Uvijek sam čvrsto i radosno vjerovao u tu Božju istinu o čovjeku. To je najsvetija, najpotresni-ja i najsudbonosnija istina o postojanju čovjeka. Posljednje stvari – novissima – stoje pred svakim čovjekom kao konačna stvarnost pred kojom sto-ji naš posljednji izbor: prihvatiti zauvijek Božju Ljubav ili je zauvijek odbaciti. Uvijek sam o toj istini rado razmišljao; rado sam je propovijedao. U tome je sav smisao i bit našeg postojanja.

(Iz oporuke, 17. siječnja 1982.)

Kar

dina

l Fr

anjo

Kuh

arić

nam

gov

ori

BO

G j

e lj

ub

av BOG

je ljubav

K A R D I N A L F R A N J O K U H A R I Ć N A M G O V O R I

Ž I V O T k D J E L A k P O R U K E

Glas Koncila

ISBN: 978-953-241-329-8

www.glas-koncila.hr Cijena: 75 kn

1. Bog je ljubav .................................................. 3:21 2. Temeljni ustav svijeta .................................... 3:51 3. Program Božji................................................. 1:25 4. Odnos Boga i čovjeka ................................... 0:50 5. Bog je mir ....................................................... 0:57 6. Obratite se! .................................................... 0:48 7. Bez Isusa Krista nema spasenja ..................... 1:11 8. O strahu Božjem ........................................... 1:21 9. Moć molitve ................................................... 1:0310. Molite uvijek za drugoga .............................. 1:0911. O vjeri i milosti Božjoj ................................ 1:3612. Svaki čovjek mora ući u svoju savjest .......... 0:5813. Sakramenti i otkupljenje .............................. 2:2114. Ispovijed i savršeno pokajanje ...................... 1:4215. Što je za nas čovjek? ...................................... 1:1916. Uzmite svoj križ! ............................................ 1:4017. Zašto je Isus došao? ...................................... 1:1518. Ljubav zahtjeva neopozivu vjernost ............ 1:2019. Oprost ............................................................ 2:2020. Opraštanje je oslobođenje ............................ 0:54 21. Čovjek mora biti duhovan ............................ 0:2222. Sve napasti su pobjedive ............................... 1:1223. Oprostiti neprijatelju .................................... 1:1024. Vlast i opće dobro ......................................... 1:1025. Kritika kao objektivni sud ............................ 1:4926. Vjernik i politika ........................................... 2:0127. Test kršćanskoga odnosa .............................. 1:2828. Vjernik pred izazovima politike ................... 1:4729. Bogati oprostite dugove siromašnima ......... 0:5130. Skroman čovjek lakše daje ............................. 1:3331. O suvremenom pojmu ljubavi ..................... 1:0032. Čovjek je ugrožen civilizacijom smrti ......... 2:2833. Izgovorena riječ - slika čovjeka ................... 1:4634. Mediji moraju preuzeti odgovornost .......... 1:2135. Obitelj je zrcalo osobe .................................. 3:1236. Mladim ljudima treba puna pažnja .............. 2:2237. Dijete u obitelji stvara ljestvicu za život ..... 1:2538. Novi ljudi ....................................................... 1:3239. Pa što je čovjek da ga se spominješ? ............. 1:0440. Budite glasnici kršćanske ljubavi .................. 1:15

BO

G j

e lj

ub

av

Ako postoje nezgodna vremena, onda je kardinal Franjo Kuharić živio u jednome od njih, zajedno sa svojim

vjernicima, sa svojim ponižavanim hrvatskim narodom, kojemu je znao brisati suze, s ko-jim je znao jesti gorak kruh tuđine, slušati prijetnje, osjetiti hladne zidove zatočeništva i jauk stratišta; s kojim se znao radovati u tre-nutcima doživljene slobode, zahvaljivati Bogu za duhovne plodove rasta i preporoda u slozi i zajedništvu, čije je čelništvo poput proroka upozoravao na nepravde, jer je želio da vjer-nici i svi građani žive na temeljima evanđeo-skih vrijednosti, kako ne bi bilo međusobnih nepravednih razlika i sukoba, izraslih na nepo-štovanju drugoga čovjeka.

Kardinal Josip Bozanić, 14. ožujka 2002.

Bog je ljubav

Gla

zba:

Ana

Vid

ović

– D

ruga

son

ata

za v

iolin

u u

a-m

olu

(J. S

. Bac

h), C

roat

ia r

ecor

ds

BOG JE LJUBAVKardinal Franjo Kuharić nam govori

Bog j

e lju

bav

Bog je ljubav. Kardinal Franjo Kuharić nam govori (Nedjeljko Pintarić, Vladimir Stanković, Vesna Jurić-Rukavina), Glas Koncila, Zagreb, 2012.Uredio Nedjeljko Pintarić

Nakladnik:Nadbiskupski duhovni stol / Glas KoncilaKaptol 8HR – 10000 Zagrebwww.glas-koncila.hr

Za nakladnika: Stjepan Pogačić, v. d. direktor

Biblioteka: Iskra. Knjiga 2

Jezično uređivanje: Josip Sinjeri

Grafičko oblikovanje: Blaženka Matić

Priprema za tisak: Glas Koncila

Fotografije: Fotoarhiv Glasa Koncila

Tisak: Grafika Markulin, Lukavec

Tiskano u ožujku 2012.

