija

Tuzlapec d.o.o. e postati vodei dobavlja peciva i lisnatog tijesta za podruje regijeSjeveroistona Bosna time to e ostvariti europske standarde kvalitete, produktivnosti iinovativnosti.

2.3. Misija

Tuzlapec d.o.o. e initi maksimalne napore da ga potroai, prema svojim

preferencijama, ocijene najboljim po karakteristikama njegovih proizvoda i usluga.

2.4. Ciljevi

Polazei od utvrene vizije i misije preduzea, uz uvaavanje injenice da ciljevi treba dabudu jasni, realni i ostvarivi, u nastavku emo nabrojati nekoliko stratekih ciljeva:

proizvoditi proizvode visokog kvaliteta;osigurati dugoronu profitabilnost, a samim time likvidnost i solventnost;stvarati preduslove za stalna poboljanja uslova rada i zarade zaposlenika i

menadmenta;

kontinuirano stimulisati razvoj kreativnosti i inovativnosti te osigurati njihovuimplementaciju.

Stranica 4 od 37


5/37

3. PROIZVOD

3.1. Opis proizvodaTuzlapec d.o.o. je u dosadanjem poslovanju obavljao privredne aktivnostiproizvodnje i prodaje hljeba, peciva i lisnatog tijesta. iroka ponuda brana od razliitih

itarica, znaajan broj poboljivaa i pomonih sirovina, te razliiti tehnoloki postupci uproizvodnji omoguavaju irok asortiman pekarskih proizvoda, to u velikom oteavanjegovu sistematsku podjelu po srodnim grupama. Potrebe prakse kao i odreenazakonska rjeenja nalau da se izvri sistematizacija irokog asortimana pekarskihproizvoda. U naem privrednom drutvu izvrili smo sistematizaciju asortimanaproizvodnje tj. proizvodnog programa u sljedee grupe proizvoda: osnovne vrste hljeba,specijalne vrste hljeba, peciva i lisnata tijesta.U osnovne vrste hljeba uvrstili smo bijeli i polubijeli hljeb razliitih teinskih jedinica irazliitih komercijalnih pakovanja. Bijeli hljeb se proizvodi od bijelog brana T-500.Odlikuje se veim volumenom od bilo koje druge vrste hljeba. Sredinu hljeba ine finepore tankih zidova, kora mu je tanka, glatka i sjajno rumene boje. Nutricionisti mu

zamjeraju na niem sadraju vitamina i minerala, pa se zbog toga u veini razvijenihzemalja vri vitamiziranje bijelog hljeba. Polubijeli hljeb se proizvodi iz tamnijeg tipa

brana T-710. Karakterie ga manji volumen i grublja struktura sredine hljeba. Bojasredine je tamnija, a kora tamno-rumena. Posjeduje izraeniji ukus, aromu i svjeinuhljeba.U specijalne vrste hljeba uvrstili smo hljebove proizvedene od integralnog peninogzrna, raovnog brana, kukuruznog brana te specijalnih gotovih smjesa (sovital,Nordlander, Rogena-mix i sl.). Ove vrste hljebova proizvode se po specijaliziranimtehnolokim postupcima uz strogo potivanje zadanih receptura koje nerijetko ukljuujuvei broj aditiva kao i kombinaciju vie vrsta brana. Zbog toga se ovi hljebovi odlikujunjenom i poroznom strukturom sredine sa ukusnom i aromatinom korom i sredinom, te

pove

anim sadrajem vitamina i minerala.Pecivo se razgraniava od hljeba prema masi pojedinanih komada. Pecivom se ustrunoj literaturi smatra pekarski proizvod do 250 grama teine. Zahvaljujui razlikamau sastavu, raznolikosti oblika, te veem udjelu kore u odnosu na masu, ova grupaproizvoda moe udovoljiti irokom zahtjevu proizvoaa. Pecivo bre stari od hljeba,pa se po pravilu konzumira u svjeem stanju. U pogledu zahtjeva za kvalitetom uproizvodnji peciva koriste se kvalitetnija brana u odnosu na sadraj i kvalitetbjelanevina u poreenju sa branom namijenjenom za proizvodnju hljeba. Peciva se,prema sirovinskom sastavu, diferenciraju na: obina, mlijena i masna peciva. U prodajise obino susreu po imenu izvedenom iz oblika (npr.kifla, vekna, zemika i sl.).Lisnata tijesta zajedno sa kolaima pripadaju grupi finih pekarskih proizvoda. Njihova

osnovna karakteristika je da se sastoje od lako razdvojivih me

usobno povezanih slojevapeenog tijesta, meu kojima se nalaze tanki slojevi masnoe. Vanjski slojevi imajuizraeniju tvrdou od unutranjih to se postie ekspanzijom prisutne vode usljedisparavanja u fazi peenja.Proizvodni program privrednog drutva, ije smo osnovne karakteristike predhodno vrlosaeto opisali, prikazujemo u tabeli 3.1..

Stranica 5 od 37


6/37

Naziv proizvoda Teina Naziv proizvoda TeinaOsnovne vrste hljeba Peciva

1 Bijeli hljeb 400 1 Set kifla-crni (5 kom x 60 gr.) 3002 Bijeli hljeb-zvijezda 400 2 Set zemiki-bijeli (5 kom x 60 gr.) 3003 Bijeli hljeb 500 3 Set zemiki-crni (5 kom x 60 gr.) 3004 Bijeli hljeb 600 4 Zemika 120

5 Bijeli hljeb 700 5 Kifla 606 Polubijeli hljeb 800 6 Vekna 1207 Bijeli hljeb-isjeen i pakov. 700 7 Lepina 200

Specijalne vrste hljeba 8 Pletenica 1201 Sendvihljeb 500 9 Pereca 1002 Sovital hljeb 500 Lisnata tijesta3 Raovni hljeb 500 1 Lisnato tijesto punjeno slatkim nadjev. 1004 Domai hljeb 700 2 Lisnato tijesto punjeno slanim nadjev. 1005 Penini hljeb pakovan 5006 Penini hljeb 4007 Kukuruzni hljeb 500

8 Bavarski hljeb-okrugli 8009 Nordlander 50010 Rogena mix 50011 Rolat hljeb 500

Tabela 3.1. Asortiman proizvoda iz proizvodnog programa

U narednoj tabeli dajemo podatke o proizvedenim koliinama i ostvarenom prihodu odprodaje u periodu izmeu 2002.-2004. godine.

Proizvedenekoliineukom. Prosjenacijenau

KM

OstvarenavrijednostuKMProizvodni

program

Teina

ugr.

2002. 2003. 2004. 2002. 2003. 2004.

Osnovne vrstehljeba

1000 381.400 411.912 450.052 1,02 389.450 420.606 459.551

Specijalnevrste hljeba

1000 170.300 190.736 206.063 1,59 270.500 302.960 327.305

Peciva 1000 197.900 213.732 221.648 1,50 295.950 319.626 331.464

Lisnata tijesta 1000 10.000 10.500 11.300 4,00 40.000 42.000 45.200

Ukupno 759.600 826.880 889.063 1,31 995.900 1.085.192 1.163.520

Tabela 3.2. Proizvedene koliine proizvoda i ostvareni prihod od prodaje za period 2002.-2004.

Proizvedene koliine su radi pojednostavljene obrade podataka svedene na jednuteinsku jedinicu (1 000 grama). Za obraunsku jedinicu, na bazi stvarnih podataka oproizvedenim koliinama preuzetih iz poslovne evidencije privrednog drutva, utvrenaje i prosjena cijena. Umnokom prosjene cijene i proizvedene koliine dolo se dopodataka o ostvarenim prihodima. Stavljajui u odnos podatke o ostvarenoj vrijednostipojedinih grupa proizvoda sa ukupno ostvarenoj vrijednosti dobivamo pokazatelje oueu tih grupa proizvoda. Tako je u 2004. godini uee osnovnih vrsta hljeba

Stranica 6 od 37


7/37

zastupljeno sa 39,5%, specijalnih vrsta hljeba sa 28,13%, peciva sa 28,49% i lisnatogtijesta sa svega 3,88%. Implementacijom ovog poduzetnikog projekta doi e dopoveanja relativnog uea lisnatog tijesta i peciva to e svakako rezultirati i veomneto dobiti zbog injenice da su stope zarade vee na ovim grupama proizvoda.

3.2. Inovativni aspektiProizvod je od ranije poznat proizvoeau i tritu. Zbog ogranienosti proizvodnihmogunosti i broj vrsta proizvoda je bio ogranien. Realizaciojmo poduzetnike idejestvorit e se pretpostavke za proizvodnju veeg broja razliitih vrsta peciva. Naimelisnata tijesta se diferenciraju prema veliini, nainu savijanja i vrstama punjenja. Noviproizvodi e se odlikovati disperzijom prema veliini od veoma malih od onih koje estonazivoam porodinim pakovanjima. Oblik savijanja usko korelira sa punjenjima tako dae se i tu pojaviti novine koje e potencijalne kupcem privlaiti izgledom ali i plijenitisvjeinom i okusom.

3.3. Razvoj proizvoda

Menadment preduzeae nastaviti dosadanju praksu kontinuiranog razvoja proizvoda.Realizacija razvoja proizvoda e biti vrena kroz poticanje implementacije inovacija koje

su plod iskustva zaposlenih i menadmenta ali i transfera znanja iz okruenja. Razvojproizvoda e biti podran vlastitim izvorima sredstava, sredstva iz tekueg poslovanja.Kao rezultat razvoja proizvoda iz proizvodnog programa, oekujemo da u narenimgodinama, a posebno prvim godinama poslije investiranja, znaajno proirimo ponudunaih proizvoda. Planiramo uvesti sistem kvaliteta proizvoda i organizacije u cjelini imebi stvorili pretpostavke za bolju konkurentsku poziciju na ciljnim tritima.

