BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON Općina Maglaj

OPĆINSKI NAČELNIK

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

ZENICA-DOBOJ CANTON

The Municipality of Maglaj

MUNICIPALITY MAYOR

Broj: 01-14-11-1277-1/17

Maglaj, 30.05.2017.godine

Na osnovu člana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

(„Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/05), člana 17. Zakona o budžetima u Federaciji BiH

(“Službene novine Federacije BiH, broj:102/13, 9/14, 13/14, 08/15, 91/15 I 102/15… ), člana 42.

Statuta Općine Maglaj („Službene novine Općine Maglaj“, broj: 8/07, 3/08 i 6/08), na prijedlog

Službe za privredu, finansije i razvoj poduzetništva Općine Maglaj, Općinski načelnik donosi

O D L U K U

o Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Općine Maglaj

za period 2018-2020. godina

Član 1.

Donose se Smjerrnice ekonomske i fiskalne politike Općine Maglaj za period 2018-2020. godina.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike Općine Maglaj za period 2018-2020. godina objavit će se na

web stranici Općine Maglaj.

Član 2.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Služba za privredu, finansije i razvoj poduzetništva Općine

Maglaj.

Član 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i ima se objaviti u Službenim novinama Općine

Maglaj, a primjenjivat će se od 01.01.2018. godine.

Dostavljeno: Općinski načelnik

1x Služba za privredu, finansije Mirsad Mahmutagić

i razvoj poduzetništva,

1x Služba ON i OV, (Objaviti u Sl.novinama Općine Maglaj

i na web stranici)

1x a/a

1

BOSNA I HERCEGOVINA

Federacija Bosne i Hercegovine ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON

Općina Maglaj OPĆINSKI NAČELNIK

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

ZENICA-DOBOJ CANTON

The Municipality of Maglaj

MUNICIPALITY MAYOR

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE OPĆINE MAGLAJ ZA PERIOD 2018. - 2020. GODINA

Obrađivač, Maglaj, maj 2017. godine Služba za privredu, finansije/financije i razvoj poduzetništva

2

Na osnovu člana 17. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj: 102/13, 9/14, 13/14, 08/15 i 91/15), Služba za privredu finansije i razvoj poduzetništva predlaže:

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE OPĆINE MAGLAJ ZA PERIOD 2018. - 2020. GODINA

UVOD U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine pripremljen je dokument Smjernice i ciljevi fiskalne politike za period 2018.-2019. što ima za cilj projekciju prihoda i primitaka i rashoda i izdataka za pripremu budžeta fiskalne 2020. godine. Potrebno je napomenuti da je Služba za privredu, finansije i razvoj poduzetništva dužna dostaviti Općinskom načelniku Prijedlog smjernica do 15. maja tekuće godine, a Općinski načelnik donijeti iste do 31.maja tekuće godine. Obzirom da od strane Federalnog ministarstva finansija putem kantonalnog ministarstva finansija nisu dostavljene projekcije prihoda po osnovu indirektnih i direktnih porezaa, a kako su u toku paralelni procesi u pripremi DOB-a za period 2018.-2020. godina, pri izradi Smjernica Služba za privredu, finansije i razvoj poduzetništva koristila je srednjoročne projekcije, godišnje procjene prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka. Ovaj dokument treba da odražava uticaj svih aktuelnih procesa iz okruženja, sa aspekta mogućih implikacija na fiskalni kapacitet Općine Maglaj, kao i da poboljša koordinaciju između Općinskog načelnika, i budžetskih korisnika za 2018. godinu. Smjernice pokrivaju sljedeće ključne oblasti: - Strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike, - Makroekonomsku pozicijzu i pretpostavke, - Osnovne pokazatelje ekonomske i fiskalne politike , - Pretpostavke društvenog i privrednog rzvoja za budžetsku i za slijedeće dvije godine - Projekciju prihoda i primitaka budžeta. Smjernice i ciljevi fiskalne politike Općine Maglaj za 2018. godinu definišu početna budžetska ograničenja za korisnike budžeta. U 2018. godini primjenom Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, reforma poreznog sistema je na određen način zaokružena, imajući u vidu i sve do sada provedene aktivnosti i donesene propise iz domena indirektnog oporezivanja. Još jedan bitan cilj Smjernica je da osiguraju realan, sveobuhvatan i konsolidovan okvir planiranja rashoda i izdataka, čime se postiže funkcionalna povezanost provođenja sveukupnih aktivnosti u koncipiranju uravnoteženog okvira prihoda i primitaka i rashoda i izdataka za sve nivoe vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući budžet Federacije, kantona, općina i vanbudžetskih fondova, shodno odredbama Zakona o budžetima, koje je svakako neophodno posmatrati u najširem kontekstu, odnosno u kontekstu ukupnog fiskalnog kapaciteta. Služba za privredu, finansije i razvoj poduzetništva predlaže Općinskom načelniku da se: - usvoji ovaj Dokument kao predviđen prvi korak u procesu pripreme Budžeta za 2018. godinu, - potvrde predložena ograničenja budžetske potrošnje za 2018. godinu, koja su data u