ISBN 978-953-241-329-8

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 799861

CD »Bog je ljubav« s tonskim zapisima iz 9 istoimenih emisija HRT Radio Sljemena, tadašnje urednice emisije Vesne Jurić-Rukavine, u kojima je 1999. godine, u tijeku priprema za Veliki jubilej 2000. godine kršćanstva, sudjelovao kardinal Franjo Kuharić, sastavni je dio ove knjige. Zahvalju-jemo HRT-u na ustupljenim materijalima iz fonoteke Hrvatskog radija.

Bog je ljubavKARDINAL FRANJO KUHARIĆ NAM GOVORI

Nedjeljko Pintarić - Vladimir Stanković - Vesna Jurić-Rukavina

Glas KoncilaZagreb, 2012.

B O G J E L J U B A V

8

9

Predgovor

Knjiga Bog je ljubav. Kardinal Franjo Kuharić nam govori, zajedno s tonskim insertima na prilože-nom nosaču zvuka, poziv je čitatelju i slušatelju na sjećanje i oživljavanje životvorne prisutnosti svje-dočke misli zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuhari-ća, kojega njegovi suvremenici pamte kao jednog od najobljubljenijih i najpoštovanijih hrvatskih duhov-nih velikana.

Živost Kuharićeva govora poprimila je tijekom njegove nadbiskupske službe u Zagrebačkoj nadbi-skupiji, kao i u cijeloj Crkvi Hrvata, značajke nepro-laznosti, baš kao i izvor njegova nadahnuća – mudrost i ljubav Božja – koje je s tolikim žarom živio, pro-nosio i naviještao. Kako je u duhu svoga biskupskog gesla »Bog je ljubav« stalno pozivao na vječnu lju-bav prema Bogu i prema svome bližnjemu – jer je to za njega ustav svijeta i princip uređenja svih odnosa, tako i u ovo vrijeme njegove riječi pozivaju i govore o mjerilima našega kršćanskog ponašanja i djelova-nja. Njegova duhovna ostavština izrečena primjerom neumornog propovjednika i navjestitelja riječi Božje postaju trajna baština, ispit savjesti i misija.

10

Kardinal Kuharić je uvijek bio prignut i usmjeren k čovjeku, bez obzira na njegovu dob, poziv, stalež, naobrazbu, vjeru ili položaj. Nikada nije izbjegavao susret s čovjekom, niti propuštao govoriti istinu o odnosu Boga i čovjeka. U svojim je propovijedima toliko puta govorio da je čovjek za njega najveći mi-sterij. I kao takva ga je razumijevao i prikazivao u svjetlu Božje ljubavi i otkupljenja, bez obzira na ne-shvatljiv čovjekov bijeg u neslobodu i pad u ropstvo grijeha. I ljubav prema neprijateljima, zbog čega je bio neshvaćen u vremenu kad je pozivao da opra-štamo onima koji su nam nanijeli najstrahotnija zla na našim prostorima, neumorno je proročki uzdizao kao najizvrsniju kršćansku vrlinu.

Kad se udubimo u Kuharićev govor o čovjeku, ponajprije primjećujemo njegov poziv da se suprot-stavljamo raščovječivanju samoga čovjeka, na bilo kojoj razini življenja, u bilo kojoj sredini – od obite-lji, Crkve, škole ili fakulteta, radnoga mjesta, javnoga djelovanja. A to raščovječenje događa se kada čovjek odbacuje Boga, Božje zapovijedi, ljubav, istinu, pra-vednost, kada je čovjek u grijehu.

Kardinal uvijek ističe čvrstoću vjere i nade kao trajni izazov i poticaj kršćanima na odgovornu ljubav, a ta odgovornost ljubavi često je u opreci s »mudro-šću« svijeta u kojem se nalazimo, i u kojem je čovjek

11

pred mnogim zasjedama i izazovima napasti. Grijeh je stvarna duhovna metastaza, od egoizma, kao najo-pasnijega grijeha, koji rađa neprihvatljivo programi-ranje civilizacije smrti – pobačaj i eutanaziju, ratove, izrabljivanje drugoga čovjeka zbog profita..., pa sve do sumanuta pokušaja izgrađivanja svijeta bez do-stojanstva čovjeka.

Kardinal nam govori da svjedočimo Kristov križ, gradimo novi svijet čovještva, da se u nama kršća-nima oblikuje sam Isus Krist. S lakoćom izražava jednostavnost ljubavi svojega srca da čovjek spozna kako ne može sam pobijediti svoje patnje, boli, zlo, već samo uz Boga, koji je tu, koji postoji i koji čovje-ka milosrdno ljubi i poziva na slobodu svoje djece.

Za njega ljubav nije samo neka spontana tenden-cija nego je to svjesnost darivanja osobe drugome, žrtvovanje za drugog. I tu on povezuje i našu daro-vanu slobodu, ali i odgovornost i savjest.