3.4. Potrebna tehnologija i know-how za uspostavljanje biznisaTehnologija proizvodnje proizvoda iz asortimana ovog privrednog drutva je samo na

prvi pogled jednostavna. Ovo isti

emo zbog

injenice da kvalitetan proizvod zahtijevasavremenu tehnologiju i opremu, na jednoj strani, ali i struna znanja zaposlenika imenadera proizvodnje na drugoj strani. U nastavku emo ukratko opisati fazetehnolokog procesa kroz koje se odvija proizvodnja hljeba i peciva u privrednomdrutvu Tuzlapec d.o.o. Tuzla.

Pripreme sirovina za proivodnju. Prije dovoenja sirovina na zamjesivanjetijesta neophodno je izvriti odreene pripreme.Priprema brana sastoji se umijeanju, prosijavanju i izdvajanju eventualno prisutnih feromagnetnih

(eljeznih) primjesa.Na osnovu podataka laboratorijskih analiza pojedinihtipova brana koje su na raspolaganju u skladitu, vri se mijeanje brana

razliitih tehnolokih karakteristika, s ciljem da se dobije mjeavina iz koje se

moe dobiti hljeb traenog kvaliteta. U savremenoj praksi ne vri se posebnapriprema kvasca, iako je ona s tehnolokog stanovita preporuljiva.

Priprema se sastoji u stvaranju suspenzije odnosno u rastvaranju kvasca uvodi ija je temperatura 30C, s ciljem njegove ravnomjernije raspodjele u

tijestu. So se najee dodaje u vrstom stanju, iako je pogodnija njenaprimjena preko koncentrovanog rastvora u vodi. U cilju odstranjivanjaeventualno prisutnih stranih primjesa, rastvor soli cijedi se preko cjedila.Prijedodavanja u brano, topla i hladna voda mijeaju se do postizanja zadate

Stranica 7 od 37


8/37

temperature, a zatim se u posudu mjeaa tijesta dozira potrebna koliina.

Mijeanje i doziranje vode vri se pomou mjeaa i dozatora vode.

Zamjesivanje tijesta.Nakon doziranja brana, kvasca, soli, vode i ostalih dodataka uodreenim omjerima, pristupa se zamjesivanju tijesta, koje se obavlja namjeaima tijesta razliitih konstruktivnih rjeenja.

Fermentacija prije dijeljenja tijesta. Obavlja se u istim posudama u kojima se vrizamjesivanje tijesta. Duina fermentacije zavisi od vie faktora, a prije svega odizbora tehnolokog postupka, odnosno od koliine dodatog pekarskog kvasca.Nakon obavljene fermentacije u masi tijesta, posuda sa tijestom se pomouureaja za podizanje i prevrtanje dovodi iznad koa djelilice, kojom se dijelitijesto.

Dijeljenje tijesta. Iz ljevka djelilice tijesto gravitacijom dolazi u komoru, gdje se uzpomonoeva ili klipova odsijecaju komadi eljene mase.

Okruglo oblikovanje tijesta. Svrha okruglog oblikovanja je da komadu tijestaobezbijedi glatku povrinu, koja e onemoguiti isputanje stvorenih gasova, jerse smatra da prvi korak narastanja tijesta zapoinje kod okruglog oblikovanjatijesta. Ova operacija obavlja se na maini za okruglo oblikovanje tijesta.

Intermedijarna fermentacija (odmaranje tijesta). Okruglo oblikovanje komadatijesta obavlja se na radnom stolu-tabli.

Zavrno oblikovanje tijesta. Nakon obavljene intermedijarne fermentacije, okruglikomadi tijesta dolaze na mainu za duguljasto oblikovanje, radi davanjaizduenog oblika vekne. U ovakvom obliku vekna se podvrgava zavrnojfermentaciji.

Zavrna fermentacija tijesta. Obavlja se na posebnim kolicima koja se dovoze u

komoru za zavrnu fermentaciju tijesta, s mogunou podeavanja temperature irelativne vlanosti vazduha, s ciljem obezbjeenja to povoljnijih uslova za

fermentaciju tijestaPeenje. Fermentisani komadi tijesta se, u zavisnosti od konstrukcije pei, na

razliite naine unose u peza peenje (pomou poteznih aparata, kolica ili lopate)

Proizvodnja lisnatog tijesta se odvija na slian nain, a razlike proizilaze iz specifinihkarakteristika ove vrste proizvoda.

Postojei graevinski objekti sastoje se iz zgrade u kojoj su na prvoj etai izgraeniprostori za proizvodnju proizvoda iz proizvodnog programa, a na drugoj etai prostornamijenjen za obavljanje administrativnih poslova ija je ukupna povrina 400 m2 ipomomih objekata (garaa, nastrenica i sl.). Veliina poslovnog prostora, od 340 m2, u

kome je smjetena oprema za proizvodnju u cjelosti zadovoljava postojeim zahtjevima iomoguava smjetanje dodatne opreme koja se planira nabaviti po ovom poduzetnikomprojektu. Dispozicija maina i ureaja koje imaju mogunost proizvodnje irokogasortimana pekarskih proizvoda, kao to su hljeb, pecivo, fino pecivo od lisnatogtijesta i razne vrste kolaa data je na slici br. 3.1.

Stranica 8 od 37


9/37

Slika 3.1. Dispozicija maina i opreme za proizvodnju pekarskih proizvoda

Legenda:1. Etana pe2. Fermentaciona pe3. Siloske elije za brano4. Podna vaga5. Mjealica za tijesto6. Posude za tijesto7. Mjeai dozer vode8. Slivnik9. Podiza- prevrtaposuda10. Djelilica tijesta za hljeb11. Maina za okruglo iduguljasto oblikovanje tijesta

12. Maina za valjanje lisnatog tijesta13. Radni sto14. Maina za dijeljenje i okruglooblikovanje tijesta za pecivo15. Sto sa ploama maine za dijeljenje ioblikovanje16. Intermcdijarna komora17. Ureaji za oblikovanje tijesta za

pecivo18. Ureaji za slaganje formiranog tijestana aparat za punjenje pei19. Aparat za punjenje pei

20. Kolica sa aparatima zapunjenje pei21. Kolica za hlaenjegotovih proizvoda

22.Umivaonik23. Maina za pripremutijesta i kremova za kolae

24.Radni sto25.Maina za oblikovanjelisnatog tijesta

Kapacitet maina i ureaja koje imaju mogunost proizvodnje irokog asortimanapekarskih proizvoda prikazan je u tabeli br.3.3.

Kapaciteti maina i opremeInstalisani Ekonomski Radni

Proizvodni program

kg/sat kg/sat kg/satOsnovne vrste hljeba 184,53 123,02 107,64Specijalne vrste hljeba 86,41 57,61 50,41Peciva 313,09 104,36 91,32Lisnata tijesta 15,63 5,21 4,56Ukupno 599,66 290,20 253,93

Tabela 3.3. Kapaciteti maina i opreme

Reim rada maina i ureaja je uslovljen prirodom posla kao i karakteristikama proizvodaiz asortimana. Instalisani kapacitet je izraunat na bazi tehnikih karakteristika opreme.Proizvodnja proizvoda obavlja se svakodnevno pa je u izraunavanju ekonomskog iradnog kapaciteta uzet u obzir pokazatelj od 365 dana.

Stranica 9 od 37


10/37

Osnovne i specijalne vrste hljeba se proizvode pri radu u dvije smjene, a proizvodnjapeciva i lisnatog tijesta u jednoj smjeni, zbog ega u izraunavanju ekonomskihkapaciteta raunamo sa vremenom od 16 odnosno 8 radnih sati.Stvarni radni kapacitet je maji od ekonomskog kapaciteta za jedan sat po smjeni pa se uizraunavanju koristi vrijeme od 14 odnosno sedam radnih sati.

KAPACITETI MAINA IOPREME

ISKORIETENOSTKAPACITETA MAINA I

OPREMEInstalisani Ekonomski Radni

OSTVA-RENA

PROIZV-ODNJAU 2004. Instalis. Ekonom. Radni

Kg. Kg. Kg. Kg. % % %

PROIZVODNIPROGRAM

1 2 3 4 4/1 4/2 4/3Osnovne vr.hljeba 1.616.513 718.450 550.064 450.052 27,84% 62,64% 81,82%Specijalne vr.hljeba 756.966 336.429 257.579 206.063 27,22% 61,25% 80,00%Peciva 2.742.626 304.736 233.314 221.648 8,08% 72,73% 95,00%Lisnata tijesta 136.941 15.216 11.649 11.300 8,25% 74,27% 97,00%Ukupno 5.253.046 1.374.832 1.052.6

05889.063 16,92% 64,67% 84,46%

Tabela 3.4. Pokazatelji iskoritenosti kapaciteta maina i opreme

Pokazatelji iz tabele br.3.4., ukazuju da je iskoritenost radnih kapaciteta maina zaproizvodnju peciva 95% i lisnatog tijesta 97% ograniavajui faktor daljnjeg rastaproizvodnje ovih vrsta proizvoda. Navedeni razlog nas je i opredijelio za pokretanje ovogpreduzetnikog projekta.

