Bl. Elizabeta od Presv. Trojstva (†1906.) · stupam za Isusom ovim kriænim putem kojim me vodi. Bl. Elizabeta od Presv. Trojstva (†1906.) 10 s marijom po svijetu LISTOPAD ISSN

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

LIST

OPAD

201

0.

ISS

N 1

331-

1476

10

Sveta krunica! To je lanac ljubavi koji nas ujedinjuje s Marijom. O Marijo, svaki dan te iznova molim, daj da moje srce bude uvijek Ëisto i ponizno... pomozi mi da stupam za Isusom ovim kriænim putem kojim me vodi.

Bl. Elizabeta od Presv. Trojstva (†1906.)

s m a r i j o m p o s v i j e t u10LISTOPAD

ISSN 1331 - 1476

ProročkaulogaU Starom zavjetu Bog je izabranom narodu slao proroke, da mu prenose njegovu volju i poruke. BuduÊi da je narod Boæji nerijetko skretao s pra voga puta i na Boga zaboravljao, proroci ga nisu πtedjeli. I narod i njegove predvod-nike korili su πto su se Bogu iznevjerili, opominjali su ih da su na krivu putu i pozivali nek se Bogu obrate i na pravi put vrate. Meutim, istinu nije bilo lako sluπati, pa su glasnici Boæji mahom zavrπavali kamenovanjem, a onaj posljednji - razapet je na kriæ!

I u Novom zavjetu Bog πalje glasnike svome novom narodu s istim zadatkom. Njih prepoznajemo i danas u njegovoj Crkvi u apostolskim nasljednicima bis-ku pima i njihovim suradnicima sveÊe-nicima i akonima. Bog i u naπe doba preko njih svome novom narodu prenosi svoju volju navjeπÊivanjem evaneoske istine. BuduÊi da je istinu i danas teπko prihvatiti jer ona najviπe boli, ne treba nas Ëuditi da je i u naπe doba ”proroË-ka” rijeË toliko puta na noæ doËekana te da proroËka sudbina naπeg vremena nije drukËija od starozavjetne. Nije li sam Isus rekao, ako su njega progonili, da Êe i njih progoniti (usp. Iv 15, 20)?!

Po sakramentu krπtenja, svi Ëlanovi novoga naroda Boæjega dionici su Kristove ”proroËke” sluæbe. Ona je oso-bito vaæna u æivotu krπÊanskih rodite-lja, jer se njihova odgojna uloga ”teπko moæe iËim drugim zamijeniti”. Budu-Êi da ”daju djeci æivot, oni imaju vrlo teπku obvezu da ih odgajaju, i zato ih treba priznati kao prve i povlaπtene odgojitelje svoje djece” (Deklaracija o krπÊanskom odgoju, 3). Kao takvi, oni su stoga duæni briæno pratiti rast i razvoj svoje djece, upuÊi vati ih na pravi put i na njemu ih pra titi, upo-zoravati ih ako s njega skre nu, prekoravati ih da ostave zlo druπtvo ako su u nj upali te da æive odgovorno pred Bogom i pred ljudima... ©kola, druπtvo i Crkva u tome im mogu pomoÊi, ali ne ih i zamijeniti. Jesu li danaπnji roditelji, zbog prevelike ljubavi i skrbi za svoju djecu, spre mni uvidjeti da je njihovo dijete skrenulo s pravoga puta, prekoriti ga, ukazati mu na zlo i po zvati ga da se oduπevi za dobro i za nj se odluËi? Ili Êe mu u svemu popuπtati, kako bi na nj ostavili dojam ”dobrih” roditelja? Za Isusa je reËeno da je ”napredovao u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi” (Lk 2, 52). Molimo i radimo da se to mogne reÊi i za naπu djecu i mlade pod briænim okom majke koja ih je rodila i nebeske Majke koja ih zagovara i πtiti.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

Split, 2010. Godina XLVIII. Cijena: 7 kn

MARIJA 10.indd 1MARIJA 10.indd 1 9/14/10 1:29 PM9/14/10 1:29 PM

282 - ”MARIJA” 10/2010.

Crne, jer su voljene”Gospe koje stoljeÊima Ëastimo kao crne izvorno su bile, redovito, ruæiËaste boje. Dodir s vremenom, uvjetima sredine i konzerviranja, zajedno s prilivom poboænika, doveli su do postupnog crnjenja rumenila”, tumaËi A. Barbero. Crno je ”oznaka duge poboænosti” u Ëast ”nekoga lika osobito Ëudotvornoga i uslijed toga ljubljenoga od vjernika: to nema veze ni s kakvim ezoterijskim legendama koje su nastale da bi protuma Ëile tu boju, ni s traæenjem veza s poga n skim æenskim boæanstvima”, pisala je o tome u Osservatore Romano (25. svibnja 2010.) povjesniËarka L. Scarffia, jed na od predavaËica na meunarodnom simpoziju ©tovanja, svetiπta i likovi eu ro p skih crnih Gospa, koji je odræan od 20. do 22. svibnja u Oropi i Crei, u Ita liji. Ne samo dim od voπtanica i zavjetnih svijeÊa, ”nego i dodir s lanenim uljem i mineralnim sastojcima. »injenica je da su Ëesto ti sveti likovi dugo vremena ostajali na mjestima kao πto su πpilje ili male kape-le, prije negoli su postavljeni u prava svetiπta, izloæeni su bili dakle vlazi, praπini koju su dizali hodoËasnici i td.”, primjeÊuje A. Barbe ro. Vrijeme i poboænost potamnjivali su Gospine liko-ve: koje su s onim poËet nim zatim ostali u vjerniËkoj poboænosti, u uspomenama, u puËkoj maπti, u preslicima koje su kopirali i πirili likove. Na simpoziju su izneseni rezultati istraæivanja koje je, preko on line, od prosinca 2008. do travnja 2009. proveo E. Rolando, koji je otkrio 745 crnih Gospa. Nove podatke donosit Êe na www.nigrasum.it. (MdD)

Kriza i obnova obitelji u Europi Na tu temu od 25. do 29. srpnja u Gos-pinu svetiπtu La Salette u Francuskoj, gdje se g. 1846. ukazala Gospa, odræan je peti meunarodni susret ekumensko-

ga obiljeæja. Tema obitelji ove je godine izabrana zbog toga πto je ona Ëesto predmet nerazumijevanja kulturnoga, druπtvenoga i religijskoga obiljeæja. (RV)

Blagoslov obnovljenoga kipaBenedikt XVI. posjetio je 24. lipnja Centar ”Don Orione” na Monte Mariju u Rimu i blagoslovio 9 m visok kip Gospe, Spasa rimskoga puka. Od bakra je i pozlaÊen, a izradio ga je æidovski kipar Arrigo Minerbi. Postavljen je g. 1953. kao zavjet rimskoga puka Gospi u tijeku II. svjetskog rata, a sruπio ga je vjetar 12. listopada 2009. s 19 m visoka postolja. Obnovljen je i 15. lipnja ponovno postavljen na toranj zgrade Centra ”Don Orione”. (RV)

”Zeleno hodočašće”Na Dan oËuvanja stvorenoga, 1. rujna, poËelo je u Esztergomu (Maarska) euharistijskim slavljem i blagoslovom hodoËasnika hodoËaπÊe na kojemu su sudjelovali biskupi i izaslanici europskih biskupskih konferencija, odgovorni za Ëuvanje stvorenog. Predvodio ga je kar-dinal P. Erdö, predsjednik Europskih biskupskih konferencija, a proπlo je Maarskom, SlovaËkom i Austrijom te zavrπilo 5. rujna euharistijskim slavljem u Gospinu svetiπtu Mariazell. Svrha je bila predstaviti Europi kako Crkva gleda na darove stvorenja i razmiπljati o temi Benedikta XVI. za Svjetski dan mira 2010. godine: „Ako æeliπ gajiti mir, Ëuvaj stvoreno“. (RV)

Krunica za vozačeBuduÊi da nije sigurno prstima ”prebira-ti” zrnca krunice i u isto vrijeme voziti, Wayne Kneeskern, iz Richlanda u ame-riËkoj saveznoj dræavi Iowe, izumio je krunicu za u automobil, koja se raala punih πest godina. Kupio je rastezljivu navlaku od tkanine za na upravljaË i na nju stavio zakovice srebrne boje za

s m a r i j o m p o s v i j e t u


”MARIJA” 10/2010. - 283

zrnca, igle za priËvrπÊiva nje medaljica i kriæiÊ. Tako je i uprav ljaË i krunica u isto vrijeme u ruci te se zrnca krunice mogu mirono ”prebirai”. Taj izum nudi i preko interneta. (GK)

Sjećanje na hodočašće u FatimuOd poËetka srpnja u fatimskom Gospinu svetiπtu na raspolaganju je omotnica s tiskanom poπtanskom markom koja podsjeÊa na Papin boravak u gradu-svetiπtu u svibnju 2010. Na marki, koju je izradila portugalska poπta, sluæbena je fotografija Benedikta XVI. raπirenih ruku, a iza njega snimka crkve Presv. Trojstva u kojoj je 12. svibnja slavio VeËernju sa sveÊenicima, redovnicima, akonima i sjemeniπtarcima, te se sutra-dan susreo s organizacijama socijalnog pastorala. Na omotnici je i crteæ arhitek-ta Tombazisa, autora crkve Presv. Trojstva, na kojemu su ilustrirani, osim nove crkve, kapela ukazanja, bazilika, molitvena ograda i gostinjci svetiπta. Omotnicom svetiπte æeli podsjeÊati Portugal i svijet na hodoËaπÊe Benedikta XVI. u kojemu je fatimska poruka naπla ”velikoga glasnika, u koliko je proroπtvo za Crkvu i svijet naπeg doba”. (Z)

Krunice za zatvorenikeUstanova Crown of Thorns Ujedinjenog Kraljevstva promiËe kruni-cu kao sredstvo za postignuÊe mira i πalje u Afriku razliËite materijale, kao misno ruho, kipove, preklopnice s razliËitim molitvenim obrascima i kru-nice. Na zahtjev da neπto viπe doznaju o krunici, ovih dana otpremila je pakete s knjiæicama o krunici veoma strogo Ëuvanim zatvorenicima po zatvorima u Zambiji. Ravnateljica veli da dobivaju brojna sliËna pisma od zatvorenika, pa i od onih koji su veÊ jednom nogom u grobu, a do njih su doπli u vezu sigurno preko kojega od zatvorskih kapelana. (Z)

Sto godina odHijacintina roenja

Ova godina u Gospinu svetiπtu u Fatimi odvija se u znaku 100. godiπnjice od

roenja fatimske vidjelice bl. Hijacinte Marto. Misao vodilja nadovezuje se na one iz prethodnih godina, pa je povezana s 10.

Boæjom zapovijeu Ne poæeli nikakve tue stvari - izabrano je geslo: Dijeli s

radoπÊu, kao Hijacinta. Ona je, naime, uvijek bila na raspolaganju Bogu i drugima u ærtvama, molitvama i milostinji. PolazeÊi od te Ëinje nice, za svaki mjesec pronaena je misao za katehezu na razliËitim razina-ma preko koje se potiËe na ljubav prema

drugima, velikoduπnost i solidar nost. Od 4. do 6. lipnja odræan je i znanstveni skup na

temu Hijacinta Marto: od susreta do suÊuti, kojemu su bili polaziπte blaæeniËin æivot i svjedo Ëan stvo. Na programu su bila predavanja, tematska produbljenja, trenuci

molitve, glazbena veËer i rasprave. PosjeÊenost je bila iznad svih oËekivanja. Nastupili su domaÊi i strani predavaËi, a naglasak je stavljen na Hijacintin æivot i svjedoËanstvo. Ona je bila i nadahnuÊe

godiπnjem hodoËaπÊu djece Gospi u Fatimu 9. i 10. lipnja. (wsf)

s m a r i j o m p o s v i j e t u


p a p a o m a r i j i

284 - ”MARIJA” 10/2010.

Dragi hodoËasnici, nasljedujmo Mariju, ËineÊi da u naπem æivotu ponovno odjekne njezin ”Neka mi bude”! Mojsiju je Bog naredio: ”Izuj obuÊu s nogu! Jer mjesto na kojem stojiπ sveto je tlo” (Izl 3,5). Tako je i uËinio; obut Êe ponovno sandale kad bude iπao osloboditi svoj narod iz egipatskog ropstva i voditi ga u obeÊanu zemlju. Ne radi se ovdje jednostavno o posjedu komada zemlje ili o onom nacionalnom teri-toriju na koji svaki narod ima pravo; doista, u brobi za osloboe-nje Izraela i za njegova izlaska iz Egipta, ono πto se Ëini oËevidnim iznad svega je pravo na slobodu klanjanja, na slobodu vlastitog πtovanja. Stoga tijekom povijesti iza-branog naroda, obeÊanje zemlje poprima sve viπe ovo znaËenje: zemlja je darovana da bismo imali neko mjesto posluπnosti, kako bi po-stojao prostor otvoren Bogu.

U naπe vrijeme, kad je vjera u toli-kim krajevima u opasnosti da se uga si poput plamena koji se viπe ne hrani, najvaænije je uprisutniti Bo -ga u ovom svijetu i ljudima njemu otvoriti pristup. Ne bilo kojem Bogu, nego onom koji je govorio na Sina-ju; Bogu kojega lice prepoznajemo u ljubavi sve do kraja (usp. Iv 13, 1), u Isusu Kristu raspetom i uskrsnulom.

Draga braÊo i sestre, klanjajte se Kristu Gospodinu u svojim srcima (usp. 1 Pt 3, 15)! Ne bojte se govoriti o Bogu i pokazivati bez srama zna-kove vjere, ËineÊi da pred oËima vaπih suvremenika sja svjetlo Kristo-vo, kako pjeva Crkva u noÊi Vazme-nog bdjenja koja raa ËovjeËanstvo kao Boæju obitelj.

BraÊo i sestre, na ovome mjestu zaËuuje promatrati kako se troje djece predalo unutarnjoj snazi koja ih je osvojila u ukazanjima Anela i nebeske Majke. Ovdje, gdje je toli-ko puta od nas traæeno da molimo krunicu, pustimo se privuÊi otajstvi-ma Kristovim, otajstvima Marijine krunice. Izgovaranje krunice dopu-πta nam da utvrdimo svoj pogled i svoje srce u Isusa, kao πto je Ëinila njegova Majka, nenadmaπiv model kontemplacije Sina. U razmatranju otajstava radosti, svjetla, muke i slave dok izgovaramo ”Zdravoma-rije”, razmatramo cjelokupno otaj-stvo Isusa, od Utjelovljenja do Kriæa i do slave UskrsnuÊa; razmatramo intimno Marijino sudjelovanje u tom otajstvu i svoj æivot u Kristu danas, koji se predstavlja satkan od trenutaka radosti i æalosti, sjenâ i svjetla, strepnje i nade. Milost osva-ja naπe srce budeÊi æelju za uspjeπnom i evaneoskom promje-nom æivota na naËin da moæemo reÊi sa svetim Pavlom: ”Meni je æivjeti Krist” (Fil 1, 21), u zajedniπtvu æivota i sudbine s Kristom.

BENEDIKT XVI:(Iz nagovora na trgu pred fatimskim svetiπtem, 12. svibnja 2010.)

Pustimo se privući otajstvima


”MARIJA” 1/2009. - 5

Daj mi svoje srceMarijo, Majko Isusova,daj mi svoje srce,tako lijepo, tako Ëisto, tako bezgreπno,tako puno ljubavi i poniznosti. UËini me dostojnom da primim Isusapod prilikama Kruha i Vina,ljubeÊi ga kao πto si ga ti ljubilai sluæeÊi mu u najsiromaπnijima,meu siromasima...Bl. Terezija iz KALKUTE (†1997.)

Daj mi svoje srceMarijo, Majko Isusova,daj mi svoje srce,tako lijepo, tako Ëisto, tako bezgreπno,tako puno ljubavi i poniznosti. UËini me dostojnom da primim Isusapod prilikama Kruha i Vina,ljubeÊi ga kao πto si ga ti ljubilai sluæeÊi mu u najsiromaπnijima,meu siromasima...Bl. Terezija iz KALKUTE (†1997.)


k r o z o v a j m j e s e c

286 - ”MARIJA” 10/2010.

Kad umjetnik odluËuje raditi neko djelo, najprije u glavi mora izbistriti ideje, to isto djelo ‘zaËeti’, to jest dati mu zaËetke. Jednako tako treba ga u glavi dovrπiti, to jest ‘poroditi’ na razini ideje, jer ako nema cjelovita rjeπenja, teπko moæe pristupiti konkretnu ostvarenju. Zato mora imati ideju i predodæbu lika koji æeli izraditi, sa svim znaËenjima i duænom ljepotom koju u to svoje djelo æeli unijeti. Nijedan umje tnik ne radi nasumce bez ideje i vizije, praveÊi neπto ‘pa πto ispadne’, pogotovo ako bi svojim remek-djelom htio zaduæiti ËovjeËanstvo. U tom sluËaju se trudi domisliti ga do duænih detalja.