Kad budete slušali glas kardinala Kuharića s no-sača zvuka Bog je ljubav, osjetit ćete onu posebnu mirnoću i mir, poruku ljubavi služitelja evanđelju i čovjeku, o kojima svjedoče mnogi koji su ga slušali diljem naše domovine i inozemstva, u brojnim sve-tištima, katedralama, župnim crkvama i kapelama… »Kuharić je rekao…« znalo se je čuti u razgovorima običnih ljudi.

12

Budući da je knjiga ponajprije sastavljena od slova i riječi, kada budete čitali misli kardinala Kuharića, osim toga misaonog napora, osjetit ćete i čuti njegov očinski glas, ali ne samo onaj u uhu, nego i onaj u srcu i savjesti. Kada ga stvarno osjetite, znajte da ste na dobrom putu.

Knjiga Bog je ljubav. Kardinal Franjo Kuha-rić nam govori sastavljena je od tekstualnih priloga drugih, koji svjedoče o veličini Kuharićeva životnog puta, ali i od tekstualnih i zvučnih priloga blagopo-kojnoga Kuharića koji nas vode na pravi put, kojim je on istinski kročio.

Najveći dio građe nastao je 1999. godine, tijekom koje je kardinal Kuharić, uživo iz svoje sobe u Nad-biskupskom dvoru u Zagrebu, sudjelovao u devet emisija Bog je ljubav na Radiju Sljeme, autorice i urednice Vesne Jurić-Rukavine. Objavljeno je tada oko 400 minuta sadržaja. Iz te arhivske građe, koja se čuva i u fonoteci Hrvatskoga radija, napravljen je izbor za nosač zvuka, koji je objedinio 40 različitih misli i poruka kardinala Kuharića u tonskom zapisu. Stotinu misli o različitim pojmovima, bitnim za vjer-nički život, koje su objavljene u zadnjem poglavlju knjige Kardinal nam govori, izbor su kardinalovih misli iz četiriju knjiga nastalih prema emisiji Radija

13

Sljeme Hvaljen Isus i Marija. Tih stotinu misli tek je jedna mala kap iz slapa njegovih poruka sabranih u više knjiga, a želja da za 10. obljetnicu smrti blago-pokojnoga kardinala Kuharića malom kapljom po-mažemo tkati taj slap, opravdat će našu želju i trud.

Zahvaljujemo prelatu Vladimiru Stankoviću, ka-noniku Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, koji nam je ustupio svoje priloge o životu i djelovanju kardinala Kuharića, s kojime je toliko toga zajednič-ki doživio i dobra učinio. Poglavlje Rekli su o kar-dinalu Franji Kuhariću nastalo je na temelju sućuti brojnih kardinala, nadbiskupa i biskupa iz cijeloga svijeta upućenih Kuharićevu nasljedniku, zagrebač-kom nadbiskupu Josipu Bozaniću, a objavljenih u Službenom vjesniku Zagrebačke nadbiskupije. One nam svjedoče kako je kardinal Kuharić bio blagoslov za hrvatski narod, koji je »neumorno ulijevao pouz-danje i hrabrost«, kako je istaknuo njegov veliki po-znavatelj i prijatelj, blaženi papa Ivan Pavao II.

Vesna Jurić-RukavinaNedjeljko Pintarić

K A R D I N A L O V Ž I V O T O P I S

17

Trinaesto dijete u obiteljiKardinal Franjo Kuharić rodio se 15. travnja

1919. godine u Pribiću u Karlovačkoj županiji. Bio je trinaesto i posljednje dijete u obitelji Ivana i Ane rođene Blažić. Pučku je školu u ljeto 1931. završio u Pribiću, te se iste godine u jesen upisao u Nadbi-skupsku klasičnu gimnaziju na Šalati u Zagrebu. U Nadbiskupskome dječačkom sjemeništu probora-vio je do ljeta 1939. godine, kad je u lipnju položio ispit zrelosti. Odličan učenik, gimnazijalac, isticao se i po pismenim sastavcima objavljenim u đačkim listovima. Od jeseni 1939. do ljeta 1945. boravio je u Bogoslovskome sjemeništu na Kaptolu studirajući filozofiju i teologiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, te je 1945. i diplomirao. Iz toga je vremena ostala zapamćena čestitka-govor bogo-slova Franje Kuharića nadbiskupu Alojziju Stepincu 1944. godine, prigodom njegove desete obljetnice bi-skupskoga posvećenja. Isti ga je nadbiskup 15. srpnja 1945. zaredio za svećenika, rekavši tom prigodom mladomisnicima: »Šaljem vas u krvavu kupelj!«