Budžetskim instrukcijama br. 1 za izradu Dokumenta okvirnog budžeta za period 2018.-2020. (Preliminarni nacrt srednjoročnog budžeta) i rokovima za izradu budžeta Općine Maglaj za 2018 godinu.

3

Dokumentacionu osnovu za izradu Smjernica i ciljeva fiskalne politike Općine Maglaj za 2018-2020. godinu predstavljaju: - Dostupni analitički materijali Ministarstva trezora i finansija BiH i Federalnog ministarstva

finansija, kao i odgovarajući statistički pokazatelji i informacije, - Izvršenje Budžeta Općine Maglaj za 2016. godinu, - Pokazatelji koji se odnose na nivo ostvarenih prihoda i primitaka i aktuelnih pitanja izvršavanja

Budžeta u proteklom periodu 2017. Godine, - Dostupni podaci Privredne komore ZE-DO kantona, Federalnog zavoda za statistiku i Službe za

zapošljavanje ZE-DO kantona, - Publikacije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH

Uvažavajući sve gore navedeno, Smjernice sadrže: - Osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije, - Osnovne pokazatelje ekonomske i fiskalne politike Federacije, - Osnovne makroekonomske pokazatelje ZDK - Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i slijedeće dvije godine. - Srateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike i prioriteti Općine Maglaj u razdoblju 2018-2020.

godina, - Osnovni makroekonomski pokazatelji Općine Maglaj - Procjena prihoda budžeta Općine Maglaj budžetsku i slijedeće dvije godine.

MAKROEKONOMSKI OKVIR FISKALNE POLITIKE

U ovom poglavlju se navode osnovni pokazatelji, po nivoima vlasti, koji su označili 2015. godinu i protekli period 2014. godine. FEDERACIJA BIH MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI F BIH U 2015. GODINI Nakon laganog izlaska iz globalne ekonomske krize, na osnovu prikupljenih statističkih podataka može se reći da su kretanja u bh ekonomiji u 2015. godini imala uzlaznu putanju. Sveukupno gledano raspoloživi pokazatelji ukazuju na blagi rast ekonomskih aktivnosti, ali politička situacija, odsustvo strukturnih reformi i nedovoljan rast investicija i dalje sprečavaju brži ekonomski rast privrede FBiH.

4

¹ Poreski prihodi obuhvataju prihode od poreza (porezi građana i porezi na dohodak), ² Podatak za izvoz 2012. i 2013. Korigovan ³ Podatak za uvoz 2012. i 2013. Korigovan ⁴ Stepen zaposlenosti se računa u odnosu na radno sposobno stanovništvo ⁵ Stepen nezaposlenosti se računa u odnosu na radnu snagu ⁶ Stepen aktivnosti = radna snaga / radno sposobno stanovnišvo * 100 (ILO metodologija). Pokazuje % aktivnosti radne snage na tržištu rada. ⁷ Ostvarene investicije u stalna sredstva = Materijalna st. sr.+ Nematerijalna st. sr.+ Troškovi prijenosa vlasništva zemljišta. Investicije FBiH za 2015. godinu biće dostupne u augustu 2016. godine. ⁸ Stepen investiranja predstavlja odnos investicija u odnosu na GDP *Broj zaposlenih je prema podacima Federalnog zavoda za statistiku koji se objavljuju u pravilu 15. u mjesecu. 1. Nivo razvijenosti U ovom poglavlju dati su pokazatelji razvijenosti kantona i Federacije BiH, na osnovu kojih su kantoni rangirani u odnosu na prosjek Federacije BiH. Rang razvijenosti kantona urađen je na osnovu aritmetičke sredine 5 pokazatelja – stepen zaposlenosti, stepen nezaposlenosti, broj učenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika, odsutno stanovništvo u odnosu na 1991. godinu i poreski prihodi po općinama po glavi stanovnika.