PREDVIĐENA ODVIJEKA…Tako je i Bog, nebeski Umjetnik, imaju Êi u vidu djelo stvaranja svemira, zamislio velebni plan, koji je u njemu samo me imao poËetke. Jednako tako u nje mu je bio smisao i cilj, te je svako biÊe, a bez njega nije bilo nijednoga, trebalo imati svoje mjesto i zadaÊu u okviru stva-rateljskog plana. Sve je bilo dobro isplanirano, te je svako biÊe tre ba lo po sluæiti svojoj svrsi. Njegov plan bio je da povijest stvaranja postane odraz nje-gove ljubavi, moÊi i dobrote. BiÊa proi-ziπla iz njegova umjetniËkog genija i lju-bavi trebala su dosegnuti svoj vrhunac dotiËuÊi njegovu boæansku uzviπenost. KljuËnu ulogu namijenio je Ëovjeku,

kojega je planirao stvoriti na sliku svoga Sina i opeËatiti Duhom æivotvornim udahnuvπi mu dah æivota u nosnice. Zamislio je ujedno sva svoja djela kao velebni mozaik u kojem svatko ima svoje mjesto, a ono glavno zamislio je da dopadne Ëovjeka. Meutim, taj Boæji otajstveni plani u prvi mah nije uspio. »ovjek se, naime, drznuo graditi neko svoje privatno zdanje, zasebno od Boga, to jest baviti se ‘umjetnoπÊu’ æivljenja na sasvim drugi naËin, polazeÊi od sebe i prema svojim kriterijima. To ga je stajalo pada u grijeh i robovanja zlu. No, Bog ga ni tada nije prepustio samu sebi, nego se zduπno brinuo za njegovu dobrobit. Tako je povijest stvaranja mo rao pretvoriti u povijest spasenja, pristupajuÊi tako rezervnom planu, dodatnom znaku njegove ljubavi prema stvorenju. Taj drugi plan, kao duæni ispravak prvoga, bio je joπ genijalniji odgovor na stanje u kojem se Ëovjek i svijet tada naπao. Mariju je zapala glavna uloga, te zato za nju na poseban naËin vrijede rijeËi koje izgovori sv. Pavao opisujuÊi Boæji otajstveni plan: Tako: u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim; u ljubavi nas predodredi za posin-stvo, za sebe, po Isusu Kristu, dobrohotnoπÊu svoje volje. Ma koliko Pavao mislio na sve vjerenike, Marija je jedina koja je u potpunosti mogla reÊi da je bila sveta i bez mane pred njim.

… ZA SURADNJU U PLANU SPASENJATako je u planu spasenja Marija bila predviena da ispuni ono πto prvi Ëovjek nije htio, odbijajuÊi se uzdignuti do punine onoga buduÊeg ostvarenja i ne æeleÊi rasti do konaËnog suobliËenja svom originalu i prototipu, onome koji

Remek-zamisao nebeskog Umjetnika


k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 10/2010. - 287

predviena vjeËnim Boæjim planom. Stoga je nama vjernicima prihvatiti Mariju kao majku i zaπtitnicu sukladno Boæjem planu spasenja koji se za nas ostvaruje sada, u ovo vrijeme, koje nije niπta manje vrijeme povijesti spasenja negoli ono nekada kad je Bog nju pod-igao. Marija trajno ostaje u srediπtu spas-enjskog mozaika, kojega punine nema bez nje, jer je bila kljuË da se Spasitelj svijeta pojavi na sceni povijesti.Zato, dok u listopadu razmiπljamo na poseban naËin o mozaiku povijesti spas-enja, poniruÊi u otajstava spasenja na naËin kako ih je doæivjela nebeska Majka, uoËiti nam je koliko je bila znaËajna njezina uloga za provedbu Boæjeg plana i dovrπenje toga istog mozaika. Zrnca krunice koja prebiremo kao kamenËiÊi su mozaika koji valja sloæiti, traæeÊi na tom velebnu djelu Boæje ljubavi i svoje mjesto u okrilju Marijinih skuta. Ona nam je podarila pri-godu da preko otajstava krunice razma-tramo vjeËni Boæji plan spasenja prim-jenjujuÊi ga na vlastiti æivot, to jest trudeÊi se æivotom postati dio njega. Diviti nam se Marijinoj ulozi koju je vjerno izvrπila, kako nekoÊ u Palestini, tako i kasnije kraj Lepanta i u tolikim drugim spasenjskim potrebama krπÊanskog puka. Ona koja je iz Boæje vjeËnosti izabrana u vremenu, pomaæe i nama da se iz vremena vinemo u Boæju vjeËnost. Ako je ona bila dokaz koliko je Boæja ljubav sposobna iznenaditi maπtovitoπÊu, koliko tek moæe i treba biti nama nevjerojatno nadahnuÊe dok i sami ne doæivimo uËinak i plodove milosnog izabranja i posinstva u Isusu Kristu, za koje je i nas Bog odredio odvijeka kao i Majku Mariju?!Ivan BODROÆIΔ

je postao pravi i buduÊi Adam veÊ od poËetka, da bi sanirao grijeh Adama zemljanina. Jer od samog poËetka, zna-ju Êi za buduÊi Adamov grijeh, odluËio je njegovo mjesto na mozaiku stvaranja uzeti On, sam Sin Boæji, da bi svoj plan priveo do potpuna ostvarenja, te time doveo stvorenje i Ëovjeka do njihove punine - proslave u Bogu. Sukladno tom planu da buduÊi Adam preuzme mjesto onoga nevjernog, Marija je dobila zadaÊu da preuzme mjesto nevjerne Eve i postane prava majka svim æivima. Predviena je odvijeka da u svome srcu i biÊu pruæi udomljenje i boraviπte tom buduÊem Adamu koji je odluËio iz vjeËnosti doÊi u povijesno sada, da uzdigne i uzvisi Ëovjeka tamo gdje se sam trebao naÊi, da je ostao vjeran iskonskom planu Boæjem. BuduÊi da je odvijeka izabrana za surad-nju u djelu spasenja, koje ostaje trajno aktualno i prisutno, Marija je odvijeka odreena da i nama danas bude pomoÊnica i zagovornica. Ako Bog nije htio bez nje dati svijetu svoga Sina, ni nama danas ne nudi plan spasenja koji bi nju iskljuËivao. Naprotiv, buduÊi da se radi o istom planu spasenja, ona ostaje osoba s jedinstvenom ulogom koju je imala nekada, a za koju je bila


m i d a n a s i o v d j e

288 - ”MARIJA” 10/2010.

Hvala ti, Isuse, πto nas voliπ. Hvala ti πto si nas nauËio moliti. Hvala ti πto voliπ djecu. Isuse, hvala ti πto si mi darovao æivot.Hvala ti, dragi Isuse, za moje bezbriæno djetinjstvo. Voli te tvoj B.Hvala ti, Isuse, πto si pomogao mojoj sest-ri u bolesti. Ti si naπ Bog i sve na svijetu. Ja te puno volim i znam da ti uvijek pomaæeπ. L.Isuse, hvala ti za obitelj, hvala ti za zdravlje, hvala ti za hranu, hvala ti za molitvu! Hvala ti πto Êeπ doÊi u moje srce. I. Dragi Isuse! Æelim da cijelog æivota budeπ moj aneo Ëuvar, da mene i moje prati zdravlje i sreÊa, a ja Êu, Isuse, tebi za ljubav biti dobar i poπten. Tvoj M. Dragi Isuse, veselim se πto Êeπ uskoro doÊi. Daj da snagom tvoga Boæanskog milosra ostanemo na tvom svetom putu... Neka nas prati zagovor naπe nebeske Majke. Tvoja D. Hvala ti, Isuse, πto nas voliπ. Hvala ti, Isuse, za sve! I.To je tek djeliÊ od nekoliko stranica prvopriËesniËkih pisama Isusu. Poruke i izjave nisu odglumljene, u njima se Êute neposredni iskazi djeËjih duπa. Moæda uz poneko mamino doπaptavanje. »ovje-ka oduπevljavaju, ganu do suza. A onda, na razliËite naËine, sa zgraæanjem saznaπ da na neka od tih usta izlaze i vrlo ruæne rijeËi, Ëak i teπke psovke!

NAROD NEČISTIH USANA“Jao meni, propadoh: jer Ëovjek sam neËistih usana, u narodu neËistih usana prebivam, a oËi mi vidjeπe Gospodina” (Iz 6, 5), vapi starozavjetni prorok. A pripadao je narodu u kojem je psovka ipak bila kontrolirana, jer je mogla biti kaænjena Ëak i kamenovanjem. ©to bismo onda trebali reÊi mi Hrvati? Da se u nas psovke kamenuju, odavno bi naπe puste gomile sve veÊ bile otrijebljene!Mnoge su πkolske zgrade obnovljene i “umivena lica” doËekale novu πkolsku godinu, i baπ je tuæno πto Êe ih neki uËenici (pre)brzo zaprljati. Jednako tako, lijepo je oko πkolâ Ëuti djeËju graju, kao najljepπu glazbu. Na æalost, Ëesto i pre-viπe iz tih prostora dopiru i uπi paraju

E, moj narode -nečistih usana!



”MARIJA” 10/2010. - 289

diskordi ruænih rijeËi, prostota pa i naj-gorih psovki.Nedavno me na nogometnom turniru ministranata (Ëak!) toliko naljutilo pro-staËenje da sam jedva suspregnuo ruku. PrednjaËili su oni stariji koji bi trebali biti primjer mlaima. Pa i jesu primjer, na æalost, ali naopaki! Kao da su poku-pili sve loπe “bisere” od profesio nalaca s televizije i od svojih starijih “uzora”.Nije nikakva utjeha πto ministranti u tome nisu iznimka, nego je tuæno sa znanje: kad su Ëak i ministranti, koji su bliæi od drugih oltaru i sveÊeniku, tako podloæni prostotama, zacijelo je joπ gore. Ako su im takvi izrazi “izlijetali”, pa i ponovljeno, Ëak i pred sveÊenicima, ako se na to tuæe uËitelji u πkolama, zasigurno se tako izraæavaju i pred rodi-teljima. A ako je tako, bolje reÊi: tamo gdje je tako, valja prozvati rodite lje. I nek se ne brane da su nemoÊni! Nisam zagovaratelj “batine”, ali roditelji, koji nisu pronaπli naËina svome djetetu od malih nogu dati na znanje da se takvi izrazi u njihovoj kuÊi neÊe i ne mogu trpjeti, neka mi oproste, zasluæuju - bati-ne! Ili barem - pljuske! Figurativne i doslovne.Neka je razrednica prekoravala uËenike zbog prostota i prozivala ih kakvi su oni krπÊani, a oni joj s “nepodnoπljivom lakoÊom” odgovarali da Êe se - ispovje-diti! I, problem rijeπen! Kao i s odjeÊom: izvaljaj se u blatu - mama Êe oprati! I s uËionicom: veÊ prvi sat pretvori je u smetliπte - pa valjda zato πkola i plaÊa ËistaËice!ZastraπujuÊe je s kakvom lakoÊom veÊ i mala djeca izgovaraju odreene glagole u razliËitim i Ëesto vrlo Ëudnim kombi-nacijama, u kojima se ne zna tko je ili

πto subjekt a πto predikat, πto ona i ne doæivljavaju kao prostaËenje. A kad, npr. vjerouËitelj, u pouci izgovori rijeË spol-nost ili, ne daj Boæe, seks, “naivno” se prenemaæu kao da je to prostota! U svemu tome djevojk(Ëic)e baπ i ne zaos-taju, na tom podruËju emancipacija je posve dovrπen proces.

ŽENE SU SE EMANCIPIRALENaπminkane usne - a ipak neËiste! Da, emancipacija (æena) je Ëudna i ponekad vraæja stvar. »uo sam i ovo: “Beπtimala sam, ali ne ono po muπki!” Htjela je reÊi da nije psovala teπke psovke. Ipak sam se kiselo osmjehnuo: koliko zbog tog “slikovita” izraza, toliko zbog spo znaje da psovke takva “kalibra” viπe nisu muπka specijalnost. U tom dijelu i na tom nedjelu, baπ kao i u puπenju, pa i u piÊu, Ëini se da su se æene posve eman-cipirale. Neke i pre-emancipirale!A o prostaËkim izrazima da i ne govori-mo! DjevojËice poËnu rasipanjem pri-djevaka iz zooloπkog vrta. Jedna ih dru-goj izdaπno dijele, da oproste koze, krave, guske, kokoπi i ostala stoka krup-noga i sitnog zuba. Mnoge naπe djevoj-ke izgovaraju tako nedoliËne izraze, da normalna Ëovjeka duπa zaboli kad to Ëuje...©alu na stranu, ali je ruæno i tuæno vidje-ti lijepo mlado Ëeljade, posebno æensko, nacrtano kao za modnu reviju, kad otvori usta, da iz njih jednostavno - zasmrdi! Ne baπ doslovno, mada i to ponekad moæe skriviti i neispravan æelu-dac, nego mislim na ono πto izlazi iz glave ili iz srca.Nekoj sam djevojci na πalteru autobus-nog kolodvora, kad je ispalila jednu prostaËku, ne meni ali preda mnom, a



290 - ”MARIJA” 10/2010.

bio sam u civilu, rekao - a kao klijent imao sam na to i pravo: “Tako zgodna djevojka, a tako ruæno govori!” Pocrvenjela je do uπiju i izmucala neku ispriku, na πto sam se prijateljski os m-jehnuo njezinu postienu licu. I to je veÊ neπto, a ajme onom i od onog tko nije sposoban pocrvenjeti od stida ni prosuziti od ganuÊa!

ŽIVOTINJSKI ”GOVORITI”“Beπtima san, ali ne bez potribe!” I to se zna Ëuti. Mada je lako zakljuËiti da nije psovao “iz Ëista mira”, onako za poπta-palicu umjesto zareza, kako mnogi Ëine, ipak navoditi na misao da je po ne kad “potreba” opsovati - veÊ miriπe na onaj nemili grijeh protiv Duha Svetoga.

Krajevni izraz “beπtimati” dolazi od rijeËi beπtija, πto znaËi æivotinja, a izraz u standardu “psovati” od pas, tj. glasati se kao pas, πto Êe reÊi - lajati! Dakle, u oba sluËaja: æivotinjski “govoriti”! Treba se ispriËati jadnim æivotinjama za tu uvredu, jer one uopÊe ne psuju nego laju, rokÊu, mûËu, bleje ili mijauËu, kako im dade Bog i Priroda. Ipak veÊ sami ti pojmovi i korijeni iz kojih su izguljeni, jasno iskazuju vrlo negativnu ocjenu takvu ljudskom (ne)djelu.Ovih dana Ëitam: “Pas ima puno prijatel-ja jer maπe repom, a ne jezikom!” Mnoge æivotinje svoj jezik i usne Ëesto koriste i da se operu, da Ëiste same sebe ili jedna drugu; jedino Ëovjek svojim jezikom prlja i sebe i drugoga, a naπ Ëovjek, ukljuËujuÊi æene i djecu, pona-jËeπÊe najveÊe svoje svetinje: Boga, Gospu, majku! Gospode, operi nam jezik kaljavi i usne neËiste, pa i one - naπminkane! Boæe oprosti, a ti, Gospe, moli za nas greπnike!Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice anđela©to bi navelo anela Gabrijela da te nazove svojom kraljicom? Je li to velika radost kad si se suglasila s

Boæjim planom? Jesu li te Mihovil i Rafael uznosili u nebo? I veselili se,

kao onda u noÊi Roenja? Ljudi brkaju pojmove i zovu anelima i

djecu, i mladiÊe, i djevojke i osobito humane osobe, a zlonamjerni

pojaËavaju jeziËne i misaone ispade. Tvoje slavlje treba oËuvati, Marijo,

nepomuÊeno meu nebeski ushiÊenim stvorovima bez trunka banalizacije. Treba doæivjeti svoga

anela Ëuvara meu svim anelima da se povjerimo i zaπtitniËkoj funk-

ciji kraljice anela.

Miljenko MAJETIΔ


s v j e d o Ë a n s t v o

PovratakNina je bila prava zaljubljenica u Majku Boæju. Predmolila bi redovito krunicu, i u kuÊi i u crkvi. Osobito je voljela marijanske svibanjske i listo-padske poboænosti. Ni jednu nije propuπtala. »esto bi u osami kleËala ispred Gospina oltara, promatrajuÊi s uæitkom Gospin lik. Kratko bi izmolila koju molitvicu i veselo, poskakujuÊi, vratila se kuÊi nikome niπta ne govoreÊi. Jednog dopodneva uznemirena je otiπla do svoje Gospe, kleknula pred njezin oltar i dugo promatrala njezin kip πuteÊi. Odjednom joj se uËinilo da su iz Gospinih oËiju potekle suze, πto ju je veoma iznenadilo i pogodilo. Na to je i sama zaplakala. Brzo je ustala i rekla: “MajËice moja, ne æelim te viπe æalostiti. Molim te, oprosti mi! Oprosti meni i cijelome svijetu!“Istog trena nestalo je suza na Gospinu liku. DjevojËica je potresena otiπla æurno kuÊi. O svemu πto je vidjela πutjela je i razmiπljala u svom srcu. Bila je svjesna da je svojim pogreπkama raæalostila Gospu. Godine su prolazile, a Nina je rasla. S vremenom je zanemarila molitvu. Zaljubila se, zasnovala brak i u krat-ku vremenu rodila dvoje djece. Godine su jurile, ali bez krunice i redovita pohaanja crkve. Jedino bi ponekad u teπkoÊama znala zavapiti svojoj Gospi, koja nju nije zabora v-ljala. I treÊe dijete bilo je na putu. Jedne srpanjske noÊi usnula je da se naπla na pragu rodne kuÊe. Preda nju se spustio bijeli oblak u kojem se pojavila æiva Gospa, æalosna lica. Iz

njezinih divnih plavih oËiju obilno su tekle suze. Prizor je potrajao nekoliko sekundi i Gospa je u oblaku brzo iπËeznula.Mlada majka trgnula se iza sna i pro-budila se sva oblivena suzama. Zbunjena je sjela u postelju, uzela krunicu i zapoËela moliti. »im je Ëula zvon za jutarnju misu s nedale ke crkve, opremila se i odjurila u crkvu. Pala je na koljena pred Gospi nim oltarom i ostala dugo moleÊi ne mogavπi zaustaviti suze. Nakon viπe godina otiπla je ponovno i u ispovje-daonicu. Deset dana kasnije rodila je treÊe djeteπce i dala mu ime - Marija. Bijaπe to njezin nezaboravan povra-tak u okrilje nebeske Majke.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC


s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

292 - ”MARIJA” 10/2010.

