Boj se Allaha gdje god bio! Bra o i sestre u islamu! Danas 22. zu-l-hid d e 1432.H., 18. novembra 2011. g., hutbu sam naslovio sa Boj se Allaha gdje god bio. Tema koja je pred nama je uvijek aktuelna i va na i ona zadire u sr na eg vjerovanja, a bez istinske bogobojaznosti nema ispravnog vjerovanja i postizanja Allahova, subhanehu ve teala, zadovoljstva i samim time sre e na obadva svijeta. Imam Tirmizija bilje i hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: :" "( ) ,

Prenosi Muaz ibn D ebel, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Boj se Allaha gdje god bio, poslije lo eg djela uradi dobro djelo, ime e ga izbrisati i lijepo postupaj prema ljudima!" (Tirmizija) Citirani hadis ima univerzalnu poruku, jer u sebi sadr i naredbu bogobojaznosti, a potom naredbu injenja dobrih dijela, koje rezultira brisanjem lo ih djela i naredbu lijepog pona anja prema ljudima. Allahovo, subhanehu ve teala, pravo kod Njegovih robova je da Ga se istinski boje i to je naredba upu ena svim ljudima od Adema, alejhis-selam, do posljednjeg ovjeka na Zemlji. Ka e Allah, subhanehu ve teala, u dijelu 131. ajeta Sure En-Nisa: ... ... ...Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, naredili da se bojite Allaha... Samo je Allah, d elle enuhu, Jedini dostojan da Ga se ljudi boje i strahuju od Njegove kazne na obadva svijeta, samo je On Jedini dostojan istinske hvale ljudi, jer samo Njemu pripadaju riznice nebesa i Zemlje i On ljude opskrbljuje bez ra una i samo Njemu pripada pravo da ga ljudi obo avaju i pokornost Mu izra avaju, jer je On dostojan veli anja i uzdizanja i On je Gospodar svega. Ka e Allah, subhanehu ve teala, u 102. ajetu Sure Alu Imran: O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojazno u i ne umirite druga ije nego kao muslimani! Ibn Mesud, radijallahu anhu, komentiraju i citirani ajet, ka e: "Istinska bogobojaznost je da se Allahu pokornost bez grijeha ispoljava, da se On puno spominje i da Mu se puno zahvaljuje, bez nijekanja Njegovih blagodati." (Hakim) Dakle, bogobojaznost je Allahova, d elle enuhu, naredba svim ljudima i to je oporuka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovom umetu. Kada se Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike obratio ashabima, dirljivim govorom, oni su pomislili da je to njegov opro tajni govor, pa reko e: "Oporu i nam ne to, Allahov Poslani e! Re e: "Preporu ujem vam bogobojaznost i pokornost, pa makar bio abesinski rob!

Ebu Bekr, radijallahu anhu, je jedne prilike kazao okupljenim muslimanima: "Savjetujem vam da se Allaha bojite i da Ga hvalite kako Njemu prili i! Na ite mjeru izme u straha od Njegove kazne i nade u Njegovu milost i ustrajte u svojim dovama! Zaista je Allah pohvalio Zekerijaa i njegovu porodicu rije ima: ... "...oni su se trudili da to vi e dobra u ine i obra ali su Nam se u nadi i strahu i bili su Nam pokorni." ( Suretu El-Enbija; 90) Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, je napisao svome sinu Abdullahu: "Zaista te ja savjetujem da se Uzvi enog Allaha boji ! Ko se Njega boji, On ga titi, ko Mu se pokori, On e ga nagraditi i ko Mu zahvaljuje, On e mu uve ati blagodat. Neka ti strah od Njega bude uvijek na umu i u dubini srca!" Rije i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Boj se Allaha gdje god bio..." aludiraju na to da se ovjek treba bojati Allaha tajno i javno, tj. i kada ga ljudi vide i ne vide, jer ga Allah, subhanehu ve teala, uvijek vidi i On je ovjeku odredio uvare pisare, koji bilje e ono to oni rade. Imam afija veli: "Tri su stvari najte e ovjeku: 1) da udjeljuje kada je i sam u potrebi, 2) pobo nost u samo i i 3) govoriti istinu pred onim od koga se nada i strahuje!" Rije i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: poslije lo eg djela uradi dobro djelo, ime e ga izbrisati...", aludiraju na to da vjernici svojim dobrim djelima bri u lo a djela, pa zato se trudimo da inimo to vi e dobrih djela, kako bi izbrisali na a lo a djela. U dva Sahiha bilje i se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je neki ovjek poljubio neku enu. Potom je do ao Poslaniku, sallallahu aljehi ve sellem, i ispri ao mu svoj slu aj. Poslanik mu nije ni ta odgovorio sve dok nije objavljen 114. ajet Sure Hud: I obavljaj namaz po etkom i krajem dana i u prvim asovima no i! Dobra djela poni tavaju hr ava. To je pouka za one koji pouku ele." Nakon toga Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, pozva ovjeka i prou i mu objavljeni ajet, nakon ega neko upita: "Da li to va i samo za njega?" "Ne, to va i za sve ljude", odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim) Omer ibn Abdu-l-Aziz je u jednoj svojoj hutbi rekao: "Ljudi! Ko od vas u ini dobro djelo, neka zahvali Allahu! Ko u ini lo e djelo, neka zatra i oprost od Allaha i neka se pokaje!" Rije i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "...i lijepo postupaj prema ljudima" govore o odlikama i svojstvima bogobojaznosti bez kojih se ona ne mo e upotpuniti. Ona su spomenuta zasebno radi nu nosti njihova obja njenja, jer mnogi ljudi misle da je bogobojaznost izvr avanje Allahovih naredbi, dok u isto vrijeme zanemaruju prava ljudi. Mnogo je ljudi koji ispunjavaju obaveze prema Allahu, d elle enuhu, pri eljkuju i Njegovu ljubav, Njega se boje i pokorni su Mu, ali pored toga, oni se nemarno odnose i potpuno zanemaruju ili uskra uju prava drugih ljudi. Izvr avanje Allahovih i ljudskih prava je vrlo te ko i to mogu posti i samo poslanici i iskreni mumini. Ka e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilje i imam Ahmed: :" "( )

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najvi e to e ljude uvesti u d ennet je bogobojaznost i lijepo pona anje." (Ahmed) U drugoj predaji koju bilje i imam Tirmizija stoji: :" "( )

Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najdra i od vas Allahu je najkorisniji ljudima, najdra a djela Allahu su radost koju donese muslimanu ili od njega otkloni nevolju ili mu rije i dug ili od njega otkloni glad. Dra e mi je da odem sa bratom muslimanom da mu pomognem, od toga da se zatvorim u d amiju u i'tikaf mjesec dana. (Taberani) Bra o i sestre, slijedimo li sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u pogledu brige o drugim muslimanima i trudimo li se da u njihova srca unesemo radost i sre u? Bra o i sestre, bojmo se Allaha, subhanehu ve te'ala, natje imo se u dobru i budimo najljep eg ahlaka! Molim Allaha, d elle e'nuhu, da nam pomogne da sa uvamo svjetlo islama, da nas u ini predvodnicima bogobojaznih i od onih koji slijede sunnet Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, da nas sa uva isku enja koja ne mo emo podnijeti, da na u djecu i potomke u ini radostima na ih o iju i srca! Molim Ga i da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u D ennetu nas po asti dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Amin! Nezim ef. Halilovi - Muderris

Hafiz Sulejman Bugari: Rastanak s ramazanom Hvala Allahu, d . ., Gospodaru svih svjetova, Neka je salavat i selam na miljenika Muhammmeda, s.a.v.s., na Njegovu asnu porodicu i na njegove ashabe i sve one koji su ivjeli sa istinom u srcu. Du e vjernika su radosne i tu ne u momentima rastanka sa najboljim musafirom. Radosne su zbog dolaska Bajrama, svjesne da im Allah tada opra ta grijehe i osloba a ih tereta koji su nosile tokom godine, a tu ne su zato to ih njihov najdra i i njplementiji gost napu ta ve sa sutra njim danom i odlazi Uzvi enom Allahu da prenese svoje utiske tokom boravka me u vjernicima. Subhanallah! Kako se brzo zavr i taj ivot?! ivot lahko e i zadovoljstva, ivot u kome du a dominira nad strastima. To je D ennet na ovome svijetu. A onaj ko u D ennet ne uni e na ovome svijetu, nek se ne nada da e uni i na Budu em. Kao da je ju er bio prvi dan ramazana, a ve sutra odlazi. Nije li ivot i ta drugo do nekoliko trenutaka? Da, ovaj ivot je zaista samo san, a vje nost i neprolaznost pripadaju Onome Ko je vje an: Sve to je na zemlji, prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj, Vele anstveni i Plemeniti (ErRahman:26-27). Hej ramazane! Do ekali smo te otvorenih o iju i srca, do ekali smo te s rado u i nadom, eljeli smo da nam do e tvoja isto a u kojoj e plivati na e du e koje su ve okorjele. Obradovali smo se tvom dolasku, jer je to oja alo na u vjeru s Gospodarom. Danas, kad se od tebe opra tamo, du e su nam pune bojazni i stida. Ne zanmo koliko smo ti bili vjerni. Da nam je samo saznati kakve si nas zatekao i ta e o nama prenijeti Gospodaru. Jesi li zadovoljan postom posta a? Je li ti se dopao namaz klanja a? Allahovi pravi, svjesni robovi nikada nisu bivali zadovoljni injenjem dobrih djela, uvijek su smatrali da uskra uju i stalno su tra ili oprost za svoje grijehe. Nisu govorili: Pa, nisam ni ta pogrije io, za to bih tra io oprost? Saslu ajmo rije i jednog poniznog roba: Gospodaru, ako nisam dostojan Tvoje blizine, pa Ti si Onaj Koji pra ta grijehe! Bra o draga, evo nam velikog zadatka koji nas o ekuje poslije ovog ramazana. Du nost nam je da tra imo i upoznam ljude koji su zaslu ili d ehennemsku vatru, a Allah ih je oslobodio te vatre u ramazanu. On tako to ho e i niko ga ne smije pitati a to to radi. Ibn Abas prenosi hadis od Resullaha: Allah ima robova na hiljade hiljada koje uz ramazan, pred iftar, osloba a d ehennemske vatre. A uo i petka i na dan d ume, u svakom sahatu d umanskom (uz ramazan) Allah

osoba a hiljade robova od vatre koju su zaslu ili, a kad nastupi zadnji dan ramazana, Allah oslobodi vatre onoliko robova koliko je oslobodio od prvog do posljednjeg dana ramazana. Treba pitati posta e zar e opet u okove nakon slobode. Nemojmo biti sebi ni i u ivati u du evnoj slobodi kad su nam mnoga bra a jo uvijek u zatvoru, okovani svakodnevnicom, pa nisu do ivjeli ljepotu ramazana kao mi. Zato ako elimo ivjeti u islamskoj slobodi u svojij zemlji, rtvujmo dio svoje slobode radi op eg dobra. Ujedinimo se, pru imo ruku jedni drugima, podijelimo radost Bajrama izme u sebe, s rodbinom, prijateljima i kom ijama. I od srca oprostimo jedni drugima i zagrlimo se kao bra a, vjernici. Molimo Allaha, d . ., da nam primi ovaj post i oprosti grijehe, da nam vrati me usobno povjerenje i spusti ljubav, vezu koja se nikad ne e prekinuti. Amin!