Preduzetnikim projektom se predvia nabavka tri nove maine i to: mini automatskelinije za proizvodnu peciva, miksera za mijeanje sirovina za proizvodnju peciva ilisnatog tijesta i maine za valjanje lisnatog tejesta sa pomonim radnim stolovima.Maine koje se planiraju nabaviti odnosno finasirati sredstvima koja se predviajuprojektom date su na slici br. 3.2. dok su prospekti sa detaljnim tehnikimkarakteristikama dati su u prilogu poduzetnikog projekta.

Slika 3.2. Maine za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta ija se nabavka finansira ovim

projektom

Stranica 10 od 37


11/37

Na bazi tehnikih karakteristika izraunati su kapacitet maina i opreme za proizvodnjupekarakih proizvoda nakon instaliranja nove opreme. Ovi pokazatelji su dati u tabeli br.3.3.

Kapaciteti maina i opremeInstalisani Ekonomski RadniProizvodni program

kg/sat kg/sat kg/satOsnovne vrste hljeba 184,53 123,02 107,64Specijalne vrste hljeba 86,41 57,61 50,41Peciva 578,34 192,78 168,68Lisnata tijesta 41,39 13,80 12,07Ukupno 890,67 387,21 338,80

Tabela 3.5. Kapaciteti maina i opreme poslije nabavke novih maina

Komparacijom pokazatelja iz tabela 3.4. i 3.5. zakljuujemo da e kapacitet maina za

proizvodnju peciva biti povean za 85%, dok e kapacitet za proizvodnju lisnatog tijestabiti povean za 165 %. Ukupan kapacitet maina i opreme u privrednom drutvu e bitivei za 33%.Imajui u vidu pokazatelje o iskoritenosti kapaciteta i opreme (tabela 3.2.) i pokazateljeo poveanim kapacitetima proizvodnje peciva i hljeba (tabela 3.3.) moe se zakljuiti dasu stvorene pretpostavke za rast proizvodnje svih vrsta proizvoda u narednom perioduposlovanja privrednog drutva.

3.5. Mikro i makro lokacijaPreduzee Tuzlapec d.o.o. smjeteno je u urbanom dijelu grada Tuzle. Geografskiposmatrano Tuzla je smjetena u regiji Sjeveroistona Bosna. Tuzla je centar te regije.

Graevinski objekti su izgraeni na vlastitom zemljitu povrine 1.200 m2koje posjedujei potrebne infrastrukturne prikljuke (struja, voda, kanalizacija, telefon, parovod).Zemljite je povezano saobraajnicom sa junom magistralom koja predstavlja glavnutranzitnu ulicu iz koje se lako moe pristupiti u druge gradske ulice. Dakle, moemokonstatovati da je lokacija privrednog drutva pogodna za nesmetano obavljanjeregistrovane djelatnosti. Implementacija poduzetnikog projekta e se realizirati upostojeim graevinskim objektima. U prilogu se mogu pogledati zemljino-knjiniizvadak, posjedovni list, te skice zemljita sa ucrtanim graevinskim objektima.

3.6. Dodatna korist za kupceVisokokvalitetni proizvodi , dobiveni iz sirovina kontorlisanog porijekla koje su

preraene tehnolokim postupcima i metodama primjernim savremenim zahtjevimatrita, upakovani u odgovarajuu ekoloku ambalau e biti dostupni naim kupcima uvelikom broju objekata na ciljnom tritu. Proizvodi e se isporuivati svakodnevno urazliitim vremeniskim intervalima te e kupcima biti dostupni u svjeem stanju. Posebnavrijednost za kupce ogledat e se u odnosu cijena/korist. Nastojat emo da svakog dananudimo sve vie za istu ili nuu cijenu.

Stranica 11 od 37


12/37

4. TRITE

4.1. Trini makro i mikro podaciire ciljno trite naeg privrednog drutva je region Sjeveroistone Bosne, dok je ueciljno trite urbano podruje grada Tuzle. Imajui u vidu da proizvodi iz naeg

proizvodnog programa ulaze u strukturu osnovnih ivotnih namirnica to proizilazi da susvi stanovnici na irem i uem ciljnom tritu nai potencijalni potroai.Polazei od statistikih podataka da na irem ciljom tritu ivi cca. 900 000 stanovnika ada prema statistikim podacima svaki stanovnik godinje pojede proizvoda na bazi branau koliini od 150 kg u okviru koga proizvodi iz naeg proizvodnog programa uestvuju sa70% to proizilazi da je trini potencijal za na proizvodni program 94 500 000kilograma.

4.2. Obim trita i trini potencijalNa uem ciljnom tritu ivi 60 000 stanovnika koji na opisani nain kreiraju trinipotencijal od 6 300 000 kilograma. Imajui u vidu da je nae preduzee u 2004. godini

proizvelo i na ue ciljno trite plasiralo 889 063 kilograma proizvoda to proizilazi da jenae uee na ciljnom tritu svega 14,11 %.Proizvodi iz grupa peciva i lisnatih tijesta uestvuju sa 35% u trinom potencijalu nauem ciljnom tritu, ili kvantitativno izraeno taj potencijal iznosi 2 205 000 kilograma.Nae privredno drutvo je u 2004. godini ostvarilo proizvodnju peciva u koliini od221 648 kilograma i lisnatog tijesta u koliini od 11 300 kilograma to znai da je uraspoloivom trinom potencijalu participiralo sa 10,56%. Na ovom trinom segmentuidentificirali smo sljedee ciljne grupe potroaa: djeca predkolskog uzrasta, uenici uosnovnim i srednjim kolama, studenti i omladina.

4.3. Segmentacija trita (geografska i segmentacija kupaca)

Geografski ire ciljno trite segmentiramo na podru

ja pojednih op

ina Tuzlanskogkantona. Segmentaciju naih potroaa vrimo prema ivotnoj dobi zbog injenice daproizvode iz prve dvije grupe (osnovne i specijalne vrste hljeba) kupuju uglavnompotroai starije dobi, dok proizvode iz druge dvije grupe (peciva i lisnata tijesta) kupujupotroai mlaih dobnih uzrasta. Nai proizvodi se konzumiraju u domainstvima,restoranima i specijaliziranim prodavnicama brze hrane. Restorani u kojima se prodajunai proizvodi su zatvorenog tipa (radniki restorani i ake kuhinje) ili otvorenog tipakoji ne ograniavaju svoje poslovanje na odreene grupe potroaa

4.4. Istraivanje tritaSpecijalizirana agencija za istraivanje trita Eksperting d.o.o. je na zahtjev investitora

provela istraivanje trita. U izvjetaju o provedenim istraivanjima identifikovana jeciljna grupa kupaca, odnosi na ciljnom tritu te mogunosti plasmana prozvoda. Takoerje utvreno postojanje slobodnog trinog potencijala. Pored navedenog, izvjetajsadrava i relevantne informacije o kupovini, konzumiranju, kvalitetu i postojeoj ponudii to je posebno vano preferencijama potencijalnih kupaca.Informacije eksterne analize (analize trita) , koje su ukazivale na postojanje slobodnogtrinog potencijala na ciljnom tritu, na jednoj strani, i informacije interne analize koju

Stranica 12 od 37


13/37

je proveo sam poduzetnik opredijelili su poduzetnika da donese odluku o proirenjukapaciteta za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta.

4.5. Glavni kupciGlavni kupci naih proizvoda su preduzea i radnje koje se bave prometom prehrambenih

proizvoda i brze hrane. Nai glavni kupci su: Omega d.o.o. ivinice, Bingo d.o.o. Tuzla,Sinbra d.o.o.o. Tuzla, Merkator Tuzla, Studenski centar Univerziteta u Tuzli, Solana d.d.Tuzla, Rudnici Kreka u Tuzli, Hotel Tehnograd Tuzla, Hotel Tuzla te Gimnazija MeaSelimovi Tuzla.

4.6. KonkurencijaNa uem ciljnom tritu prisutan je veliki broj konkurenata koji proizvode na podrujuueg ciljnog trita ali i onih koji proizvode izvan ovog podruja. Meu vanijekonkurente ubrajamo: Pekare Ljubae d.d., GS Industry d.o.o Tuzla i Klas d.d. Lukavac.Pojedinana snaga ovih konkurenata nije na takvom nivou da bi mogla ozbiljnije ugrozitiostale uesnike na tritu. I pored prisustva velikog broja konkurenata trini potencijal

za proizvode iz grupe peciva i lisnatog tijesta zadovoljen je sa svega 85% tj. postojislobodani trini potencijal od 15% ili kvantitativno izraeno 330 750 kg proizvoda.Navedeni pokazatelji ukazuju na trinu opravdanost ulaganja po ovom poduzetnikomprojektu i na mogunost trine ekspanzije u ovom segmentu poslovanja.

4.7. Pozicioniranje na trituU dosadanjem poslovanju nismo imali tekoa sa dobavljaima sirovina i energenata zapotrebe nae proizvodnje, a analize okruenja ukazuju da e se ovaj trend nastaviti i unarednim godinama poslovanja. Na ovom mjestu ne bismo posebno isticali vanijedobavljae (njihov pregled moete vidjeti iz priloenog bruto bilansa za analiziraniperiod poslovanja 2002.-2004. godine), ali istiemo postojanje kontinuiteta sa

respektabilnim dobavlja

ima sirovina koji u svom poslovanju nastoje udovoljiti normamaISO standarda kvaliteta. Dobri poslovni odnosi sa dobavljaima i njihova briga zakvalitet svakako olakavaju ostvarenje nae vizije, misije te stratekih i poslovnih ciljeva.Preduzee trenutno sarauje sa cca 110 kupaca, koji su lojalni od samog osnivanjapreduzea. Na tritu smo prepoznatljivi po kvaliteti, zdravstveno-higijenskoj ispravnostiproizvoda, cijenama koje odraavaju stvarnu vrijednost proizvoda i dobroj poslovnojsaradnji.