5

Stepen zaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o broju zaposlenih po općinama u odnosu na procjenu prisutnog broja stanovnika. Stepen nezaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o broju nezaposlenih po općinama u odnosu na radno aktivno stanovništvo. Odsutno stanovništvo utvrđeno je na osnovu prisutnog broja stanovnika u odnosu na popis iz 1991. godine u općinama koje pripadaju Federaciji BiH po Daytonskom sporazumu. Broj učenika na hiljadu stanovnika utvrđen je na osnovu procjene prisutnog broja stanovnika. Poreski prihodi se odnose na poreze građana po općinama po glavi stanovnika i obuhvataju: 714 113 porezi građana (porez na imovinu motornih vozila), 714 121 porezi građana (porez na nasljedstva i darove), 714 191 porezi građana (ostali porezi na imovinu), 716 111 porezi na dohodak (prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica od nesamostalne djelatnosti), 716 712 porez na dohodak (prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica od samostalne djelatnosti), 716 113 porez na dohodak (prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica od imovine i imovinskih prava), 716 114 porez na dohodak (prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica od ulaganja kapitala), 716 115 porez na dohodak (prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću). Dio indikatora razvoja (stepen zaposlenosti, stepen nezaposlenosti, broj učenika i odsutno stanovništvo) urađeni su na osnovu zvaničnih statističkih podataka, a indikator poreskih prihoda po općinama je urađen na bazi podataka Poreske uprave FBiH.

Tabela 2. Nivo razvijenosti FBiH po kantonima 2015

Kanton Step.

zapos. u %

Step. neza

p. u

%

Broj

učen. (osn+sre

d) na

1000

stan.

Prihod

i po

glavi

stano

vn ika

Inde

x

odsu

t.

stan.

Federacija BiH = 100 Indek

s

razvij

en

osti

Ran

g Step.

zap.

Step.

nez.

Br.uče

n. na

1000

stan.

Priho

di po

glavi

stan.

Ods

ut .

stan.

Kanton

Sarajevo 28,3 36,4 116 234 -9 146,

9 121,

5 97,0 187,8 138,

6 138,4 1

Zapadnoherce

govački 21,0 40,0 156 156 -9 109,

0 113,

8 130,6 125,0 143,

8 124,5 2

Hercegovačko

-neretvanski 21,8 41,5 121 167 -17 112,

9 110,

7 101,8 133,8 92,7 110,4 3

Tuzlanski

kanton 16,7 53,6 113 81 -5 86,7 84,5 94,6 64,8 168,

2 99,8 4

Zeničkodobojs

ki 17,9 49,4 123 111 -17 92,9 93,6 103,3 89,3 87,8 93,4 5

Bosansko -

podrinjski 20,3 35,3 91 85 -22 105,

1 124,

0 76,3 68,7 57,3 86,3 6

Srednjobosan ski

16,5 49,5 133 79 -26 85,7 93,3 111,4 63,1 32,6 77,2 7

Unsko - sanski 11,1 59,4 118 71 -17 57,6 72,0 99,0 57,2 91,4 75,4 8 Kanton 10 12,1 49,6 95 82 -33 62,9 93,2 80,1 65,9 -14,4 57,5 9 Posavski 15,0 48,7 105 67 -40 77,9 95,1 87,9 53,4 -58,1 51,2 10 FBiH 19,3 46,4 119 124 -

15,4 100,

0 100,

0 100,0 100,0 100,

0

Obrada podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja

6

Po izračunu indeksa razvijenosti FZZPR-a u 2015. godini na 1. mjestu po rangu razvijenosti je i dalje Kanton Sarajevo dok je poslednje 10. mjesto i dalje zadržao Posavski kanton. U odnosu na prošlu godinu kantoni su zadržali isti poredak mjesta po rangu razvijenosti. Grafikon 1. Nivo razvijenosti kantona FBiH 2015