Hutba: Zuhd (Skromnost) Hulefair-ra idina Bra o i sestre u islamu! Danas 26. safera 1433.H., 20. januara 2012. godine, hutbu sam naslovio sa Zuhd (Skromnost) Hulefair-ra idina. Nau imo bra o i sestre ne to od skromnosti prve etvorice halifa, koji su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bili va an ljudski oslonac i koji su me u deset ashaba kojima je obe an D ennet i potrudimo se da ne to do toga primijenimo u na im ivotima! Prve halife i dobri na selef su bili istinski mu'mini i sljedbenici sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i oni su se natjecali u dobru, ude i za Ahiretom i ne mare i za varljivim dunjalukom. Oni su istinski bili svjesni prolaznosti dunjaluka i Dana obra una i stalno su imali na umu rije i Allaha, d elle e'nuhu, Koji ka e u 33. ajetu Sure Lukman:

O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kada roditelj djetetu svome ne e mo i nimalo pomo i, niti e dijete mo i svome roditelju imalo pomo i! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako ivot na ovom svijetu ne zavara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba! Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, kojeg su krasile vrline: takvaluka, strpljivosti, skromnosti i dare ljivosti, najvjerniji je ashab Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prvi halifa Hulefair-ra idina. On je u svemu preticao ostale ashabe, pa se tako bilje i predaja da je Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, odlazio u ku u jedne starice da bi joj pomagao u ku nim poslovima. Jednog dana kada je Omer, radijallahu anhu, do ao i upitao staricu ta treba uraditi, odgovorila mu je da je neki ovjek do ao prije njega i da je sve to je trebalo ve zavr io. Kada je Omer, radijallahu anhu, jedno jutro do ao pred njena vrata, ugledao je nepoznatog ovjeka prekrivenog lica, kako izlazi iz ku e. Omer, radijallahu anhu, ga je pratio i kada je ovjek, udaljiv i se od ku e otkrio lice, prepoznao je Ebu Bekra Es-Siddika, radijallahu anhu. Omer, radijallahu anhu, mu nazva selam i re e: Bio sam siguran da si to ti! Znao sam da me niko, osim tebe, u tome ne bi preduhitrio! Kada je Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od strane ashaba izabran za asnu i odgovornu du nost halife, on se obratio muslimanima: "O ljudi! Izabran sam da vas vodim, iako nisam najbolji od vas. Ako budem postupao ispravno, vi me pomozite, a ako budem grije io, sprije ite me u tome! Istina je emanet, a la je obmana i prevara. Slabi me u vama je kod mene jak sve dok mu ne dam njegovo pravo. Jaki me u vama je kod mene slab sve dok od njega ne uzmem ono to Allah, d elle e'nuhu, zahtijeva. Niti jedan narod ne e ostaviti d ihad na Allahovom putu, a da ne e biti poni en. Razvrat se ne e pro iriti me u narodom, a da ne e biti stavljen na ku nju. Pokoravajte se meni dok se ja budem pokoravao Allahu i Poslaniku, a ako se suprostavim Allahu i Poslaniku, nemojte mi se pokoravati! Ustanite na namaz, Allah vam se smilovao!"

Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao nadimak El-Faruk, drugi je halifa Hulefair-ra idina. Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi predaju u kojoj se ka e da su se stanovnici nebesa obradovali Omerovom, radijallahu anhu, prelasku na islam, a posebno se obradovala mala skupina muslimana koja je do tada bila poni avana i mu ena. Tako Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, nakon njegovog prelaska na islam, ka e: Omerovo primanje islama bila je pomo , njegova hid ra bila je pobjeda, a njegova vladavina bila je milost. Mi nismo mogli klanjati kod Kabe sve dok Omer nije primio islam! Tek njegovim prelaskom na islam, mogli smo to initi! Iman, bogobojaznost, pravda i skromnsot su bile prepoznatljive vrline tog islamskog velikana. Dok je u io Kur'an, jecao je, sve dok ne bi pao, pa bi ga ljudi obilazili kao bolesnika! Od plakanja je, kao posljedicu, imao dvije crne crte na licu! Ibnu-l-D evzi navodi da je znao plakati na sabah-namazu, tako da bi se njegovi jecaji uli i u tre em safu! U vrijeme dok je bio halifa, na ogrta u koji je nosio bilo je 12 zakrpa! Jeo je sve do smrti je meni hljeb, a u vrijeme kada je bio halifa, najvi e je jeo hljeb koji je umakao u ulje, a muslimani su tada jeli hljeb i meso, jer je u Islanskoj dr avi tada bilo blagostanje. Gledaju i jednom prilikom lijepo jagnje, re e: Da se ne bojim odgovornosti, naredio bih da nam se ispe e ovo jagnje! Prohtjelo mu se da kupi ne to to je ko talo samo jedan dirhem, pa je godinu dana oklijevao sa kupovinom. Omer, radijallahu anhu, je slovio kao jedan od najpravednijih vladara u historiji. Tra io je da sluge jedu zajedno sa njim! Jednom prilikom obratio se svojoj mazgi, rije ima: Bojim se da ne odgovaram za tebe! Jednog ovjeka je udario zato to je pretovario devu. Zabilje en je slu aj da mu je do ao stari Jevrej da tra i pomo od njega, pa ga je prvo odveo svojoj ku i i dao mu ta je imao, a onda ga je odveo u dr avnu haznu i naredio da se pomogne, jer se zbog starosti, nije mogao sam izdr avati. Sin egipatskog namjesnika Amra ibn El-Asa, radijallahu anhu, takmi io se sa jednim nemuslimanom, pa ga je taj nemusliman pobijedio, nakon ega ga je namjesnikov sin udario. Omer, radijallahu anhu, saznav i za to, naredi da obojica do u u Medinu. Kada su do li kod njega, zahtijevao je da nemusliman udari namjesnikovog sina, kao to je i on njega udario! Osman ibn Affan, radijallahu anhu, kojeg su krasile vrline: blagosti, dare ljivosti i skromnosti, tre i je halifa Hulefair-Ra idina. Nakon to je izabran za halifu, obratio se muslimanima: "Ljudi, vi ste u ku i prolaznosti. Nadme ite se u dobru koliko mo ete do kraja va eg ivota, jer ne znate ho ete li osvanuti ili omrknuti! Zar nije dunjaluk prepun obmana, pa neka vas nikako ivot na ovome svijetu ne zavara i neka vas u vjeri u Allaha ejtan ne pokoleba! Uzmite pouku od pro lih naroda i trudite se da budete bolji i ne budite nemarni! Gdje su oni to su radili za dunjaluk i to su ostavili tragove i ostatke svojih civilizacija iza sebe? Zar niste uli za njih? Odbacite dunjaluk kao to ga je i Allah, d elle e'nuhu, odbacio i tra ite Ahiret!

Prenosi Ai a, radijallahu anha, majka vjernika: "Kada je kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ao Osman ibn Affan, radijallahu anhu, on se pokrio odje om, pa re e: "Zar da se ne stidim ovjeka, kojeg se stide meleki?" (Muslim) Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, amid i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji je kao desetogodi nji dje ak prihvatio islam i time bio najmla i ashab, etvrti je halifa Hulefairra idina. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao na dan Hajbera: "Zastavu u dati onome ko voli Allaha i Njegova Poslanika i koga vole Allah i Njegov Poslanik. Allah e mu dati sigurnu pobjedu." O sebi Alija, radijallahu anhu, kazuje: "Odredio me Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da idem u Jemen, pa ga rekoh: "Allahov Poslani e, alje me u Jemen, gdje e od mene tra iti i da presudim, a ja ne u znati!" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi re e: "Pri i!" Pri ao sam mu, a on udari rukom u moja prsa i re e: "Gospodaru, oja aj njegov govor i uputi mu srce!" Tako mi Onoga Koji je dao da zrno proklija i Koji je stvorio ljude, poslije toga se nikada nisam dvoumio u presudi me u dvojicom." Bra o i sestre, ovo su samo djeli i iz ivota velike etvorice halifa Hulefair-ra idina, radijallahu anhum, pa se ugledajmo na njih i uvijek ih se sje ajmo po dobru! Gospodaru, podari skoru pobjedu svim ugro enim i obespravljenim muslimanima, ne isku avaj nas sa onim to ne mo emo podnijeti, u ini nas od onih koji se iskreno kaju za u injene grijehe i koji se ugledaju na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prvu etvoricu halifa i dobri na selef, budi nam milostiv na Sudnjem danu i po asti nas u D ennetu, dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Nezim ef. Halilovi Muderris

Hutba: Poruke hid re Bra o i sestre u islamu! Danas 25. zu-l-hid d e 1432.H., 26. novembra 2011. godine, na Dan dr avnosti Bosne i Hercegovine, uz Allahovu, d elle e'nuhu, pomo govorim na temu Poruke Hid re. Za pomenutu temu sam se opredijelio, jer je sutra in a-Allah 1. dan Nove 1433. Hid retske godine, a to je prilika da se sjetimo Hid re, koja spada u red vrlo va nih doga aja u historiji islama, sa kojim po inje ra unanje muslimanskog kalendara. Hid ra iz Meke u Medinu (Jesrib), 622. godine po Isau, alejhis-selam, je bila veliki i te ak zadatak i ispit za ashabe i Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem. Bio je to ispit spremnosti na rtvu na Allahovu, subhanehu ve te'ala, putu i provjera ja ine njihova imana. Hid ra dolazi kao nu nost nakon stavljanja muslimana u totalnu izolaciju, hid re u Abesiniju, neuspjelih poku aja da'we u Taifu i svakodnevnih napada na Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i muslimane. Hid ra iz Meke u Medinu se desila po Allahovoj, d elle e'nuhu, odredbi i Njegovu dopu tenju. Muslimani su zajedno sa Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, bili prinu eni da napuste svoje ku e, rodni kraj i ostave svu imovinu, da bi dobili slobodu o emu govori 100. ajet Sure En-Nisa:

Onaj ko se iseli Allaha radi na i e na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj, radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. - Allah mnogo pra ta i milostiv je. Sastanci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na Akabi sa muslimanima Medine su bili priprema za hid ru. Prvom susretu na Akakbi, 11. godine po poslanstvu, je prisustvovalo 6 Jesribljana, sa kojima Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, alje mladog ashaba Mus'aba ibn Umejra, radijallahu anhu, da Medinelije podu ava islamu. Na drugom sastanku na Akabi je prisustvovalo 12 ljudi, kada su se prvi put zavjetovali Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na vjernost. Na tre em susretu, juna 622.g., kada se daje "Velika prisega" prisustvovala su 73 mu karca i dvije ene. Tom prilikom su se Jesribski muslimani zavjetovali na: 1) Poslu nost i pokornost u injenu dobra. 2) Opskrbu u olak ici i pote ko i. 3) Nare ivanje dobra i zabranjivanje zla. 4) injenje dobra u ime Allaha, d elle enuhu, i ne bojanje prigovora prijekornika. 5) Potpomaganje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada od njih zatra i pomo i pru anje mu za tite kao to tite sami sebe, svoje ene i svoju djecu. Nakon prihva ene prisege, jedan od prisutnih muslimana iz Jesriba je upitao: "Znate li vi da to zna i objavljivanje rata protiv crvenih i crnih ljudi (protiv cijeloga svijeta)?" Oni odgovori e potvrdno. Potom je uslijedilo bratsko rukovanje i izabrano je dvanaest poglavara (devet iz plemena Hazred , a tri iz plemena Evs), sa zadatkom da oni budu odgovorni za provedbu lanova Prisege.

Prokleti Iblis nakon sklopljenog ugovora na Akabi sa jednog uzvi enja poziva mu rike da uhvate ivog Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegove ashabe! Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, nare uje prisutnim muslimanima da se razi u, a oni ve pokazuju spremnost da se bore protiv Mekelija, to Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, odbija, jer za to nema dozvolu od Allaha, d elle e'nuhu. Nakon ovog tre eg susreta na Akabi, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nare uje da ashabi po nu sa hid rom u Medinu, a za oko dva mjeseca, mu rici Meke odr avaju Skup tinu, na kojoj se raspravljalo o kona nom i tajnom zadavanju udarca Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem. Sastanku prisustvuje i prokleti Iblis u liku starca iz Ned da. Tada je prihva en prijedlog Ebu D ehla, koji je podr ao i prokleti Iblis: Da se iz svakog plemena odabere najsna niji mladi , da im se podijele ubojite sablje i da svi zajedno ubiju Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako bi se na taj na in izbjegla osveta Benu Abdu-l-Menafa, jer bi to u protivnom zna io rat protiv svih Mekelija. Done ena je odluka da se odmah pristupi realizaciji plana. Nakon toga dolazi D ibril, koji po vahju od Allaha, d elle e'nuhu, obavje tava Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, o zavjeri mu rika i o Allahovoj, d elle e'nuhu, dozvoli da Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, napusti Meku. D ibril mu je odredio vrijeme hid re, upozoriv i ga da te no i ne spava u svojoj postelji. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, na ovaj na in dr i lekciju ashabima i ummetu da odgovorni predstavnici hid ru mogu i smiju initi me u posljednjima, a nikako prvi. Po padu mraka, mu ri ki mladi i su opkolili ku u, sa ciljem da u pono ubiju Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, o emu govori 30. ajet Sure El-Enfal:

I kada su ti nevjernici zamke pleli, da bi te u tamnicu bacili ili te ubili ili te protjerali; oni su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer to Allah najbolje zna!" Hid ra u Medinu je za razliku od hid re u Abesiniju, bila farz svakom muslimanu, jer se u Medini trebala formirati jaka zajednica, koja e mo i tititi interese islama i muslimana. Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je napustio Meku 27. no mjeseca safera (12. septembar 622. god.). U njegovoj postelji ostaje amid i Alija, radijallahu anhu, a on izlazi iz svoje ku e neprimije en. I ovo je jo jedna lekcija za ummet, da na i bli nji trebaju da se rtvuju zajedno sa nama... Dalje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nastavio sa Ebu Bekrom Es-Siddikom, radijallahu anhu, do pe ine Sevr, gdje se zadr avaju tri dana. Mekelije organiziraju potjeru, koja hvala Allahu, d elle e'nuhu, ne uspijeva. Na putu do Medine, Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i Ebu Bekra, radijallahu anhu, je vodio iskusni vodi Abdullah ibn Urejke El-Lejsi. U mjesto Kuba je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zajedno sa Ebu Bekrom, radijallahu anhu, stigao 8. rebiu-l-evela (23. septembra) 622. godine. Muslimani su bili

presretni dolaskom Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji je na putu hid re (420 kilometara) proveo 11 dana. Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je prolaze i kroz mjesto Kuba, u njemu izgradio mesd id i obavio prvu d umu-namaz, a po dolasku u Medinu je izgradio d amiju. U Medini ensarije (pomaga i) bratski prihvataju muhad ire i sa njima dijele i dobro i zlo, sa njima dijele svoje imetke i bratime se. O karakteru ensarija Allah, d elle e'nuhu, ka e u 9. ajetu Sure El-Ha r: I onima koji su Medinu za ivljenje izabrali i domom prave vjere jo prije njih u inili; oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato to im se daje ne osje aju i vi e vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se u uvaju pohlepe, oni e sigurno uspjeti! Hid ra je promijenila tok historije ovje anstva. U Medini, odredi tu hid re, poja ava se da'wa i uspostavlja islamska vlast. Tu se udaraju temelji velike islamske dr ave koja je osloba ala ljude iz ropstva ljudima, robovanju Allahu, d elle e'nuhu, Gospodaru Svjetova. Medinski period se mo e podijeliti u tri dijela: 1) Pozivanje u islam i odupiranje smutljivcima koji su sara ivali sa neprijateljima islama izvan Medine. Ovaj period se okon ava primirjem na Hudejbiji, 6. godine po hid ri. 2) Primirje sa vo ama plemena i traje do osloba anja Meke, ramazana 8. godine po hid ri. U ovom periodu Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, poziva susjedne vladare u islam. 3) Masovni prelasci na islam i ovaj period traje sve do preseljenja Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, se sa muslimanima vratio u svoju rodnu Mekku, nakon 8 godina provedenih u Medini, izgovaraju i: " " "Nema drugog gospodara mimo Allaha! Ispunio je Svoje obe anje! Pomogao je Svoga roba! Uzvisio je njegovu vojsku i porazio je neprijateljske skupine, On sam!" Tako je zavr ena Poslanikova, sallallahu 'alejhi ve sellem, hid ra, u kojoj nije bilo osvete, to ostaje sunnetom do Sudnjeg dana. Brate i sestro, ta je sa mojom i tvojom hid rom? Moja i tvoja hid ra se zavr avaju u na im rodnim mjestima, to predvi a Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, a nikako u: Biha u, Bugojnu, Cazinu, Grada cu, Konjicu, Mostaru, Sanskom Mostu, Sarajevu, Te nju, Travniku, Tuzli, Visokom, Zenici, Zapadnoj Evropi, Americi ili Australiji... Bez zaokru ivanja na e hid re, nema ni cjelovite Bosne i Hercegovine, pa makar doma i i me unarodni politi ari tvrdili druga ije...

Sje anje na Hid ru, treba da bude prilika u kojoj ummet Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, svodi periodi ni obra un sa sobom, jer to ini svaki narod koji se zanima za svoju budu nost i ne ivi od pro losti. Zato pozivam sebe i vas da preispitamo na e stanje, da poja amo na a dobra djela i da ulo imo maksimum napora da sa uvamo ovu na u lijepu Bosnu i Hercgovinu, natopljenu istom ehidskom krvlju! Bra o i sestre, obzirom da sa Novom hid retskom godinom ulazimo u mjesec muharrem, jedan od etiri sveta mjeseca, preporu ujem vam da u ovom mjesecu to vi e postimo, a posebno da postimo Jevmi A uru i dan prije ili dan poslije, jer je to sunnet Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem! I na kraju, neka vam je sretan Dan dr avnosti Bosne i Hercegovine i neka vam je mubarek Nova 1433. Hid retska godina! Gospodaru, u vrsti nas na putu islama, u ini nam Novu 1433. Hid retsku godinu bereketnom, pomozi nam da se vratimo tamo odakle smo protjerani, ponizi one koji poni avaju Tvoje robove, oprosti na im roditeljima i na im dobrim predhodnicima, uputi i u vrsti na e potomke i u ini ih radostima na ih o iju i srca, oprosti nam grijehe i po asti nas u d ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi!

Nezim ef. Halilovi - Muderris

I oglasi ljudima had ...hutba 2 Bra o i sestre u islamu! Danas 24. zu-l-ka'de 1432. god. po H., 21. oktobra 2011. godine, u drugoj hutbi zaredom, uz Allahovu, subhanehu ve te'ala, pomo govorim o temi I oglasi ljudima had . Ovih dana, bra o i sestre, preko dva miliona muslimana iz cijeloga svijeta hrle prema Kabi, na oj Kibli, s ciljem obavljanja had a, petog islamskog arta i vrhunca na ih ibadeta. U toj velikoj masi mu'mina, koji imaju za cilj potpuno i enje od grijeha, su i na e, had ije iz Bosne i Hercegovine i na e dijaspore. U pro lu subotu i nedjelju su 434 had ije na ovaj mubarek put krenuli autobusima i danas su elhamdu lillah u Ammanu, dok 1000 had ija avionima sa pet aviona in a-Allah putuju u narednu nedjelju, ponedjeljak i utorak. Kaba je, bra o i sestre, postavljena na temeljima tevhida (vjerovanja u Jednog i Jedinog Gospodara). Allah, d elle e'nuhu, je naredio Ibrahimu, alejhi-s-selam, da je o isti za one koji e initi tavaf, koji e stajati na kijamu i koji e initi ruku' i sed du, kao to stoji u 26. i 27. ajetu Sure El-Had : I kada smo kao pribje i te Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Ka'ba, rekli smo: "Ne smatraj Nama nikoga ravnim i o isti Moju Ka'bu za one koji e je obilaziti, koji e tu u blizini njenoj stanovati i koji e initi ruku' i sed du!" I oglasi ljudima had ! Dolazit e ti pje ice i na kamilama iznurenim! Dolazit e iz mjesta dalekih! Had ije su Allahovi, subhanehu ve te'ala, gosti, kao to stoji u sljede a dva hadisa: : ( ) Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Tri su Allahova gosta: borac na Allahovu putu, had ija i mu'temir (onaj koji obavlja umru)! (Nesaija) ( ) Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Had ije i mu'temiri su Allahovi gosti, koji, ako Mu se obrate, On im prima dovu, a ako zatra e oprost, On im oprosti!" (Ibn Mad d e) Za obavljeni tavaf slijedi velika nagrada - kao to stoji u hadisu, koji bilje i imam Tirmizija: ( ) Prenosi Ibn Omer da je uo od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko obavi tavaf oko ove Ku e (Kabe) sedam puta i to u ini kako treba, imat e nagradu kao da je oslobodio roba!" I uo sam ga kada je rekao: "Ne spusti niti podigne stopalo, a da ga Allah ne oslobodi grijeha i ne upi e mu dobro djelo!" (Tirmizija) Dani had a su dani telbije koju iz dubina srca izgovaraju mu'mini. Do li su oni iz dalekih krajeva da, veli aju i Svoga Gospodara, obave jo jedan farz. Izgovaraju had ije u danima had a rije i telbije:

" !" Odazivam Ti se Stvoritelju i Uzdr avatelju moj, odazivam Ti se! Odazivam Ti se, Ti nema druga, odazivam Ti se! Zaista, svaka zahvalnost i blagodat i vlast pripadaju Tebi! Ti nema sudruga! Telbija uistinu ima sna nu poruku u kojoj had ija jezikom potvr uje da se odazvao pozivu Stvoritelja svega. Zbog toga telbija treba odzvanjati u du ama had ija sve do njihove smrti i treba ih sprje avati od grijeha kojima bi mogli biti isku ani u svakodnevnom ivotu. Govore i o telbiji, Muhammed, sallallahu 'lejhi ve sellem, ka e u hadisu koji bilje i imam Tirmizija: :" ( ) Prenosi Sehl bin Sa'd da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Niti jedan musliman ne izgovori telbiju, a da mu ne do e odgovor s desne i lijeve strane, od kamena, drveta ili zemlje, sve dok se ne po ne umanjivati Zemlja, odavde i otud!" (Tirmizija) Stajanje na Arefatu je jedan od artova had a, a Allah, d elle e'nuhu, najvi e svojih robova osloba a od vatre upravo u danu Arefata, danu u io Bajrama, to potvr uje predaja koju bilje i imam Muslim: :" "( ) Prenosi Ai a, radijallahu 'anha, majka mu'mina, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Nema niti jednog dana da Allah, d elle e'nuhu, u njemu vi e oslobodi Svojih robova od vatre, od dana Arefata. On se pribli i melekima i pita ih: ta ele ovi robovi? (Muslim) Potvr eno je od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: "Nek umre kao jevrej ili kao kr anin" ponovio je to tri puta - " ovjek koji umre, a ne obavi had , ako je imao mogu nost, a ne obavi ga!" (El-Bejheki) Prenosi se od El-Hasana, da je rekao: "Rekao je Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu: "Odlu io sam da po aljem ljude u neke krajeve pa da utvrde ko sve ima mogu nost da obavi had , a ne obavi, da im propi em d izju (porez koji pla aju nemuslimani). Oni nisu muslimani, oni nisu muslimani!" (Se'id) Ako nekoga ko se zavjetovao da e obavti had ili je bio du an da ga obavi, pretekne smrt, du an je to u initi neko od njegovih nasljednika - kao to stoji u sljede em hadisu: ( ) Prenosi Ibn Abbas, radijallahu 'anhu, da je do ao neki ovjek kod Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i rekao mu: "Moja sestra se zavjetovala da e obaviti had , pa je umrla." Re e Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Da li bi izmirio dug svoje sestre kada bi ga imala?" Re e: "Da!" Re e (Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem): "Allah je pre i da se izmiri obaveza prema Njemu!" (Buharija) Had izjedna ava ljude i donosi poruke mira, jer su na had u, po vanjskom izgledu, isti predsjednici dr ava i obi ni ljudi, ministri i njihovi pot injeni, radnici i poljoprivrednici, pismeni i nepismeni... Svi ljudi u danima had a imaju istu odje u (ihrame), koja se sastoji od dva bijela ar afa, i u njima nema obilje ja siroma tva ili bogatstva, kao ni polo aja. Had privikava ljude na podno enje te ko a, jer je had fizi ki napor i on zahtijeva i fizi ku i

psihi ku snagu i kondiciju. Strpljivost u podno enju te ko a na putu obavljanja had a je jedna od odlika onih koji ele u ime Allaha, d elle e'nuhu, izvr iti ovu du nost. Had podsje a ljude na Sudnji dan, gdje se prilikom obavljanja tavafa, sa'ja i pogotovo boravka na Arefatu do arava Dan polaganja ra una. Had ije, dok su u ihramima, poja ano razmi ljaju o Sudnjem danu - kada e svaka osoba polo iti ra un za svoja djela. Had u i ljude preciznosti i uvanju vremena jer su to Allahove, subhanehu ve te'ala, blagodati - svi propisi had a vezani za odre eno vrijeme i mjesto i oni koji to ne u ine na propisan na in ne spadaju u one koji su izvr ili ovaj farz. Had bi trebao u iti ummet na ta nost i odgovornost u poslu i ivotu. Allah, d elle e'nuhu, se u Suri El-'Asr zaklinje vremenom, a vrijeme je faktor o kojem muslimani ve stolje ima ne vode dovoljno ra una. Had je godi nji kongres muslimana cijeloga svijeta i s had a bi se trebale poslati poruke koje bi bile obavezuju e za svakog pripadnika ummeta, ma gdje bio, a posebno za muslimanske vladare! Neka je svim had ijama, Allahovim, subhanehu ve teala, gostima, Had mebrur! Gospodaru, pomozi mud ahidima na Tvome putu! Pomozi na oj bra i u Palestini i na svakom drugom mjestu gdje su ugro ena prava muslimana! Primi had had ija i primi na a dobra djela, a preko ru nih pre i, jer Tvoja milost nadilazi Tvoju srd bu! Budi nam milostiv na Obe anom danu i po asti nas u D ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Amin! Nezim Halilovi - muderis