18

U vrijeme napada na svećenikeSvoja prva pastoralna iskustva mladi je svećenik

Kuharić stjecao kao kapelan u župi Radoboj kod Krapine, gdje je poletni mladomisnik ostao deset mjeseci. U svojoj prvoj župi Rakovu Potoku mladi je župnik nastupio 1. rujna 1946. godine, a bila mu je povjerena istodobno i uprava novoosnovane župe Pavučnjak. Kako je istoga mjeseca u župi Sv. Mar-tin pod Okićem bio ubijen župnik Pavao Bedenik, Kuhariću je bila povjerena i ta župa. U to su vrijeme učestali napadi na svećenike u samoborskome kraju, pa je i Kuharić 22. veljače 1947. u Rakovu Potoku za vlas izbjegao sigurnoj smrti. Otada je noćio po obite-ljima, posebno kod obitelji Razum u Kunišćaku. Na-kon napada na župnika Svete Marije Okićke Lovru Galića 1950. godine, Kuharić je dobio na upravu i tu župu. Doživio je i fizički napad letvom po glavi za vrijeme hodočasničkoga pješačenja na Mariju Bistri-cu u Jakovlju 1948. godine. Tijekom svih tih godina bio je pozivan na saslušavanje i zastrašivanje na Udbu. U jesen 1957. bio je premješten u Samobor, najprije za subsidijara staromu župniku Stjepanu Kolanderu i za upravitelja župe Rude, a u proljeće 1958. postao je samoborskim župnikom i kasnije upraviteljem i župe Noršić Selo. Sve je te župe pastoralno zbrinja-

19

vao putujući biciklom i pri kraju motorkotačem. Oko njega su se rado okupljali susjedni svećenici s kojima je povremeno uspijevao doći i do kardinala Alojzija Stepinca, zatočenoga u Krašiću.

Prigovori komunističkih vlastodržacaU godinama poslije Blaženikove smrti u zagrebač-

kome je kleru vladalo uvjerenje da će pomoćnim za-grebačkim biskupom biti imenovan Josip Vraneković, krašićki župnik i vjeran Stepinčev suradnik, no Sveta je Stolica 15. veljače 1964. na tu dužnost postavila sa-moborskoga župnika Franju Kuharića, kao pomoć-nika nadbiskupu dr. Franji Šeperu, koji ga je za bi-skupa zaredio u zagrebačkoj katedrali 3. svibnja 1964. godine. Za biskupsko geslo si je uzeo »Deus caritas est« (Bog je ljubav) iz Prve Ivanove poslanice, uz znak Marije i Euharistije. Cijeloga je svoga biskupskog ži-vota upravo o tome najviše govorio, a ljubav prema Bogu i svakomu bližnjemu u praksi provodio. Od 10. svibnja 1964. do 12. srpnja 1970. bio je odgovorni urednik »Glasa Koncila«. Imao je i tu sreću da je bio i aktivnim sudionikom trećega i četvrtoga zasjedanja Drugoga vatikanskog sabora. Kad je papa Pavao VI. kardinala Šepera 8. siječnja 1968. imenovao pročelni-kom Kongregacije za nauk vjere, Kuharić je 20. ko-

20

lovoza 1969. postao apostolskim administratorom, a 16. lipnja 1970. Pavao VI. imenovao ga je zagrebač-kim nadbiskupom. Njegova je svečana instalacija bila u katedrali u nedjelju 19. srpnja 1970., zajedno s po-svećenjem novih pomoćnih biskupa dr. Josipa Salača i p. Mije Škvorca. Iste je godine od 14. listopada do 22. studenoga u samo 39 dana obišao u Sjedinjenim Ame-ričkim Državama 25 i u Kanadi 10 hrvatskih župa, po-čevši s posvetom dvaju hrvatskih oltara - Majke Bož-je Bistričke i Kraljice Mira u Nacionalnome svetištu Majke Božje u Washingtonu.

Bio je to, u organizaciji i pratnji ravnatelja hr-vatske inozemne pastve mons. Vladimira Stankovi-ća, početak velikih Kuharićevih pastoralnih pohoda Hrvatima izvan domovine, kojih je u prekomorskim zemljama bilo četrnaest (osam puta u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, tri puta u Australiji, dva puta u Južnoj Africi i jednom u Južnoj Americi), a u zapadnoj Europi mnogo više (s početkom u Ein-siedelnu u Švicarskoj 1969. godine). Ili, kada se sve zbroji, Kuharić je u pastoralnim pohodima u iselje-noj Hrvatskoj proveo oko godinu dana. Zbog svojih je pohoda Hrvatima u svijetu doživljavao česte i oštre prigovore tadašnjih komunističkih vlastodržaca. Za vrijeme Kuharićeva predsjedanja Biskupskom kon-ferencijom u inozemstvu je osnovano 110 hrvatskih

21

katoličkih misija. Više od 150 svećenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine otišlo je u inozemnu pastvu s Kuharićevim dekretom. On sam bio je član tipične iseljeničke obitelji iz karlovačkoga kraja: i sada ima brojne bliske rođake u Americi i Njemačkoj.

Boreći se za veći prostor slobode vjereKao predsjednik Biskupske konferencije Jugosla-

vije nadbiskup se Kuharić nužno susretao s predstav-nicima jugoslavenske vlasti, koja je 1970. uspostavila pune diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Isto je tako u više navrata u ime episkopata slao razne peti-cije ili odgovore na njezine zamjerke Crkvi. Posebno je bio odlučan u obrani načela »slobodna Crkva u slo-bodnoj državi«, boreći se za sve veći prostor slobo-de vjere, ali utirući time i nezaustavljive težnje prema obrani ljudskih prava među kojima je i nacionalna slo-boda. Takva je stajališta iznosio i na novogodišnjim primanjima što ih je za predstavnike vjerskih zajed-nica priređivao predsjednik Sabora SRH. Osnovao je šezdeset župa, od kojih mnoge u novim četvrtima grada nisu imale svoje crkve pa su bogoslužni prostori bili adaptirani ili u obiteljskim kućama, ili u stanovi-ma velikih stambenih blokova. Na prigovore i prijet-nje državnih vlasti da je to ilegalno, Nadbiskup je od-