Stranica 13 od 37


14/37

5. MARKETING

5.1. Koncept marketingaCiljno trite naeg poslovanja ine stanovnici SI Bosne, pri emu emo se posebnokoncentrisati na urbano podruje Tuzlanskog kantona. Na proizvod zadovoljava jednu

od najznaajnijih fiziolokih potreba (potreba za hranom), koja se nadalje razliito oitujekroz elje potroaa za odreenom vrstom prehrambenih proizvoda. Pekarski proizvodisu dominantni u ishrani BiH stanovniva. Naime, nae prehrabene navike su takve da seuz svaki obrok posluuju pekarski proizvodi. Meutim, ovisno o dobi stanovnitva, te okulturi prehrane, stanovnici preferiraju razliitu vrstu pekarskih proizvoda. Naimarketinki napori su usmjereni ka zadovoljavanju potreba i elja potroaa na podrujuSI Bosne za pekarskim proizvodima. Cijena proizvoda je prilagoena kupovnoj moipotroaa, a da pri tome omoguava profitabilno poslovanje.

5.2. Marketing miks

Proizvod. Dimenzije proizvodnog asortimana direktno utiu na mogu

nostzadovoljavanja potreba i elja potroaa, a samim time i na konkurentnost preduzea.

Proizvodni asotrimam naeg preduzea ima etiri linije (osnovne i specijalne vrste hljeba,peciva i lisnato tijesto), te brojne varijante unutar linije. irina i dubina naegproizvodnog programa predstavlja znaajnu konkurentsku prednost. Analiza trita jepokazala da starije stanovnitvo, odnosno porodice, preferiraju konzumaciju obine ispecijalne vrste hljeba, dok mlae stanovnitvo (uenici i studenti) vie kupuje peciva ilisnata tijesta. Osim toga noviji trend u urbanom podruju, uzrokovan higijenskimrazlozima, je sve vea kupovina pakovanih pekarskih proizvoda. Dimenzije naegasortimana omoguavaju zadovoljavanje navedenih elja potroaa. Nai proizvodi semogu konzumirati u domainstvima, restoranima i specijaliziranim prodavaonicma brze

hrane.Mada je vrlo teko izvriti diferenciranje ovakve grupe proizvoda u odnosu nakonkurenciju, nai proizvodi e se isticati kvalitetom, raznovsnou, te pakovanjem.

Cijena. Pri odreivanju politike cijena razmatrani su cijena konkurentskih proizvoda natritu, cijena supstituta i trokovi poslovanja. Nakon retrogradne cijenovne kalkulacije,koja polazi od trine cijene istovrsnih proizvoda kako bi se izvrilo poreenje cijenomformiranom na bazi trokovi plus dohodak, ustanovili smo da moemo pratiti postojeecijene na tritu. Kalkulacija nam je pokazala da se ista dobit nee sputati ispod nivoaprikazane u projekciji dobiti - gubitka. Za postizanje razliitih operativnih i taktikihciljeva primjenjivat emo i razliite oblike diferenciranja cijena kao to su rabati na

koli

inu, obim asortimana i ekskluzivnost, skonta na gotovinsko pla

anje, te raznepopusti. Iako e ovako diferenciranje cijena uticati na smanjenje dobiti po jediniciproizvoda, omoguie postizanje veeg obima prodaje, a samim tim i veu ukupnu dobit.Takoe emo pruati brojne prometne usluge kao to su: obuka kupaca/distributera okarakteristikama naih proizvoda, tehnika dokumentacija o sastavu, porijeklu, svojstvu iodravanju proizvoda, utivo i poslovno komuniciranje, isporuku proizvoda naimvozilima, lokacija naih prodajnim mjesta, te prilagoditi radno vrijeme kupcima ikrajnjim korisnicima.

Stranica 14 od 37


15/37

Distribucija.Naa vrsta proizvoda zatijeva primjenu strategije intenzivne distribucije. Toznai da se proizvodi trebaju nalaziti u svakom maloprodajnom objektu sa prehrambenimproizvodima, te u svim ugostiteljskim objektima. Stoga emo svoja nastojanja usmjeritina irenje distribucijske mree. Posebno su nam interesantni veliki kupci poput Omege,

Binga, Interexa, VF, odnosno svi maloprodajni objekti sa visokim koeficjentom obrta.Pored toga nastojaemo uspostaviti saradnju sa UKC Tuzla, Dom zdravlja Tuzla,kasarnom ArmijeBiH u Tuzli, te brojnim drugim radnikim i akim kuhinjama.Distribuciju lisnatog tijesta i peciva inteziviraemo saradnjom sa brojnim objektima brzeprehrane. Prodaja krajnjim potroaima e se vriti i u vlastitim maloprodajnimobjektima. Fiziku distribuciju u prodaji obavljat emo vlastitim vozilima.Nabavu emo vriti od renomiranih dobavljaa iz Bosne i Hercegovine ili po potrebi oddobavljaa iz zemalja neposrednog okruenja. Nabavu sirovina i energenata vrit emovozilima dobavljaa to zbog malih udaljenosti nee predstavljati problem, a trokoveprevoza snosie dobavljai.

Promocija. Pekarski proizvodi se svrstavaju u konvencionalna dobra i to u podvrstuosnovnih dobara. Ova injenica utie na nain njihove promocije. Naime, klasinooglaavanje ove vrste proizvoda, putem elektornskih i tampanih medija, nee datidovoljno poveanje obima prodaje, da bi bilo ekonomski opravdano. Stoga emo sekoncentrisati na izgradnju snanog imida naeg preduzea. U medijima e biti isticanonaa usmjerenost ka kvalitetnoj i ekolokoj proizvodnji, bio-porijeklu naih sirovina,uvoenju novih proizvoda i sl. Kreiranje pozitivne percepcije o naem poslovanju, daljee se pozitivno odraziti na pozitivan stav okruenja prema naem proizvodima, a samimtime i na poveanje obima prodaje. Osim toga emo primjenjivati unaprjeenje prodajeusmjereno posrednicima i vlastitim zaposlenicima. Distributere emo stimulisati rabatimana koliinu i obim naruenog asortimana, te na eksluzivnost distribucije. Pored toga emo

poklanjati razne promotivne materijale sa naim logotipom, kao to su: baneri,promotivni katalozi, hemijske olovke, pepeljare, upaljai i sl. Na ovaj nain emo uticatina vei obim narudbi, kao i na poziciju naih proizvoda u regalima samouslunihobjekata, te stimulisati osoblje u maloprodaji da predlae nae proizvode kupcima. Zanae zaposlenike emo organizovati poslovne sastanke na kojima e se razmatratiproblematika distribucije. Osim toga emo organizovati obuku o kvaliteti i svojstvu naihproizvoda, koje trebaju da istiu prilikom njihove distribucije. Dodatan stimulans naimzaposlenicima, biti e povremena prodajna takmienja sa prigodnim nagradama (novanistimulansi, nagradna putovanja i slino). Naa vozila, na kojima e pored adrese ilogotipa preduzea biti oslikani i nai proizvodi, biti e nosioci tranzitnih reklama.Znaajan dio usmene propagande e za nas vriti zadovoljni i lojajalni potroai.

5.3. Marketing plan

Ukupni resursi naeg preduzea e biti usmjereni na zadovoljavanje potreba i eljapotroaa na podruju SI Bosne. Kreiraemo prepoznatljivost kvalitete i raznovrsnotinaih proizvoda. Izgradnjom snanog imida imida preduzea, koje vodi brigu o svojimpotroaima, namjeravamo pruzeti vodstvo u prodaju, te postati lider na tritu SI Bosne.Osim toga namjeravamo postii: unaprjeenje tehnologija proizvodnje, razvoj i uvoenje

Stranica 15 od 37


16/37

novih proizvoda, kontinuiran rast obima prodaje i trinog uea na podruju SI Bosne,irenje distribucijske mree, te uspostavljanje dugoronih poslovnoh veza sa kupcima.Vei obim prodaje i trinog uea na podruju SI Bosne namjeravamo postii irenjemdistribucijske mree. Pri tome emo koristiemo push strategiju usmjerenu kaposrednicima. Push (guranje) strategija podrazumjeva primjenu raznih sredstava, kojima

se utie na kupce da uzimaju i distribuiraju asortiman proizvoaa. Primjenom ovestrategije, koju emo provoditi uz pomo instrumenata unaprijeenja prodaje usmjerenaka posrednicima, oekujemo poveani obim kupovine od postojeih kupaca, tepridobijanje novih, kljunih kupaca na podruju SI Bosne. irenje distribucijske mreese treba direktno odraziti na poveanje obima prodaje i vee uee na tritu.Provoenjem strategije pozicioniranja na tritu kroz kreiranje i njegovanje snanogimida preduzea, uticaemo na pozitivnu percepciju okruenja (kupaca/distributera,krajnjih korisnika, dobavljaa, finansijskih institucija itd) o naem poslovanju. Na ovajnain e nae preduzee ostvariti brojne koristi: krajnji potroai e traiti naeproizvode, te e olakati proces distribucije i uticati na poveanje prihoda od prodaje,laki pristup tritu kapitala, kvalitetnije uslove saradnje sa dobavljaima i sl.