I oglasi ljudima had ... Bra o i sestre u islamu, danas 17. zu-l-ka'de 1432. god. po H., 14. oktobra 2011. godine, hutbu sam naslovio sa I oglasi ljudima had . Spomenutu temu sam odabrao u vrijeme intenzivnih priprema za odlazak ovogodi njih had ija na had , petu islamsku du nost, kojom svaki mu'min, koji ga je du an obaviti, upotpunjuje svoju gra evinu islama, potpuno se isti od grijeha i pribli ava se svome Gospodaru. Had je du an obaviti svaki musliman i muslimanka, jedanput u ivotu, ako za to ispunjavaju uvjete: punoljetnost, mentalno i fizi ko zdravlje, slobodu, materijalna sredstva i slobodnu komunikaciju (put). Onaj ko had nije e ili ga odvaja od drugih artova, prestaje biti musliman. Allah, d elle e'nuhu, o Kabi i njenoj okolini i obavezi had a govori u 96. i 97. ajetu Sure Alu 'Imran: (96) (97) Prvi Mesd id sagra en za ljude je onaj u Mekki, mubarek je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja o evidna - mjesto na kome je stajao Ibrahim (Mekamu-Ibrahim) i ko u e u njega bezbjedan je. Posjetiti Kabu je du an, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogu nosti! A onaj koji ne e da vjeruje - pa, zaista je Allah od svega neovisan. Bra o i sestre, Kaba je prvi mesd id na Zemlji, a njegova okolica je mubarek. Kaba je putokaz vjernicima, ona je njihova Kibla, orijentir i magnet koji ih privla i. Prema njoj se mu'mini okre u u svojim namazima i ude da je posjete, dotaknu i da pored nje klanjaju svjedo e i Allahovu, subhanehu ve ta'ala, veli inu, a svoju nemo . Ka e Allah, subhanehu ve te'ala, u 196. ajetu Sure El-Bekare: ... Had i umru u ime Allaha izvr ite! Jedna od Allahovih, subhanehu ve te'ala, blagodati ljudima je i ta to je propisao da u odre enim vremenskim periodima postoje posebne obaveze i ibadeti, a jedna od tih obaveza je i had koji se obavlja u prvih deset dana mjeseca zu-l-hid d e. To su dani za koje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, potvrdio da su odabrani dani te je podsticao ashabe na to ja i ibadet u tim danima. Allah, d elle e'nuhu, se u Suri El-Fed r zaklinje ovim danima, pa ka e: (1) (2) Tako mi zore i deset no i. Bra o i sestre! Dani had a su dani u kojima se gradi i u vr uje peti islamski art i ja a iman vjernika. To su dani u kojima had ija zaboravlja na dunjalu ke probleme i preokupacije i dani u kojima se potpuno predaje ibadetu. Allah, subhanehu ve te'ala, u 197. ajetu Sure El-Bekare govore i o had u ka e: Had je u odre enim mjesecima; onome ko se obave e da e u njima had obavljati nema sno aja sa enama, nema ru nih rije i i nema sva e u danima had a. A za dobro koje u inite

Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se, a najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! Had je kao to citirani ajet navodi u odre eno vrijeme, u kojem, dok se had ija nalazi u ihramu, nije dozvoljeno: "sastajati se" sa enom, ru no govoriti i sva ati se s drugim had ijama. Had predstavlja ibadet koji iziskuje fizi ki napor, pa je za taj put potrebna opskrba, a najbolja opskrba je takvaluk (bogobojaznost). Oni koji su bili na had u znaju da je ovo uistinu najzna ajnija opskrba had ije na putu na had i garancija da e mu had biti primljen. Onima koji obave had i ne budu ru no govorili niti grije ili, bri u se pro li grijesi, kao to stoji u predaji koju bilje i imam Buharija: :" :" ." ( ) Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu: " uo sam Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je rekao: 'Ko obavi had radi Allaha, pa ne bude ru no govorio niti grije io, vratit e se ( ist od grijeha) kao to je bio na dan kada ga je majka rodila!'" (Buharija) Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je upitan o tome koje je djelo najbolje, pa je odgovorio: :" " :" ." : " " :" ." : " :" :" ." ( ) Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu: "Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: Koje djelo je najbolje? Rekao je: Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika! Reko e: ta onda? Re e: Borba na Allahovome putu! Reko e: Zatim ta? Re e: Bez gijeha u enjen had ! (Buharija) A u drugoj predaji stoji: :" ." :" ." ( ) Prenosi Ai a, radijallahu 'anha, da je upitala Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "O Allahov Poslani e! Da li da se borimo (mi ene) zajedno s vama?" Pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: "Najbolji i najljep i d ihad ( ene) je bez grijeha obavljen had !" Ka e Ai a, radijallahu 'anha: "Nakon to sam ula ove rije i Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nikada nisam izostavljala had ." (Buharija) Ve ina ulema smatra da se ovo odnosi samo na ene i one koji ne mogu u estvovati u d ihadu, dok drugi dio uleme smatra da se to odnosi na sve muslimane. Izvr iti had je obaveza samo jedanput u ivotu, to potvr uje sljede i hadis: :" :" !" :" " :" ." :" ." ( ) Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu: "Obratio nam se Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, govore i: O ljudi! Allah vam je naredio had , pa obavljajte had ! Re e jedan ovjek: Je li svake godine, Allahov Poslani e? Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je utio dok mu isto pitanje nije postavljeno tri puta, pa je rekao: Da sam odgovorio sa 'da', to bi vam bila obaveza, a vi to ne bi bili u stanju. Zatim je rekao: Ne pitajte me o onome to nisam objasnio, jer su narodi prije vas uni teni zbog mnogobrojnih pitanja i nesuglasica s njihovim poslanicima! Kada vam ne to naredim, to inite koliko mo ete, a kada vam ne to zabranim, toga se pro ite! (Muslim) :"

Bra o i sestre! Svi oni koji su bili na had u na razli it na in su do ivjeli had i svi ude za ponovim susretom sa svetim mjestima. Blago onima kojima je Allah, subhanehu ve te'ala, omogu io da mogu na had oti i vi e puta, ali treba imati na umu da je had obaviti farz jedanput u ivotu, osim onih koji u estvuju u organizaciji had a ili kao bedeli. Onima koji imaju materijalne pretpostavke pa obavljaju had vi e puta, mo e se postaviti pitanje da li je taj novac u ovo te ko vrijeme recesije i siroma tva u na oj sredini pre e dati u neki hajr, a ima mnogo takvih prilika!? Bra o i sestre, po urimo s obavljanjem had a, im za to ispunimo uvjete! I neka je svim na im ovogodi njim had ijama in a-Allah had mebrur! Gospodaru, pomozi na oj bra i koja su izlo ena napadima Tvojih i na ih neprijatelja! U vrsti nas na putu islama! U ini nas od onih koji obavljaju had i umru i kojima se bri u pro li grijesi! Budi nam milostiv na Sudnjem danu i po asti nas u D ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Nezim Halilovi - Muderis

Iskrenost u vjerovanju i djelima Bra o i sestre u islamu! Danas 03. safera 1432.H., 07. januara 2011. godine, hutbu sam naslovio sa Iskrenost u vjerovanju i djelima (Ihlas). Iskrenost (Ihlas) ozna ava isto vjerovanjeu Allaha, subhanehu ve te'ala, bez bilo kakvih primjesa irka i injenje dobrih djela samo u Njegovo ime i radi postizanja Njegova, subhanehu ve te'ala, zadovoljstva. Iskrenost je uvjet da Allah,d elle e'nuhu, primi dobra djela mu'mina i za to ih vi estruko nagradi.

Ka e Allah, subhanehu ve te'ala, u 5. ajetu Sure El-Bejjine:

A nare eno im je da samo Allahu robuju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, da namaz obavljaju i zekat daju; to je - ispravna vjera. Allahova, subhanehu ve te'ala, iskrenog roba ne mo e zavesti ni prokleti ejtan, jer je on nemo an pred muhlisima (iskrenim), o emu govore 82. i 83. ajet Sure Sad, u kojima

Allah, d elle enuhu, ka e da Mu je prokleti Iblis rekao, da e zavesti sve ljude osim iskrenih vjernika: (83) (82)

Tako mi dostojanstva Tvoga, - re e (Iblis) - sigurno u ih sve na stranputicu navesti,(82)osim Tvojih me u njima robova iskrenih!(83) Iskrenost je te ko posti i, ali i odr ati. Zbog toga su dobri predhodnici molili Allaha, subhanehu ve te'ala, da im podari ihlas. Djelo bez ihlasa samo mu enje i prazni trud za koji nema nagrade. Ka e Allah, subhanehu ve te'ala, u 23. ajetu Sure El-Furkan:

I Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su u inili i u prah i pepeo ih pretvoriti. Dobro djelo je ono koje je u injeno u ime Allaha, subhanehu ve te'ala, i u skladu sa sunnetomPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a oni koji ele susret sa Allahom, subhanehu ve te'ala, du ni su da rade dobra djela i da Allahu ne pripisiju druga, kao to stoji u 110. ajetu Sure El-Kehf:

Ko eli da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela i neka robuju i Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga! Ihlas iskrenih vjernika ja aju: a) dova, b) znanje o ihlasu i poznavanje na ina na koji prokleti ejtan mo e da zavede ovjeka, c) izvr avanje svih islamskih propisa na ispravan na in i na vrijeme, d) dru enje sa bogobojaznim i e) napajanje sa izvora koji govore o velikanima ummeta. Ka e Allah, d elle e'nuhu, u 20. ajetu Sure E - ura:

Onome ko bude elio nagradu na onom svijetu umnogostru it emo mu je, a onome kobude elio nagradu na ovome svijetu dat emo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela! Dakle, onaj ko eli budu i svijet, On iskreno vjeruje u Allaha, subhanehu ve te'ala, i sv e to radi, radi samo u Njegovo ime i radi postizanja Njegova zadovoljstva. Na drugoj strani, onaj ko svojim djelomnamjerava da dobije ovosvjetsku nagradu, da ga ljudi hvale i da se uzdi e na d njima, neka za svoje djelouzme nagradu od onih zbog kojih je to radio! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vi e hadisa poja njava da je prihvatanje dobrih djelauvjetovano istim nijjetom, pa u Muttefek predaji stoji: : ( )

Prenosi Omer ibn El-Hattab, radijalahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:''Zaista se djela cijene prema namjerama i sv akom ovjeku pripada ono to je naumio. ija hid ra bude radi Allaha i Njegova Poslanika, njegova hid ra je radi Allaha i Njegova Poslanika. ija hid ra bude radi neke ovosvjetske koristi koju eli posti i ili radi neke ene koju eli o eniti, njegova hid ra je radi onoga zbog ega se preselio.'' (Muttefek alejhi) Nauka koju sti emo tako e treba da bude isklju ivo radi Allaha, subhanehu ve te'ala, kao to stoji u predaji koju bilje i imam Ebu Davud: ( ) ( : )

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ko bude postizao znanje kojim se sti e Allahovo zadovoljstvo ele i posti i neku ovosvjetsku korist, ne e osjetiti miris D enneta na Sudnjem danu.'' (Ebu Davud) Prema tome, Allah, subhanehu ve te'ala, od nas prima samo ono znanje koje sti emo i prenosimo u Njegovo ime i radi Njegova zadovoljstva. Allah, subhanehu ve te'ala, iskrenima za malo dobra daje veliku nagradu, a za ne to t o se ini radidrugih, makar to bilo veliko, nema ni najmanje nagrade. Ka e imam Ibn Tejmije: "Samo jedno djelo koje ovjek u ini iskreno u ime Allaha, subhanehu ve te'ala, mo e biti

uzrokom da mu Allah oprosti velike grijehe!" To potvr uje i slijede a predaja, koju bilje i imam Tirmizija: : : : : : : ( ) :

:

Prenosi Abdullah ibn Amr ibn El-As, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Bi e pozvan ovjek iz moga ummeta prije ostalih stvorenja, na Sudnjem danu, pa e mu biti otvoreno devedeset i devet knjiga, svaka od njih duljine koliko oko mo e vidjeti, pa e mu biti re eno: "Pori e li ne to od ovoga? Jesu li te zakinuli Moji pisari, koji su te pratili?" Re i e: "Ne, moj Gospodaru!" Bi e re eno: "Ima li opravdanje za ovo ili neko dobro u njima?" Re i e ovjek: "Ne!" Bi e re eno: "Ali ti ima kod nas dobro djelo, a tebi danas ne e biti u injena nepravda." Pa e biti pokazan list na kojem pi e "E hedu en la ilahe illallah ve e hedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh!" (Svjedo im da nema boga sem Allaha i da je Muhammed, Njegov rob i Poslanik)! Re i e: "Allahu, ta je ovaj list u odnosu na ovolike knjige?" Bi e re eno: "Tebi ne e biti u injena nepravda!" Pa e se staviti taj list na jedan tas, a na drugi knjige, pa e list prevagnuti." (Tirmizija) Bra o i sestre, ovaj hadis govori o velikoj Allahovoj, subhanehu ve te'ala, milosti, ali ni u kom slu aju ne smije nam biti izgovor, kao to neki Bo njaci govore, da vjeruju i da je va no ono to je u njihovim srcima, a to svoje vjerovanje ne potvr uju djelima, jer se iskren vjernik trudi da svoj ehadet potvrdi dobrim djelima i nadom u Allahovu, subhanehu ve te'ala, milost. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilje i imam Muslim govori o na prvi pogled malom djelu, koje e biti uzrokom nagrade d enneta: : ( )

Prenosi Abdullah ibn Amr ibn El-As, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vidio sam ovjeka kako u iva u D ennetu, zato to je pored puta slomio granu, koja je uznemiravala muslimane!" (Muslim) I mi smo bra o i sestre svakodnevno u prilici da u inimo mnogo dobrih djela, koja mogu biti uzrokom velike nagrade na budu em svijetu, pa se zato trudimo da sa puta, iz harema, d amije i na svakom drugom mjestu sklonimo ono to smeta prolaznicima, pomozimo onima kojima je pomo potrebna, a ako ne mo emo ni ta drugo onda se iskreno, bratski nasmije imo bratu muslimanu i to e nam biti upisano kao sadaka, obi imo bolesnike, pa e na nas taj dan ili no sedamdeset hiljada meleka initi istigfar (tra iti oprosta od Allaha), klanjajmo i pratimo d enazu umrlog muslimana, pa emo imati nagradu dva kirata (dva ogromna brda) i natje imo se u dobru! Bra o i sestre! Budimo od onih koji iskreni u svome vjerovanju, djelima i govoru i natje imo se u dobru!

Gospodaru, u vrsti nas na putu islama, ne isku avaj nas sa onim to ne emo mo i podnijeti, u ini nas od onih koji su iskreni i koji ispunjavaju svoje obaveze, u ini nas u na im o ima malim, a u o ima ljudi i kod Tebe velikim, uputi na e potomke, oprosti nam grijehe i po asti nas u D ennetu, dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Sarajevo: 03. safer 1432. po H. 07. januar 2011. godine Hutba: D amija "Kralj Fahd" Nezim Halilovi Muderris

Na kraju ramazana 1432. H. Bra o i sestre u islamu! Danas 26. ramazana 1432. god. po H., 26. avgusta 2011. godine, posljednju ovogodi nju ramazansku hutbu sam naslovio sa Na kraju ramazana 1432.H./2011. godine. Danas je bra o i sestre i svjetski Dan Kudsa, kada se ummet kolektivno sje a Kudsa, u kojem je Med idu-l-Aksa, prva kibla i tre i harem muslimana, a sje anje na Kuds je sje anje na Palestinu, koja se decenijama okupira i uzurpira i ona je samim time na savjesti ummeta, a prvenstveno njihovih vladara. Ummet treba da zna da se pitanje Kudsa ne e rije iti rezolucijama i mirovnim pregovorima, ve istinskim d ihadom, a blago onima koji se budu borili u ime Allaha, subhanehu ve te'ala, za osloba anje Mesd idu-l-Aksaa i Palestine i koji na tom putu postignu ehadet! Mi bra o i sestre imamo jo tri dana ovog mubarek mjeseca u kojima imamo priliku da se u skladu sa rije ima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oslobodimo od vatre: " ""Njegova posljednja tre ina je osloba anje od vatre!" Zato iskoristimo ove preostale mubarek dane i no i i provedimo ih u ibadetu, kako bi se potpuno oslobodili od d ehennemske vatre! Veliki halifa Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, je primicao ruke vatri i govorio: Omere, radi za vatru koliko je mo e podnijeti! Niko od nas bra o i sestre ne mo e podnijeti ni najslabiju dunjalu ku vatru, pa kako se onda tek trebamo uvati d ehennemske vatre, koja je na desetine puta ja a i trajnija!? Kako se primi e kraj mubarek ramazana, srca vjernika su i radosna i tu na - radosna zbog toga to su uz Allahovu, subhanehu ve te'ala, pomo gotovo ispostila ramazan i time izvr ila jedan od stubova islama, a tu na jer s odlaskom ramazana odlaze i mnogobrojne blagodati i ljepote. Ramazanom su na e d amije pune klanja a, uz ramazan smo solidarniji, u ramazanu poja ano u imo Kur'an i klanjamo propisane nam namaze i nafile, u ramazanu se vi e posje ujemo, manje ogovaramo i uvamo se grijeha; u ramazanu su jednom rije ju mnogobrojne blagodati... Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u posljednjoj tre ini ramazana poja avao ibadet, to potvr uju rije i Ai e, radijallahu anha, majke mu'mina: ( ) :

Prenosi Ai a, radijallahu anhu, da bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi do la zadnja tre ina ramazana, smotao svoju postelju, tj. ne bi se primicao enama, no i bi provodio u ibadetu i budio bi svoje uku ane (radi injenja ibadeta)! (Buharija i Muslim) Pored teravije koju je klanjao cijelog ramazana, u zadnjih deset no i, u zadnjem dijelu no i, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi klanjao Salatu-t-tehed d ud. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nije izostavljao Salatut-tehed d ud ni kada je bio bolestan ili prekomjerno umoran, kada bi klanjao sjede i.

U dva Sahiha stoji predaja da je D ibril dolazio kod Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, svakog ramazana i po jednom ga preslu avao Kur'an, da bi posljednje godine to u inio dva puta. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u svakom ramazanu inio i'tikaf deset dana, dok je u godini u kojoj je preselio bio u i'tikafu dvadeset dana! (Buharija) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sve do smrti prakticirao i'tikaf, to su inili i njegovi ashabi, kao i selef salih (dobri potomci). Potvrda tome su rije i Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhu: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je provodio u i'tikafu posljednjih deset dana ramazana! (Buharija) A u drugoj predaji stoji: O ivio bi no i, budio eljad, trudio bi se i odlo io bi svoj ogrta . (Buharija i Muslim) Ai a, radijallahu anha, prenosi da se intenzitet ibadeta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, poja avao zadnjih deset dana: Rekla je Ai a, radijallahu anha: Prvih dvadest dana (ramazana) je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mije ao namaz i spavanje, a kada bi do lo zadnjih deset dana, on bi slo io i odlo io svoj ogrta ! (Ahmed) U jednoj predaji stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, budio Fatimu i Aliju, radijallahu anhuma, uve e govore i im: "Zar ne ete ustati i klanjati?" (Buharija i Muslim) i budio je (Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem) Ai u, radijallahu anha, kada bi zavr io tehed d ud, a prije nego to bi klanjao vitr. U Muvettau stoji, da je Omer ibn Hattab, radijallahu anhu, klanjao dobar dio no i, pa kada bi do la polovica no i, budio bi svoju porodicu govore i im: Namaz, namaz, i prou io bi ovaj ajet: Naredi svojoj eljadi da obavlja namaz i ustraj u tome!... (Ta Ha, 132.) U jednoj od neparnih no i zadnjih deset no i ramazana je i No Kadr, a Allah, subhanehu we te'ala, u Suri Kadr, isti e njenu vrijednost: (1) (4) (2) (5) ( (3) : 1-5)

Mi smo ga spustili (objavili) u No i Kadr(1) a ta ti misli ta je to No Kadr?(2) No Kadr je bolja od hiljadu mjeseci(3) meleci i D ibril, s dozvolom Gospodara svoga, spu taju se u njoj zbog odluke svake.(4) Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane!(5) (El-Kadr, 1-5) No Kadra je vrijednija od 83 godine i etiri mjeseca, pa ko od nas ne eli iskoristiti ovu no ?! Onaj ko provede No Kadr, u ibadetu, bit e mu opro teni pro li grijesi, kao to stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu: .( )

Ko provede No Kadr vrsto vjeruju i i nadaju i se Allahovoj nagradi, bit e mu opro teni pro li grijesi! (Buharija)

Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam preporu uje da tra imo No Kadra u zadnjih deset no i ramazana: Prenosi Ai a, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ( )

Tra ite No Kadr, u neparnim no ima posljednjih deset no i ramazana! (Buharija) Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govore i o ramazanu, kazao: U njemu je no koja je vrijednija od hiljadu mjeseci. Kome bude uskra eno dobro u njoj, uistinu je od onih koji su uskra eni! (Ahmed) Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, je rekao: Neki ashabi su u snu vidjeli da je Lejletu-lKadr u zadnjih sedam no i ramazana. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, im je rekao: Pokazan mi je va san. Istina je da je ona (Lejletu-l-Kadr) sakrivena u zadnjih sedam dana, pa ko je bude tra io neka je tra i u zadnjih sedam no i! (Buharija) Ubade ibn Semh, radijlallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, iza ao jednom prilikom da obavijesti ashabe o Lejletu-l-Kadru, pa su se dva muslimana posva ala, na to je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Iza ao sam da vas obavijestim o No i Kadr, pa kada su se dva muslimana posva ala i dignuto je od mene znanje o njoj. Mo da je to dobro po vas, nadam se, ali tra ite je u dvadeset i devetoj, dvadeset i sedmoj i dvadeset i petoj no i. (Buharija) Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas podsti e da se u toj no i obra amo dovom svome Gospodaru i od Njega tra imo oprosta. Rekla je Ai a, radijallahu anha, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.: Poslani e, ako do ivim No Kadr, ta u u njoj govoriti? Rekao je: Reci: Gospodaru, Ti si Taj Koji opra ta, voli oprost, pa mi oprosti! Bra o i sestre! Provedimo ovih nekoliko preostalih dana i no i mjeseca ramazana u ibadetu i tragajmo za No i Kadr, nadaju i se Allahovoj, d elle enuhu, milosti, oprostu grijeha i d ennetima koji su nam obe ani! Izvr imo obavezu sadekatu-l-fitra, kako bi na taj na in od posta odstranili eventualne nedostatke i kako bi post bio uzdignut Allahu, subhanehu ve te'ala! Budimo iskreni u na em vjerovanju i natje imo se u dobru tokom cijele godine! Gospodaru, podari pobjedu svim ugro enim i obespravljenim muslimanima, daj nam snage da oslobodimo Palestinu i Kuds, ne isku avaj nas s onim to ne emo mo i podnijeti, u ini nas od onih koji se iskreno kaju za u injene grijehe, primi od nas post, namaze i ostala dobra djela u mubarek-ramazanu, budi nam milostiv na Sudnjem danu i po asti nas u d ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Nezim ef. Halilovi - Muderis

Nova godina i djeda mraz su strani islamu are Bra o i sestre u islamu! Danas 05. safera 1433.H., 30. decembra 2011. godine, hutbu sam naslovio sa Nova godina i Djeda Mraz su strani islamu. Povodom dolaska Nove gregorijanske godine i njenog proslavljanja, to je kr anski obi aj, elim da uka em na injenicu da ovaj doga aj na alost obilje avaju i neki od onih koji sebe smatraju muslimanima, nesvjesni da na taj na in opona aju druge narode, a svako opona anje drugih zna i udaljavanje od islama i njegovih propisa. Jo je apsurdnije da veliki broj njih to ini uz injenje harama, koji muslimane izvode iz islama. Ako volimo Allaha, d elle e'nuhu, du ni smo slijediti sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa e nas Allaha zavoljeti i grijehe nam oprostiti, kao to stoji u 31. ajetu Sure Alu Imran:

Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" a Allah pra ta i samilostan je. Svako injenje harama, bra o i sestre izaziva Allahovu, subhanehu ve te'ala, srd bu, a posebno injenje harama od strane naroda koji su u te kim situacijama pomognuti da opstanu, onda kada su se nevjerni ke vojske i njihovi pomaga i udru ili u elji da ih potpuno uni te. Zar se smiju javno initi grijesi i izazivati Allahova, subhanehu ve te'ala, srd ba u zemlji kerameta, zemlji dvije stotine hiljada ehida, zemlji etrdeset hiljada silovanih Bo njakinja, zemlji stotina zloglasnih logora, zemlji 614 do temelja poru enih d amija, zemlji koja u sebi krije dijelove tijela heroja koji skru eno hodaju ovom bosanskom zemljom, zemlji gazija koji su goloruki stajali pred tenkove i specijalne jedinice, koji su bosi gazili kroz neprijateljska minska polja, a danas su na birou, jer su njihova radna mjesta zauzeli ro aci i rodice i ljubavnice korumpiranih kvazi-politi ara, pa i neprijatelji ove zemlje, koji su se zapo ljavali i jo zapo ljavaju po nacionalno klju u, zemlji u kojoj nije bilo kolektivne osvete i zemlji dobro udnih ljudi koji ni neprijatelje ne znaju mrziti koliko to oni zaslu uju, zemlji koju stolje ima koriste i ele prisvojiti, a ona se odupire i svjedo i da ona pripada samo Allahu, d elle e'nuhu, a da smo mi samo njeni privremeni korisnici, za koje je u nekom njenom o ku pripremljeno dva kvadratna metra zemlji ta za privremenu kabursku ku u, koja je na jednu vodu i proki njava, pokrivena obi nim daskama, bez izolacija, lima, tondah crijepa, bez vrata i prozora, bez fasade, centralnog grijanja, klima i video nadzora, ku e koja ne podlije e pla anju poreza i koja ostaje do Dana kada e se u Sur (rog) puhnuti, a ljudi iz kabura poiskakati kao prepla eni skakavci? Nova godina se proslavlja irom svijeta, a najve u pa nju joj posve uju Kr ani, koji ovaj praznik ve u za smrt pape Silvestra I, koji je umro 31. decembra 335. godine, a 1582. godine kada je bila reforma gregorijanskog kalendara po etak Nove godine je promijenjen sa 25. decembra, na 1. januar i od tada je 31. decembar poznat u svijetu kao Silvester. Iz ovoga se

jasno vidi da je do lo do odstupanja za nekoliko dana od datuma ro enja Isaa, alejhis-selam, tj. 25. Decembra, kako to tvrde Kr ani. Jedan od prepoznatljivih detalja vezanih za novogodi nje praznike je i Djeda Mraz. Prema Enciklopediji Britanici postojanje Svetog Nikole, kasnije Djeda Mraza, nije potvr eno ni jednim historijskim dokumentom, tako da se ni ta sigurno ne zna o njegovom ivotu osim da je vjerovatno bio biskup Myre u IV vijeku. Kao mladi putovao je u Palestinu i Egipat, a nakon povratka u rodno mjesto postao je biskup u Myri. Bio je zatvoren za vrijeme progona Kr ana od strane rimskog imperatora, a za vrijeme drugog imperatora je oslobo en. Prisustvovao je Prvom Koncilu u Nikeju, 325. godine. Sahranjen je u crkvi u Myri, a u VI stolje u njegovo sveti te je postalo veoma poznato. Dare ljivost i dobrota po kojima je Sveti Nikola bio poznat prerasle su u legende o udima koje je inio za siroma ne i nesre ne. U Srednjem vijeku privr enost Svetom Nikoli ra irila se po cijeloj Evropi. Transformacija Svetog Nikole u Djeda Mraza otpo ela je 1823. godine. Prema legendi Djeda Mraz uz pomo vilenjaka dostavlja darove dobroj djeci irom svijeta. Prema tome, Djeda Mraz je isklju ivo vjerski simbol Kr ana i nema nikakve veze sa islamom i muslimanima, niti sa bosanskom tradicijom. Podsje am i sebe i vas na hadis Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji bilje i imam Hakim: :" " :" " :" "( ) Prenosi Ebu Seid El-Hudri, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Slijedi ete ranije narode, pedalj po pedalj, ar in po ar in, pa ak i da u u u gu terovu jazbinu vi biste ih u tome slijedili." Rekosmo: Allahov Poslani e, Kr ane i idove? Re e: Koga drugog?" (Hakim) Tu no je bra o i sestre da ima veliki broj muslimana koji su u slije enju nemuslimana pre li svaku mjeru i koji se ni po emu ne razlikuju od njih. To njihovo slije enje ih nije amnestiralo od ubijanja i progona u toku posljednje oru ane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, pa ho emo li do i pameti? Od opona anja nemuslimana je i obilje avanje Nove godine, koju proslavljaju Kr ani, za koje Allah, subhanehu ve te'ala, ka e u 17. ajetu Sure El-Maide:

Nevjernici su oni koji govore: "Bog je Mesih, sin Merjemin!" Reci: "Ko mo e sprije iti Allaha da, ako ho e, uni ti Mesiha, sina Merjemina, i majku njegovu i sve one koji su na Zemlji? Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na onome to je izme u njih; On stvara to ho e i Allah sve mo e. Potrebno je znati da je islamsko pravilo neslije enje onoga ko odstupa od Allahovih priopisa i od njih se treba razlikovati u: obi ajima, praznicima, vjeri, odje i, govoru, ishrani itd.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilje i imam Ebu Davud ka e: : ( ) Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko opona a neki narod, on je od njih." (Ebu Davud) U ovom hadisu je veliko upozorenje svima onima koji opona aju nemuslimane, jer ih to opona anje svrstava u njihov red. Imam Ibn Kesir ka e da ovaj hadis ozna ava veliku prijetnju i upozorenje onima koji slijede nemuslimane u njihovom govoru, djelima, odje i, praznicima i na inu obo avanja Stvoritelja, a tako isto i u svemu drugome to nije od na e vjere i to nam se ne dozvoljava. Tako mo emo zaklju iti, da onaj ko ostavlja sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a slijedi obi aje Jevreja i Kr ana, da mo e iza i iz islama, bez obzira koliko se on smatrao muslimanom i imao izvorno muslimansko ime. I na kraju se bra o i sestre postavlja logi no pitanje: ta initi u ovoj no i? Odgovor je jednostavan: Ne pridavati joj nikakvu va nost u odnosu na druge no i, ne obilje avati je nikakvim posebnim sijelima, ve erama, kahvama, gledanjima novogodi njeg programa, ne estitati ga, ne kupovati djeci nikakve poklone niti primati, ve na vakat kao i ostalih no i na vakat le i spavati, ustati na no ni namaz i sabah i nastaviti ivjeti islamski kao i do sada! Bra o i sestre, izvr avajmo na e islamske obaveze, vrsto se dr imo Allahova, subhanehu ve te'ala, u eta i ne povodimo se za obi ajima i praznicima drugih naroda! Gospodaru, vrati pravo onima kojima su njihova prava uzurpirana, uka i nasilnicima na Tvoj put i sprije i ih u nasilju! U vrsti nas na putu islama! U ini nas od onih koji se uvaju zabranjenih i sumnjivih stvari i sa uvaj nas slijepog slije enja drugih! Oprosti na im roditeljima i dobrim precima! U ini na u djecu i potomke radostima na ih o iju i srca! Budi nam milostiv na Sudnjem danu i po asti nas u D ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi!

Nezim ef. Halilovi - Muderris

Pet stvari koje umrtvljuju ljudska srca Bra o i sestre u islamu! Danas 14. muharrema 1433.H., 09. decembra 2011. godine hutbu sam naslovio sa Pet stvari koje umrtvljuju ljudska srca. Pomenutu temu tretiram u elji da identifikujemo tih pet opasnosti i ne dozvolimo da iste umrtve i uni te na a srca. Imam Ibn Kajjim El-D evzi pi u i na ovu temu ka e da su to: 1. Pretjerani kontakti sa ljudima; 2. Prevelika nada; 3. Vezivanje za nekoga ili ne to mimo Allaha; 4. Pretjerivanje u jelu i 5. Pretjerano spavanje. On pomenute stvari detaljno poja njava, a ja zbog kratko e vremena to inim sa eto. 1. Pretjerani kontakti sa ljudima: Oni bra o i sestre ovjeka udaljavaju od Allaha, subhanehu ve teala, jer se ovjek na taj na in optere uje problemima i potrebama drugih ljudi, u elji da ih saslu a i pomogne, nerijetko slu aju i ono to mu ne koristi i na taj na in gubi vrijeme ili slu a ne to to je lo e, to na njega ostavlja lo trag, a on toga ponekad nije ni svjestan. Ti kontakti i dru enja esto prerastu u istu dunjalu ku korist, a ponekad se pretvaraju i u neprijateljstvo. Moramo priznati da sve manje imamo pravih bratskih kontakata i da na a komunikacija sa rodbinom, kom ijama i poznanicima ima primjesa isto dunjalu kih interesa. Ka e mi jedan moj dobri had ija, koji je kao slu benik Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine oti ao u penziju, da mu sin i primijeti: Babo, ti kako ode u penziju niko nas vi e ni na iftar ne zove!?, a dok je bio na poziciji da pomogne, a htio je i mogao, imao je vi e poziva na iftar nego dana u ramazanu. Priznajmo bra o i sestre, da nam fali bratskih selama, susreta i muhabeta, fali nam bratskih osmijeha, bratskog stiska ruku, bratskih zagrljaja, fali nam rije i podr ke, pohvale, zahvale, jednom rije ju fali nam tih starih irokih bosanskih grudi! Ka e Allah, subhanehu ve teala, u ajetima od 27.-29. Sure El-Furkan: (27) (28) (29) Na Dan kada nevjernik ruke svoje bude grizao govore i: "Kamo sre e da sam se uz Poslanika pravog puta dr ao,(27) kamo sre e, te ko meni, da toga za prijatelja nisam uzeo,(28) on me je od Kur'ana odvratio nakon to mi je objavljen!" a ejtan ovjeka uvijek izdaje! A u 67. ajetu Sure Ez-Zuhruf, stoji: Tog Dana e oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, osim bogobojazni. Bra o i sestre, na Sudnjem danu e i prisni prijatelji jedni drugima biti neprijatelji, osim muttekija (bogobojaznih). Zato sebi za prisne prijatelje uzimajmo samo one koji se Allaha boje! Prema tome vjernici se susre u u ime Allaha, subhanehu ve teala, me usobno se savjetuju i poma u, vole se i uvaju vrijeme kao veliku blagodat, pa se trudimo da i mi budemo takvi! 2. Prevelika nada: Ona je nepregledno more kojem se ne nazire kraj i varljiva ljepota, koja ne donosi sre u.

Vjernik treba da se stalno trudi da ja a iman i da se priprema za budu i svijet, kroz injenje dobrih djela i uvanje od grijeha i da se svi njegovi dunjalu ki planovi i poslovi u kona nici ve u za Ahiret. Ka e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilje i imam Ahmed, u Musnedu: :" "( ) Prenosi Ai a, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dunjaluk je ku a, onome ko nema ku e, imetak onome, ko nema imetka i za njega sakuplja onaj ko nema pameti!" (Ahmed) U drugoj predaji koju bilje i imam Hakim stoji: : ( ) Prenosi Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Primakao se Sudnji dan, a ljudi pove avaju udnju za dunjalukom i tako se od Allaha samo udaljavaju! (Hakim) Emevijski halifa Abdu-l-Aziz ibn Mervan na smrti je naredio da mu donesu efine u koje e nakon smrti biti zamotan. Kada su mu ih donijeli i stavili pred njega, rekao je: "Subhanallah (Slava Allahu), je li mogu e da od dunjaluka i silnog bogatstva koje sam posjedovao ne u ponijeti ni ta osim ova tri ar afa u koja e zamotiti moje tijelo?!" A onda je tu no uzdahnuo i dodao: "Dunjalu e, uistinu si ti bijedan i ni tavan! Tvoje mno tvo se na kraju pretvori u malenkost, a tvoja du ina postane simbol kratko e i nestanka. Zaista su ljudi obmanuti tobom." 3. Vezivanje za nekoga ili ne to mimo Allaha: Ovo je bra o i sestre velika opasnost za ljudska srca, to potvr uje 24. ajet Sure Et-Tevbe:

Reci: "Ako su vam o evi va i, i sinovi va i, i bra a va a, i ene va e, i rod va , i imanja va a koja ste stekli, i trgova ka roba za koju strahujete da pro e ne e imati, i ku e va e u kojima se prijatno osje ate miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda pri ekajte dok Allah Svoju odluku ne donese! A Allah gre nicima ne e ukazati na pravi put." Prema tome, bra o i sestre na a ljubav prema Allahu, subhanehu ve te'ala, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i d ihadu treba da bude ispred svega gore nabrojanog, ako elimo da budemo spa eni na obadva svijeta. 4. Pretjerivanje u jelu: Zabranjena jela dijelimo u dva dijela: a) ona koja su u osnovi zabranjena, kao: le ina, krv, svinjsko meso i meso dera ih ivotinja i b) ona koja su zabranjena, jer su ste ena na haram na in, kao to je ukradena stvar, kamata i sl.