Obrada podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja 2. Zaposlenost Na kraju 2015. godine u FBiH je zabilježen blagi rast broja zaposlenih. Ukupan1 prosječan broj zaposlenih u 2014. godini iznosi 443.587, a u 2015. godini se povećao na 450.121, što je više za 6.534 ili 1,5% u odnosu na 2014. godinu. Povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u skoro svim kantonima, najviše u Zapadno - hercegovačkom kantonu za 4,1%, u Tuzlanskom kantonu za 2,3% i Srednjebosanskom za 2,1%, dok je pad broja zaposlenih zabilježen u Unsko - sanskom za 0,9% i Kantonu 10 za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječan broj zaposlenih po kantonima FBiH daje se u slijedećem tabelarnom pregledu:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

0

2

4

6

8

10 Kanton Sarajevo

Zapadno-hercegovački

Hercegovačko-neretvanski

Tuzlanski kanton

Zeničko-dobojski

Bosansko - podrinjski

Srednjobosanski

Unsko - sanski

Kanton 10

Posavski

Nivo razvijenosti kantona FBiH za 2015. godinu

7

Tabela 2. Prosječan broj zaposlenih po godinama po kantonima FBiH

Prosjek

zaposlenih 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Indeks Razlika 2015/

2010 2015/

2010 Unsko - sanski 33.067 32.594 31.683 31.863 32.155 31.853 96,33 -1.214

Posavski 5.345 5.619 5.739 5.600 5.660 5.761 107,78 416

Tuzlanski 82.636 82.946 80.767 80.727 81.588 83.427 100,96 791

Zeničko - dobojski 69.424 70.926 68.649 68.554 69.668 71.079 102,38 1.655

Bosansko - podrinjski 5.108 5.541 6.036 6.255 6.458 6.556 128,35 1.448

Srednjobosanski 38.884 39.017 38.719 38.975 40.745 41.615 107,02 2.731

Hercegovačko -

neretvanski 44.041 44.167 45.442 46.712 48.245 48.661 110,49 4.620

Zapadnohercegovački 16.330 16.211 16.462 16.205 16.415 17.096 104,69 766

Kanton Sarajevo 126.546 126.068 126.265 122.862 125.184 126.609 100,05 63

Kanton 10 9.568 9.658 9.569 9.360 9.469 9.464 98,91 -104

Federacija BiH 438.949 440.747 437.331 435.113 443.587 450.121 102,55 11.172

Izvor: (Federalni zavod za statistiku,

2016) Obrada: Federalni zavod za

programiranje razvoja

Prema Anketi o radnoj snazi iz 2015.godine koja je provedena po preporukama i definicijama ILO organizacije i zahtjevima Statističkog ureda EU (EUROSTAT), stopa zaposlenosti u FBiH u 2015. godini iznosi 30,2% (broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo). Stepen zaposlenosti stanovništva na osnovu podataka o zvanično registriranom broju zaposlenih u Federaciji BiH u 2015. godini po EU metodologiji, tačnije po metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) - (broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo) iznosi 27,9 % što je u odnosu na prethodnu godinu više za 1,5%.

Stepen zaposlenosti (registrirana zaposlenost) stanovništva po kantonima FBiH u 2015. godini daje se u slijedećem pregledu: U strukturi zaposlenih u 2015. godini, najveće učešće čine zaposleni u prerađivačkoj industriji 19,2%, u trgovini 17,8 % i u javnoj upravi 10,9 %. Najmanje učešće zaposlenih i dalje je u poslovanju nekretninama 0,4% i poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 1,8%. Najveće povećanje broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je u prerađivačkoj industriji za 1,7% i trgovini za 1,4%, dok je najviši pad zaposlenih zabilježen 3. Nezaposlenost Na kraju 2015. godine u Federaciji BiH broj nezaposlenih lica iznosi 389.865 što je manje za 2.400 ili 0,6% u odnosu na 2014. godinu. Najviši broj nezaposlenih lica registriran je u Tuzlanskom kantonu (96.429 ili 24,7% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH), u Kantonu Sarajevo (72.545 ili 18,6%) i u Zeničkodobojskom kantonu (69.290