Stranica 16 od 37


17/37

6. MENADMENT

6.1. Eksterna i interna analiza

Tabela 6.1. Analiza vanjskog okruenja, identifikacija mogunosti i prijetnji

VANJSKO OKRUENJE ANSA PRIJETNJA VANOSTKonkurentiPrijetnja ulaska na ciljno trite. 3Intenzitet suparnitva. 3Pritisak od zamjenskih proizvoda. 4Pregovaraka mokupaca. 5Pregovaraka modobavljaa 5TehnologijaBrzina uvoenja inovacija u proizvodnji iuslugama.

4

Brzina uvoenja inovacija u proizvodni

proces.

4

Brzina inoviranja postojee opreme. 3Inovacije u nova znanja menadmenta izaposlenika.

2

Inovacije u tehnologiji koritenja proizvoda 4Drutveno okruenjeDemografija. 3ivotni stil 4Sistem vrijednosti 3Etiko okruenje Drutvena odgovornost 4Poslovna odgovornost. 5Poslovna etika 5Ekonomsko okruenjeMonetarna i fiskalna politika. 2Stadij u ekonomskom ciklusu (recesija) 3Spoljnotrgovinska politika. 2Kreditna politika. 5Nacionalni dohodak. 4tednja. 2Investicije 4

Politiko i pravno okruenjePostojee politiko ureenje. 4Promjena postojeeg politikog ureenja. 5Tekue promjene pravnog sistema 5Ekoloko okruenjeEkoloki standardi. 4Tekue promjene ekolokih standarda 4

Stranica 17 od 37


18/37

Tabela 6.2. Analiza unutranjih faktora poslovanja, identifikacija snaga i slabostiINTERNO OKRUENJE SNAGA SLABOST VANOSTProdaja i performanseUsporedba nae cjenovne politike sa prosjekomgrane.

4

Stepen zadovoljavanja potreba i elja kupaca. 4Usporedba ostvarene prodaje s instaliranimkapacitetima .

4

Trenutno trino uee. 3Tekui prodajni trendovi na tritu. 5Nivo profita koji ostvaruje na posao. 5Marketing plan i budet za marketing. 3Ulaganja u istraivanje trita. 5OsobljeIskustvo i kvalifikovanost naeg osoblja 4Obuka koju pruamo osoblju. 4

Stepen iskoritenosti kapaciteta osoblja . 5Stepen fluktuacije osoblja. 5Koritenje profesionalnih poslovnih savjetnika 5Fiziki resursiRaspoloivost odgovarajuim graevinskimobjektima.

4

Povoljnost lokacije graevinskih objekata. 5Efikasnost oprema (suvremenost, iskoritenost ) 3Fleksibilnost opreme. 4Finansijski resursi

Raspoloivost finansijskih sredstava. 3Sistemi finansijske kontrole i budeti. 5Usklaenost finansijskih sredstava sa rastompreduzea.

3

Razvijenost sistema finansijskog informisanja. 5

6.2. S.W.O.T. analizaPoslije identifikacije osnovnih vanjskih i unutranjih faktora od kojih zavisi uspjenostposlovanja mogue je izvriti njihovo uzajamno/unakrsno poreenje, tzv. S.W.O.T.analizu (S strenghts/snage; W weaknesses/slabosti; O opportunities/anse; Tthreats/prijetnje).

S.W.O.T. analiza je korisno orue za ocjenu relativne povoljnosti pozicije koju zauzimapreduzee u okruenju i njegove osposobljenosti da uspjeno posluje. Za potrebekreiranja matrice koristiemo se informacijama iz predhodne dvije tabele pri emu emouvrstiti samo one faktore koji imaju izraen utjecaj (ocijenjen stepenom relativnevanosti 4 i 5)

Stranica 18 od 37


19/37

Tabela 6.3. Matrica S.W.O.T. analize

SNAGE

Dobra cjenovna politika u odnosu na prosjek

grane.

Dostignut je znaajan nivo zadovoljavanjapotreba i elja kupaca.

Tekui prodajni trendovi na tritu

Marketing plan i budet za marketing.

Stepen iskoritenosti kapaciteta osoblja .

Stepen fluktuacije osoblja.

Raspoloivost odgovarajuim graevinskimobjektima.

Povoljnost lokacije graevinskih objekata.

Sistemi finansijske kontrole i budeti.

SLABOSTI

Usporedba ostvarene prodaje

s instaliranim kapacitetima

Iskustvo i kvalifikovanostnaeg osoblja

Obuka koju pruamoosoblju.

Koritenje profesionalnih

poslovnih savjetnika

Fleksibilnost opreme.

ANSE

Pregovaraka mokupaca.

Pregovaraka modobavljaa

Brzina uvoenja inovacija u proizvodniproces

Inovacije u tehnologiji koritenja proizvoda

ivotni stil

Drutvena odgovornost

InvesticijePromjena postojeeg politikog ureenja.

Tekue promjene pravnog sistema

Ekoloki standardi.

PRIJETNJE

Pritisak od zamjenskihproizvoda.

Invacije u tehnologijikoritenja proizvoda

Poslovna etika

Kreditna politika.

Nacionalni dohodak.

Postojee politiko ureenje.

6.3. Poslovna strategijaPolazei od pretpostavke da poslovna strategija treba da omogui postizanje trine,tehnoloke, trokovne i menaderske sinergije, a imajui u vidu faktore iz eksternog iinternog okruenja navedene u S.W.O.T. matrici, u nastavku emo definisati opte

poslovne strategije koje emo provoditi u naem poslovanju.Koristei se identifikovanim snagama i ansama uinit emo maksimalne napore da

steknemo konkurentsku prednost na ciljnom tritu. Isto tako emo nastojatiunaprijediti i druge nae snage te iskoristiti anse koje se ukau u narednom perioduposlovanja.

Pristupit emo izradi programa za prevazilaenje i otklanjanje uoenih slabosti u tokraem vremenskom periodu pri emu emo posebnu panju posvetitiidentifikovanim prijetnjama za nae privredno drutvo.

Stranica 19 od 37


20/37

6.4. Poslovni ciljeviNa temelju vizije, misije, stratekih ciljeva preduzea i definiranih strategijaimplementacijom preduzetnike ideje planiramo ostvariti sljedee poslovne ciljeve:

Poveati obim proizvodnje lisnatog tijesta za 100%, a peciva za 50 % u prvojgodini poslovanja.

U narednim godinama poslovanja poveavati obim proizvodnje lisnatog tijesta nagodinjem nivou za 8%, a obim proizvodnje peciva za 5%.Poveavati na godinjem nivou obim proizvodnje osnovnih vrsta hljeba za 2%, a

specijalnih vrsta hljeba za 2,5%Uposliti 4 nova zaposlenika.Ostvariti poveanje neto dobiti za 8 % na godinjem nivouUnaprijediti postojei gotovinski tok ime emo osigurati kratkoronu i

dugoronu likvidnost privrednog drutva.

6.5. Organizacijska shemaNa bazi Statuta privredno drutvo je organizovano po funkconalnom principu.

Organizacijsku strukturu Tuzlapec do.o.o prikazujemo na slici 6.1.

Top menader

Marketing Proizvodnja Raunovodstvo Razvoj

Slika 6.1. Organizacijska struktura Tuzlapec d.o.o.

Top menader ima zadatak da rukovodi poslovanje cijelog preduzea. On usklauje iorkestrira rad poslovnih funkcija te menadera i zaposlenika. Top menader zastupaprivredno drutvo pri emu ima sva ovlatenja odreena zakonom i Statutom drutva.Funkcija marketinga objedinjuje poslove istraivanja marketinga, nabavke, skladitenja iprodaje. Funkcija proizvodnje ima zadatak da planira, organizuje i izvodi poslove vezaneza proizvodnju gdje se prvenstveno misli na osiguranje adekvatnih tehnolokih postupakakoji e dovesti do kvaliteta proizvoda zahtijevanog od strane potroaa. Raunovodstvo uprincipu prati cjelokupno poslovanje preduzea izraeno materijalnim i vrijednosnimpodacima. Zadatak funkcije razvoja je u stalnom istraivanju novih trinih ansi iodmjeravanju internih mogunosti prema njima u cilju njihovog efikasnog koritenja.

Stranica 20 od 37


21/37

6.6. Struktura menadmenta i zaposlenihPopunjenost organizacione strukture (slika 6.1.) menaderima i zaposlenicima sapostojeim kvalifikacionim sposobnostima prikazan je u tabeli 6.4.