Zabranjeno je i ono to je u osnovi halal, ali ako ga prekomjerno koristimo, kao to je prejedanje, koje ovjeka odvla i od ibadeta i ini tromim i nesposobnim za ibadet. Ka e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu: : :" "( ) Prenosi Mikdam ibn Ma'di, radijallahu anhu: uo sam Poslanika, sallallahu aljehi ve sellem, kada je rekao: ovjek ne napuni goru posudu od svoga stomaka. Dovoljno je ovjeku nekoliko zalogaja, koji ga ine vitalnim. Ako ve ho e da jede, neka bude tre ina za hranu, tre ina za pi e i tre ina za disanje! (Tirmizija) 5. Pretjerano spavanje: Ono umrtvljuje ljudsko srce, ote ava tijelo, oduzima vrijeme i unosi nemar. Najbolje spavanje je ono koje je dovoljno za odmor i to onda kada ovjek zadrijema. Spavanje u prvom dijelu no i je bolje od spavanja u zadnjem dijelu no i, dok je spavanje koje je blizu krajevima dana i no i je veoma tetno. Tako e je popodnevni odmor (kajlula) veoma koristan i spada u sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Mekruh je spavanje izme u sabaha i izlaza Sunca, jer je to vrijeme postizanja bereketa i dova. To je po etak dana koji su muslimani, a posebno njihova ulema zapo injali zikrom i u enjem Kurana. Bra o i sestre, uvajmo se pomenutih pet stvari, koje umrtvljuju ljudska srca, budimo od onih koji se natje u u dobru i pripremajmo se za Dan polaganja ra una! Molim Allaha, d elle e'nuhu, da nam pomogne da sa uvamo svjetlo islama, da nas u ini od onih koji slijede sunnet Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, da pomogne da na Zlatni ljiljan i komandant odbrane u i Salko Hajdarevi uspje no obavi transplanataciju jetre i ozdravi, da nas Allah sa uva isku enja koja ne mo emo podnijeti, da na u djecu i potomke u ini radostima na ih o iju i srca, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u D ennetu nas po asti dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Amin! Nezim ef. Halilovi - Muderris

Strah od Allaha d . . Bra o i sestre u islamu! Danas 21. muharrema 1433.H., 16. decembra 2011. godine, hutbu sam naslovio sa Strah (El-havfu) od Allaha. Tema je veoma va na i aktuelna, jer zadire u sr na eg vjerovanja, a bez vrstog vjerovanja u Allaha, subhanehu ve teala, i straha od Njega, samo Kojem pripadaju slava i hvala, nema pravog mumina. Strah od Allaha, subhanehu ve te'ala, predstavlja jedan od najve ih stepena bogobojaznosti, jer ovjek ne mo e dosti i visoke stepene kod Allaha, d elle enuhu, osim putem straha od Njega, Koji u 2. ajetu Sure El-Enfal, ka e: Pravi su vjernici samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se ajeti Njegovi u e, vjerovanje im pove aju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju. Mumin se nada Allahovom oprostu i u isto vrijeme se boji Allaha, subhanehu ve teala, i pla i se Njegove kazne, a On poru uje u 49. i 50. ajetu Sure El-Hid r: (49) (50) Ka i robovima Mojim da sam Ja, zaista, Onaj Koji pra ta i Koji je milostiv,(49) ali da je i kazna Moja, doista, bolna kazna! Vjernik je bra o i sestre uvijek izme u nade u Allahovu, subhanehu ve teala, sveobuhvatnu milost i straha od Njegove estoke kazne, pa zbog toga izvr ava svoje obaveze i uva se grijeha. Allah, subhanehu ve te'ala, nas upozorava da se ne bojimo prokletog ejtana, ve da se samo Njega, subhanehu ve teala, bojimo i to je jedan od znakova na ega imana, kao to stoji u 175. ajetu Sure Alu Imran: To vas je samo ejtan pla io pristalicama svojim, pa ih se ne bojte, ve se bojte Mene, ako ste mu'mini! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilje i imam Tirmizija savjetuje ashabe da budu istinske muttekije (bogobojaznici): : . , , , . . ( ) Prenosi Ebu Zerr, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ja vidim ono to vi ne vidite i ujem ono to vi ne ujete! Oglasila su se nebesa i imaju pravo da se oglase. Nema na njima mjesta koliko je etiri prsta, a da nema meleka koji je svoje elo na sed du Allahu spustio. Tako mi Allaha, da znate ono to ja znam malo biste se smijali, a mnogo plakali! Ne biste se sa enama u posteljama nasla ivali, ve bi se popeli na brda i ponizno molili Allaha. Volio bih da sam drvo koje e se posje i. (Tirmizija) Razmislimo o ovome hadisu, draga bra o i sestre i trudimo se da prednja imo u dobru! Ismail Es-Suddi prenosi da je Had ad ibn Jusuf rekao Seidu ibn D ubejru: uo sam da se ti nikada ne smije , pa je li to istina? Seid ibn D ubejr mu je odgovorio: Kako da se smijem, kad je d ehennem ve raspaljen, vatreni okovi postavljeni, a Zebanije, spremne? Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, se najvi e bojao Allaha, subhanehu ve te'ala,

kako stoji u predaji od Ai e, radijallahu 'anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ja najbolje poznajem Allaha od svih ljudi i najvi e Ga se bojim. (Buharija i Muslim) Bra o i sestre, ako prou imo stanje ashaba i generacija poslije njih iz reda dobrih prethodnika ovog Ummeta, primijeti emo da su oni stalno inili dobra djela i da su i pored toga mnogo strahovali. Mi smo bra o i sestre, bez izuzetka, u odnosu na njih, u velikom gafletu (nemaru). ta bi mi trebali kazati za sebe, kada Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, kojem je obe an d ennet i iji iman je bio ja i od imana svih ashaba, ka e: "Volio bih da sam dlaka na ko i mumina (vjernika)!" (Ahmed). Ebu Ubejde, radijallahu anhu, ka e: Po elim da sam kurban, koji e zaklati moja porodica, pa pojesti moje meso i pojesti orbu od njega! Kada bi Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, stao na namaz tresao bi se kao prut od straha od Allaha, subhanehu ve teala, a kada bi imamio, u io je Kur'an pla u i. Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, je na samrti rekao svome sinu Abdullahu: Sine, stavi moju glavu na zemlju, ne bi li mi se Allah smilovao! Zatim je tri puta rekao: Te ko meni, ako mi Allah ne oprosti! I onda je ispustio du u. (Ahmed) Na obrazu Abdullalaha ibn Abbasa, radijallahu anhu, bile su dvije brazde od suza koje su esto tekle iz njegovih o iju! Strah od Allaha sprije ava ovjeka da ini grijehe i upu uje ga na pokornost, a nedostatak straha vodi nemaru i injenju grijeha. Vjernik ne smije da bude bez straha od Allahove, subhanehu ve te'ala, kazne, jer On na to upozorava u ajetima 97.-99. Sure El-Eraf: (97) (98) (99) A zar su stanovnici naselja sigurni da ih Na a kazna ne e sna i no u dok budu spavali?(97) Ili zar su stanovnici naselja sigurni da ih Na a kazna ne e sna i danju dok se budu zabavljali?(98) Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne ne boji se samo narod kome propast predstoji.(99) Kada se Muazu ibn D ebelu, radijallahu anhu, primakla smrt, rasplakao se, pa mu bi re eno: Za to pla e , kada si jedan od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ta si sve u inio za islam? Re e: Ne pla em zbog straha od smrti, niti zbog toga to ostavljam dunjaluk, ve pla em zbog dvije skupine, a ja ne znam od koje sam ja: od stanovnika d enneta ili stanovnika d ehennema! Amr ibn As, radijallahu anhu, ka e: Da pustim samo jednu suzu iz straha od Alaha, dra e mi je od sadake stotinu hiljada dirhema! Ka e Ebu Ed-Derda, radijallahu anhu: ta je to pa na vama ne vidim slast imana? Tako mi Allaha kada bi medvjed iz ume osjetio slast imana, ona bi se pokazala na njemu. ovjek se ne pla i za iman, a da mu ne e biti u vr en i ovjek nije siguran u iman, a da mu ne e biti uskra en. idad bin Evs, radijallahu anhu, kada bi legao ne bi mogao da zaspi, pa bi kazao: Strah od vatre mi je oduzeo san. Pa bi ustao i klanjao cijelu no , sve do sabaha. K erka Rebie ibn Hejsema pitala je svoga babu: Babo, za to ne spava kad svi ljudi spavaju? Odgovorio je: K eri, d ehennemska vatra mi ne da spavati.

Prenosi se od Hasana Basrija, da je rekao: "Omer ibn Abdu-l-Aziz bi u io Kur an, pa kada bi prou io neki ajet, zaplakao bi i onda bi se gu io u suzama sve dok ne bi pao, pa bi ostao u ku i dok ga ljudi ne bi po eli obilaziti, misle i da je bolestan." Bra o i sestre, budimo od onih koji se istinski boje Allaha, subhanehu ve te'ala, i pripremajmo se za Dan polaganja ra una! Gospodaru, u vrsti nas na Putu islama, u ini nas od onih koji se samo Tebe boje i Tebi iskreno robuju i na ruku i sed du Ti padaju, oprosti na im roditeljima i na im dobrim precima, uputi i u vrsti na e potomke, oprosti nam grijehe i po asti nas u D ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Nezim ef. Halilovi - Muderris

Tevekkul oslanjanje samo na Allaha Bra o i sestre u islamu! Danas 28. muharrema 1433.H., 23. decembra 2011. godine, hutbu sam naslovio sa Tevekkul Oslanjanje samo na Allaha. Tevekkul na Allaha, d elle enuhu, je jedna od najve ih imanskih obaveza i jedan od najvi ih stepena tevhida i isti je vezan za sve ibadete i poslove mumina. Tevekkul etimolo ki zna i oslanjanje, prepu tanje, predavanje, iskazivanje svoje nemo i i oslanjanje na drugog. U erijatskoj terminologiji tevekkul ima zna enje pouzdanja u Allaha, oslanjanja na Njega, prepu tanje svih stvari Njemu i tra enje pomo i od Njega, uz injenje propisanih i dozvoljenih djela. Rije tevekkul u jednini i mno ini, pro lom i sada njem vremenu i u imperativu spominje se na 42 mjesta u Kur'anu. Bra o i sestre, su tina tevekkula je u injenju propisanih djela i oslanjanju na Onoga Koji ih je i propisao, tj. na Allaha, d elle enuhu, uz ubje enje da je sve u Njegovim rukama i da e se desiti samo ono to On eli. Ka e Allah, subhanehu ve teala, u 51. ajetu Sure Et-Tevbe:

Reci: "Ne e nas zadesiti osim ono to nam je Allah odredio, On je Gospodar na ." I neka se vjernici samo na Allaha oslone! Citirani ajet bra o i sestre nas podu ava vjerovanju u kader i oslanjanje na Allaha, subhanehu ve teala, Kojem pripadaju sve tajne. I uistinu su vjernici ubije eni da se sve de ava Allahovom, d elle enuhu, voljom i odre enjem i oni se istinski oslanjaju na svoga Stvoritelja, nadaju i se Njegovoj milosti i oprostu. A u drugom dijelu 3. ajeta Sure Et-Talak, stoji: ...Onaj ko se osloni na Allaha, On mu je dovoljan! Allah e, zaista, ispuniti ono to je odlu io; Allah je svemu ve rok odredio. I uistinu je Allah, d elle enuhu, muminima dovoljan i jedini istinski oslonac, pa se oslonimo na Njega i u isto vrijeme ulo imo maksimum truda, pa emo posti i dobro obadva svijeta! Allah, d elle enuhu, u 98. ajetu Sure En-Nahl nare uje da se prilikom u enja Kurana tra i Njegova za tita od prokletog ejtana, a u 99. ajetu iste Sure ka e da prokleti ejtan ne mo e nauditi muminima koji se na Allaha, d elle enuhu, oslanjaju: (98) (99) A kada u i Kur'an, zatra i od Allaha za titu od ejtana prokletog!(98) on doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se na Gospodara svoga oslanjaju.(99) A u 23. ajetu Sure El-Maide stoji: ...