8

ili 17,8%). Najmanji broj nezaposlenih osoba registrovan je u Bosansko-podrinjskom kantonu (3.570 ili 0,9% od broja nezaposlenih u FBiH). Najveće povećanje broja nezaposlenih registrirano je u Zapadnohercegovačkom kantonu za 3,8%, Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 1,9% i Sarajevskom kantonu za 1,6%, dok je najveće smanjenje broja nezaposlenih ostvareno u Tuzlanskom kantonu za 2,4%, Srednjobosanskom kantonu za 2,3% i Posavskom kantonu za 2,0% u odnosu na prethodnu godinu. Stepen registrovane nezaposlenosti FBiH po EU metodologiji, tačnije po metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) - (broj nezaposlenih u odnosu na radnu snagu2) iznosi 46,4% i u odnosu na prethodnu godinu smanjio se za 1,0%. Prema Anketi o radnoj snazi 2015. koja je provedena po preporukama i definicijama ILO organizacije i zahtjevima Statističkog ureda EU (EUROSTAT) stopa nezaposlenosti u FBiH u 2015. godini iznosi 29,1% (broj nezaposlenih u odnosu na radnu snagu). Broj nezaposlenih prema administrativnom podacima kantonima FBiH i godinama daje se u slijedećem pregledu: Od broja nezaposlenih registriranih lica u FBiH u 2015. godini, 270.923 (69,5%) su stručne osobe a 118.942 (30,5%) su nestručne osobe. Među nezaposlenim licima u FBiH u 2015. godini, najviše je KV (130.336 ili 33,4%) i NKV (110.911 ili 28,4%) radnika. Povećanje nezaposlenosti po stepenu stručnog obrazovanja u FBiH kod stručnih osoba zabilježeno je kod osoba sa VKV kvalifikacijama za 9,5%, KV za 2,8%, dok je kod nestručnih osoba povećanje zabilježeno kod osoba sa kvalifikacijama PKV za 6,5% i NSS za 3,2%. Smanjenje nezaposlenosti po stepenu stručnog obrazovanja u FBiH kod stručnih osoba zabilježeno je kod osoba sa VSS kvalifikacijama za 8,2%, VŠS za 4,3% i SSS za 3,3%. 4. Industrijska proizvodnja Prema statističkim podacima, u 2015. godini došlo je do rasta ukupne industrijske proizvodnje u procentu od 2,2%. Struktura industrijske proizvodnje u 2015. godini se nije značajnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu tako da i dalje najveće učešće ima prerađivačka industrija (63,1%), proizvodnja električne energije (23,2%) i rudarstvo (13,7%). Ukupnom rastu industrijske proizvodnje najviše doprinosi rast ostvaren u prerađivačkoj industriji za 4,2%. Najveći pad industrijske proizvodnje ostvaren je u oblasti proizvodnje i snabdijevanju/opskrbi električnom energijom i plinom za 1,5%. Gledano po kantonima, najveće učešće u fizičkom obimu industrijske proizvodnje u FBiH ima i dalje Tuzlanski kanton sa 31,6 %, a najmanje Posavski kanton sa 1,0%. Najveći doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje FBiH dao je Kanton 10 (19,4%), Srednjobosanski (6,2%) i Zapadnohercegovački kanton(5,2%). Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2016) Obrada podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja

9

5. Plaće U 2015. godini, u FBiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 830 KM ili 0,3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Najviša prosječna neto plaća je uplaćena u Kantonu Sarajevo (1.024 KM), a najniža u Srednjobosanskom kantonu (673 KM). Najveće povećanje prosječne mjesečne plaće zabilježeno je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 2,8%, Posavskom za 2,6% i Unsko – sanskom za 1,4%, dok je smanjenje zabilježeno u svim ostalim kantonima a najviše u Zapadnohercegovačkom kantonu za 2,8%, Bosansko – podrinjskom za 1,5% i Kantonu Sarajevo za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu. U 2015. godini, u FBiH najviša prosječna isplaćena plaća zabilježena je u djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u iznosu od 1.558 KM, što je više za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu. Najniža isplaćena plaća zabilježena je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u iznosu od 507 KM, što je u odnosu na prethodnu godinu niže za 3,1%. Najveće povećanje plaće u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je u djelatnostima stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 3,1%, dok je najveće smanjenje plaće zabilježeno u djelatnosti poslovanja nekretninama za 6,2%. 6. Penzije Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru 2015. godine iznosi 402.044, što je za 1,8% više nego u istom periodu prethodne godine. Najviši broj penzionera je zabilježen u Sarajevskom kantonu koji učestvuje sa 21,5% u ukupnom broju penzionera u Federaciji, a najniži u Posavskom kantonu sa učešćem od 0,9%. Najviši povećanje broja penzionera u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je u Unsko – sanskom kantonu za 2,0%, a najniži u Bosansko – podrinjskom kantonu za 0,2%. Prosječna isplaćena penzija u decembru 2015. godine iznosi 366,1 KM, što je više za 0,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Najniža isplaćena penzija iznosi 326,17 KM, a zajamčena 434,90 KM. Najviša isplaćena penzija u decembru 2015. godine iznosi 2.174,48 KM. Za penzije koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija za decembar 2015. godine iznosi 1,485. Za sve ostale penzije koeficijent za obračun i isplatu penzija za decembar 2015. godine iznosi 1,816. 7. Registar poslovnih subjekata Registar poslovnih subjekata obuhvata pravna i fizička lica registrovana na teritoriji FBiH. Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu sa propisima, te tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave. Ukupan broj poslovnih subjekata na dan 31.12.2015. godine iznosi 103.066, što je više za 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu.