Broj izvrilaca po kvalifikacionoj strukturi

Stepen strune spreme

Menaderi i zaposenici

VII VI IV IIIUkupno

Menadment 2 1 3Direktor 1 1Menader proizvodnje 1 1Menader ekon.-finans. poslova 1 1Zaposlenici 1 6 9 16Zaposlenici u proizvodnji 1 4 3 8Zaposlenici u transportu 1 3 4Zaposlenici u trgovini 1 1Zaposlenici u administraciji 1 1Zaposlenici na odravanju higijene 2 2Ukupno 2 2 6 9 19

Tabela 6.4. Kvalifikaciona struktura menadera i zaposlenika prije realizacije projekta

Poslove direktora privrednog drutva obavlja vlasnik, poduzetnik-osniva MehmedMehmedovi. Pored ovih poslova on je zaduen i za poslove razvoja te je direktnijeukljuen u poslove istraivanja trita u okviru funkcije marketinga. MehmedoviMehmed je zavrio Tehnoloki fakultet 1988. godine u Tuzli. Do osnivanja vlastitogpreduzea radio je u dvije renomirane industrijske pekare (Klara d.d. Zagreb i Klas d.d.Sarajevo) na organizacionim poslovima proizvodnje hljeba, peciva, lisnatog tijesta ikolaa. U okviru obavljanja svojih poslova bio je povremeno ukljuivan i u timove zaistraivanje trita za nove proizvode. Obrazovni nivo, steeno radno iskustvo i pokazaniuspjeh u rukovoenju vlastitim privrednim drutvom te visoke moralne odlike ovog

menadera predstavljaju garanciju daljnjeg napredovanja privrednog drutva.Poslove menadera proizvodnje obavlja Suljo Suljikoji je takoer zavrio Tehnolokifakultet 1988. godine u Tuzli. Prva radna iskustva stekao je u privrednom drutvu Pekared.d. Tuzla na poslovima tehnologa zaduenog za kvalitet. Od osnivanja Tuzlapecd.o.o. zajedno sa preduzetnikom osnivaem uestvuje u rjeavanju svih bitnih pitanjavezanih za proizvodnju. Neposredno rukovodi zaposlenicima u proizvodnji, transportu iodravanju higijene gdje pokazuje naglaene organizacijske sposobnosti u sistemuvoenja, motiviranja i nagraivanja zaposlenika.Menader zaduen za ekonomskp-financijske poslove gospodin Bajro Bajri, dipl.ecc.zavrio je Ekonomski fakultet u Tuzli 2000. godine. Njegovo prvo zaposlenje bilo je ufirmi Tuzlapec d.o.o Tuzla. On organizira poslove iz funkcije raunovodstva i

marketinga i organizira rad zaposlenika u administraciji i trgovini.Kvalifikaciona struktura zaposlenika kao i njihovo iskustvo omoguavaju realizacijukratkoronih i dugoronih ciljeva poslovanja kao i njegove misije.Kako se ovim poduzetnikim projektom predvia poveanje proizvodnje svih vrstaproizvoda, a posebno peciva i lisnatog tijesta to e biti zahtijevano dodatno upoljavanjezaposlenika. Dodatno se planira uposliti tri nova zaposlenika u proizvodnji od kojih ejedno biti sa visokom strunom spremom na radno mjesto tehnologa za kvalitet, i dvojesa srednjom strunom spremom na radna mjesta pekar-slastiar.

Stranica 21 od 37


22/37

6.7. Terminski plan implementacije poduzetnikog projektaPlan implementacije poduzetnikog projekta odvijat e se kroz realizaciju aktivnosti ijeodvijanje se prikazuje u tabeli 6.5.

Oktobar 2004. Novembar 2004. Decembar 2004.

Aktivnost 1

Aktivnost 2

Aktivnost 3

Aktivnost 4

Aktivnost 5

Aktivnost 6

Aktivnost 7

Aktivnost 8

Tabela 6.5. Terminki plan imlementacije poduzetnikog projekta

Legenda:Aktivnost 1. Prikupiti vlastita sredstva te identificirati izvore kapitala za pribavljanje

dodatnih sredstava:Aktivnost 2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju poduzetnikog projekta.Aktivnost 3. Prikupiti ponude te odabrati najpovoljnijeg ponuaa.Aktivnost 4. Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-opremuAktivnost 5. Nabaviti i montirati opremu.Aktivnost 6. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute.Aktivnost 7. Angaovati potrebne zaposlenike.Aktivnost 8. Otpoeti proizvodnju na novim mainama.

Stranica 22 od 37


23/37

7. PRAVNI ASTPEKT

7.1. Pravno organizacioni oblikTuzlapec d.o.o. je organizovano na osnovu Odluke o osnivanju drutva sa ogranienomodgovornou. Odluku je donio poduzetnik-osniva gospodin Mehmed Mehmedovi.

Privredno drutvo je registrovano kod Vieg suda u Tuzli 27.12.2001. godine podbrojem U/I-1240/01, a sa radom je poelo od januara 2002. godine. U osnivakoj Odlucisu istakvnuti podaci: o vlasniku privrednog drutva; firmi, sjeditu i djelatnosti drutva,osnovnom kapitalu i visini udjela, poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; pravima iobavezama lana drutva; nainu izmirivanja trokova osnivanja; imenovanja uprave,zastupanja drutva i registracije; vrijeme na koje se drutvo osniva i zavrne odredbe.Pored Odluke o osnivanju doneen je i Statut drutva u okviru koga su detaljnijerazraeni pojedini dijelovi iz Odluke o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou.Statut je najvaniji pravni akt u privrednom drutvu pa on sadri i odreene odredbe izkojih se izvode drugi pravni akti: odluke i pravilnici. Prema Statutu osnivaki ulogvlasnika iznosi 200.000 KM od ega je u novcu 120.000 KM a 80.000 KM u stvarima

(zemljite i graevine). U dijelu Statuta koji regulie vo

enje poslova i zastupanje drutvaodreeno je da poslovanje drutva vodi uprava drutva. Upravu drutva ini lice koje je

imenovano na funkciju top menadera (direktora). Statutom je predvieno da eprivredno drutvo biti organizovano po funkcionalnoj organizacijskoj strukturi.Funkcionalna organizacijska struktura predvia postojanje sljedeih funkcionalnihcjelina: marketing, proizvodnja, raunovodstvo, razvoj.

7.2. Opi i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi s proizvodom

Preduzee e obavljati poslove iz domena proizvodnje i trgovine. Shodno tome nanjegovo poslovanje e imati direktan uticaj zakonski i podzakonski propisi (uredbe,

pravilnici, rjeenja, odluke) , propisi koji reguliu poslovanje privrednih subjekata kojiobavljaju pomenutu djelatnost doneseni na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH,Tuzlanskog kantaona i Opine Tuzla.Vaniji opi propisi koji reguliu pomenutu oblast su:

Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Slubene novine Federacije BiH"br. 64/04)

Zakon o trgovini ("Slubene novine Federacije BiH" br. 64/04 i 12/05) Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Slubene novineFederacije BiH" broj 4/00) Zakon o kontroli cijena ("Slubene novine Federacije BiH" broj 2/95) Zakon o zatiti potroaa ("Slubeni glasnik BiH" broj 25/06)

Stranica 23 od 37


24/37

8. FINANSIJE

8.1. Dosadanji rezultata poslovanjaPrivredno drutvo Tuzlapec d.o.o. je u dosadanjem poslovanju biljeilo pozitivnefinansijske rezultate ije veliine najegzatnije moemo sagledati iz redigovanih zvaninih

financijskih izvjetaja (bilansa stanja i bilansa uspjeha).Novani iznosi u KMO P I S AOP

2002. 2003. 2004.AKTIVA (SREDSTVA)A. UPISANI A NEUPLAENI KAPITALB. STALNA SREDSTVA 620.000 560.000 528.9841. Nematerijalna sredstva 20.000 20.000 20.0002. Materijalna sredstva 600.000 540.000 508.9843. Financijska sredstvaC. TEKUA SREDSTVA 126.000 124.877 120.0001. Zalihe 50.000 60.000 57.0002. Potraivanja 70.000 59.877 55.0003.Ulaganja

4. Gotovina u banci i blagajni 6.000 5.000 8.000D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALAUKUPNO AKTIVA (SREDSTVA) 746.000 684.877 648.984Vanbilansna evidencijaPASIVA (KAPITAL I OBAVEZE)A. KAPITAL 400.000 429.877 468.984B. OBAVEZE 346.000 255.000 180.0001. Dugorone obaveze 200.000 120.000 85.0002. Tekue obaveze 146.000 135.000 95.000

UKUPNA PASIVA (KAPITAL I OBAVEZE) 746.000 684.877 648.984Vanbilansna evidencija

Tabela 8.1. Redigovani bilans stanja za 2002.,2003. i 2004. godinu

Novani iznosi u KMO P I S AOP2002. 2003. 2004.

Prihodi od prodaje 995.900 1.085.192 1.163.520Trokovi prodaje 966.023 1.041.784 1.105.344Dobit prije oporezivanja 29.877 43.408 58.176Porez na dobit 0 6.511 12.217Dobit poslije poreza 29.877 36.897 45.959Vanredni prihodi 6.000 8.000Vanredni rashodi 3.400 9.950Dobit od vanrednih stavki 2.600Gubitak od vanrednih stavki 1.950Porez na dobit od vanrednih stavki 390

Neto dobit od vanrednih stavki 2.210Neto dobit za period (203+210) ili (203-208) 29.877 39.107 45.959Gubitak za period (204+208) ili (210-204) < 0

Tabela 8.2. Redigovani bilans uspjeha za 2002.,2003. i 2004. godinu

Stranica 24 od 37


25/37

8.2. Potrabna ulaganja i izvori ulaganja

Poduzetnikim projektom se predviaju ulaganja u nabavku opreme za proizvodnjupeciva i lsinatog tijesta. Pored ulaganja u opremu poduzetnik e uloiti i dio sredstava utekua sredstva odnosno zalihe sirovina neophodnih za odvijanje poveanog obima

proizvodnje. U tabeli 8.3. dat je pregled strukture ulaganja.

Konto Strukturni elemenit ulaganja Iznos u KM

0 Stalna sredstva 120.000,00

1 Zalihe 30.000,00

Ukupna vrijednost ulaganja 150.000,00

Tabela 8.3. Struktura ulaganja

Ulaganja e se izvriti iz vlastitih izvora i kredita Tuzlanske banke d.d. Tuzla. Pregledstrukture izvora ulaganja dat je u tabeli 8.4.