Marija o Boæjoj pravednosti govori kao o neËemu πto je veÊ ostvareno. Premda Boæje Kraljevstvo joπ nije potpuno doπlo, ono je blizu, i ta se blizina osjeÊa. Uza svu nepravdu koja se u svijetu dogaa, i premda se ponekad Ëini kao da Boga nema, onaj koji vjeruje u Boga i u njega se uzda, sposoban je prepo-znati oËite znakove istine da posljednja rijeË pripada pravednom Bogu. U Marijinu hvalospjevu to je, meu osta-lim, izraæeno i ovim rijeËima: „Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti pra-zne“ (Lk 1,53).U Starom zavjetu sliËne rijeËi nalazimo u Ps 107, 9: „ Jer gladnu duπu on nasiti, duπu izgladnjelu on napuni dobrima.“i u hvalospjevu Ane, majke proroka Samuela (1Sam 2, 5): „NekoÊ siti sad se za kruh muËe, nekoÊ gladni ne gladuju viπe.“

POVJERENJE U BOŽJU DOBROTUU svim tim tekstovima poruka je u biti ista, a moæe se saæeti u dva temeljna stava povjerenja u Boæju dobrotu i prav-du. Prvo, Bog ne otklanja pogled od gladnih ovoga svijeta. On za njih zna,

„Gladne napuni

dobrima, a bogate otpusti prazne“(Lk 1,53)

do njih mu je stalo i za njih se brine.I drugo, od prvoga nerazdvojivo, ondje gdje je u ljudskoj zajednici prisutan Bog, stanje se nuæno mijenja. U druπtvu u kojem ljudi æive posluπni Boæjoj rijeËi, ispunja se pravda i viπe ne dijele na site i gladne. OËito je, dakle, da se o Boæjoj prisutno-sti u svijetu ne moæe govoriti mimoilazeÊi pitanja koja se tiËu druπtvene pravde i svakodnevnih ljud-skih potreba. Ta vjerska istina proæima Ëitavo Sveto pismo. U Starom zavjetu ona je posebno izraæena u dogaaju izlaska iz egipatskog ropstva i putovanja kroz pustinju prema obeÊanoj zemlji. Na tom putu narod Boæji osjetio je i glad i æe, ali jednako tako i oËinsku dobrotu Boga koji ga je hranio manom s neba i pojio vodom iz stijene. U Novom zavjetu ista Boæja dobrota oËi-tovala se u Isusu iz Nazareta. Sv. Luka u Djelima apostolskim saæeo je Ëitavo Isusovo djelovanje u reËenicu: „Proπao je zemljom ËineÊi dobro“ (Dj 10, 38). U svom evanelju na poseban naËin izvjeπÊuje kako Isus, pet tisuÊa ljudi koji su ga sluπali i koje je ozdravljao od nji-


s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

”MARIJA” 10/2010. - 293

hovih bolesti, nije htio otpustiti prazne da sami po okolnim selima traæe πtogod za jelo, nego ih je sâm na hranio Ëudesnim umnoæenjem pet kru hova i dviju riba koje su se naπle kod njegovih uËenika (usp. Lk 9, 10-17). NE SAMO TJELESNA HRANANo, na pameti valja imati i sljedeÊe: Kad razmiπljamo o Bogu koji hrani gladne i o Ëovjeku kojemu je potreban svagdanji kruh, onda se tu ne radi samo o tjele-snoj hrani potrebnoj za uzdræavanje pro-laznoga zemaljskog æivota. Marija kaæe da je Bog gladne napunio dobrima, i tu rijeË treba Ëitati u Ëitavoj njezinoj punini. Drugim rijeËima, meu gladne ovoga svijeta treba ubrojiti sve one koji oËituju svoju glad za dobrom, to jest za samim Bogom, a meu boga te, koje Bog otpuπta prazne, svrstavaju se svi oni koji prazninu svoga æivota æele ispuniti svime, a samo ne Bogom. Evaneoski dogaaj, koji na svoj naËin æivim primjerom pokazuje ono πto je Marija izrekla rijeËima „Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne“, moæemo naÊi u jednom ‘neuspjelu’ susretu nekog bogataπa s Isusom opisa-nu u Lk 18, 18-30 (usp. Mt 19, 16-30; Mk 10, 17-31). Neki je, naime, nadgled-nik upitao Isusa, πto mu je Ëiniti da baπtini æivot vjeËni. Nakon πto je Isus naveo Boæje zapovijedi, i ustanovilo se da ih je dotiËni od mladosti pomno izvrπavao, preostalo je joπ samo jedno: „Sve πto imaπ, prodaj i razdaj siromasi-ma pa Êeπ imati blago na nebu. A onda doi i idi za mnom“ (Lk 18,22). Meutim, premda je na poËetku pristu-pio Isusu s poboænim pitanjem “©to mi je Ëiniti da baπtinim æivot vjeËni“ i

nazvao ga dobrim, to jest pridjevom koji pripada jedino Bogu, na kraju se usta-novljuje da ono πto je nadglednik doista traæio od Isusa zapravo nije bio odgovor na pitanje o novom koraku na putu savrπenstva. BuduÊi da je Isusov poziv da sve πto ima razdijeli siromasima oæaloπÊen odbio, vidi se, u stvari, da on u svom æivotu nije htio niπta mijenjati, nego je od Isusa samo traæio potvrdu svoga naËina æivota i svoga bogatstva. Kako Isus nije postupio prema njegovim oËekivanjima, buduÊi da je bio „silno bogat“ (Lk 18,23), nadglednik je otiπao od njega prazan.

OSTVARENA BOŽJA PRAVDADok je nadglednik odlazio, Isus na upravo vienu primjeru pouËava svoje uËenike o opasnosti bogatstva i izgovara onu poznatu kako je „lakπe devi kroz uπi iglene nego bogataπu u kraljev stvo Boæje“ (Lk 18, 25), a onima koji su poradi Kraljevstva Boæjega sve ostavili i poπli za njim, obeÊava da Êe zauzvrat dobiti mnogostruko, i to „veÊ u ovomu vreme-nu“ (Lk 18, 30). To je ona ostvarena Boæja pravda o kojoj Marija pjeva veliËajuÊi Boga za sva djela koja je uËinio njoj, njegovoj ne znatnoj sluæbenici. Ona prva, a za njom svi oni koje Isus naziva svojom majkom (usp. Lk 8, 21) zato πto sluπaju i vrπe Boæju rijeË, svjedoËe u ovom svijetu Boæje Kraljevstvo i æive tako da se osjeti njegova snaga. Sv. Franjo Asiπki to je izrazio rijeËima: „Majke smo mu, kad ga nosimo u Ëistu srcu i u tijelu svojemu po ljubavi u Ëistoj i iskrenoj savjesti, i kad ga raamo svetim djelovanjem koje mora sluæiti drugima za primjer.“(II. Pismo vjernicima, 52-53).Domagoj RUNJE


o t a Ë k a z r n c a

294 - ”MARIJA” 10/2010.

Iako je roen u Siriji, Andrija prozvan Kretskim po otoku Kreti. Kao krπÊanin i biskup, ondje je proveo znaËajniji dio svog æivota. U povijesti krπÊanske knjiæevnosti ostao je poznat po svojim himnima i govorima. Izvanrednim darom pjesniËkog srca slavio je Boga i nadahnutim mislima vjernicima prikazi-vao BogorodiËin lik i ulogu u djelu Krista Spasitelja. Revno je promicao Gospino otajstvo, moÊ njezina zagovora, veliËinu njezina izbora, odliku njezina æivota. Njegovo svjedoËanstvo vjere i poboænosti jeka su vremena u kojem je æivio i djelovao.

GOSPIN PROMICATELJ Andrija je roen u Damasku oko 660. godine. Prema puËkoj predaji, bio je nijem sve do 7. godine, kad je, primivπi svetu priËest, zadobio dar govora. Vje ro-jatno je i ta poboæna legenda nastala da bi naglasila njegovu govorni Ëku da ro-vitost. U Jeruzalemu je postao mona-hom. –akonska sluæba bila mu je povje-rena u stolnici svete Sofije u Cari gra du. Oko g. 710. zareen je za biskupa na otoku Kreti, gdje je biskupsku slu æbu obnaπao s posebnim æarom i vjer niËkom skrbi. Zauzimao se za gradnju crkava i socijalnih ustanova, brinuo se za odgoj djece i mladih, vodio skrb o starima i bolesnima. Preminuo je oko g. 740., a IstoËna Crkva slavi ga kao sveca.

Andrija Kretski poznat je kao vrstan propovjednik bizantske Crkve i himno-pisac duboka nadahnuÊa. Njegov “Veliki kanon” i danas se upotrebljava u istoËnom bogosluæju. Svaki himan zavrπava pohvalom Bogorodici. Njoj u Ëast sastavio je tri bogosluæna spisa - o zaËeÊu, roenju i navjeπtenju. Posvetio joj je brojne govore o blagdanima Navjeπtenja, Prikazanja u hramu i PreminuÊa. U njima su mnoge bogo-slovske postavke o Isusovoj Majci: navjeπtaj njezina dolaska u nadahnutim spisima Starog zavjeta, o Marijinu BogomajËinstvu, djeviËanstvu, sudjelo-vanju u Kristovu djelu spasenja, o Marijinoj svetosti. Svi ti izriËaju utkani su u Kristovo otajstvo, u πire okruæje povijesti spasenja.

ZAČETNICA OBNOVE LJUDSKOG RODAU svojim spisima Andrija naglaπava sve-tost Majke Isusove. Njezina moralna neporoËnost proteæe se kroz Ëitav krug njezina zemaljskog æivota. “Njezini roditelji, Joakim i Ana, nada-hnuti boæanskom miπlju, isprosili su je kao plod ustrajne molitve, rijeË je o kra-ljici prirode, prvini naπeg roda koje roenje slavimo, po njoj je zapoËela obnova ljudskog roda.”U navedenom ulomku kretski biskup prikazuje Mariju kao poËetak ljudskog roda u smislu da je bila prvo ljudsko stvorenje koje je primilo dar spasenja. Prva je osloboena od iskonskog pada naπih praroditelja, prva je meu otku-pljenima. Bog ju je izabrao i na poseban naËin pripravio kako bi bila dostojna biti Majkom Sina Boæjega. “Trebalo je pripremiti palaËu prije nego-li kralj doe; trebalo je prije otkati kra-

Andrija Kretski - Gospin pjesnik i propovjednik


o t a Ë k a z r n c a

”MARIJA” 10/2010. - 295

ljevske pelene u koje poviti boæansko Dijete kad se rodi.” PO»ETAK NOVOG STVORENJAZbog izuzetne uloge koju joj je Bog namijenio, Marija je provodila nepo-roËan æivot. U tom je smislu i njezino roenje jedinstven dogaaj u Boæjoj i ljudskoj povijesti. RijeË je o roenju izvanredna stvorenja, jedinstvena po duhovnoj ljepoti i izuzetnoj svetosti. Andrija Êe to izraziti na sebi svojstven, pjesniËki naËin koji je, jednako tako, teoloπki duboko utemeljen:“Nek se raduje sve stvorenje, nek zaigra David jer je iz njegova roda niknula mladica koja nosi kao cvijet Gospodina i sveopÊeg Otkupitelja. Nerotkinja je bila Ana, ali ne bijaπe bez potomstva u Boæjim oËima jer je oduvijek bila predviena da bude majka Djevice iz koje je trebao procvasti Stvoritelj u obliËju sluge. Neokaljano stvorenje, koje si u svom krilu otkalo Kristu platno naπe naravi, radosno slavimo tvoje roenje...”Kristovo navjeπtenje, a posebno njegovo roenje od Djevice Marije, za svete oce i pisce bio je znak i poËetak novog stvorenja, koje je Bog u poËetku zami-slio i ostvario. Na toj crti nalazi se i Marijina uloga u pripravi pojave novog

stvorenja. Za kretskog biskupa Marija je djeviËanska zemlja, neokaljana ljudskom rukom. Od nje je Stvoritelj mogao sat-kati novog Adama.

MARIJINO USNUĆEU svojim spisima Andrija Kretski Ëesto se zaustavljao na zavrπetku Marijina æi vota, na njezinu preminuÊu. U tom se poneπto udaljio od uËenja svetih otaca. OpÊenito je bilo uvrijeæeno miπljenje da je, po zavrπetku svoga zemaljskog æivo-ta, Djevica Marija umrla. BuduÊi da je i Krist preko smrti preπao u æivot, istu sudbinu proæivjela je i njegova Majka. Prvi put u povijesti krπÊanske misli Andrija postavlja pitanje, je li smrt za Mariju bila posljedica grijeha ili je pak oznaËivala prijelaz u nebesku slavu. BuduÊi da je izmeu svih stvorenja bila obdarena izvanrednom svetoπÊu i slo-bodna od spona grijeha, za nju smrt nije mogla biti kazna za grijeh. Po nje-zinu usnuÊu, Marijin duh zauvijek je sje-dinjen s Bogom, nalazi se kod njega. Andrija ne tumaËi πto se dogodilo s nje-zinim tijelom, je li se sjedinilo s njezi-nim duhom ili je bilo preneseno u neki drugi, rajski svijet. PrihvaÊa pak Ëinjenicu koja je opÊenito zasvjedoËena, da je i Marijin grob bio prazan. Andrija zastupa ideju da je Majka Isusova po svojoj izvanrednoj ulozi na neki naËin “pomirila zakon i milost”. Ona je mjesto susreta izmeu Staroga i Novog zavjeta, biÊe u kojem se zdruæuju boæansko i ljudsko. Iako je veÊina njegova stvaralaπtva nepoznata πiroj vjerniËkoj publici, Andrija je osta-vio neizbrisiv trag u nauku i bogosluæju IstoËne Crkve.dar-ko


296 - ”MARIJA” 10/2010.

Prije 70 godina preminuo je Aleksandar KokiÊ, sveÊenik i pjesnik baËkih Hrvata. Æivo je sudjelovao u duhovnom i kultur-nom rastu svoga hrvatskog naroda u tuoj zemlji o Ëemu nam svjedoËe i nje-govi stihovi: … SaËuvaj narod moj mali,Vodi ga rukom oËinskom, svetom i daj mu snage da ga u borbi Duπmanin - Golijat nikad ne svali… Spasi moj narod, o Boæe! (Molitva Gospodinu)

KRATAK ŽIVOT - VJEČNI SPOMEN!Aleksa KokiÊ roen je u Subotici 14. listopada 1913. Osnovnu i graansku πkolu zavrπio je u rodnom gradu. Osjetivπi nebeski zov Gospodinov, isu-sovaËku gimnaziju zavrπava u Travniku, a teologiju u Zagrebu. Zareen je za sveÊenika g. 1937., a sljedeÊe godine slavi svoju Mladu misu. Kapelansku sluæbu vrπi u Subotici da bi se veÊ g. 1939. vratio u Zagreb radi studija slavistike. Vojna sluæba na Cetinju sprijeËila ga je da diplomira. Tu je, zbog teπkih æeluËanih tegoba, pre-minuo 17. kolovoza 1940. Ipak, uspio je ostaviti neizbrisiv trag na podruËju pjesniËke rijeËi pa ga mnogi svrstavaju meu prvake katoliËkih pisaca prve polovice 20. stoljeÊa. Na bolesniËkoj postelji od æivota se opraπta rijeËima: ...

æao mi je da moram umrijeti u tuoj zemlji… Barem da sam kod svojih.

USPJEŠAN KATOLIČKI PJESNIKKokiÊ je za æivota tiskao samo jednu pjesniËku zbirku Klasovi pjevaju (1936.) koja odiπe vedrinom, optimizmom i vjer-skim, mladomisniËkim zanosom. Kao i mnogi prvaci hrvatskoga katoliË kog pjesniπtva slavi ljepotu æivota s Kristom i u Kristu (P. Grgec). Tom je zbirkom u srediπte katoliËke poezije vratio motive æivotne radosti i krπÊanski vedra gleda-nja svijeta (V. LonËareviÊ, Knjiæevnost i Hrvatski katoliËki pokret, 2005.). Za pro-slavu 100. godiπnjice rada Zbora zagre-baËke duhovne mladeæi sastavio je litomontaæu „Sto godina vjeri i narodu“ koja je g. 1936. izvedena u HNK. Dvije godine kasnije u Zagrebu mu izlaze pje-sme za govorne zborove pod naslovom

Spasi moj narod,o Bože!

d u π i d u π e h r v a t s k e


d u π i d u π e h r v a t s k e

”MARIJA” 10/2010. - 297

Zvona tihe radosti, a pisao je i puËke priloge, igrokaze, dok je s knjiæevnikom Markom »oviÊem napisao povijesno - kulturno djelce „Bunjevci i ©okci“ (1939.). Na formalnom poetskom planu odlikuje se odmjerenim ritmom, uglaenoπÊu stiha i strofe te jednostavnoπÊu izraza. Surai vao je u Hrvatskoj Reviji, Hrvatskoj Prosvjeti, Hrvatskoj Smotri, Hrvatskom æenskom Listu, Klasju naπih ravni, Obitelji, Danici, SubotiËkoj Danici i dr.