10

Registrovan broj pravnih lica sa stanjem 31.12.2015. godine iznosi 53.436, što je više za 3,0% u odnosu na prethodnu godinu. Na dan 31.12.2015. godine registrovano je ukupno 28.225 poslovnih jedinica u sastavu pravnih lica ili 1,4% više nego u 2014. godini. Pod jedinicama poslovnih subjekata podrazumijevaju se organizacione jedinice u sastavu poslovnog subjekta (radionice, skladišta, uredi, stovarišta, predstavništva, prodajna mjesta itd.) smještene na geografski određenom mjestu. Fizičke osobe obrtnici su osobe koje samostalno vrše djelatnosti, obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja u svoje ime i za svoj račun. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u 2015. godini iznosi 49.630 što je više za 0,1% u odnosu na 2014. godinu. Gledano po kantonima najveći broj poslovnih subjekata na kraju 2015. godine registrovan je u Kantonu Sarajevo sa učešćem od 25,5 % u odnosu na ukupan broj poslovnih subjekata u FBiH, Tuzlanskom kantonu sa učešćem od 19,3%, dok je najmanje učešće registrovano u Posavskom kantonu od 1,5% i Bosansko podrinjskom kantonu sa učešćem od 1,0% u ukupnom broju poslovnih subjekata u FBiH. Najveći broj pravnih lica na kraju 2015. godine registrovan je, također, u Kantonu Sarajevo (29,4% u odnosu na ukupan broj pravnih lica u FBiH) a najmanji broj pravnih lica registrovan je u Bosansko-podrinjskom kantonu (1,0% u odnosu na ukupan broj pravnih lica u FBiH). Najveći broj fizičkih lica – obrtnika na kraju 2015. godine registrovan je u Tuzlanskom kantonu (22,4% u odnosu na ukupan broj obrtnika u FBiH) dok je najmanji broj fizičkih lica registrovan u Bosansko-podrinjskom kantonu (1,0% u odnosu na kupan broj obrtnika u FBiH). 8. Indeks potrošačkih cijena - CPI Od 2006. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI) što, u skladu sa međunarodnim standardima, predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. Pored toga, indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se ovaj indeks koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućava upoređivanje stope inflacije s drugim zemljama, upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona, te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. Indeks potrošačkih cijena odražava kretanje cijena roba i usluga koje kupuju potrošači. On poredi cijenu nepromjenjene korpe dobara i usluga u tekućoj godini sa cijenama dobara u baznoj godini. Indeks potrošačkih cijena u FBiH u 2015. godini iznosi 99,3. U odnosu na 2014. godinu ostao je nepromjenjen, što znači da je zabilježena deflacija u procentu od 0,7%. Analizom potrošačkih cijena u FBiH može se zaključiti da je najveći rast cijena registrovan kod cijena alkoholnih pića i duhana (7,7%), dok je najveći pad cijena zabilježen u prijevozu (6,3%) i odjeći i obući (5,3%). Cijene su u 2015. godini, zadržale istu strukturu kao i 2014. godine bez promjena, a na kretanje ukupnih cijena najviše su uticali hrana i bezalkoholna pića (33,2%), prijevoz (13,2%) i stanovanje, voda, gas i drugi energenti (11,9%). 9. Izvoz U 2015. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u ukupnom iznosu od 6.142 mil. KM što je za 6,3% više u odnosu na izvoz u 2014. godini. Najveće učešće u izvozu Federacije BiH ima Zeničko – dobojski kanton sa 26,5%, dok najmanje učešće ima Kanton 10 sa svega 1,4%.