22

govarao: »Dajte nam živjeti legalno, pa nećemo onda otvarati bogoslužne prostore ilegalno.«

U njegovim najboljim nadbiskupskim godinama padaju i velike proslave Međunarodnoga marijanskog kongresa te jubileja »Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata«, koji je zaključen Nacionalnim euharistijskim kongresom. Na razne je vjerske svečanosti odlazio u sve krajeve širom Hrvatske, BiH i Vojvodine, te je uvijek privlačio mnoštva vjernika koje je ohrabrivao i učvršćivao u vjerskome i nacionalnome identitetu. Za njegovo se vrijeme uspješno razvila katolička izdavač-ka djelatnost, posebno pri »Glasu Koncila« i »Kršćan-skoj sadašnjosti«, a on je uputio i molbu hrvatskoj Vladi za koncesiju za »Radio Mariju«. Kao prvi pred-sjednik Hrvatske biskupske konferencije osnovao je i Informativnu katoličku agenciju, utemeljitelj je Hr-vatskoga katoličkog radija, s njime se dogovaralo i o vjerskim emisijama na Hrvatskoj radioteleviziji. On je svesrdno pomagao akcije Caritasa Zagrebačke nad-biskupije, a neposredno prije demokratskih promje-na pokrenuo je osnivanje nacionalnoga Caritasa pod imenom Središnji odbor Caritasa BKJ, koji se 1993. osamostalio kao Hrvatski Caritas. U taj kontekst tre-ba staviti i brigu za umirovljene svećenike, za koje već 1970. otvara na Kaptolu 28 Dom za nemoćne sveće-nike. Na srcu mu je bila posebna briga za obnovu za-

23

grebačke katedrale i svetišta Majke Božje Bistričke, u koje je iz Karmela u Brezovici doveo sestre karmeli-ćanke. Osim hodočašća u Rim, Padovu, Lurd i Fati-mu, vodio je i veliko hodočašće u Svetu Zemlju.

Poticaji na osobnu svetost i zauzet pastoralni rad

O proslavi 300. obljetnice Zagrebačkoga sveučilišta Katolički bogoslovni fakultet podijelio mu je počasni doktorat. Neposredno nakon demokratskih promje-na izborio se za priznanje Katoličkomu bogoslovnom fakultetu puno članstvo, sa svim pravima, u Zagre-bačkome sveučilištu. Kao Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu uspio je da je o 900. obljetnici utemeljenja zagrebačke nadbiskupije godi-ne 1994. od države dobiti povrat nekadašnjega orfa-notrofija u Vlaškoj ulici u kojemu je Fakultet dobio vlastite prostorije. Vodeći brigu o permanentnome obrazovanju klera, Nadbiskup je tijekom niza godina svake korizme osobno obišao sve dekanatske skupo-ve na kojima je svećenike poticao na osobnu svetost i zauzet pastoralni rad. Mudrim taktom i razboritošću uspješno je u pastoralni rad uključivao i sve redovnič-ke zajednice u nadbiskupiji, ne praveći razliku između biskupijskoga i redovničkoga klera, a u Zagreb je do-

24

veo i Misionarke ljubavi – sestre Majke Terezije, koju je osobno posjetio u Calcutti u prosincu 1980. godine i koju je pozvao da s o. Antom Gabrićem u Zagrebu održi velike korizmene misije.

Ostvarene tri najveće životne željeNa Konzistoriju 2. veljače 1983. godine papa Ivan

Pavao II. promaknuo je Kuharića u zbor kardina-la Svete Rimske crkve dodijelivši mu, kao titularnu, hrvatsku crkvu sv. Jeronima u Rimu. Bio je i članom Kongregacije za kler, Kongregacije za bogoštovlje, Rimske komisije sv. Ćirila i Metoda i Vijeća za javne poslove Svete Stolice. Kao kardinal češće je odlazio u Rim kao i u druge europske zemlje. Kao papin legat sudjelovao je na proslavi 400. obljetnice Brest-litovske unije u Ukrajini u svibnju 1995. godine. Bio je pozi-van na razne katoličke međunarodne skupove, a našu je zemlju predstavljao u prigodama posjeta Svetoga Oca u Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Švi-carskoj, Irskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Kao predsjednik BKJ i kasnije od 1993. Hrvatske biskup-ske konferencije odlazio je na razne skupove i radne susrete na razini biskupskih konferencija Europe. U svibnju 1994. Hrvatska akademija znanosti i umjet-nosti izabrala ga je za svoga počasnog člana. Nadbi-

25

skupu su se Kuhariću ostvarile tri najveće životne že-lje. Najprije, idući kronološki, dočekao je uspostavu slobodne i neovisne države Hrvatske, dajući potporu svima onima koji su se za tu slobodu borili i za nju život položili. Zatim, bio je presretan što je mogao 10. rujna u zagrebačkoj katedrali i 11. rujna 1994. na za-grebačkome hipodromu pozdraviti svetoga oca Ivana Pavla II. A čini se da mu se najveći životni san ispunio kad je 3. listopada 1998. prisustvovao u Mariji Bistrici svečanomu činu beatifikacije zagrebačkoga nadbisku-pa Alojzija Stepinca, koga je blaženim proglasio Ivan Pavao II. za vrijeme svoga drugog posjeta Hrvatskoj. Na njegovu inicijativu g. 1994. darovana je Svetoj Sto-lici nova zgrada nuncijautre u Zagrebu.