…KAKO DIVNE RIJEČI!Zbirka pjesama Srebrno klasje, u kojima su sabrane pjesme koje KokiÊ za æivota nije uspio objediniti, tiskana je g. 1962. u Subotici. U njoj se nalazi poseban odjeljak s 9 pjesama posveÊenih bl. Djevici Mariji, dok je 10-ak drugih razmjeπteno po obilnoj katoliËkoj perio-dici. Posebnu je senzibilnost u tim pje-smama razvio prema siromasima, bole-snima, bijednima, patnicima, slijepcima i ostavljenima. U svome stvaralaËkom Ëinu KokiÊ ne zapada u beznae, u stvaralaËki i vjerski sumrak, ne gubi nadu nego upire oËi prema Njoj pa svaku pjesmu krasi optimistiËan zavrπetak.O nije teπko biti prezren patnik, Izranjenom nogom hodati po tlima,Od Njezina smijeπka procvjetaju boli,Marijino Srce - ljubav raa svima. (Marijino Srce)

Posebno je bio usmjeren na Drugoga, ulazio u svijet patnika, molio Svetu Majku da neprestano bdije nad njima:

Majka si onom slijepcu, koji na uglu ulice stoji

i drhtavom rukom nua staru bezvrijed-nu robu.

(…) i onom, koji je bolan,i suπiËavom djetetu i prosjaku i meni koji

nikom pomoÊi ne mogu. (Majka sviju nas ljudi)

U marijanskim se stihovima Ëesto kori-stio formom ponavljanja naglaπavajuÊi time svoje divljenje i odanost liku Majke Boæje:

Htio bih, da se sve moje suze,ovo jutro svibanjskopretvore u zrnje biserno,da bude ures Tvojih oltarai da πapÊe poboæne rijeËi:o Marijo, o Majko Boæja,ljubim Te bezmjerno...!

(Pjesma o Mariji)

ČUVARIMA SLIKE GOSPE SINJSKEAleksa KokiÊ ne samo da je osobno molio nego je pozvao i sinjske fra njevce da mu se pridruæe u molitvi za potrebite Gospine paænje:

»uvari Gospine slike, ponosa staroga Sinja,

Glasovi svetiπtem kada molitve Mariji zvone,

Sjetite onih se, kojih duπa se mrzne sred inja

Grijeha, a laa æivota u moru poæude tone.

Sklopite poboæne ruke, nek srce moli se vrelo,

Da ruka Sveviπnjeg moÊna blagoslov sveti svoj prospe.

(»uvarima Gospine slike)

Od prerano preminula pjesnika oprostila se i njegova uËiteljica Vita KriæanoviÊ: Gospodin je trebao naπ najljepπi klas, zato Te uzeo k sebi.

Darijo MARKOVIΔ


æ i v i m o u o b i t e l j i

298 - ”MARIJA” 10/2010.

Viπe nego ikoja druga stvarnost, obitelj je sredina u kojoj Ëovjek moæe æivjeti radi sebe samoga, i to iskrenim sebedar-jem. Stoga obitelj ostaje druπtvena usta-nova koja se ne moæe i ne smije niËim nadomjestiti, upravo “svetiπte æivota”. Tjelesni æivot uvjet je i mjesto gdje se ostvaruje boæanski poziv upravljen poje-dinoj osobi da se postupno sve viπe ostvaruje na sliku Boæju. Svaki pojedi nac stvoren je i odreen za vjeËnost, za vjeËni æivot u zajedniπtvu vjeËnog Boga. Iz tih svojstava raa se strahopoπtovanje pred æivotom svakog pojedinca, od nje-gova poËetka do njegova svrπetka.

SVETOST LJUDSKOG ŽIVOTALjudski æivot je svet jer od samog poËet-ka ukljuËuje Boæje stvaralaËko djelova-nje i zauvijek ostaje u posebnu odnosu sa Stvoriteljem, svojom jedinom svrhom. Bog je jedini gospodar æivota, od njego-va poËetka do svrπetka. Nitko ni u kojim okolnostima ne moæe sebi uzeti pravo da izravno uniπti nevino ljudsko biÊe.Obitelj je svetiπte æivota. Zaπto? Svetiπte je prostor u kojem prebiva Bog, u kojem se Ëovjek susreÊe s Bogom. Muæ i æena, zdruæeni u Ljubavi u sakra-mentu æenidbe, pozvani su na meusobnu vjernost u dobru i u zlu te na prihvaÊanje djece i njihovo odgaja-nje, u svojoj obitelji ostvaruju poziv na

svetost. Nije li onda i obiteljski prostor svetiπte?! Da bi obitelj to doista mogla biti, potrebno je da se svatko za sebe danonoÊno posveÊuje Bogu kroz svoje molitve, rad, dobra djela i sebedarje u sluæenju æivotu i ljubavi. I ne samo poje-dinaËno nego i kao par, muæ i æena zajedno pred Bogom, ne samo u fiziËkom sjedinjenju i druπtvenoj obvezi i obeÊanju suæivota nego jedno s Bogom. Jedno u Duhu Ljubavi koji daje æivot i snagu za svaki novi dan, jaËa, brani, hrani, vodi, posveÊuje, oæivljava tijelo i daje Duh novom æivotu u Daru æivota.

DIJETE - DAR BOŽJI OBITELJI Moæda se Ëini preteπkim nazivati svetiπtem neπto tako obiËno i svakod-nevno kao πto je obitelj. Svetiπte je sastavni dio hrama, a nije li naπe tijelo hram Duha Svetoga?! Kakav je naπ odnos prema tijelu? S koliko strahopo-πto vanja pristupam svome i tvome hramu u kojem æivi i poËiva Duh Sveti? ReËeno je da Êe njih dvoje biti jedno tijelo. To je ono πto su u braku i u obi-telji zajedno stekli i ostvarili te za πto su odgovorni. To su i æivoti koji su im povjereni. Da bi obitelj doista bila svetiπte æivota, treba svakodnevno biti u skladnoj vezi s Izvorom Svetosti - Ljubavi, na kojem se duπa napaja i hrani.Osim stola i postelje, obitelji je potreban i prostor za zajedniËki razgovor s Bogom. A kako to ostvariti, kad je TV u srediπtu pozornosti, kad raËunalo, meumreæje, igrice, utakmice i ostali moderni izazovi napadaju i ono malo zajedniËkog vremena? Na nama je da se borimo za prostor svoga svetiπta i

Obitelj - svetište života


æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 10/2010. - 299

odræavamo svoja tijela zdravim prosto-rom za djelovanje Duha Svetoga, koje, uz brigu za tijelo i odijelo, zahtijeva i ophoenje s dostojanstvom. Dvoje su jedno tijelo, ali ne u odnosu gospodare-nja nego sluæenja ljubavi i meusobnog dogovaranja. Obitelj je svetiπte æivota u kojem je osobni uæitak zamijenjen sebe-darjem i prepoznavanjem potrebe dru-goga. BrinuÊi se za tijelo æene, muæ πtiti svoju suprugu, majku svoje djece, nosi-teljicu æivota. PromiËe zdrav odnos prema prihvaÊanju æivota i odgodi zaËeÊa s valjanim razlogom ne poseæuÊi za sredstvima koja naruπavaju zdravlje i ubijaju æivot u zaËeÊu.MajËino krilo radionica je u kojoj Bog tka novo ljudsko biÊe. Krilo u majËinu tijelu pozvano na tako odgovoran zada-tak zahtijeva i dobru pripremu, i majke i oca. Odrastanje i odgoj u obitelji, daljnja i bliæa priprava na brak i trajne obitelj-

ske kateheze, πkole za roditelje, neizo-stavna su pomoÊ u trajnu oblikovanju zrelih vjernika.Muæ i æena pozvani su ostaviti oca i majku i biti jedno tijelo. S dvjema razliËitim glavama i s drukËijim æivotnim navikama to je moguÊe jedino uz uvjet da se dvoje vole, da su jedna duπa. Jedno tijelo jest njihovo zajedniπtvo u ljubavi koja izgrauje i hrani njihov odnos.

VELIKODUŠNOST I ODGOVORNOSTZdruæeni u ljubavi pozvani da budu sustvaratelji novog æivota kojim ih dariva Stvoritelj, supruænici se nalaze pred veli-kim izazovom roditeljskog poziva: velikoduπnosti i razboritosti.Nikad nije bilo lako biti roditelj i odga-jatelj. SuoËeni s nizom nepovoljnih situacija, mnogi se ne upuπtaju olako u raanje brojne djece. Roditelji koji velikoduπno prihvaÊaju avanturu æivota ostaju ponekad ismijani, neprepoznati i prepuπteni pouzdanju u Providnost i druæenju sa sebi sliËnima. Koliko je u odgoju djece vaæna obitelj, nuæna je i pomoÊ πire zajednice, Crkve, vrtiÊa, πkole i svakog pojedinca. Ako i nema djece, moæe svojim pozitivnim stavom prema æivotu biti vaæna potpora rodite-ljima. Ne ih prozivati zaπto imaju ili nemaju brojnu djecu, jer je svaki par za sebe pred Bogom odgovoran za æivot. Zajedno s roditeljima nek ih radosno prihvate kao nov i neponovljiv dar druπtvu.Ljubav je jedino pravo mjerilo djelova-nja i prosuivanja u obitelji kao svetiπtu æivota u kojemu odjekuje Radosna vijest: ”Ljubite jedni druge, kao πto sam ja ljubio vas!”Danijela DE MICHELI VITTURI


300 - ”MARIJA” 10/2010.

- ©to to imaπ tako lijepo? Kakva krasna ogrlica od sitnih bijelih bisera!- To je krunica! - reËe Gloria rado-sno. - Znaπ li πto je krunica? Na nju se moli, hoÊeπ da ti pokaæem! Evo, vidi kako...Skida krunicu s vrata i pokazuje mi πto se moli na krupnije, a πto na sitne kuglice, kako ona kaæe, izgovarajuÊi razgovjetno i bez greπke rijeËi molitve OËenaπa, Zdravomarije i Slavaocu.- Znam ja to, Gloria, ali kako ti znaπ sve to, a samo su ti Ëetiri godine?- Znam! - smije se Gloria. - Mama me moja nauËila. Mi zajedno molimo krunicu svaki put prije spavanja.- A voliπ li ti moliti?- Da, - potvrdno kimne svojom lije-pom i pametnom glavicom Gloria i doda: - Volim moliti da me MajËica Boæja Ëuva. Da nas sve Ëuva, i mamu, i tatu, i Benedikta, i Dominika (njezina braÊa), i bake, i dide, i tete, i ujaka, i prijatelje, i tete iz vrtiÊa i sve dobre ljude...NeobiËno je to Ëuti iz tako malih usta, ali priznajem da je ohrabrujuÊe. Molitva dijete zanima, hrabri, tjeπi, opuπta prije spavanja i πtiti od ruænih snova. Gloria ne æeli sluπati ni gledati straπne priËe i crtiÊe. Ona se sama makne od tele-vizije kad naiu opasni i zli likovi u priËama koje sadræe nasilje. Umjesto toga ona traæi ljupke, mile, lijepe rijeËi koje raduju, ohra-bruju i tjeπe. I nije joj dosadno uvi-jek iznova sluπati i ponavljati rijeËi

iste molitve. Brzo uËi i znade mnoge molitve izgovoriti napamet, Ëak i kada ne razumije u potpunosti smisao svake rijeËi.- Najteæe mi je zapamtiti Zdravo Kra ljice, Majko milosra, æivote, slasti i ufanje naπe... To ti je molitva na kraju kruni-ce. - pokazuje Gloria na svojoj bisernoj ogrlici - krunici. A onda se malo zamisli, pa reËe: - A kraj ti je i poËetak, ovdje kod kriæa. Tu se poËne i tu se zavrπi, ali nema kraja! - zakljuËi Gloria. Ja sam se s njom sloæila.Gloria ima majËicu koja svojoj djeci prije spava-nja ne priËa priËe za laku noÊ koje toliko puta plaπe malu djecu. Umjesto toga, ona im izgovara molitvice i pri-povijeda im o divnim Ëudesima Boæje ljubavi, πto je zaista danas rijet-kost, jer roditelji nema-ju vremena, ni volje, niti nadahnuÊa da svo-joj djeci uz topli zagrljaj u tami sobe ispriËaju neku lijepu i zanimljivu priËu, a kamoli s njima izmole kakvu molitvu. CrtiÊi s “videa” i kom-pjutorske igre najËeπÊe su danaπnjoj djeci jedi-

Gloria i njez


”MARIJA” 10/2010. - 301

no druπtvo, zabava i pouka izmeu Ëetiriju zidova.Kako je Marija uspavljivala malog Isusa? Kakve li je priËice, molitvice i pjesmice smiπljala Nazaretska Djevica za svoga malenog Sina?- Isus mene voli, - kaæe Gloria i odmah dodaje: - i Benedikta i Dominika. Isus voli djecu, jel’da? I on bi se s nama igrao.- O, da! - potvrujem ja dok mi u mislima odzvanjaju Isusove rijeËi: “Pustite malene k meni...” - Da, - rekoh - I zato je dragi Isus nama poslao anele da nas Ëuvaju.- A ja znam i molitvicu: Anele Ëuvaru mili... - i odmah doda - HoÊeπ da ti nacrtam anela? - Moæe, - kaæem ja. Nije lako nacrta-ti anela, pogotovo ako imaπ samo Ëetiri godine. Pa ipak, dobila sam na dar anela prelijepa, jednistve-na i neponovljiva u svoj svojoj raskoπi, plemenitosti i dobroti jer i mene dragi Isus voli.Iako tako malena, Gloria je od svoje mame nauËila napamet tolike molitvice, pa i cijelu krunicu. Svakodnevno Gloria slavi Boga kao πto joj ime kaæe, uz starijeg brata Benedikta, πto znaËi Blagoslovljen, i mlaeg brata Dominika, πto znaËi Boæji, Gospodnji (Dominus = Gospo din). Roeni na slavu Boæju da hvale i slave Stvoritelja sa svo-jom obitelji, oni su i Marijini milje-nici dok zazivaju Zdravo Kraljice i dok sitna biserna zrnca krunice kao najdraæi nakit svjetlucaju na Glorijinu vratu.Vinka TOKIΔ BUROLO

ezina krunica


r a z g o v a r a l i s m o

302 - ”MARIJA” 10/2010.

Udruga dr. Ante StarËeviÊ - Tovarnik osnovana je g. 2007. za promo viranje lika i ærtve vlË. Ivana Burika, sveÊenika kojega su 8. listopada 1991. u Tovar niku ubili Ëetnici. U njezinoj produkciji sni-mljen je o njemu i film, a ona je i nakladnik romana Burik N. NekiÊ kao i dokumentarca Draga Gospa IlaËka. O njemu razgovaramo s predsjednikom Udruge Antunom IvankoviÊem.- Kako je doπlo do ideje o filmu?- Prije neπto viπe od godine dana na dar sam dobio film o svetiπtu Gospe od Loreta. Nakon πto sam ga jedne veËeri pogledao, dugo nisam mogao zaspati. Razmiπljao sam o njemu, da bih ujutro svojoj supruzi rekao da Êu - snimati film o Gospi IlaËkoj. Zovem prijatelja koji mi je jednom zgodom rekao da poznaje mlada i uspjeπna redatelja. Traæio sam da me spoji s njim. Nije mi æelio reÊi njegovo ime, ali je u razgovoru nehotice spomenuo jedan od njegovih brojnih filmova, πto je bilo dovoljno da otkrijem da je rijeË o Branku IπtvanËiÊu. Nazvao sam ga i u dvije minu-te dogovorio s njime raditi dokumentarni film Draga Gospa IlaËka.

- Vi to odmah s rijeËi na djelo?

- No prije svega trebali smo suglasnost Nadbiskupije i æu pnika. I dobili smo je.

- I onda zapoËeli?

