Kriterij ocjenjivana uvod

Bloomova taksonomija

1. injenino znanje

Usvajanje injeninog znanja je najnii obrazovni cilj. Znanje se definira kao sjeanje na prije nauene sadraje. Odnosi se na temeljna znanja koja uenik mora stei da bi shvatio smisao predmeta koji ui. To se prisjeanje moe odnositi na iroki raspon sadraja: od usvajanja terminologije, preko prisjeanja na specifine injenice, pa sve do sjeanja na sloene teorije. Sve to treba postii na toj razini znanja jest prisjetiti se odreene informacije, koje ne mora nuno znaiti i razumijevanje. Primjerice, uenik treba memorirati, definirati, opisati, oznaiti, nabrojati, prepoznati.

2. Razumijevanje

Razumijevanje se definira kao sposobnost promiljanja o znaenju usvojenih injenica. Ta se kognitivna kategorija znanja moe pokazati interpretiranjem nauenih injenica, saimanjem, objanjavanjem ili predvianjem uinaka ili posljedica. Ovaj je obrazovni cilj vii od prethodnog jednostavnog prisjeanja na informacije i predstavlja najnii stupanj razumijevanja. Primjerice, za tu razinu znanja uenik treba znati interpretirati slike, karte, tablice i grafikone, verbalne zadatke prevesti u formule, na temelju injenica predvidjeti posljedice, navesti primjer, interpretirati, parafrazirati.

3. Primjena

Primjena se odnosi na sposobnost uporabe nauenih pravila, zakona, metoda ili teorija u novim, konkretnim situacijama. Primjerice, na toj spoznajnoj razini uenik treba znati rijeiti matematiki problem, konstruirati grafikon ili krivulju, demonstrirati ispravnu uporabu neke metode ili postupka.

4. Analiza

Na analitikoj razini znanja uenik mora biti sposoban nauene sadraje razdvojiti na sastavne dijelove i razumjeti organizacijsku strukturu. Pri tome uenik mora znati odrediti sastavne dijelove i odnose meu njima kao i organizacijske principe. Ovaj je obrazovni cilj vii od razine razumijevanja i razine primjene jer je za tu razinu znanja potrebno zdrueno razumijevanje sadraja i organizacijske strukture materijala. Primjerice, na toj razini uenik mora usporeivati, suprotstavljati, prepoznati neizreene pretpostavke, razlikovati injenice od zakljuaka, razlikovati uzrok od posljedice, odrediti relevantnost podataka, analizirati organizacijsku strukturu djela (umjetnikog, muzikog, literarnog).

5. Sinteza

Sintetizirati znai iz pojedinanih dijelova stvoriti novu cjelinu. Obrazovni cilj u ovom sluaju istie kreativno ponaanje s naglaskom na formuliranje novih obrazaca ili struktura. Primjeri obrazovnih ciljeva sintetike razine znanja jesu: sposobnost kombinacije, postavljanja hipoteze, planiranja,

Kriterij ocjenjivana uvod

reorganizacije, pisanja dobro organiziranog rad, odrati dobro organizirani govor (predavanje), kreativno napisati priu (pjesmu, glazbu), predloiti plan pokusa.

6. Procjena

Procjena znai sposobnost svrhovite prosudbe vrijednosti materijala (pjesme, romana, govora, istraivakog izvjetaja, projekta). Prosudbe se moraju temeljiti na tono definiranim kriterijima. Obrazovni ciljevi ovog podruja su najvii u spoznajnoj hijerarhiji jer sadre elemente svih prethodnih razina uz dodatak sposobnosti prosudbe vrijednosti utemeljene na tono definiranim kriterijima. Primjeri obrazovnih ciljeva ove razine znanja jesu: prosuditi primjerenost zakljuaka iz prikazanih podataka, prosuditi vrijednost nekog djela (umjetnikog, muzikog, literarnog) uporabom vanjskih standarda odlinosti, prosuditi loginu postojanost pisanog materijala ili predavanja.

kriteriji-OS2_6.pdfkriteriji-OS2_7.pdf