»Ako je protivnik spalio moju kuću, ja neću njegovu«

Kuharićeva je veličina posebno odskočila u vreme-nu Domovinskoga rata. I dok je neustrašivo svagdje i svakom prilikom branio pravo Hrvatske na njezinu samostalnost te se, zajedno sa svim drugim biskupima, zauzimao za brojne prognanike iz okupiranih dijelova Hrvatske i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, nepresta-no je naglašivao evanđeosko praštanje u duhu njegove poznate sintagme: »Ako je protivnik spalio moju kuću,

26

ja neću njegovu.« A brojnim je stranim delegacijama i veleposlanicima koji su ga u vrijeme rata posjećivali znao održati »sat povijesti«, tumačeći im uzroke i ko-rijene koji su doveli do agresije na Hrvatsku.

Čovjek dijalogaZa vrijeme svoga posjeta State Departmentu u

Washingtonu 11. studenoga 1991. ostavio je i osob-no pismo upućeno predsjedniku Georgu Bushu, u kojemu je, kao uostalom i u apelu svim američ-kim biskupima na njihovu plenarnom zasjedanju u Washingtonu, tražio međunarodno priznanje Hr-vatske. Vrlo je vjerojatno da najviše Kuhariću ide u zaslugu što je Sveta Stolica 13. siječnja 1992. — dva dana prije Europske zajednice — priznala Hrvatsku kao suverenu i neovisnu državu. A koliko je napo-ra trebalo uložiti u to priznanje pokazuje to što je Kuharić, osobito na svojim putovanjima u inozem-stvu, često ponavljao: »U Hrvatskoj su se dogodi-la dva velika čuda: prvo, srpska jugovojska do zubi naoružana mogla je Hrvatsku sasvim uništiti — a nije; drugo, cijeli je politički svijet tada bio protiv priznanja Hrvatske — a priznao ju je!« Ipak, i u toj svojoj velikoj ljubavi za Hrvatsku, kardinal Kuharić nikada nije propuštao i najmanju priliku za dijalog, posebno na ekumenskome području. Tako se sa srp-

181

događati samo promjenom srdaca. Njegova se revolucija ne događa nasiljem, nego ljubavlju koja se događa u dušama onih koji uzvje-ruju Ljubavi. Razlog što još ima toliko zla u svijetu, u odbacivanju je Njegova svjetla i istine.

VjeraVjera je povjerenje i predanje Božjoj istinitosti i prihvaćanje

svjedočanstva onih koje je Isus Krist ovlastio i poslao da budu na-vjestitelji Božjih djela. Kad, vjerujemo naviještanju Crkve, vjeru-jemo samomu Bogu istinitomu koji nam u Isusu Kristu objavljuje Riječ spasenja. Odmah moramo naglasiti da je prihvaćanje Riječi Božje, dar Duha Svetoga. Vjera je milost. Bog pali svjetlo vjere u našoj duši. No, ta ponuda spasenja nudi se našoj slobodi, što znači da pred Božjom istinom čovjek može zatvoriti i uši i srce. Vjera se prihvaća poniznošću srca. To je čežnja za Bogom i otvorenost da se prihvati Božji navještaj. Oholi ljudi, kad su ispunjeni samima so-bom, svojim znanjem, svojim spoznajama, moću i strastima, imaju tvrdo srce i zatvorenu dušu za Božju riječ.

Važno je srcem vjerovati! Vjera mora biti cjelovita. To znači, da vjernik svim srcem nije onaj koji nešto vjeruje, a drugo ne vjeruje; neke sadržaje Božje Objave prihvaća, a druge odbacuje. Ne mogu u ljudskome srcu zajedno postojati i vjera i nevjera. Vjera je opredje-ljenje za Boga svim srcem. Vjera je uvjerenje koje prožima cijeloga unutarnjega čovjeka: razum, slobodu, srce, savjest. Vjera je odlučni polazak za Isusom Kristom koji za sebe reče: «Ja sam Put, Istina i Život. Nitko ne dolazi Ocu osim po meni.«

182

VjerovatiVjerovati znači imati povjerenje da nam onaj koji nam nešto

priopćuje želi dobro, da nas uistinu želi istinito i dobro poučiti. Tko uči zlu, zabludi, laži, ne zaslužuje naše povjerenje. Ako mu povjerujemo, onda smo zavedeni, odvedeni s puta istine i dobra, u promašaj znanja i života. Zato ponude raznih sadržaja moramo provjeravati ispravnom savješću i osjetilom za istinu.

Vjerski odgojVjerski je odgoj nenadoknadiva dimenzija ljudskoga rasta, jer

čovjek uči o sebi i o svom temeljnom odnosu prema Stvoritelju i Spasitelju, i tako dobiva pravu mudrost za svoj život.