- Proπle godine uoËi blagdana Velike Gospe zapoËeli smo

prvi dio snimanja koje je trajalo tri dana. Uloæili smo sve snage da pripre-mimo materijal koji Êe nam biti neopho-dan za stvaranje filma. Tako smo priku-pljali stare snimke o dogaanjima u svetiπtu, slike kao i pisane dokumente koji datiraju od samoga Gospina ukazi-vanja u IlaËi 1865. godine. IlaËa je jedno od Ëetiriju veÊih slavonskih marijanskih svetiπta, smjeπteno na putu od Vinko-vaca prema Tovarniku. Samo sedam godina nakon lurdskih ukazanja u IlaËi se pojavio Ëudesan izvor vode koji je, uz ostale Ëudesne dogaaje, pobudio zanimanje mnoπtva vjernika i hodoËasni-ka, napose bolesnika koji su traæili ozdravljenje i, kako govori predaja, doi-sta ozdravljali, a ozdravljaju i dan-danas.- Za to je trebalo i sredstava?- Naπa Udruga u prosincu 2009. uputila je OpÊinskom vijeÊu opÊine Tovarnik molbu da nam dodijeli mrvicu sredstava iz financijskog proraËuna za iduÊu godi-nu kako bismo mogli ostvariti svoje pro-jekte, meu kojima je bio i film Draga Gospa IlaËka. NeÊete vjerovati, jedino naπi projekti, po njihovu sudu, nisu

Dokumentarac „Draga Gospa Ilačka“


r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 10/2010. - 303

zavrijedili ni zasluæili pomoÊ u sufinanci-ranju, a sve druge molbe udruga i druπtava koje su predane pozitivno su rijeπene. Sve osim naπe. Uputili smo æalbu koju je predsjednik VijeÊa odbacio i o tome nas pismeno izvijestio. »udno je kako njemu i pojedinim osobama u naπoj opÊini nije stalo do navedenih projekata, kojima Êemo promicati ne samo naπu Gospu IlaËku, Nadbiskupiju, Æupaniju nego i OpÊinu.- Niste se predali!- Ne, nismo se predali, nego marljivo nastavili raditi na filmu. Trebalo je naj-prije napisati scenarij. Zamolio sam prof. Nevenku NekiÊ da nam pomogne. I ona je to rado uËinila. Kako smo se pribliæavali kraju snimanja, dogodile su mi se neke Ëudne stvari. Krajem travnja 2010., kod obitelji Marka Serafinija u Tovarniku, otkrio sam sliku vlË. Pave MatijeviÊa. Kao tovarniËki kapelan, on je g. 1922. napisao knjiæicu o Gospi IlaËkoj, a samo dva dana kasnije i knjigu zapisnika æupe Tovarnik iz g. 1863. koju smo pronaπli kod æupnika Antuna DeviÊa u Jarmini...- A festival kao da je bio naruËen...- Baπ tako! Montirali smo film i krajem svibnja poslali na Prvi festival hrvatskih vjerskih filmova, koji se od 2. do 4. lip-nja odræavao u Gospinu svetiπtu na Trsatu. Bio je to jedan od 38. prijavlje-nih filmova.- I nagrada je tu!- I to dvostruka! Nagradu Trsatski hodoËasnik za najbolji film osvojio je film Draga Gospa IlaËka redatelja B. Iπ t-vanËiÊa koji je temom povezao svetiπta na Trsatu i u IlaËi. Kako je napisala sce-naristica, film ”saæima metafiziku i mis-tiku sakralnoga i Ëovjekov ovozemaljski

hod u traganju za smislom æivota. Tema hodoËaπÊe Gospi IlaËkoj otkriva povijest srijemskoga prostora, pojavu svete vode po bl. Djevici Mariji i povezuje ovo svetiπte s Lurdom. Snimljen na au tentiËnim mjestima zabiljeæio je izjave svjedokâ, dokumentarnu grau i ambi-jentalne vrijednosti ovoga hrvatskog prostora. Glazba se zasniva na original-nim tradicijskim instrumentima i melodi-ci.” Film je dobio nagradu i za najbolju glazbu auktora Pere IπtvanËiÊa.- Mjeπtani su film vidjeli?- Da, premijera je odræana 25. lipnja u Hrvatskom Domu u IlaËi, ali smo veÊ 8. lipnja 2010., za Filmsko-knjiæevne veËeri u Sarajevu, zamolili kardinala Vinka PuljiÊa da u prigodi posjeta Vatikanu uruËi Benediktu XVI. englesku verziju filma o vlË. I. Buriku i film Draga Gospa IlaËka. On je to s oduπevljenjem prihva-tio i rekao mi da budem siguran da Êe film biti u Papinim rukama.- Veliko priznanje!- NajveÊu nagradu i priznanje dobili smo 17. lipnja 2010. na radnom sastan ku u –akovaËkoj-osjeËkoj nadbiskupiji. Redatelja B. IπtvanËiÊa i mene kao pro-ducenta primio je, Ëestitao i pohvalio mons. –uro HraniÊ. Tom prigodom podupro nas je i u naπem sljedeÊem projektu. Snimit Êemo, naime, dokumen-tarni film u suproizvodnji s HRT-om o Gospi Aljmaπkoj, naπem najveÊem nad-biskupijskom marijanskom svetiπtu.- Moæe li se film nabaviti?- Film Draga Gospa IlaËka u prodaji je u svim Verbumovim knjiæarama, a mogao se pogledati i na HRT uoËi blagdana Velike Gospe. - »estitam i æelim joπ bolji novi film!K. JOLIΔ


m o j a d j e c a i j a

304 - ”MARIJA” 10/2010.

- Brzo! Brzo! Daj, æuri mi se! - bacaju πkolske torbe u kut.- Idemo! Hajde! MiËi mi se s puta! - nahrupili su kao da gori. Koja brzina! Sve se praπi pred njima! Nastava je zavrπila, evo, stigli su kuÊi. ViËem:- ©to je sad? - Polako! Kakva vas je panika uhvatila!?Nije moguÊe da su toliko gladni. Sred-njo πkolci su. Znam da mogu pojesti i vola, ali opet ovako.- VeËera je gotova! Polako, priËekat Êemo Romea! Hajde, doite za stol!- Kakav stol, zar ne vidiπ da nam se æuri!? Idemo na svetu misu. Imamo misu za poËetak πkolske godine! Poæurite da ne zakasnimo! Evo! Dolazim! - guraju se, dovikuju i izlaze, brzinom kojom su upali u kuÊu. Joπ ni vrata za njima nisam zatvorila, Romeo javlja da je sveta misa za ake i profesore, da neÊe doÊi kuÊi, nego i on ostaje na misi. Zove i mene, ako mogu da doem. Æao mi je, ne mogu. Da sam prije znala, bila bih se spremila. Ovako, tu sam gdje sam. Pospremam nered koji su moja djeca u jednom trenutku napravila. VuËem πkolske torbe na njihovo mjesto i mrmljam kako se smjenjuju ministri, kako nas πiba recesija, kako se sve sma-njuje i nestaje, kako svi govore da Êemo biti tanji i siromaπniji, a πkolska torba sve je deblja, skuplja i raskoπnija. Jadni mi roditelji, veslaju nas i sisaju gdje smo najtanji - preko djece!

Roditelj kao roditelj, steæe i zakida od svega, a za dijete i πkolu - samo pitajte, daje se, tu nema problema! Za svaki predmet potrebujemo po tri do Ëetiri knjige i biljeænicu. Istina, za tjelesnu kul-turu joπ nema knjige, ali je pitanje kad Êe se njih nekoliko i toga sjetiti, pa izda-ti i Ëitanku, i vjeæbenicu i radnu. To stvarno ne bi bilo ludo, djeca bi doma mogla vjeæbati, jer ionako mnoga djeca u svojim πkolama nemaju dvorane ni igraliπta. Lako je za lijepa vremena trËka-rati, ali kad zahladi, jadni profesori izmiπljaju kuda Êe s njima, pa nema ni tjelesnog niti kulture, jedino πto ostaje jest kriva kraljeænica. Upadam u crne vode. Ne skrenem li na neπto lijepo i pozitivno - gotova sam!VeËeravali smo bez televizije. Kad sam Romeu napomenula da Êe uskoro vijesti, samo je odmahnuo rukom. Na prvu sam pomislila da me nije dobro Ëuo. Kad sam ponovila ”Vijesti!?”, odmahnuo je opet rukom. Bilo mi je Ëudno. Vjerojatno mu se neπto ruæno dogodilo ili je, moæda, bolestan, pa se ne æeli dodatno optereÊivati. Jer naπe vijesti poËinju s crnom kronikom i vrte se kao maloËas moje misli.- Jesi li za kamilicu? - pitala sma.- Kakva kamilica! Vidiπ da razgovaramo!Ni muha ne smije zazujati za vrijeme vijesti. Romeo je ovisan o njima. Ako ih sluËajno ne moæe posluπati, daje to u zadatak meni. A ja, kao ja, oko vijesti uvijek imam najviπe posla, pripremam veËeru, jednim uhom sluπam πto spiker govori, a drugim sam tko zna gdje. Kad se pojavi Romeo, zove me na raport. Ja mu niπta ne znam kazati, a i ono πto kaæem zbrkano je. Onda se on ljuti. E, sad ne zna πto je, nije u tijeku! Baπ je

Večeras sam sretan


smijeπan, kao da svjetska situacija ovisi o njemu! Najviπe se ljuti kad mu kaæem: ”Sam si kriv! Sto godina æiviπ sa mnom, a joπ ne znaπ kakva sam!” Da zaista neÊe posluπati vijesti, morala sam joπ jednom provjeriti:- Vijesti su ti na televiziji!- Vijesti, ma kakve vijesti! E, baπ mi nije stalo do njih! Briga mene za Europskom Unijom, za sve njih i njihovo kolebanje! ©to ima veze hoÊe li nas primiti za godi-nu ili dvije!? Znaπ, dogulili su sa svojim uvjetima i stavovima. Omalovaæavaju nas, guraju na stranu, laæu i maæu. Ja ne vidim niπta dobra kod njih i kod doi mi - poi mi politiËara. Jedino πto me je razveselilo i srce mi je puno, to je ova naπa veËeraπnja sveta misa. Crkva je bila dupkom puna mladeæi. Molili su i pjeva-li, bili su pristojni i skruπeni! Na njima poËiva naπa snaga. VeËeras su mi se otvorile oËi, mi smo poput Izraela, luta-mo pustinjom, mrmljamo i ne shvaÊamo da je Bog s nama. Ova naπa djeca, naπa su nada. To su novi i zdravi ljudi koji Êe se bojati Boga i imati srama pred Ëo vjekom! Uz Boæju pomoÊ i pod zaπtitom nebeske Majke znat Êe πto im je Ëiniti. VeËeras sam tako sretan. Oduπevili su me mladi! Sretan sam πto su naπa djeca dio toga novog naraπtaja! Duπa mi je puna! Ne æelim da mi iπta kvari raspolo æenje! NeÊu gledati vijesti! NeÊu uopÊe paliti televizor. Æelim zaspati sretan! Ti radi kako te volja! - odbrusio je.I moja je duπa bila puna. Romeo je imao pravo. Bog je s nama. On nas voli pa i onda kad prolazimo dolinom smrti... ja se ne bojim jer ti si, Boæe, sa mnom! To je sve Ëega se sjeÊam prije nego πto sam zaspala.R. T.

m o j a d j e c a i j a


u k u t k u s m a r i j o m

306 - ”MARIJA” 10/2011.

Dobro doπli u Marijinu kuÊu. Ovo je rijetka prilika i nije svima dano da pro-vedu veËer u Marijinoj kuÊi. Mi smo danas ovdje gosti, ali kao njezina djeca. I zapravo, u ovoj kuÊi se zaËelo naπe djetinjstvo. Jer, kada je zaËet Emanuel - s nama Bog, on je upravo stoga postao s nama Bog, da mi budemo “mi s Bogom”. I to je zapravo cilj svih Boæjih akcija. Krajnji cilj je da mi postanemo njegova djeca i njegovi baπtinici, jer djeca su baπtinici, i da baπtinimo sve ono πto On ima. On ima sve, jer sve πto postoji je njegovo.

U TOJ SKROMNOJ KUĆII vidite, to se zaËelo u toj kuÊi, skro-mnoj, siromaπnoj, pola od zemlje i kamena, malo nadograeno, neπto onako kako siromasi imaju svoje kuÊe. Tu je æivjela Marija u Ëasu kad se dogo-dilo u njezinu æivotu ono najznaËajnije, kad ju je Bog pohodio. Bilo je to u πestom mjesecu. Posla Bog anela Gabrijela k djevici, zaruËenoj s muæem koji se zvao Josip iz doma Davidova, a djevica se zvala Mirjam. SinoÊ smo Ëuli kako su Arapi pjevali: “Salam, salam Mirjam - Zdravo, zdravo Marijo!” Za njezin æivot sve je bilo isplanirano, sve ono πto se dogaa svakom Ëovjeku, svakoj djevici, da bude isproπena, zaruËena i da kao zaruËnica Ëeka svoju udaju. Bio je to Josip, zgodan deËko iz susjedstva. Bili smo u njegovoj kuÊi. I oni su se zagledali i zavoljeli i obeÊali

se jedno drugom. I u Ëasu kada Bog zahvaÊa njezin æivot, to je Marijino sta-nje. Ona je obeÊana, isproπena i zaruËe-na. Treba joπ uËiniti samo posljednji korak - koji Ëak nije ni toliko vaæan, jer kod Æidova su zaruke bile veÊ i brak - da je dovede kuÊi, sebi, i da oni poËnu zajedniËki æivot. I sad najednom, Ëudan posjetilac, Ëudan pozdrav i Ëudna vijest. Sve je Ëudno.

MARIJA SE PRESTRAŠILAHaire, keharitomene - Raduj se, zamilo-vana, Gospodin je s tobom! Uplaπila se i od pojave, uplaπila se i od pozdrava, uplaπila se i od takve poruke da je zamilovana, da se raduje i da je Gospodin s njom. Nije ona znala πto je Bezgreπno zaËeÊe, nije znala da je ona u zajedniπtvu s Bogom. Kada su njezini roditelji, Joakim i Ana, zaËeli nju - moæda su Ëak bili i razoËarani πto je curica - nisu ni oni znali da je od prvog Ëasa, kada ju je Bog pozvao, da ju je oËuvao od svake ljage, predvidjevπi zasluge njezina Sina. Ona je zaËuena, prestraπena, a pogoto-vo kad je Ëula prve rijeËi poruke: “Evo, zaËet Êeπ i roditi sina i dat Êeπ mu ime Jeπua” (Lk 1, 31). Ime nije niπta poseb-no. Bilo je jako puno Isusa u to vrijeme. Jeπua dolazi od glagola “jaπar”, πto znaËi “spasiti”. I Spasoja je bilo jako puno. No u ovom sluËaju, taj Spasoje Êe biti neπto posebno. On Êe doista spasiti ljude. No ono πto ju je najviπe smelo, to je: “ZaËet Êeπ i roditi sina!” I odmah joj se pokreÊe pitanje: “Kako Êe to biti, kad ja muæa ne poznajem?” (Lk 1, 34). Vidite, oËito je, ona poznaje Josipa, i on je treba odvesti sebi u kuÊu. Ali ”pozna-vati”, to je glagol zajedniπtva i intimno-

Ovdje je riječ tijelom postala


”MARIJA” 10/2010. - 307

sti - Adam ”poznaje” svoju æenu i ona mu rodi sina - Ëest je izraz u Bibliji i Starom zavjetu. Djevojka koja nije ”poznavala” muπkarca, to je gotovo veÊ tehniËki izraz.

KAKO ĆE SE TO DOGODITIMarija pita kako Êe ona zaËeti i roditi kad ne poznaje muæa. Ove su rijeËi jako zagonetne. ZnaËi, ona uopÊe nije dovela u pitanje to, da Êe to biti Josip. Ona je uopÊe dovela u pitanje to, da ona zaËne i rodi. To je dovela u pitanje. Aneo joj tumaËi: “Duh Sveti, siÊi Êe na te i sila Êe te Sveviπnjega osjeniti” (Lk 1, 35). Bili smo danas na Taboru. Apostole je osjenilo, oblak Boæji i sunce, a iz oblaka se Ëuo glas. Viπe puta u Starom zavjetu Bog svoju prisutnost oËituje kroz oblak koji ispunja dotiËno mjesto. Kad je Salomon posveÊivao Hram, tada je u jednom trenutku oblak ispunio svetiπte i Bog je uπao u Hram.“Duh Sveti siÊi Êe na te i sila Sveviπnjega Êe te osjeniti.” I otvara se misterij. Zato Êe to i biti sveto - Sin Boæji. Ovdje se prvi put spominje, prvi put - Trojstvo. Osjenit Êe te sila Sveviπnjega, Duh Sveti siÊi Êe na te i ti Êeπ roditi onoga koji je Sin Boæji. Da. Tako da se u ovoj kuÊi objavilo Trojstvo, prvi put. “Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu! Kako bijaπe na poËetku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova! Amen!”Slava Ocu, koji je siπao na Mariju, Duhu Svetom koji ju je osjenio i Sinu kojega je zaËela! Kako bijaπe na poËetku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova! Amen!Tadej VOJNOVIΔ

Meditacija u Marijinoj kuÊi u Nazaretu, izgo-vorena u studenome 2005.

Priredio: Æelimir MIJAKOVIΔ

u k u t k u s m a r i j o m

Marijina ljubavRadost koja te preplaviiz majËina Srcaljubav je duπepredane svome Stvoriteljuπto povjerovai zatreperi na glas anela...to je blagoslov molitvemilost darivanjaAngelus u tvome SrcunoÊ iznad svake noÊiRoza BRKU©IΔ - Hrvoslava


p r i g o d e

308 - ”MARIJA” 10/2010.

Sve je poËelo u obitelji. U njezinu krugu, u 12. godini, mala Gonxhe prvi put osjetila je Boæji poziv. ©est godina razmiπljala je i molila, a konaËnu odlu-ku donijela je uoËi blagdana Velike Gospe 1928. u Letnici. OdluËila je ”pred kipom naπe drage Gospe LetniËke poÊi u misije” da se sasvim posveti ”Bogu za spas duπa”!S Gospom odluËuje, ali i polazi na æivotni put. Ulazi u Druæbu loretskih sestara (loretinke) u Dublinu, u Irskoj. Ondje uËi engleski i upoznaje se s redovniËkim æivotom i radom, a zatim kreÊe u Indiju. Loretnike, naime, imaju svoje misije u Bengaliji. U Kalkuti radi neko vrijeme kao medicinska sestra, a onda kao profesorica u πkoli Svete Marije. Susret sa svijetom bijede za nju je teæak, uznemiravajuÊ i dramatiËan.