...na Allaha se oslonite, ako ste mumini! Uzvi eni Allah je u ovom ajetu tevekkul u inio uvjetom imana, pa kada nestane uvjeta, tj. tevekkula, tada nestaje i imana. Allah, d elle enuhu, je naredio tevekkul u ibadetu, pa je kazao u 123. ajetu Sure Hud:

Allah zna tajne nebesa i Zemlje i Njemu se sve vra a, zato samo Njemu robuj i samo se na Njega osloni! A Gospodar tvoj motri na ono to radite! Ibrahim, alejhis-selam, i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kao i ostali poslanici su najbolji primjer istinskog tevekkula, kada su onda kada su bacani u vatru, kada su napadani od neprijateljskih skupina, kada su nazivani la cima i kada su progonjeni i u drugim prilikama govorili: Dovoljan je nama Allah i divan je On za titnik! Imam Ibn Tejmijje ka e: Uistinu je oslonac na Allaha jedna od najve ih obaveza, upravo kao to je obavezna i iskrenost prema Allahu. Bra o i sestre, stinski i potpuni oslonac na Allaha, d elle enuhu, ne mogu ostvariti osim pravi vjernici, kako stoji u hadisu koji bilje i imam Ahmed: :" " :" :" " :" " :" " ( ) Prenosi Imran ibn Husajn, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: U i e u D ennet od moga ummeta sedamdeset hiljada bez polaganja ra una, a to su oni koji ne lije e kej'om ( igosanjem), koji ne tra e da im drugi u e rukju (ve to sami sebi ine), koji se ne bave gatanjem i koji se istinski oslanjaju na svoga Gospodara. Pa je ustao Ukka a i rekao: Allahov Poslani e, zamoli Allaha sa me u ini od njih! Re e: Ti si od njih! Pa je ustao drugi ovjek i rekao: Allahov Poslani e, zamoli Allaha da me u ini od njih! Re e: Pretekao te Ukka a! (Ahmed) Bra o i sestre, trudimo se da budemo od pomenutih sedamdeset hiljada mumina, koji e u d ennet u i bez polaganja ra una, a da bi to postigli uvajmo se tri pomenute stvari i vrsto se oslonimo na Allaha, d elle enuhu! Sunnet je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kada izlazimo iz na ih ku a da prou imo dovu i ko to u ini posti e Allahovu, subhanehu ve teala, za titu, kao to stoji u hadisu koji prenosi Enes, radijallahu anhu, a hadis bilje i imam Ebu Davud:

:" " "( ) :" "

:"

-

Prenosi Enes, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko ka e misli se kada iza e iz ku e U ime Allaha, oslanjam se na Allaha i nema mo i niti snage mimo Allahove! bude mu re eno: Upu en si, spa en i za ti en! A ejtan ka e drugom ejtanu: ta e sa ovjekom koji je upu en, spa en i za ti en? (Ebu Davud) Za tita pomenuta u hadisu je za tita Allaha, d elle enuhu, i to besplatna i trajna nije to za tita za titarske agencije ili policije, koja ispostavlja mjese ni ra un ili koristi bud etska sredstva! Vjernici ine to je potrebno sa njihovu stranu i vrsto se oslanjaju na Allaha, d elle enuhu, kao to stoji u hadisu koji bilje i imam Tirmizija: :" " :" "

( ) Prenosi Enes, radijallahu anhu, da je neki ovjek rekao: Allahov Poslani e, ho u li svezati devu i osloniti se na Allaha ili u je pustiti i osloniti se na Allaha? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re e: Sve i je i osloni se na Allaha! (Tirmizija) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas podu ava kakvu bi nafaku imali, kada bi se na Allaha, d elle enuhu, istinski oslonili, pa u hadisu koji bilje i imam Ahmed, ka e: : ( )

Prenosi Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha, On bi vas opskrbljivao kao to opskrbljuje ptice: ujutro odlaze gladne, a predve er se vra aju site. (Ahmed) Bra o i sestre, treba da se trudimo da u ime Allaha u poslovima za koje smo zadu eni budemo najbolji i da se onda oslonimo na Allaha, subhanehu ve te'ala, sigurni u Njegovu svemo !

Bra o i sestre, nakon iskrenog vjerovanja i ulaganja maksimuma napora, istinski se oslonimo na Allaha, d elle e'nuhu, i tako emo posti i dobro obadva asvijeta! Gospodaru, pomozi na oj bra i koja su izlo ena napadima Tvojih i na ih neprijatelja! U vrsti nas na putu islama! U ini nas od onih koji se samo na Tebe oslanjaju! Oprosti na im roditeljima i dobrim precima! U ini na u djecu i potomke radostima na ih o iju i srca! Budi nam milostiv na Sudnjem danu i po asti nas u D ennetu dru tvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Nezim Halilovi Muderr

Bra o i sestre u islamu! Danas 12. safera 1433.H., 06. januara 2012. godine, hutbu sam naslovio sa Zuhd (Skromnost) Odlika mu'mina. Koliko nam je bra o i sestre potrebno ovo svojstvo u vremenu sve ve eg kibura (oholosti) i sve ve e pohlepe ljudi?! Allah, subhanehu ve te'ala, je u inio ovaj prolazni dunjaluk, sa svim njegovim ukrasima i blagodatima Ahiretskom njivom i naredio nam da na toj njivi sijemo dobra djela, te da se uvamo tih prolaznih dunjalu kih ukrasa, prokletog ejtana i nefsa, koji ovjeka nagovaraju na zlo. Zato bra o i sestre nastojmo da u na e dunjalu ke njive sijemo samo ono to je dobro i korisno za obadva svijeta i ne ostavljamo ih nezasijane i ne dozvolimo da njima preovlada korov, koji u ovom slu aju ozna ava grijehe! Allah, subhanehu ve te'ala, u 5. ajetu Sure Fatir nas upozorava da nas dunjaluk ne zavara, pa ka e: O ljudi, Allahova prijetnja je zaista istinita, pa neka vas nikako ivot na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas ejtan u Allaha ne pokoleba! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas podu ava u hadisu koji bilje i imam Muslim: :" "( ) Prenosi Ebu Seid El-Hudri, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Doista je dunjaluk sladak i privla an, a Allah vam je dao da ivite na njemu i da vidi kako ete postupati, zato se pazite dunjaluka i pazite se ena! Uistinu su Benu Israel ani isku ani prvo sa enama.'' (Muslim) Ovaj dunjaluk je bra o i sestre mjesto na eg privremenog ivljenja i mjesto ispita na eg imana, pa ga se uvajmo i uvajmo se ena kao velikog ljudskog isku enja! Ebu Sulejman Ed-Darani je na pitanje ta je zuhd, odgovorio: "Zuhd je ostavljanje onoga to te zaokuplja od Allaha." A Ebu Osman ka e: "Zuhd je ostaviti dunjaluk i ne brinuti se ko e ga umjesto tebe uzeti." Imam Ibn Tejmije ka e: "Istinski zuhd je ostaviti elju za onim to ti ne koristi na dunjaluku ni na Ahiretu." Abdullah ibn Mes'ud je rekao svojim u enicima u Kufi: "Vi vi e klanjate i postite od ashaba Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ali su oni bolji od vas." Reko e: "Za to Ebu Abdurrahmane?" Re e: "Zato to su oni te ili Ahiretu i klonuli se dunjaluka vi e nego vi." Ka e Hasan El-Basri: Nije zuhd u zabranjivanju halala i u tro enju imetka, nego je zuhd da ovjek bude sigurniji u ono to je u Allahovoj ruci od onoga to je u njegovoj ruci. Prenosi se od Ai e, radijallahu anhu, da je do la u njenu sobu jedna ensarijka i vidjela da je Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, postelja predvostru eni ogrta , pa je poslala Ai i, radijallahu anha, du ek od vune. Ai a, majka mu'mina ga je uzela, ali je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, naredio da ga vrati. Ona to nije u inila jer joj se dopadalo da ima u ku i takvu stvar, pa joj on to ponovi tri puta, pa na kraju re e: Tako mi Allaha, da ho u Allah bi mi pretvorio brda u srebro i zlato. (Ahmed) Iako je zuhd va an i koristan na ovom i budu em svijetu, isti je esto pogre no predstavljen,

razumijevan i primjenivan. Neki su ga odbacivali, a drugi primjenjivali druga ije nego to islam tra i i nego su ga ispravne generacije razumijevale i primjenjivale. Zuhd ne zna i odricanje i zapostavljanje ovoga svijeta, udaljavanje od ljudi i obla enje grube i stare odje e. Zuhd zna i da od ovoga svijeta uzme ono to e ti pomo i u pokornosti tvome Gospodaru i da svijet i njegova bogatstva i ukrase stavi u svoju ruku, a ne u svoje srce, a svoj trud na ovom svijetu da usmjeri ka pokornosti Allahu, d elle e'nuhu, da tra i halal opskrbu i da se ustegne od onoga to posjeduju drugi ljudi i ne zavidi im. Prema tome, zahidom se smatra i bogata kojeg nije obuzela ljubav prema imetku i udaljila od pokornosti Allahu, d elle d elaluhu, a pohlepnim se smatra siromah koji udi za dunjalukom i gleda u tu a bogatstva i zavidi na tome, jer mu je ovaj svijet glavna briga i otima se za prolaznim dobrima ovoga svijeta makar ne imao od njih osim vrlo malo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas podu ava u hadisu koji bilje i imam Buharija: :" ( ) :" " : ( ) Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Budi na dunjaluku, kao da si stranac ili putnik! (Buharija) Tirmizija jo dodaje: Sebe smatraj od stanovnika kabura! Ibn Omer, radijallahu anhu, je govorio: Kada omrkne , ne o ekuj sabah, kada osvane , ne o ekuj no i uzmi od zdravlja za bolest i od ivota za smrt! (Buharija) Prema tome, brate i sestro, ne okre i se dunjaluku, ne uzimaj ga za svoje stalno boravi te, ne umi ljaj da e dugo na njemu ostati, ne pridaji mu pa nju i ne ve i se za njega osim kao to se stranac ve e za tu u zemlju! Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vi e hadisa upozorio svoj ummet na pogubnost pretjerane ljubavi prema dunjaluku i robovanja njemu. Bilje i imam Muslim u Sahihu: : ( ) Prenosi Kajs, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Dunjaluk je prema Ahiretu kao kad bi jedan od vas stavio prst pa Jahja pokaza ka iprstom - u more, pa neka pogleda u prst sa ime se vra a!" (Muslim) Bilje i Ibn Mad d e, hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: : : : ,

.( ) Prenosi Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu: Naslonio se jedne prilike Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na hasuru (podmeta ), te on ostavi na njegovoj ko i trag od krutosti. Rekoh: Allahov Poslani e, pre i si mi od babe i majke, da si nam kazao mi bi prostrli ta preko kako bi te sa uvali od toga! Na to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re e: "A ta je primjer mene i dunjaluka? Moj primjer, je kao jaha koji zastane u hladovini drveta, potom ode i ostavi ga." (Ibn Mad d e)

Na kraju, bra o i sestre spomenimo slu aj Davuda, alejhis-selam, i Sulejmana, alejhis-selam, koji su bili vladari svoga vremena, ali imetak i rasko nisu okupirali njihova srca. Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, Osman ibn Affan, radijallahu anhu, Abdurrahman ibn Awf, radijallahu anhu, i drugi ashabi su raspolagali velikim imetkom, ali su ga ulo ili za potrebe Islama i muslimana, svjesni istinitosti hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da smo na dunjaluku samo kao stranci ili putnici. to se ti e nas i na eg stanja, prosudimo sami: da li se borimo za visoke polo aje nesvjesni emaneta koji preuzimamo na svoja ple a, da li gradimo ku e, kupujemo stanove i poslovne prostore, nabavljamo skupocjena auta i tedimo, kao da emo ih vje no u ivati ili se osje amo strancima i putnicima? Zapitajmo se: jesmo li svjesni svoga neminovnog putovanja sa ovoga svijeta, bez obzira to se za to putovanje neki od nas ne pripremamo i mislimo da za tevbu, farzove, dobra djela i sadaku ima