11

Povećanje izvoza je zabilježeno u skoro svim kantonima FBiH, najviše u Zapadnohercegovačkom za 24,9% u odnosu na prethodnu godinu, osim u Zeničko - dobojskom kantonu gdje je ostvareno značajno smanjenje izvoza u odnosu na prethodnu godinu za 2,3%. 10. Uvoz U 2015. godini u Federaciji BiH ostvaren je uvoz u ukupnom iznosu od 10.678 mil. KM što je za 3,1% više u odnosu na 2014. godinu. Najveće učešće u uvozu Federacije BiH i dalje ima Sarajevski kanton sa 33,5% i Zeničko-dobojski kanton sa 15,1%, dok najmanje učešće ima Bosansko-podrinjski kanton sa svega 0,8%. Povećanje uvoza je zabilježeno u skoro svim kantonima FBiH, najviše u Posavskom za 17,3% i Srednjo-bosanskom kantonu 12,1%, dok je u Bosansko-podrinjskom kantonu ostvareno značajno smanjenje uvoza u odnosu na prethodnu godinu za 14,3%. Smanjenje uvoza je ostvareno i u Sarajevskom kantonu za 3,2%. 11. Pokrivenost uvoza izvozom Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u 2015. godini iznosi 57,5 % i viši je za 3,1 % u odnosu na 2014. godinu kada je pokrivenost iznosila 55,8%. Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu BiH za 2015. godinu iznosilo je 68,3% što je više za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu, a u ukupnom uvozu 67,4% ili više za 5,6% u odnosu na 2014. godinu. Trgovinski deficit Federacije BiH u 2015. godini ostvaren je u iznosu od 4.536 mil. KM i bilježi neznatno smanjenje za 0,9 % u odnosu na vanjskotrgovinski deficit za isti period prošle godine. Povećanje deficita zabilježeno je u polovini kantona FBiH pri čemu i dalje najveći trgovinski deficit, iako smanjen u odnosu na prethodnu godinu, ima Kanton Sarajevo (2.568 mil. KM), sa učešćem od 56,6% u ukupnom deficitu Federacije, dok je suficit i ove godine zabilježen samo u dva kantona i to u Bosansko-podrinjskom (56 mil. KM) i Zeničko-dobojskom kantonu (14 mil. KM). Učešće trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2015. godini iznosi 24,7%, što predstavlja smanjenje od 3,9% u odnosu na prethodnu godinu, kad je učešće deficita u BDP-u iznosilo 25,7%. Izvor: (Uprava za indirektno oporezivanje, 2016) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja 12. Poreski prihodi Prema podacima Porezne uprave FBiH u 2015. godini, poreski prihodi kantona u FBiH (porezi građana i porez na dohodak) iznose 290.622 hilj. KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2,9 % (prihodi u 2014. godini su iznosili 282.553 hilj. KM), dok poreski prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u FBiH iznose 124,5 KM i viši su za 3,0 % u odnosu na prethodnu godinu. Najviši poreski prihodi su ostvareni u Kantonu Sarajevo u iznosu od 104 mil. KM, iako su u odnosu na prošlu godinu niži za 0,6%, dok su najniži poreski prihodi u Posavskom kantonu u iznosu od 3 mil. KM, i u odnosu na prošlu godinu viši su za 15,4%. Najveće povećanje poreskih prihoda u FBiH u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u Posavskom kantonu za 15,4%, dok je navjeće smanjenje prihoda zabilježeno u Bosansko- podrinjskom kantonu za 13,0%.

12

Najviši poreski prihodi/PC (per capita) ostvareni su u Kantonu Sarajevo u iznosu od 234 KM, a najmanji u Posavskom kantonu u iznosu od 67 KM po glavi stanovnika.

Tabela 8. Poreski prihodi po kantonima FBiH 2015 Izvor: (Porezna uprava Federacije BiH, 2016)

Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja

Kanton Stanovništvo

(prisutno) Prihodi u hilj. KM

Prihodi/PC u KM (po glavi

stan.)