POD MARIJINIM OKRILJEMUz Isusa, prvo mjesto u duhovnosti Majke Terezije i njezinih Misionarki lju-bavi zauzima njegova majka Marija. ”Naπe je djelo ovo: sve za Isusa, ali mislim da se dragi Isus neÊe ljutiti ako ljubimo i bl. Djevicu Mariju, njegovu i naπu Majku. Svaka sestra na neki naËin opetuje Marijin æivot u poniznosti, posluπnosti, ËistoÊi, sluæenju, ljubavi... Djevica Marija bila je ponizna, iako je bila izabrana za velika djela, i zbog toga ju je Bog i izabrao da bude

‘sluæbenica Gospodnja’”, veli Majka Terezija, koje ljubav prema Gospi ima jake korijene u djetinjstvu.PoËevπi od rodne kuÊe, u kojoj su svake veËeri zajedno molili krunicu i svake godine hodoËastili Gospi u Letnicu, æivot Majke Terezije nerazdvojivo je vezan uz Gospu. U njoj je imala uzor koji je ”bez oholosti, zavisti, ljubomore, trpkosti, zlobe, osvete i drugih bijeda te vrste”. Za nju je Gospa ”najljepπe od svih stvorenja, savrπeno zrcalo sliËnosti s Bogom”. Bila joj je pratilja na putovanji-ma, pa bi ponavljala: ”Zahva ljujemo Isusu πto nam je dao Mariju, svoju majku, da i nama bude majka!” I Pravila Druæbe misinarki ljubavi odo-brena su u Rimu 7. listopada 1950., na blagdan Gospe od Krunice. Misionarke ljubavi slave ga stoga kao dan svoga utemeljenja. S tim u vezi Majka Terezija poruËuje im: ”Drage moje sestre, 7. listo-pada za nas je blagdan zahvalnosti, jer se na taj dan rodila naπa redovniËka zajednica. Naπa je duænost da rastemo kao plodonosno stablo pod Marijinim okriljem u vrtu Gospodnjem!”

Život za najsiromašnije


p r i g o d e

”MARIJA” 10/2010. - 309

POSVEΔENE SRCU MARIJINUU prvom poglavlju Konstitucija Misionarki ljubavi stoji: ”Naπa zajednica posveÊena je Bezgreπnom Srcu Marijinu, Uzroku naπe Radosti i Kraljici Svijeta, jer

je roena na njezin zahtjev i zahvaljujuÊi njezinu neprestanu zagovoru razvila se i nastavlja rasti.” Gospa je nadahnula i sestarske Statute. Svih 10 poglavlja nji-hovih Konstitucija u uvodu imaju citat iz marijanskih dijelova Evanelja. Za Gospu kaæu da je prva ”misionarka lju-bavi” zbog svoga pohoda Elizabeti, kad je posvjedoËila ljubav u besplatnu sluæenju starijoj roakinji potrebitoj pomoÊi. Uz uobiËajene zavjete siroma-πtva, djeviËanske ËistoÊe i posluπnosti, svaka misionarka ljubavi polaæe i zavjet ”predana i besplatna sluæenja najsiromaπnijima meu siromasima”, prepoznajuÊi u Mariji model sluæenja svim srcem, najautentiËnije ljubavi.Sestre su posebno poboæne bezgreπnom Srcu Marijinu. Gospi se obraÊaju s veli-kim pouzdanjem. Svakog dana mole krunicu gdje god se nau, Ëak i na ulici. SveËanije slave marijanske blagdane, na koje uvijek obavljaju i redovniËko zavje-tovanje. ©ire ”Ëudotvorne medaljice” koje bi Majka Terezija rado darivala svima koje bi susretala. Nasljeduju Gospine kreposti, osobito poniznost, πutnju i ljubav.S Isusom i Marijom sestre Majke Terezije nikoga se ne boje i sve mogu. Posebno se osjeÊaju sigurnima pod Gospinim okriljem. TumaËeÊi uspjeπnost i evaneosku plodnost svoga djelovanja, Majka Terezija piπe: ”Do dana danaπnjega nismo imale nika-kvih opasnosti, napada, iako æivimo i radimo u vrlo teπkim i opasnim sredi-nama, meu alkoholiËarima, drogirani-ma, æenama koje su se odale loπem æivotu... Mi smo pod sigurnom obra-nom bl. Djevice Marije.”Kamenko J.

ÆIVOTNI PUTU albanskoj katoliËkoj obitelji u Sko pju,

u Makedoniji, 27. kolovoza 1910. ro -ena je od oca Kolë (Nikole) i majke Drane (Doroteje) Bojaxiu mala Gon-xhe, danas poznata u svijetu kao bl.

Maj ka Terezija. Imala je brata Lazara i sestru Agatu. Ulazi 26. rujna 1928. u

mi sijsku druæbu Loretskih sestara u Irs-koj, a veÊ 6. sijeËnja 1929. odlazi kao mi sionarka u Kalkutu u Indiji. Ondje ra di kratko kao medicinska sestra, a

za tim na sestarskoj πkoli kao nastavni-ca. VozeÊi se u vlaku, 10. rujna 1946.

osjeti poziv da Isusu ”sluæi u najsiromaπnijima meu siromasima”. Ostavlja 6. kolovoza 1948. samostan, odijeva in dijski sari i poËinje æivjeti za

najsiroma πnije, pa je otada poznaju kao Majku siromaπnih. Osniva druæbu Misionarki ljubavi, koja danas ima

preko 4 tisuÊe sestara u viπe od 600 misijskih kuÊa na svih pet kontinenata,

a od g. 1979. ne koliko je sestara i u Zagrebu. U oæujku g. 1963. utemeljuje

BraÊu misionare lju bavi, a g. 1969. Pavao VI. potvruje Pravila

meunarodnog udruæenja Sura dnika Majke Terezije. Dobila je brojne nagra-

de, a g. 1979. Nobelovu nagradu za mir. 19. srpnja 1990. proglaπena je poËasnom graankom Zagreba. U

Gospodinu je usnula 5. rujna 1997. u 87. godini u Kalkuti, gdje je 13. rujna i pokopana u sestarskoj kapeli uz najvi πe poËasti. Ivan Pavao II. proglasio ju je

19. listopada 2003. blaæenom.


z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

310 - ”MARIJA” 10/2010.

Svjetski misijski dan kao i cijeli listopad pruæaju svemu narodu Boæjem prigodu da obnovi zauzetost u navijeπtanju evanelja i proπiri pastoralne aktivnosti. Da bismo u tome πto viπe uspjeli, prema Poruci pape Benedikta XVI. za Svjetski misijski dan 2010. pripremili smo kratka razmatranja koja nam mogu dobro doÊi kao uvodi u pojedina otajstva radosne krunice.

I. ANĐELOV NAVJEŠTAJ MARIJIPosla Bog anela Gabrijela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaruËe-noj s muæem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija.(Lk 1, 26-27)

Svjetski misijski dan poziva nas snaæno æivjeti liturgijske i katehetske, karitativne i kulturne trenutke po koji-ma nas Isus poziva za stol svoje rijeËi i euharistije, kako bismo kuπali dar njegove prisutnosti, odgajali se u nje-govoj πkoli i sve svjesnije æivjeli u sje-dinjenosti s njim. On sâm kaæe: “tko mene ljubi, njega Êe ljubiti Otac moj, i ja Êu ljubiti njega i njemu se oËitovati” (Iv 14, 21). Jedino na temelju toga susreta s Boæjom ljubavlju, koji mije-nja Ëovjekov æivot, moæemo æivjeti u zajedniπtvu s njim i jedni s drugima i pruæati braÊi vjerodostojno svjedoËan-stvo i obrazloæiti nadu koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15).

Dok razmatramo o Anelovu navjeπtaju Mariji, po Marijinu zagovoru molimo za cijelu Crkvu: da shvati da je jedino odrasla vjera, kadra potpuno se predati Bogu sa sinovskim stavom, jaËana moli-tvom, razmatranjem Boæje rijeËi i uËe-njem vjerskih istina uvjet za promicanje novog humanizma, utemeljena na Isusovu evanelju.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

II. POHOĐENJE RODICI ELIZABETIUe u Zaharijinu kuÊu i pozdravi Eliza-betu. »im Elizabeta zaËu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi.(Lk 1, 40-41)

“Htjeli bismo vidjeti Isusa” (Iv 12, 21) molba je koju su neki Grci, koji su doπli hodoËastiti u Jeruzalem povodom Pas he, uputili Filipu. Ona odzvanja takoer u naπem srcu u mjesecu listo-padu, koji nas podsjeÊa kako Ëitava Crkva, koja je “po svojoj naravi misio-narska” (Ad gentes, 2), ima zadatak i duænost navijeπtati evanelje i poziva nas da budemo promicatelji novosti æivota, koji Ëine istinski odnosi u zajed-nicama utemeljenim na evanelju.

Dok razmatramo o Marijinu pohodu Elizabeti, po Marijinu zagovoru molimo za sve krπÊane, da nauËe pruæati znako-ve nade i njegovati sveopÊe bratstvo, gajeÊi velike ideale koji preobraæavaju povijest i, bez laænih iluzija ili beskori-snih strahova, teæiti tome da uËine pla-net domom za sve ljude.


III. MARIJA RAĐA ISUSAI porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratiπtu. (Lk 2, 7)

Izgrađivanje crkvene zajednice ključ je misije


z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

Crkveno zajedniπtvo raa se iz susreta sa Sinom Boæjim, Isusom Kristom koji po crkvenom navjeπtaju dopire do ljudi i stvara zajedniπtvo s njim samim a samim tim i s Ocem i Duhom Svetim (usp. 1 Iv 1, 3). Krist uspostavlja novi odnos izmeu Ëovjeka i Boga. “[On] nam objav-ljuje ‘da je Bog ljubav’ (1 Iv 4, 8) te nas ujedno pouËava da je nova zapovijed lju-bavi osnovni zakon ljudskog savrπenstva, pa prema tome i preobrazbe svijeta.

Dok razmatramo o Isusovu roenju u Betlehemu, po Marijinu zagovoru moli-mo za sve koji vjeruju u boæansku lju-bav: da imaju na umu kako zapovijed ”ljubavi donosi sigurnost da je svim lju-dima otvoren put ljubavi i da nije uzalu-dan napor oko uspostave sveop Êeg bratstva” (Gaudium et spes, 38).


IV. ISUSOVO PRIKAZENJE U HRAMUKad se po Mojsijevu Zakonu navrπiπe dani njihova ËiπÊenja, ponijeπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu.

(Lk 2, 22)

Misijsko poslanje koje su primili svi krπ-tenici i Ëitava Crkva, ne moæe se ostva ri-ti na uvjerljiv naËin bez dubokog, za je -dniËkog i pastoralnog obraÊenja. Svi jest o pozivu navijeπtati evanelje, nai me, potiËe ne samo pojedinog vjer nika, nego sve dijecezanske i æupne zajedni ce na cjelovitu obnovu i sve veÊem

ot varanju misijskoj suradnji meu Crkva-ma, kako bi se promicalo navijeπtanje evanelja u srcu svake osobe, svakog naroda, kulture, rase, nacionalnosti na svim meridijanima i paralelama.

Dok razmatramo o prikazanju Isusa u Hramu, po Marijinu zagovoru molimo za misionare: da svijest o pozivu navijeπtati evanelje jaËaju svojim djelova njem u stalnom nastojanju promicanja crkvenog zajedniπtva, tako da se i pojava “inter-kulturalnosti” moæe uklopiti u model jedinstva.


V. ISUSA NALAZE U HRAMUNakon tri dana naoπe Isusa u Hramu gdje sjedi posred uËiteljâ, sluπa ih i pita. Svi koji ga sluπahu bijahu zaneseni razumnoπÊu i odgovorima njegovim.

(Lk 2, 46-47)

Poput Grka od prije dvije tisuÊe godina, i ljudi naπeg doba, moæda Ëak i nesvjesno, traæe od vjernika ne samo da “govo re” o Isusu, nego i da im “daju vidjeti” Isusa, da uËine da Otkupiteljevo lice zablista u svakom kutku zemlje pred naraπtajima novog tisuÊljeÊa i osobito pred mladima sa svih kontinenata, kojima je evaneoski navjeπtaj u prvom redu namijenjen.

Dok razmatramo o naπaπÊu Isusovu u Hramu, po Marijinu zagovoru molimo za sve ljude naπeg doba: da shvate da krπÊani nose Kristovu rijeË zato πto je on

istina, zato πto su pronaπli u njemu smisao i istinu za svoj æivot.


KAJO

”MARIJA” 10/2010. - 311


n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

312 - ”MARIJA” 10/2010.

Dvojica u pustinjiDvojica prijatelja putovali pustinjom. Najednom zapoËeπe razgovor i jedan drugoga pljusne. Udareni, tuæan nije na to rekao niπta, ali je zastao i na pijesku napisao: moj najbolji prijatelj dao mi je pljusku.

Nastavili su hod i naiπli na oazu, gdje su se odluËili zaustaviti i okupati. Onaj koji je dobio pljusku, umalo se nije utopio. Spasio ga je prijatelj. Kad je spaπeni doπao k sebi, uklesao je u stijenu: moj mi je najbolji prijatelj danas spasio æivot.

Onaj koji mu je dao pljusku i spasio æivot upita: ”Kad sam ti nanio ranu, napisao si na pijesku, a sada piπeπ na stijeni. Zaπto?” Drugi odgovori: ”Kad te netko rani moraπ napisati na pijesku, da to vjetrovi oprosta mogu izbrisati. Ali kad ti netko uËini neπto dobro, moraπ to upisati u kamen, da nijedan vjetar ne moæe izbrisati.”


Uvijek imaπ MajkuAko ti je zemaljska majka umrlaili ako je æiva,a nikad te nijeu svoj naramakprivila, tjeπila,rane ti zavila...koja ima tvre srceod kamena...Imaπ uvijek Majkukojoj moæeπ doÊi,reÊi joj svoje jade,sve boli i gorke ranekoje ti æivot zadade...Samo joj podarisve svoje boli, jade...suosjeÊat Êe s tobomi dati tvojoj ranjenoj duπiblagoslova i nade.I nikad ne zaboravi:Nebeska Majka je svugdje,rane zavija i srca grije,dolazi svugdje...,blagoslov dijeli πirom svijeta,zemaljskog planeta.Kad te duπa boli,otii Majci u Meugorje,otvori joj srce,ne mari za suze,nek teku potoci,nek se duπa Ëisti,pusti bol nek izae...u prisustvu tvojeprijateljice Majke.Angelina BARUN

Marija i listopadska pobožnostMarija je otvorila samu sebe da je Bog moæe ispuniti sobom. Marija je gledala na sebe kao na sluæbenicu Gospodnju. Ona nije Ëinila velika, nego mala, ponizna djela. Bez Marije nema ni Isusa.Marijina posluπnost proizlazi iz otajstva utjelovljenja. I mi, kao i Marija, moramo biti prave sluæbenice. Budite ponizni kao Marija i postat Êete sveti kao Isus. Dopustimo Majci Boæjoj punu slo-bodu da se nama sluæi na slavu svo-jega Sina. Ispruæi svoju ruku i Ëvrsto je stavi u Marijinu ruku. Ona te dobro poznaje. Reci Mariji da kaæe Isusu da nemaπ hrabrosti, i da ne vidiπ svjetlo. Gdje je Marija, gdje se moli krunica, tamo je nada, tamo je æivot, tamo je radost. Svijet je gladan Isusa. Pokuπajmo biti Marija da bismo mogli svijetu dati Isusa. Marija je naπ uzor. Ona nam poka-zuje put do Isu sa. Molimo se njoj svaki dan, da bu de naπa radost, naπe svjetlo na putu.Majka TEREZIJA

”MARIJA” 10/2010. - 313

Tko je Isus Krist?Isus Krist je za mene sve πto jesam i sve πto imam. Isus Krist za mene je danas gladan, umiruÊi po ulica-ma svijeta, osamljen, odbaËen od sviju, iskljuËen iz druπtva i obitelji, gubav, i ja ga takva ljubim i sluæim!Majka TEREZIJA

Uvijek imaπ MajkuAko ti je zemaljska majka umrlaili ako je æiva,a nikad te nijeu svoj naramakprivila, tjeπila,rane ti zavila...koja ima tvre srceod kamena...Imaπ uvijek Majkukojoj moæeπ doÊi,reÊi joj svoje jade,sve boli i gorke ranekoje ti æivot zadade...Samo joj podarisve svoje boli, jade...suosjeÊat Êe s tobomi dati tvojoj ranjenoj duπiblagoslova i nade.I nikad ne zaboravi:Nebeska Majka je svugdje,rane zavija i srca grije,dolazi svugdje...,blagoslov dijeli πirom svijeta,zemaljskog planeta.Kad te duπa boli,otii Majci u Meugorje,otvori joj srce,ne mari za suze,nek teku potoci,nek se duπa Ëisti,pusti bol nek izae...u prisustvu tvojeprijateljice Majke.Angelina BARUN

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e


o k o g o s p e p o d o m o v i n i

314 - ”MARIJA” 10/2010.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Posvećena obnovljena crkvaNadb. M. SrakiÊ posvetio je 20. lipnja obnovljenu æupnu crkvu Roenja Mari-jina u RuπËici i novi oltar u njoj. Crkva je iznutra kompletno preureena. (IKA)

Premijera Drage Gospe IlačkeU IlaËi je 25. lipnja upriliËena premijera dokumentarnog filma “Draga Gospa IlaËka” redatelja B. IπtvanËiÊa. Scenaristi su N. NekiÊ i B. IπtvanËiÊ, producent A. IvankoviÊ, snimatelji T. SabljiÊ i V. TurbiÊ, a skladatelj P. IπtvanËiÊ. Film je raen u produkciji Udruge dr. Ante StarËeviÊ Tovarnik, a izvrπnu produkciju potpisuje Artizana Zagreb. (IKA)

100 godina svetištaHodoËaπÊem od æupne crkve u Odvor ci-ma, 27. lipnja proslavljena je 100. ob ljetnica svetiπta Gospe GaπinaËke, a mi su je predvodio biskup –. HraniÊ. (IKA)

Nova kapela Gospe LurdskeÆupnik I. LeniÊ blagoslovio je 3. srpnja novu kapelice Gospe Lurdske u Naselju Kralja Tomislava u Slavonskom Brodu. Podigla ju je kao zavjet Gospi Marija Ki rin, a u znak zahvalnosti æupnik joj je da rovao kipiÊ Gospe Brze pomoÊi. (BL)

Film i o Gospi AljmaškojU Aljmaπu je 16. srpnja odræan radni sastanak u povodu snimanja dokumen-tarnog filma Svetiπte Gospe Aljmaπke, novog projekta Udruge dr. A. StarËeviÊ - Tovarnik i Aljmaπkog svetiπta. Udruga je angaæirala redatelja HRT-a B. IπtvanËiÊa, a scenariji je povjeren knjiæevnici N. NekiÊ. (IKA)

Poziv na obnovu svetištaKardinal V. PuljiÊ poziva Gospine πtovatelje da pomognu obnovu njezina svetiπta na Kondæilu u Komuπini. Darove moæete poslati na: Unicredit Bank -

HRK: IBAN: BA 39 3383 1048 5575 7252 SWIFT: UNCRBA 22, Æupa Uznesenja BDM Komuπina, br. rn. 200 130 331 03; EUR, CHF, USD i sliËno: IBAN: BA 39 3383 1048 5575 8225 SWIFT: UNCRBA 22, Æupa Uznesenja BDM Komuπina,br. rn. 200 130 531 01.