Izvori sredstava Iznos u KM Omjer u %Vlasitita sredstva 30.000,00 20,00%

Pozajmljena (tua) sredstva 120.000,00 80,00%

Ukupno sredstava 150.000,00 100,00%

Tabela 8.4. Struktura izvora ulaganja

8.3. Otplatni (amortizacioni) plan

Ulaganja e se izvriti u skladu sa dinamikom opisanom u treem dijelu poduzetnikogprojekta dok e aktiviranje sredstava biti u januaru 2005. godine kada e biti i knjienanabavka opreme. Oekujemo da kredit Tuzlanske banke d.d. bude odobren u skladu sa

vaeeom ponudom, u kojoj su sadrani sljedei elementi: iznos kredita je 120.000 KM,rok otplate 60 mjeseci bez grace perioda, poetak otplate januar 2005. godina,amortizacija zajma jednakim dekurzivnim anuitetima, godinja kamatna stopa 10%,obraun kamata dekurzivno mjeseno po relativnoj kamatnoj stopi na ostatak duga. Naosnovu ovih elemenata uraen je otplatni (amortizacioni) plan ije elementeprikazujemoo u tabeli 5.5.Elemente otplatnog plana smo izraunali primjenom sljedih relacija uz koritenjeExcela.

65,549.21008333,1

)1008333,1(008333,1000.120

1

)1(60

60

=

=

=

n

n

r

rrKa pri emu je

00833,110012

10

1 =+=r mjeseni dekurzivni kamatni faktor

121001

=

pKI prva kamata 11 Iab = prva otplata 11 bKR = prvi ostatak duga

121001

=

pRI mm mm Iab = mmm bRR = 1 za ostale redove optlatnog plana

Stranica 25 od 37


26/37

Periodmjesec

Dug iostatak duga

Kamata Otplata Anuitet

120.000,00

1 118.450,35 1.000,00 1.549,65 2.549,65

2 116.887,80 987,09 1.562,56 2.549,65

3 115.312,22 974,06 1.575,58 2.549,65

4 113.723,50 960,94 1.588,71 2.549,65

5 112.121,56 947,70 1.601,95 2.549,656 110.506,26 934,35 1.615,30 2.549,65

7 108.877,50 920,89 1.628,76 2.549,65

8 107.235,16 907,31 1.642,33 2.549,65

9 105.579,14 893,63 1.656,02 2.549,65

10 103.909,33 879,83 1.669,82 2.549,65

11 102.225,59 865,91 1.683,73 2.549,65

12 100.527,83 851,88 1.697,77 2.549,65

13 98.815,91 837,73 1.711,91 2.549,65

14 97.089,73 823,47 1.726,18 2.549,65

15 95.349,17 809,08 1.740,56 2.549,65

16 93.594,10 794,58 1.755,07 2.549,65

17 91.824,40 779,95 1.769,69 2.549,65

18 90.039,96 765,20 1.784,44 2.549,65

19 88.240,65 750,33 1.799,31 2.549,65

20 86.426,34 735,34 1.814,31 2.549,65

21 84.596,92 720,22 1.829,43 2.549,6522 82.752,25 704,97 1.844,67 2.549,65

23 80.892,20 689,60 1.860,04 2.549,65

24 79.016,66 674,10 1.875,54 2.549,65

25 77.125,49 658,47 1.891,17 2.549,65

26 75.218,55 642,71 1.906,93 2.549,65

27 73.295,73 626,82 1.922,82 2.549,65

28 71.356,88 610,80 1.938,85 2.549,65

29 69.401,88 594,64 1.955,00 2.549,65

30 67.430,58 578,35 1.971,30 2.549,65

31 65.442,86 561,92 1.987,72 2.549,65

32 63.438,57 545,36 2.004,29 2.549,65

33 61.417,58 528,65 2.020,99 2.549,65

34 59.379,75 511,81 2.037,83 2.549,65

35 57.324,93 494,83 2.054,81 2.549,65

36 55.252,99 477,71 2.071,94 2.549,65

37 53.163,79 460,44 2.089,20 2.549,6538 51.057,18 443,03 2.106,61 2.549,65

39 48.933,01 425,48 2.124,17 2.549,65

40 46.791,14 407,78 2.141,87 2.549,65

41 44.631,42 389,93 2.159,72 2.549,65

42 42.453,70 371,93 2.177,72 2.549,65

43 40.257,84 353,78 2.195,86 2.549,65

44 38.043,67 335,48 2.214,16 2.549,65

45 35.811,06 317,03 2.232,61 2.549,65

46 33.559,84 298,43 2.251,22 2.549,65

47 31.289,86 279,67 2.269,98 2.549,65

48 29.000,96 260,75 2.288,90 2.549,65

49 26.692,99 241,67 2.307,97 2.549,65

50 24.365,79 222,44 2.327,20 2.549,65

51 22.019,19 203,05 2.346,60 2.549,65

52 19.653,04 183,49 2.366,15 2.549,6553 17.267,17 163,78 2.385,87 2.549,65

54 14.861,42 143,89 2.405,75 2.549,65

55 12.435,62 123,85 2.425,80 2.549,65

56 9.989,60 103,63 2.446,02 2.549,65

57 7.523,20 83,25 2.466,40 2.549,65

58 5.036,25 62,69 2.486,95 2.549,65

59 2.528,57 41,97 2.507,68 2.549,65

60 0,00 21,07 2.528,57 2.549,65

3.957.446,63 32.978,72 120.000,00 152.978,72

Tabela 8.5. Otplatni (amortizacioni) plan

Stranica 26 od 37


27/37

8.4. Projekcija oekivanih primitakaOsnovna namjena prezentiranog primjerka poduzetnikog projekta je da prui uvjerenjakreditoru da e odobrena sredstva moi biti pravovremeno vraena zajedno sapripadajuim kamatama. Zbog toga u nastavku neemo odvojeno posmatrati uinkeulaganja u novu opremu koja se finansira sredstvima zahtijevnim ovim projektom, nego

emo pokazatelje prikazivati sumarno za planirani ukupni obim proizvodnje Tuzlapecad.o.o. Tuzla. Na bazi pokazatelja o oekivanom obimu proizvodnje po pojedinim vrstamaproizvoda iz proizvodnog programa i prosjenih cijena za 1.000 grama proizvodaizraunali smo i oekivane prihode od prodaje po godinama za pojedine vrste proizvoda.Pokazatelji o oekivanim prihodima dati su u tabeli 8.6.

PROJEKCIJA PRIHODA OD PRODAJE

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

PROIZVODNIPROGRAM

Prosjenacijena za

1000grama KM KM KM KM KM

Osnovne vrste hljeba 1,02 468.742 477.933 487.124 496.315 505.506

Specijalne vrste hljeba 1,59 335.488 343.670 351.853 360.036 368.218

Peciva 1,50 497.196 530.342 546.916 563.489 580.062

Lisnata tijesta 4,00 90.400 94.016 97.632 101.248 104.864

Ukupno 1.391.826 1.445.962 1.483.525 1.521.087 1.558.650

Tabela 8.6. Oekivani iznosi prihoda od prodaje za period 2005.-2009.

Pored oekivanih prihoda od prodaje oekuju se i vanredni prihodi iji e iznosti bit datiu tabeli 8.8.

8.5. Projekcija oekivanih izdatakaU narednom dijelu emo dati prikaz oekivanih izdataka poslovanja. Sistematizacijaizdataka izvrena je prema analitikom kontnom planu za preduzea. Sumarne iznose

izdataka prikazujemo u tabeli 8.7. dok se analitiki iznosi pojedinih izdataka mogupogledati u prilogu ovog poduzetnikog projekta.

OEKIVANI IZNOSI

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.ELEMENTIKM KM KM KM KM

Ulaganja u stalna sredstvaUlaganja u tekua sredstvaTrokovi poslovanja 1.208.676 1.253.628 1.290.181 1.318.777 1.347.280Materijalni trokovi i amortizacija 869.901 901.856 925.622 949.511 973.529Trokovi sirovina i materijala 722.915 750.651 770.080 789.509 808.938Trokovi energije 78.486 81.529 84.691 87.977 91.391Trokovi rezervnih dijelova 6.000 6.400 6.800 7.200 7.600Trokovi sitnog inventara 2.500 2.775 3.050 3.325 3.600Amortizacija 60.000 60.500 61.000 61.500 62.000Trokovi zaposlenih 278.712 292.648 306.642 312.856 319.183Trokovi usluga 44.268 46.225 48.216 50.241 52.303Trokovi finansiranja 15.795 12.900 9.702 6.168 2.265Ukakulis. rezervis. za rizike i obaveze 55.673 57.838 59.341 60.843 62.346Vanredni rashodi 8.850 9.180 9.447 9.657 9.867Ukupno 1.273.200 1.320.647 1.358.969 1.389.278 1.419.494

Tabela 8.7. Oekivani izdaci za period 2005.-2009.

Stranica 27 od 37


28/37

Stranica 28 od 37

8.6. Raspodjela oekivanih izdatakaNa bazi pokazatelja o oekivanim primicima i izdacima prikazanim u predhodne dvije tabelekreiramo tabelu 8.8. u kojoj je na bazi pomenutih pokazatelja izraunata bruto dobit, te porezi ineto dobit po godinama u posmatranom periodu.