Volja BožjaBožja je volja mir, ljubav, pravednost, poštovanje dostojanstva

života i svake ljudske osobe. Božja je volja sloboda, a ne tlačenje, rat i otimačina. Božja je volja dostojan ljudski život u čistoći protiv svake bludnosti, preljuba, kontracepcije, pobačaja. Božja je volja skladan, miran, sretan ljudski život na zemlji. U tom slučaju zemlja poslušnošću volji Božjoj postaje predvorje neba.

VračariLjudi lišeni vjere i povjerenja u Božju prisutnost i pomoć, traže

neka rješenja, često na krivim mjestima. Ne samo psiholozi i psihi-jatri, nego i razni vračari imaju s takvima posla. I psihijatrija i psiho-

183

logija, kao znanosti o psihičkom životu čovjeka mogu biti korisne, ako je zaista riječ samo o nekom unutarnjem poremećaju psihoso-matske naravi. Vračari, dakako tu ništa ne mogu pomoći. Oni samo obmanjuju i zarađuju. Govori se da taj posao dobro ide u ovom se-kulariziranom, od Boga otuđenom svijetu. Kršćani se samo čvrstom vjerom mogu oduprijeti svim napasnicima, zavoditeljima i lažnim prorocima. Nespojivo je da Kristov vjernik više vjeruje vračarama, gatarima, dozivačima duhova, horoskopima, raznim guruima, nego Isus Kristu koji nam govori po svojoj Crkvi! U prvim danima dje-lovanja Crkve pa sve do danas, na raznim su mjestima bezbrojni mučenici vjernošću do smrti svjedočili čvrstoću svoje vjere.

ZagovorZagovor je važan element molitve. Bog hoće da njegovi sinovi

i kćeri budu međusobno povezani brigom jednih za druge, među-sobnim pomaganjem u potrebama, a to je povezanost u djelotvor-noj ljubavi koja se ostvaruje i molitvom za drugoga. Najvažnije što moramo željeti i moliti svojemu bližnjem, vječno je spasenje. U to su uključeni svi Božji darovi.

ŽivotČovjek živi na posve drugačiji način nego životinja ili cvijet. On

ne živi samo tjelesno. On živi i duhovno svojim intelektom, svojom slobodom, savješću i osjećajima. Tim ga je životom obdario Bog

184

koji je punina Života. Živi Stvoritelj svojom je svemogućnošću i ljubavlju darovatelj života nebrojenim živim bićima vidljivoga i ne-vidljivoga svijeta. Svaki je život dar! Čovjek bi trebao biti svjestan toga dara i stoga poštovati samoga sebe, svoj život i život drugoga. Kada znamo da život ljudskoga bića započinje začećem, onda bi-smo morali imati puno poštovanje i pred tim početkom, jer je Bog uključen u roditeljski čin, stvarajući dušu. Život je, dakle, sam po sebi tajna.

ŽrtvaPojam žrtve uključuje u sebi sebedarje, darivanje, odricanje i pri-

znavanje Boga kao apsolutnoga i svetoga Stvoritelja kojem se oči-tuje svjesna podložnost i ljubav. O Bogu smo trajno ovisni u svom postanku i u svom postojanju. Tko zadovoljava svakoj svojoj želji i prohtjevu, tko uvijek govori »da« svojoj sebičnosti, ne može izrasti u svijesti vjernosti, dužnosti, odgovornosti i požrtvovnoj ljubavi.

Govor o odricanju, o žrtvi, o pokori zaista je tvrd i neprihvatljiv za uživalački mentalitet koji bježi od žrtve, a trči samo za užitcima. Ali, Isus Krist poziva na put žrtve, a to je put nesebične ljubavi, kad kaže: »Hoće li tko za mnom, neka se odreče samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom« (Mt 16,24). Tko ide tim putem raste »u duhu i istini« i biva ispunjen čistom radošću koja usrećuje.

185

186

187Kuha

riće

ve k

njig

eKnjige kardinala Franje Kuharića, nastale iz radioemisije »Hvaljen Isus i Marija« Hrvatskog radija - Radio Sljemena, objavljene su u nakladi Glasa Koncila

188Kardinalove knjige u izdanju Glasa Koncila

189

DVD

Petoknjižje »Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu« priredio je mons. Vladimir Stanković. Autor dokumentarnog filma »Kardinal vjere, pravde i ljubavi« je Ninoslav Lovčević.

190 Bog j

e lju

bav

191

192

SadržajPredgovor.....................................................................................................9Kardinalov životopis .................................................................................15Slikom i riječju o životu kardinala Franje Kuharića ..............................31