Slika darovana za crkvuZa crkvicu sv. Mande u splitskom Velom Varoπu, 22. srpnja Petar Grisogono daro-vao je sliku Bogorodice s Isusom u naruËju (53x43 cm), koju je prije 70 godina naslikala njegova pok. supruga Neda Messmer. (IKA)

21. međunarodni susret mladihOd 1. do 6. kolovoza u Meugorju je odræan XXI. meunarodni molitveni susret mladih - Mladifest. Predstavili su se mladi iz 69 zemalja, a programi su prevoeni simultano na engleski, fran-cuski, njemaËki, talijanski, πpanjolski, portugalski, poljski, Ëeπki, slovaËki, ruski, maarski, rumunjski, korejski, arapski, kineski i slovenski. Voditelji manjih skupina program su prevodili za svoje skupine na joπ nekoliko jezika. Susret su uæivo pratili Radiopostaja “Mir” Meugorje, Radio Marija Austrija, Radio Marija Juæni Tirol te Radio Marija Srbija (Subotica). (IKA)

Slavlje s Gospinim likovimaNa blagdan Gospe Snjeæne u æupi Buk vjernici su, veÊ tradicionalno, donijeli slike i kipove Majke Boæje koje su, nakon misnog slavlja, u procesiji oko crkve nosili djeca i mladi, a za taj dan vjernici su se pripremali trodnevnicom.


o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 10/2010. - 315

Nova Gospina kapelaU Osuevu, u æupi Sveti Petar »vrstec, na blagdan Gospe Snjeæne dekan S. MatoiÊ blagoslovio je novu kapelicu (3 x 3 m) Gospe Snjeæne, za koju je kip darovao domaÊi sin Pavao MedaË. (GK)

Žene i teologijaNa ©koljiÊu kraj Zadra od 9. do 14. kolovoza odræan je meunarodni simpo-zij teologinja na temu Æena i teologija. Meu ostalim, S. ΔurËiÊ govorila je na njemu o bl. Djevici Mariji kao nepokole-bljivoj tvravi vjere. (IKA)

100. obljetnica Gospine špiljeZa blagdan Velike Gospe proslavljena je 100. obljetnica πpilje Gospe Lurdske u Prkovcima, filijali æupe Retkovici. Tim povodom misno slavlje na uoËnicu predvodio je nadb. Marin SrakiÊ. (IKA)

300 godina župeNa blagdan Velike Gospe æupa Jaseno-vac proslavila je 300. obljetnicu postoja-nja. Misno slavlje predvodio je biskupA. ©kvorËeviÊ, a nazoËio je i pravoslav ni biskup S. JuriÊ s pratnjom. (IKA)

Molve na internetskoj straniciÆupa i svetiπte Majke Boæje Molvarske dobili su svoju internetsku stranicu: www.zupa-molve.com. Po preuzimanju æupe, fra T. Glavnik poradio je i na informiranju, pa su æupljani veÊ 1. kolo-voza imali æupni listiÊ, a od Velike Gos-pe i svoju internetsku stranicu. (IKA)

Blagoslovljen kip i kućaNa uoËnicu Velike Gospe, biskup Mrzljak blagoslovio je kip Majke Boæje u æupnom dvoriπtu i obnovljenu æupnu kuÊu u Svetoj Mariji. (IKA)

Novi Gospin kipU Potoku, æupa Osekovo, pred kapeli-com Uznesenja Marijina, na blagdan

Velike Gospe æupnik N. PiπkoviÊ blago-slovio je drvenu skulpturu Marije s ruka-ma prema nebu autora Andreya Boa iz Maarske. (IKA)

300 godina jasenovačke župeNa blagdan Uznesenja Marijina Jasenov-Ëani su proslavili 300 godina postojanja svoje æupe. Euharistijsko slavlje s proce-sijom predvodio je biskup A. ©kvorËe-viÊ, a nazoËio je i slavonski pravoslavni biskup S. JuriÊ s pratnjom. (IKA)

Gospa Letnička u ResnikuZa blagdan Velike Gospe, æupljanima zagrebaËke æupe Resnik predan je na πtovanje kip Majke Boæje LetniËke. Izra-dila ga je Bernarda Cesar iz Marije Bis-trice od terakote, a visok je 63 cm. U Resniku æivi viπe vjernika koji su se doselili iz Letnice, pa su, u dogovoru sa æupnikom, postavili repliku kipa svoje zaπtitnice u svojoj novoj crkvi. (IKA)

Godina Gospe VoćinskeU VoÊinu je, za misnog slavlja 21. kolo-voza, biskup A. ©kvorËeviÊ proglasio Godinu Gospe VoÊinske za poæeπku biskupiju, koja je zapoËela 12. rujna Danom svetiπta Gospe VoÊinske po æupama. Trajat Êe do blagdana Roenja bl. Djevice Marije 2011., a u njoj Êe glavni dogaaj biti posveta ponovno podignute voÊinske crkve. (IKA)

Slavlje i bista u GrubinamaU Grubinama je 22. kolovoza proslav-ljen blagdan Kraljice Hrvata i 15. obljet-nica od izgradnje i blagoslova njezine crkve. U toj prigodi otkrivena je bista pok. Amalie Bartl, darovateljice pozamaπne svote za gradnju crkve, a po njoj je prozvan i crkveni perivoj. Bista je rad domaÊeg akad. kipara I. KujundæiÊa, otkrila ju je Amalijina kÊer Julijana, a blagoslovio fra Z. Kutleπa. Za tu prigodu iziπla je i broπura o crkvi. (IKA)


a f o r i z m i π a l e

316 - ”MARIJA” 10/2010.

Smrt nema dar govora, ali ipak gov-ori: sjeti se, ËovjeËe, da si prah...

Onome koji u vlastitoj zajednici uporno zida ”berlinske zidove”, mjesto je daleko, daleko... - izvan zajednice.

Æeliπ li oba zdravlja, onda i lijeËnik i ispovjednik moraju znati - potpunu istinu.

Prije nego su poludjeli atomi, poludio je - Ëovjek.

Kad tlo poËne izmicati pod nogama, hitno treba potraæiti - izgubljenu duπu.

Moæemo dugo glumiti neporoËnost, ali konaËno dolazimo pred - bljesak Istine.

Vidiπ li oko sebe samo ”crnilo”, upali - vlastitu svjetiljku.

Vrijeme je jedinstveni trkaË koji - ne poznaje umora.

Za mudre je kazna poziv na otrjeæ-njenje, a za ostale poticaj za novi susret sa zakonom.

Ne treba reklamirati vlastitu dobro-tu, ako je ona to uistinu - vidljiva je i slijepcima.

Odgajateljev æivot i rijeË moraju biti sukladni, jer - laæ donosi - protivan uËinak.

Po modelu oËeva redovito se oblikuju statue - sinova.

Tko se ”puπe”, laæe sebi i drugima, a premalo je u njemu duπe.

Kazna veoma rijetko osvjeπÊuje, dok dobrota - gotovo uvijek.

U Ëovjeka se izrasta iz humusa moralnih obiteljskih osobina. U protivnom - nema temelja za izgradnju ponosna Ëovjeka.

Stanko RADIΔ

GUME- Pogledajte i gume, molim! - Mario Êe na benzinskoj crpki.- Jedna, dvije, tri, Ëetiri - imate sve!

NE RAZUMIJE- Tata, a zaπto si ti oæenio mamu?- Vidiπ li, æeno, da ni dijete ne razumije!

OSVJEÆIO ZUBE- Zaπto si pojeo tue πtapiÊe? - pita teta maloga Franju u vrtiÊu.- Bio sam gladan pa sam malo osvjeæio svoje zube! - opravdao se djeËak.

ZABORAVNA TETATeta u vrtiÊu zagrlila malog Marija. Ivan bio u blizini, vidio to pa se doπao potuæiti zaπto nije zagrlila i njega:- A zaboravila si da sam ti donio pola kila kave!

- Zaπto u crkvi iskljuËujemo mobitel?- Zaπto bi nas drugi ometali dok razgovaramo s Bogom!?


STOPAMA POBIJENIH - Glasilo Vicepo stu-lature postupka muËeniπtva ”Fra Leo PetroviÊ i 65 subraÊe” - Godina III., broj 2 (5). srpanj-prosinac 2010. - Na 60 stranica donesene su povijesne okolnosti, stratiπta, istraæivanja, glas o muËeniπtvu, glas o znako-vima, razgovor, podlistak, izdavaπtvo... - Narudæbe: Vicepostula tura, Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuπki - Humac, BiH ili Vicepostulatura, p. p. 1, 20352 VID, RH.Anelka VlahoviÊ - HVALA TI, PRIJATE LJU MOJ - Zbirka pjesama prigodnica podijeljenih u Ëetiri kruga, prvijenac autorice koja se bavi istraæivanjem obiËaja svoga kraja, kojima je izriËaj uvjetovan odreenim javnim zbivanji-ma obljetniËke naravi, najËeπÊe hvalnice ili Ëestitke za sveËane i sveËarske prigode -118 str. - IzdavaË: KUD Danica hrvatska,20344 Komin na Neretvi.Fra Mario JuriπiÊ - ÆIVOTNA MUDROST - Drugo izdanje knjige koja se pojavljuje na 168 stranica s bogatim izrekama razvrstanim u poglavlja o vjeri, Boæjim zapovijedima, obi-telji, domovini, razne zapovijedi, za razmiπljanje, svjetska mudrost u poslovicama, sedam smrtnih grijeha, mladi i ovisnost, sta-rost, smrt i uskrsnuÊe i istina u πali. - Narudæbe: Æupni ured Plina-Stablina,20340 PloËe, tel. (020) 679-420.Fra Tomislav Brekalo i Marko Bre-kalo Garan - BREKALO - PODRIJETLO, POVIJEST, RODOSLOVLJE I OBI»AJI ARÆANSKIH BREKALA - Na 360 stranica dvojica braÊe prikazali su podrijetlo, povijest, rodoslovlje i obiËaje svoga plemena koje je doselilo iz Crne Lokve u koËerinskoj æupi u Hercegovini u Prisiku u æupi Aræano kraj Imotskoga. Sve to popratili su brojnim starijim i novijim fotogra-fijama osoba, tako da se i veÊina æivih na njima moæe vidjeti i prepoznati, i objekata kao i zemljovidom te reprodukcijama karakte-ristiËnih umjetniËkih slika. -Narudæbe: Fra Tomislav Brekalo,I. MaæuraniÊa 3 A, 22000 ©ibenik.DEVETNICA GOSPI OD KARAVAJA - Na 192 stranice manjeg oblika, popraÊeno ilustracija-ma. - Narudæbe: Æupni ured, Rudinadr. F. Tumana 2, 22240 Tisno.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 10/2010. - 317

PUT U ÆIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ÆIVOT - Obrasci vjere, molitve... - pri-kladno za mlae i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetiπta meu Hrvatima - Mono-gra fija s fotogra-fijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. BabiÊ - U MARIJINOJ ©KOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. ©utrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ÆENE - Jedna po jedna æena opisana - 50 kn.J. ©etka - HRVATSKA KR©ΔANSKA TE R MI NO LOGIJA - KrπÊanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NA©IH DANA - Suvre me na raz-matranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ÆIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisuÊljeÊa - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSR–A - Izabrane mar. molitve izmeu dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOΔNICI KR©ΔANA - Iza bra ne mari-janske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NA©E NADE - Izabrane mari-janske molitve naπeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAÆENOM ΔE ME ZVATI - Naj po znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mari-janske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ÆENA NA©IH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. GlibotiÊ - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih Ëlanaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar KneæeviÊ - GOSPIN PLA» - 10 kn.J. ©imunoviÊ - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - 40 kn.J. J. ©imunoviÊ - KAKO ÆIVJETI KR©ΔAN-SKI? - Razmiπljanja o krπÊanskom æivotu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - ©to se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. JuriπiÊ - CVIJEΔE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. JuriπiÊ - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska Ëitanja - Æivo, kratko - 25 kn.Narudæbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a


31. kolovoza 2010. navršila se 21 godina od smrti našega dragog djeda i tate

BARTULA PLENKOVIĆADragi dida, hvala ti na svemu!

6. rujna prošla je godina dana otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

NADA KUNDIDZahvaljujemo Gospodinu što smo s tobom živjeli!

Braća i sestre s obiteljima i prijatelji

U spomen † FRANJO DAMIŠ

(2009. - 16. rujna - 2010.)Do susreta u vječnosti!

S ljubavlju i zahvalnošću - tvoji najmiliji

9. listopada navršavaju se dvije godine otkako je otišao k Ocu naš dragi

TOMISLAV STRPIĆU molitvi i sjećanju uvijek s njime sjedinjeni

Terezija i Petar

9. listopada navršava se 12 godina od smrtinašega dragog

VILKA IVEKOVIĆAGospodine, koji si ga za života krijepio, udijeli mu

radost života vječnoga!Supruga, kćerka i sin

11. listopada navršava se 12 godina otkako sepreselila Gospodinu naša draga

MARA LUBINAHvala za svaku dobru riječ, zalogaj, kaplju zno ja...Dok te se o obljetnici smrti spominjemo zaje d no s

onima koji su otišli za tobom, molimo i če ka mozajednički susret pred licem Gospodnjim.

Sinovi, unuci i praunuci

13. listopada navršava se 7 godina otkako jeGospodin zauvijek k sebi pozvao našu dragu

ANU KRAJINADovela Vas Gospa u nebeske dvore!

Vaši zahvalni dragovoljci

15. listopada 4 su godine otkako se Gospodinuzauvijek preselio naš dragi

ŠIMUN VEKIĆNa svemu ti zahvaljujemo i molimo Gospodina

nek ti bude milosrdan i dobrostiv!Zdenka i Branka s Matijom

16. listopada tri su godine otkako je otišao izmeđunas naš dragi sinROBERT STAZIĆ

Majka Angelina i otac Ivo

29. listopada 6 je godina otkako se u 24. godinipreselio u kuću Očevu naš dragi

TOMISLAV LEINVEBERU našim si srcima, živiš s nama i u nama...