OEKIVANI IZNOSI

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.ELEMENTI

KM KM KM KM KMI PRIMITCI (1+2+3) 1.402.960 1.457.529 1.495.393 1.533.256 1.571.1191. Prihodi od prodaje 1.391.826 1.445.962 1.483.525 1.521.087 1.558.6502. Izvori finansiranja2.1. Vlastita sredstva2.2. Krediti3. Vanredni prihodi 11.135 11.568 11.868 12.169 12.469II IZDATCI (4+5+6+7+8) 1.273.200 1.320.647 1.358.969 1.389.278 1.419.4944. Ulaganja u stalna sredstva5. Ulaganja u tekua sredstva6. Trokovi poslovanja 1.208.676 1.253.628 1.290.181 1.318.777 1.347.2806.1. Materijalni trokovi i amortizacija 869.901 901.856 925.622 949.511 973.5296.1.1. Trokovi sirovina i materijala 722.915 750.651 770.080 789.509 808.9386.1.2. Trokovi energije 78.486 81.529 84.691 87.977 91.3916.1.3. Trokovi rezervnih dijelova 6.000 6.400 6.800 7.200 7.6006.1.4. Trokovi sitnog inventara 2.500 2.775 3.050 3.325 3.6006.1.5 Amortizacija 60.000 60.500 61.000 61.500 62.0006.2. Trokovi zaposlenih 278.712 292.648 306.642 312.856 319.1836.3.Trokovi usluga 44.268 46.225 48.216 50.241 52.3036.4. Trokovi finansiranja 15.795 12.900 9.702 6.168 2.2657. Ukakulis.rezervis. za rizike i obaveze 55.673 57.838 59.341 60.843 62.3468. Vanredni rashodi 8.850 9.180 9.447 9.657 9.867III BRUTO PRIMICI (BRUTO DOBIT) 129.761 136.882 136.424 143.978 151.626IV Porez na dobit 30% 38.928 41.065 40.927 43.193 45.488V NETO PRIMITCI 90.832 95.818 95.497 100.785 106.138

Tabela 8.8.Raspodjela oekivanih izdataka za period 2005.-2009.

Poduzetnikim projektom se, kako je to istaknuto u treem dijelu, planira ulaganje u 2004. godini,zbog ega su redovi u tabeli koji bi trebali sadravati pokazatelje izvora finansiranja i ulaganjaostali prazni. Tabela 8.8. u kategoriji izdataka sadri i izdatke za amortizaciju. Amortizacija jetroak stalnih sredstava. Ona je obraunska kategorija i po svojoj sutini nije izdatak kao to je tosluaj sa drugim trokovima poslovanja.1Na bazi pokazatelja iz tabele 8.8. kreirani su pokazatelji gotovinskog toka za pojedine godinekoje prikazujemo u narednih pet tabela.Pokazatelji iz tabela od 8.9. do 8.13. ukazuju na kontinuirano ostvarivanje pozitivnoggotovinskog toka to znai da privredno drutvo Tuzlapec d.o.o. nee imati problema savraanjem pozajmljenih novanih sredstava. Iz tabela uoavamo kontinuirani rast neto dobiti i

gotovine to e za posljedicu imati poveanu likvidnost poslovanja na jednoj strani ali i stvoritipretpostavku za kumuliranje financijskih sredstava za nova ulaganja u materijalnu ili financijskuimovinu preduzetnika.

1Znaajan broj autora amortizaciju ne uvrtava u izdatke zbog njenog posebnog karaktera troka. Raunskigledano ona predstavlja svojevrsno rezervisanje sredstava i ukoliko ne bi bila uvrtena u izdatke ona e zasvoj iznos uveati gotovinski saldo prije kredita. U sluaju uvrtavanja amortizacije potrebno je zbrojitiiznos amortizacije i gotovinskog salda prije kredita ime se rjeava ovaj problem ali i drugi vezani zazvanine bilansne sheme.


29/37


30/37


31/37


32/37


33/37


34/37

Stranica 34 od 37

8.7. Trina ocjena projektaKako bismo pokazali uspjenost poduzetnikog projekta najprije emo na bazioekivanih pokazatelja iz predhodnih tabela prikazati bilans stanja i bilans uspjeha zaperiod vraanja kreditnih sredstava.

OEKIVANI NOVANI IZNOSI

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.O P I S AOP

KM KM KM KM KM

AKTIVA (SREDSTVA)A. UPISANI A NEUPLAENI KAPITALB. STALNA SREDSTVA 588.984 528.484 497.484 465.984 433.9841. Nematerijalna sredstva 20.000 20.000 20.000 20.000 20.0002. Materijalna sredstva 568.984 508.484 477.484 445.984 413.9843. Financijska sredstvaC. TEKUA SREDSTVA 107.470 176.543 220.280 262.423 296.8201. Zalihe 48.133 62.189 82.436 121.089 139.0062. Potraivanja 53.217 102.559 123.627 126.757 129.8883.Ulaganja

4. Gotovina u banci i blagajni 6.120 11.794 14.217 14.577 27.926

UKUPNO AKTIVA (SREDSTVA) 696.454 705.027 717.764 728.407 730.804PASIVA (KAPITAL I OBAVEZE)A. KAPITAL 482.771 521.699 562.764 576.407 590.804B. OBAVEZE 213.683 183.328 155.000 152.000 140.0001. Dugorone obaveze 74.500 62.500 50.000 47.000 45.0002. Tekue obaveze 139.183 120.828 105.000 105.000 95.000

UKUPNA PASIVA (KAPITAL IOBAVEZE) 696.454 705.027 717.764 728.407 730.804

Tabela 8.14. Oekivani novani iznosi u bilansu stanja za period 2005.-2009.

OEKIVANI NOVANI IZNOSI

O P I S AOP2005. 2006. 2007. 2008. 2009.KM KM KM KM KM

Prihodi od prodaje 1.391.826 1.445.962 1.483.525 1.521.087 1.558.650Trokovi prodaje 1.264.349 1.311.467 1.349.522 1.379.621 1.409.626Dobit prije oporezivanja 127.476 134.495 134.002 141.467 149.024Porez na dobit 38.243 40.348 40.201 42.440 44.707Dobit poslije poreza 89.233 94.146 93.802 99.027 104.317Vanredni prihodi 11.135 11.568 11.868 12.169 12.469Vanredni rashodi 8.850 9.180 9.447 9.657 9.867Dobit od vanrednih stavki 2.284 2.387 2.422 2.511 2.602Gubitak od vanrednih stavkiPorez na dobit od vanr. stavki 685 716 726 753 781Neto dobit od vanrednih stavki 1.599 1.671 1.695 1.758 1.821

Neto dobit za period (203+210)ili (203-208) 90.832 95.818 95.497 100.785 106.138Tabela 8.15. Oekivani novani iznosi u bilansu uspjeha za period 2005.-2009.

Na bazi pokazatelja iz bilansa stanja i bilansa uspjeha za period prije i poslije pokretanjapoduzetnikog projekta kreirat emo tabelu 8.11. u kojoj emo prikazati statikepokazatelje: profitabilnosti, solventnosti, likvidnosti i zeta skore modela ije tumaenjedajemo u prilogu ovog poduzetnikog projekta. Visoke vrijednosti izraunatihpokazatelja ukazuju na stabilnost poslovanja u narednom periodu.


35/37


36/37

8.8. Ocjena drutvene rentabilnosti

Realizacija poduzetnikog projekta pozitivno e uticati na djelimino rjeavanjecentralnog problema sa kojim se susree bosanskohercegovako drutvo, a to je problemnezaposlenosti. Naime, ovim projektom se predvia zapoljavanje etiri nova zaposlenika

to e imati posredne i neposredne koristi za drutvo.Projektom se predvia nabavka suvremene opreme koja e bitno utjecati na obim ikvalitet proizvodnje. Ova injenica e opredijeliti i konkurenciju na nabavku slineopreme to e svakako imati utjecaja na podizanje produktivnosti, ekonominosti irentabilnosti u privrednim drutvima koja posluju u ovoj grani industrije.I na kraju treba istai da realizacija ovog projekta nema tetnih dejstava za radnu iivotnu sredinu, odnosno projekat nee proizvesti tetna dejstva na ekologiju u mikro imakro okruenju.

8.9. Procjena rizika

Procjena rizika je u uskoj vezi sa identifikovanim faktorima prijetnji koje dolaze izeksternog okruenja i slabosti koje dolazi iz internog okruenja. Imajui u vidupokazatelje analize uspjenosti poduzetnikog projekta kao i opredjeljenje za realizacijupredloenih poslovnih strategija moemo konstatovati da ne postoje znaajniji rizici zarealizaciju poduzetnikog projekta.Za sluaj da doe do neto znaajnijih odstupanja dejstva predvienih faktora okruenjaona zbog stabilnosti tekueg poslovanja nemogu dovesti u pitanje povarat zahtijevanihkreditnih sredstava.

8.10.Obezbjeenje sredstava iz tuih izvora (kreditnih sredstava)

Za obezbje

enje sredstava iz kredita Tuzlanske banke privredno drutvo Tuzlapec d.o.o.nudi:Mjenicu privrednog drutva Tuzlapec d.o.o. Tuzla.Vlastitu mjenicu vlasnika gospdina Mehmeda Mehmedovia.Upis hipoteke na opremu finansiranu kreditnim sredstvima banke.

Stranica 36 od 37


37/37

PRILOZISainiti specifikaciju priloga.

Stranica 37 od 37

Documents

Biznis Plan Proizvodnja