Podrijetlo .......................................................................................................... 33Školovanje ......................................................................................................... 35Pastoralno djelovanje ....................................................................................... 37Biskupska služba .............................................................................................. 39Koncilski otac ................................................................................................... 41Prijatelj Hrvata izvan Domovine .................................................................... 45Odnosi s vlastima u Jugoslaviji ....................................................................... 51Osnivač mnogih župa ...................................................................................... 53Predvoditelj jubilarnih proslava ..................................................................... 55Promotor karitasa ............................................................................................ 59Veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta ....................................... 61Promotor katoličkih medija ............................................................................ 63Čovjek dijaloga ................................................................................................ 65Čovjek bez trunke mržnje .............................................................................. 67Lobirao za Hrvatsku ....................................................................................... 71Prvi nuncij ........................................................................................................ 75Zauzeti pastoralac ............................................................................................ 77Nadahnuti propovjednik ................................................................................. 79Štovatelj Marije i euharistije ............................................................................ 81Promotor redovnika i redovnica .................................................................... 83Nove biskupije u Varaždinu i Požegi ............................................................. 85Suradnja s biskupima u BKJ-u i HBK-u........................................................ 87Pomoćnih je biskupa imao šest ....................................................................... 89Ispunile su mu se tri najveće životne želje ..................................................... 93

Rekli su o kardinalu Franji Kuhariću ......................................................97Kardinal nam govori... ............................................................................135

Uvijek sam čvrsto i radosno vjerovao u tu Božju istinu o čovjeku. To je najsvetija, najpotresni-ja i najsudbonosnija istina o postojanju čovjeka. Posljednje stvari – novissima – stoje pred svakim čovjekom kao konačna stvarnost pred kojom sto-ji naš posljednji izbor: prihvatiti zauvijek Božju Ljubav ili je zauvijek odbaciti. Uvijek sam o toj istini rado razmišljao; rado sam je propovijedao. U tome je sav smisao i bit našeg postojanja.

(Iz oporuke, 17. siječnja 1982.)

Kar

dina

l Fr

anjo

Kuh

arić

nam

gov

ori

BO

G j

e lj

ub

av BOG

je ljubav

K A R D I N A L F R A N J O K U H A R I Ć N A M G O V O R I

Ž I V O T k D J E L A k P O R U K E

Glas Koncila

ISBN: 978-953-241-329-8

www.glas-koncila.hr Cijena: 75 kn

1. Bog je ljubav .................................................. 3:21 2. Temeljni ustav svijeta .................................... 3:51 3. Program Božji................................................. 1:25 4. Odnos Boga i čovjeka ................................... 0:50 5. Bog je mir ....................................................... 0:57 6. Obratite se! .................................................... 0:48 7. Bez Isusa Krista nema spasenja ..................... 1:11 8. O strahu Božjem ........................................... 1:21 9. Moć molitve ................................................... 1:0310. Molite uvijek za drugoga .............................. 1:0911. O vjeri i milosti Božjoj ................................ 1:3612. Svaki čovjek mora ući u svoju savjest .......... 0:5813. Sakramenti i otkupljenje .............................. 2:2114. Ispovijed i savršeno pokajanje ...................... 1:4215. Što je za nas čovjek? ...................................... 1:1916. Uzmite svoj križ! ............................................ 1:4017. Zašto je Isus došao? ...................................... 1:1518. Ljubav zahtjeva neopozivu vjernost ............ 1:2019. Oprost ............................................................ 2:2020. Opraštanje je oslobođenje ............................ 0:54 21. Čovjek mora biti duhovan ............................ 0:2222. Sve napasti su pobjedive ............................... 1:1223. Oprostiti neprijatelju .................................... 1:1024. Vlast i opće dobro ......................................... 1:1025. Kritika kao objektivni sud ............................ 1:4926. Vjernik i politika ........................................... 2:0127. Test kršćanskoga odnosa .............................. 1:2828. Vjernik pred izazovima politike ................... 1:4729. Bogati oprostite dugove siromašnima ......... 0:5130. Skroman čovjek lakše daje ............................. 1:3331. O suvremenom pojmu ljubavi ..................... 1:0032. Čovjek je ugrožen civilizacijom smrti ......... 2:2833. Izgovorena riječ - slika čovjeka ................... 1:4634. Mediji moraju preuzeti odgovornost .......... 1:2135. Obitelj je zrcalo osobe .................................. 3:1236. Mladim ljudima treba puna pažnja .............. 2:2237. Dijete u obitelji stvara ljestvicu za život ..... 1:2538. Novi ljudi ....................................................... 1:3239. Pa što je čovjek da ga se spominješ? ............. 1:0440. Budite glasnici kršćanske ljubavi .................. 1:15

BO

G j

e lj

ub

av

Ako postoje nezgodna vremena, onda je kardinal Franjo Kuharić živio u jednome od njih, zajedno sa svojim

vjernicima, sa svojim ponižavanim hrvatskim narodom, kojemu je znao brisati suze, s ko-jim je znao jesti gorak kruh tuđine, slušati prijetnje, osjetiti hladne zidove zatočeništva i jauk stratišta; s kojim se znao radovati u tre-nutcima doživljene slobode, zahvaljivati Bogu za duhovne plodove rasta i preporoda u slozi i zajedništvu, čije je čelništvo poput proroka upozoravao na nepravde, jer je želio da vjer-nici i svi građani žive na temeljima evanđeo-skih vrijednosti, kako ne bi bilo međusobnih nepravednih razlika i sukoba, izraslih na nepo-štovanju drugoga čovjeka.

Kardinal Josip Bozanić, 14. ožujka 2002.

Bog je ljubav

Gla

zba:

Ana

Vid

ović

– D

ruga

son

ata

za v

iolin

u u

a-m

olu

(J. S

. Bac

h), C

roat

ia r

ecor

ds