Hvala svima koji te se sjećaju!Tvojii: majka, otac, braća i bake Eva i Janja s ostalim

članovima obitelji Leinveber i Jozić

318 - ”MARIJA” 10/2010.

s p o m e nz a h v a l e

Marija Bakota, Split: Zahvaljujem Gospi na svim milo-stima te i dalje stavljam sebe i sve svoje pod njezino okri-lje, uz dar; - Ljilja VranËiÊ, Vrlika: Hvala ti, Majko Marijo, na svemu! »uvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Radenka DropuliÊ æ. Snjeæanova, Staπevica: Na Ëast Gospe Lurdske, kojoj gradimo crkvu, da Ëuva moju obi-telj, πaljem dar za ”Mariju”; - Marija Horvat, Biograd: Zahvaljujem Gospi na svim udijeljenim milostima i stav-ljam pod okrilje njezino sebe i sve svoje, uz dar; - Studa Mateljak Tihina, Staπevica: Zahvaljujem Gospi na udi-jeljenim milostima te joj se i unaprijed preporuËujem, uz dar za njezin list; - Ana VrËek s Ëitateljicama, Zagreb: Majko Boæja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nad nama i svima naπima, uz dar; - Obitelj Ana i Stjepan »ataj, Nürtingen: Zahvaljujemo nebeskoj majci na svim milosti-ma. Pod njezino okrilje stavljamo sebe i sve svoje, uz dar; - Mila Jovica, Staπevica: Zahvalna Gospi na tolikim milostima, na njezinu Ëast πaljem dar za list ”Marija”, da me Ëuva u dalekoj Australiji; - Marija JuriÊ, Kula Norinska: Majko Boæja, na svemu ti hvala! »uvaj i brani mene i moje najmilije, uz dar; - Zdravka AntunoviÊ, Poæega: Dok zahvaljujem bl. Djevici Mariji na svim milo-stima, njoj preporuËujem svoje tjelesno ozdravljenje i da Ëuva moju obitelj te πtiti zdravlje moje djece, uz dar; - Ante MareviÊ p. Mate, Staπevica: U Ëast Gospe a na spomen na pokojnu majku Matiju, πaljem dar za ”Mariju”; - Ana Duvnjak, Naπice: Hvala ti, nebeska Majko, na svemu! »uvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Ana Periπa, KrkoviÊ: Gospe moja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Kata StupareviÊ, Slavonski DuboËac: Zahva ljujem dobroj Majci na svim milostima. Pod njezino okrilje stavljam i dalje sebe i sve svoje, uz dar; - Zora MareviÊ æ. Jozina, Staπevica: Zahvaljujem Gospi na svim milostima. Njoj i dalje preporuËujem sebe i svoje najmilije, uz dar za nje-zin list koji rado Ëitam; - Ruæa RoguπiÊ, Berlin: Hvala dobroj Majci na njezinoj zaπtiti! Njoj i nadalje prepo-ruËujem sebe i sve svoje, uz dar; - M. P., ©ibenik: Gospi od Zdravlja na svemu zahvaljujem i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Vjeran IvoπeviÊ, Frankfurt: Gospi zahvaljujem na svim milostima i stav-ljam se pod njezinu zaπtitu, uz dar za siromaπnije; - Maπa Dropu liÊ æ. Jurina, Staπevica: Gospi zahvaljujem na sve mu i preporuËujem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Ka zi mir BarukËiÊ, Frankfurt: Dok ti, Majko, pjevaju pti-ce, zvona zvone i svemir cijeli slavi Gospodina, iz tu ine ti hvalu na svemu pjevam i molim: dovedi nas u rodnu luku! Krist nam dariva mir, brat nam je prija telj, Bog, samo je jedan cilj, sretno doÊi u Dom. Os tani s nama, Kriste, dok prolazimo suznu dolinu, usliπi æelje i molitve: Ëuvaj sve nas i Domovinu, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

Naπ suradnik don Josip (Bepo) FranuliÊ 12. srpnja primio je Nagradu za æivotno djelo zaviËajne opÊine NereæiπÊa na BraËu. »estitamo!


M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredničtva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 %

popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka,SG Group; devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT:

SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 10/2010. - 319

d a r o v i

Darovali su i tako omoguÊili siromaπnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Lina HrabriÊ, Baπka; -20 kn: Ana BariniÊ, »epin; - 30 kn: Marija ZoriÊ, Vinkovci; Grozdana ©kugor, Dubrava ©ibenska; Franjo LovriÊ, Tordinci; Estera Vrago viÊ, Rijeka; Filipa Gracin, Split; Pavica HajdiÊ, Dubrovnik; Andrija Oπtrek, Maare vo; Rozina GoriËanec, Dunjko vec; Ma rijana Kriπta for, Crikvenica; Nada Budin πÊak, Jastrebarsko; Or ne la Rumen, Buzet; Ja nja Iæa koviÊ, Vinkovci; - 50 kn: Obitelj »elant, Kle novnik; Pere PenoviÊ; - 70 kn: Zdravka AntunoviÊ, Poæega.MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Marinka ©unjiÊ, Staπevica: Nebeska Majko, tebi preporuËujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Zdenka Katzorke, Berlin: PreporuËujem Majci Boæjoj sebe i svoje mile i drage, da nas Ëuva i brani, uz dar; - Fanika KruliÊ, Francuska: Moj brat Mladen KruliÊ umro je u Clevelandu 10. sijeËnja 2010. u 70. godini. PreporuËujem ga Mariji koju je toliko volio, Ëitao njezine poruke i hodoËastio kamo god je mogao te darom pomagao Gospine crkve. Neka mu ona bude milostiva. PreporuËujem joj i ostale svoje pokojne kao i sve æive, uz dar; - Dragica ©unjiÊ æ. Jurina, Staπevica: U pri-godi 50. obljetnice vjenËanja, preporuËujem Gospi sebe i sve svoje, uz dar za πirenje lista ”Mrija”; - Julka KruliÊ, Francuska: Svoga brata Josipa KovaËa, koji je premi-nuo 14. prosinca 2009. u 62. godini, preporuËujem Gospinu zagovoru, da ga doprati u rajske dvore, uz dar; - Ana Buzasy, Lund: Majci nebeskoj pod okrilje stav-ljam sebe u tuini, sa svima koji su mi srcu bliski, uz dar za ”Mariju”; - Emica ToriÊ, Vrgada: PreporuËu jem Gospi sebe, supruga, sinove i njihove obitelji, da nas πtiti i zagovara, uz dar; - Anela DropuliÊ, Staπevica: Gospi preporuËujem svoju obitelj, osobito svoje πestero male djece, da nas Ëuva i brani, uz dar; - Olga Brnin, Zadar: PreporuËujem Majci Boæjoj sebe, svoju djecu i unuËad, da nas vodi i nad nama bdije, uz dar; - Anka MatiÊ, Wesseling: Nebeskoj Majci preporuËujem sebe i svoje najmilije, da nas Ëuva i brani, uz dar za siromaπnije; - Ana Krolo, Berlin: Gospi Sinjskoj pod okrilje stavljam sebe, svoga muæa i djecu, da nad nama bdije i Ëuva nas, uz dar; - Dinko »erina, ©vicarska: Dobroj Majci preporuËujem sebe, svoju suprugu i djecu, da nam i dalje ostane moÊna zagovornica i vjerna pomoÊnica, uz dar; - Sanja MoπiÊ, Berlin: Gospi dra-goj preporuËujem sebe u tuini kao i svoje mile i drage kod kuÊe, da nad nama bdije, uz dar; - Vera i Franjo KeπinoviÊ, Esslingen: Majci Boæjoj izuËujemo svoju obitelj, osobito djecu s njihovima, da nad nama bdije, uz dar; - Marija Kolak, Berlin: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, kao i sve svoje mile i drage, da nad nas Ëuva i vodi, uz dar; - Vinka TokiÊ Burolo, Umag: PreporuËujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, osobito djecu i unuËad, na poseban naËin zdravlje malog Benedikta, uz dar.MAJKO, POSLU©AJ NA©E VAPAJE!

Muπkarac, neoæenjen, ugodne vanjπtine, karak-teran i poπten, æivi nedaleko od Zagreba na kras-nu posjedu, æeli da mu se javi æenska osoba izmeu 40 i 50 godina, samo ozbiljne ponude.Adresa i telefon u Uredniπtvu

PRIMATI I »ITATI ”MARIJU” ZNA»I:- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetiπtu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobroËinitelje, πiritelje i Ëitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog Ëetvrtka u mjesecu u splitskomu svetiπtu Gospe od Zdravlja za sve pokojne Ëitatelje i preminule Ëlanove obitelji pretplatnika lista ”Marija”.


Remek-zamisao nebeskog Umjetnika (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286E, moj narode - neËistih usana! (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288”Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne” (D. Runje) . . . . . . . . . . . . . 292Andrija Kretski, Gospin pjesnik i propovjednik (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294Spasi moj narod, o Boæe! (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296Obitelj - svetiπte æivota (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298Gloria i njezina krunica (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200Dokumentarac ”Draga Gospa IlaËka” (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202VeËeras sam sretan (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 14. RUJNA 2010.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

320 - ”MARIJA” 10/2010.

Josip KovaË (+14. XII. 2009. u 62. g. - Otok/V.-Francuska); - Mladen KruliÊ (+10. I. 2010. u 70. g. - Cleveland/USA); - Rozika MajdandæiÊ, majka fra Mirkova (+2. VI. 2010. - Ravna, BusovaËa); - Katarina KoπutiÊ, majka sveÊenika Ivana (+8. VI. 2010. u 85. g. - Sveti Kriæ ZaËretje); - Jure ZovkiÊ, otac s. Helene (+9. VI. 2010. - Plehan); - Paul Mimica (+12. VI. 2010. - PuËiπÊa); - Ivanka Musulin (+12. VI. 2010. - Staπevica); - Ivan HrgoviÊ, otac fra Jurin (+18. VI. 2010. - Potravlje); - Iva Boban, majka fra Ferdina (+18. VI. 2010. u 89. g. - Batin); - O. Franjo StjepanoviÊ, OFM (+21. VI. 2010. u 71. g. - Dubrave-Ulice); - Mandica MatijeviÊ (+24. VI. 2010. u 89. g. - Slavonski Brod); - Don Franjo MaruπiÊ, SDB (+25. VI. 2010. u 72. g. - Zagreb); - O. Tihomil Gajπak, OFM (+25. VI. 2010. u 80. g. - Varaædin); - Dragica PekiÊ, misionarka (+25. VI. 2010. u 80. g. - Vinkovci); - ». s. Boromeja Hajdu, MSSK (+27. VI. 2010. u 82. g. - –akovo); - Kata OrπoliÊ, majka fra Franjina (+27. VI. 2010. - Kerala); - VlË. Æeljko Rudolf PavliËiÊ (+28. VI. 2010. u 88. g. - –akovo); - ». s. Bonaventura BaπiÊ, SMI (+3. VII. 2010. u 83. g. - Zagreb); - Don Josip JuriÊ, SDB (+6. VII. 2010. u 83. - Split-Prugovo); - Petar RibiËiÊ (+6. VII. 2010. u 91. g. - Brela Donja-Sv. Jure); - Kaæimir LuËin (+7. VII. 2010. u 95. g. - Split); - Manda NenadiÊ r. RepuπiÊ (+7. VII. 2010. - Split-Vinjane Herc.); - ». s. Hermina Koæul, KBSI (+9. VII. 2010. - Zagreb); - Mons. Josip Frkin, brat fra Vatroslavov (+11. VII. 2010. u 80. g. - Samobor); - Andrija MijiÊ, brat Ë. s. Vendeline (+12. VII. 2010. - Prugovo); - Blaæa VuËak r. BabaËiÊ, sestra don Ivina (+13. VII. 2010. - Vodice); - Jozef GlasnoviÊ (+13. VII. 2010. - ©ibenik); - O. Tomislav Buljan, OFM (+14. VII. 2010. - SuÊuraj-Livno); - Marica ©koro SuËkuπa (+17. VII. 2010. - RunoviÊi); - O. Kreπimir KarloviÊ, OFM (+17. VII. 2010. Zagreb-Plehan); - ». s. Marija-Virgina Vugdelija, SM (+18. VII. 2010. u 82. g. - Sinj-Split); - O. Boæo Kreπo, OFM (+19. VII. 2010. - Ulice-©Êit); - Matija MareviÊ ud. Mate (+19. VII. 2010. - Staπevica); - ». s. Ksaverija PupiÊ-Marijan, SM (+22. VII. 2010. u 83. g. - Split); - O. Dragutin Mikulan, OFM Tor (+22. VII. 2010. - Odra, Zagreb); - Ivka JuriÊ, majka Ë. s. Animire (+23. VII. 2010. u 75. g. - Prugovo); - Mara Margeta, majka don Mladenova (+25. VII. 2010. - Desne); - Ivan OreπkoviÊ (+30. VII. 2010. u 75. g. - Ivanovci); - Iva ΔubeliÊ, majka don Markova i Ë. s. Rajke i Nade (+1. VIII. 2010. u 87. g. - Dobranje); - Biserka ©pringer (+2. VIII. 2010. - Zagreb); - Nikica JuriËiÊ r. MediÊ (+6. VIII. 2010. u 90. g. - Brela Donja); - ». s. Anelina KujundæiÊ, SNG (+8. VIII. 2010. u 98. g. - Subotica); - O. Mladen HrkaÊ, OFM (+8. VIII. 2010. u 60. g. - Zagreb-©iroki Brijeg); - Anka BodloviÊ ©emper (+12. VIII. 2010. u 87. - Bol); - ». s. Prezentata JagodiÊ, SPSI (+14. VIII. 2010. - Slatina); - VlË. Mirko Novak, æupnik (+15. VIII. 2010. u 67. g. - Viπnjevac); - O. Vladimir VlaπiÊ, DI (+16. VIII. 2010. u 90. g. - Zagreb); - ». s. Filipa PuπeljiÊ, SMI (+17. VIII. 2010. u 74. g. - »ardak); - ». s. Matejka JozinoviÊ, SMI (+17. VIII. 2010. u 65. g. - »ardak); - ». s. Marta RoπiÊ, SMI (+17. VIII. 2010. u 69. g. - »ardak); - Marica KustiÊ, supruga don Æivkova (+17. VIII. 2010. - Zagreb); - Katarina ©pehar, majka fra Josipova (+18. VIII. 2010. u 88. g. - Velika Hrastilnica, Kriæ); - Mons. Mate StaniÊ (+23. VIII. 2010. u 88. g. - Makarska-ZveËanje); - Mons. Josip ©epiÊ, æupnik (+24. VIII. 2010. u 75. g. - Fuæine-Mrkopalj); - PreË. Mijo PavlakoviÊ (+27. VIII. 2010. u 75. g. - Zagreb-PriliπÊe); - Manda MatiÊ (+28. VIII. 2010. u 88. g. - ZelËin); - O. Franjo Talan, OFM Cap (+28. VIII. 2010. u 79. g. - Rijeka); - O. Zdravko LukiÊ, OFM (+28. VIII. 2010. - Kreπevo); - Prof. dr. ©imun JuriπiÊ (+31. VIII. 2010. u 68. g. - Split); - VlË. Ivan Kolar (+1. IX. 2010. u 62. g. - Koprivnica); - ». s. Leonija BeziÊ, ©SF (+5. IX. 2010. u 86. - Split); - ». s. Paskalija GojeviÊ, ©SF (+8. IX. 2010. u 78. g. - Kloπtar IvaniÊ).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!


NASLOVNA SLIKA: Gospa s Djetetom i krunicom (Bartolomé Esteban Murillo)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe od Ruæarija u Raæancu

RAŽANAC

Gospa od RužarijaU Raæancu je æupna crkva posveÊena Gospi od Ruæarija. Monumentalno je to jednobrodno kameno zdanje tro-kutasta zabata sa sakristijom. Od fino je klesana kamena, a sagraena je g. 1856. i posveÊena 1902. godine.Zbog loπega stanja crkva je neko vri-jeme bila izvan uporabe. KonaËno je temeljito obnovljena, nakon Ëega ju je 29. listopada 1983. blagoslovio nadb. Marijan Oblak (†2008.). Kraj nje su na stupovima i zvona. U nedjelju, 3. listopada 1999., na blagdan zaπtitnice æupe, don Milivoj BolobaniÊ posve-tio je novi oltar, a 7. listopada 2007. nadb. Ivan Prena (+2010.) predvodio je u toj crkvi proslavu 500 godina od utemeljenja mjesta.U Raæancu je postojala crkva Gospe od Ruæarija veÊ u predturskom raz-doblju, podignuta u XVI. stoljeÊu. Navalom Osmanlija g. 1646. do temelja je poruπena. Ninski biskup Franjo Grassi (1667.-1677.) dao ju je g. 1670. popraviti, a onda g. 1682. iz temelja nanovo sagraditi. NekoÊ ju je resilo pet oltara od pozlaÊena drva. Nasred glavnog u niπi se izdizao veliki kip Gospe od Ruæarija, bogato odjeven i ureπen srebrnim zavjetnim darovima. Nosio se u procesiji za blagdansko slavlje.

U crkvi je grob ninskoga biskupa Ivana Manola, koji se naπao u æupi i tu umro 26. rujna 1712. U njoj je posebno sveËano za blagdan Gospe od Ruæarija. Nakon vijesti o pobje-di kraj Lepanta, 7. listopada 1571., slavila je cijela katoliËka Europa, posebno hrvatski Jug. U bitki su, naime, sudjelovale i po jedna galija s Krka, Cresa, Hvara, Raba, Trogira, Kotora i ©ibenika s pomorcima iz hrvatskih krajeva. Na trogirskoj je bilo 150 mladiÊa. Zadarska galija stradala je veÊ prije bitke, a kotor-ska potpuno u samoj bitki. Teπko je nastradala i trogirska galija, ali se ipak vratila. Usprkos zabrani DubrovaËke Republike da sudjeluju u bitki, πpanjolska vlada prisilno je unajmila viπe od 20 dubrovaËkih ”nava” i ”galijuna” koji su se naπli u πpanjolskim lukama kao prijevozno brodovlje. Na spomen bitke Pio V. uveo je 7. listopada blagdan bl. Djevice Marije od Krunice. Njime slavimo ne krunicu kao takvu nego Kraljicu sv. Krunice, ”Mariju zbog uzviπena poloæaja πto ga ima u toj molitvi” (Leo Scheffczyk). Ona vjer-ne duπe potiËe da molitvom krunice razmiπljaju, obnavljaju i produbljuju vjeru u utjelovljenje Sina Boæjega, u beskrajnu ljubav OËevu prema Ëovjeku, u plodnu djelatnost Duha Svetoga, u radosti, svijetlim tre-nucima i æalosti koje su pratile na zemaljskom æivotu Isusa i Mariju, u Isusovu muku, smrt i uskrsnuÊe, u njegovu i Gospinu beskrajnu slavu koja i nas oËekuje.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Documents

Bl. Elizabeta od Presv. Trojstva (†1906.) · stupam za Isusom ovim kriænim putem kojim me vodi. Bl. Elizabeta od Presv. Trojstva (†1906.) 10 s marijom po svijetu LISTOPAD ISSN