Prihodi/PC u KM (po glavi stan.) FBiH =

100 Unsko - sanski 287.030 20.429 71,2 57,2

Posavski 38.375 2.553 66,5 53,4

Tuzlanski 498.766 40.266 80,7 64,8

Zeničko - dobojski 396.732 44.107 111,2 89,3

Bosansko - podrinjski 32.341 2.765 85,5 68,7

Srednjobosanski 251.714 19.768 78,5 63,1

Hercegovačko - neretvanski

223.471 37.229 166,6 133,8

Zapadno - hercegovački 81.309 12.655 155,6 125,0

Kanton Sarajevo 446.853 104.475 233,8 187,8

Kanton 10 77.757 6.375 82,9 65,9

Federacija BiH 2.334.348 290.622 124,5 100,0

13

ZENIČKO - DOBOJSKI KANTON

2015. godina Osnovni podaci2 Površina u km : 3.343,3 Općine: 12 Naseljena mjesta: 619 Stanovništvo: 396.732 Prirodni priraštaj: -65 Gustina naseljenosti:118,7 Neto plaća u KM: 718 Poreski prihodi u mil. KM: 44 Poreski prihodi P/C u KM 111 Izvoz u mil. KM 1.629 Uvoz u mil. KM 1.615 Investicije u mil. KM - MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU U 2015. GODINI

Po izračunu indeksa razvijenosti FZZPR-a u 2015. godini na 1. mjestu po rangu razvijenosti unutar Zeničko-dobojskog kantona je općina Žepče, dok je na poslednjem mjestu po rangu razvijenosti općina Vareš.

14

Grafikon 29. Nivo razvijenosti po općinama ZDK 2015

Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja Obrazloženje stavki koje ulaze u izračun nivoa razvijenosti pogledati na strani 7.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u 2015. godini u Federaciji BiH, poreski prihodi kantona u FBiH (porezi građana i porez na dohodak) iznose 290.622 hilj. KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2,9 % (prihodi u 2014. godini su iznosili 282.553 hilj. KM), dok poreski prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u FBiH iznose 124 KM i veći su za 3,0 % u odnosu na prethodnu godinu. U Zeničko - dobojskom kantonu u 2015. godini ostvareni su poreski prihodi u iznosu od 44 mil.

KM, što je u odnosu na prošlu godinu više za 5,6%.

Poreski prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u Zeničko dobojskom kantonu iznose 111 KM, što je u odnosu na prošlu godinu više za 5,8% i što je 89,3% u odnosu na prosjek FBiH.

U 2015. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u iznosu od 450.121, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 6.534 ili 1,5%. U ZDK zaposlenost iznosi 71.079 što je u odnosu na prethodnu godinu više za 1.411 ili 2,0%. Broj zaposlenih u ZDK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 15,8%.

Povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u većini općina, najviše u Žepču za 14,9%, Maglaju za 11,2% i Olovu za 8,2%, dok je najveći pad broja zaposlenih zabilježen u Varešu za 3,4% i Zenici za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu.

15

Prosječan broj zaposlenih i radno sposobno stanovništvo po općinama ZDK 2015

Izvor: : (Federalni zavod za statistiku, 2015) (Federalni zavod za statistiku, 2016) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja

Stepen registrovane zaposlenosti u ZDK po EU metodologiji, tačnije po metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) - (broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo) iznosi 25,6 % što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2,3%.

Grafikon 31. Stepen zaposlenosti i stepen aktivnosti stanovništva po općinama ZDK 2015

U 2015. godini u FBiH ostvaren je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 2,2%. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u Zeničko-dobojskom kantonu u industrijskoj proizvodnji Federacije BiH iznosi 18,9%, dok je u ovom kantonu ostvaren rast fizičkog obima industrijske proizvodnje za 1,5%.

2.918 1.000 6.729 4.026

1.916 10.654

759 1.275 8.438

3.768

24.338

5.258 9.556

3.559

30.718

15.994 7.734

35.594

4.707 6.230

27.905 26.356

87.779

21.719

Breza Doboj - J. Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče

Prosječan broj zaposlenih i radno sposobno stanovništvo u kantonu 2015

Prosječan broj zaposlenih Radno sposobno stanovništvo

5 , 30 1 , 28

21 , 9 2 , 25 24 , 8 9 29 ,

, 16 1 20 , 5

, 30 2

14 , 3

27 7 , 24 2 ,

9 50 , 3 , 55

7 , 44

5 , 56 , 49 8 9 50 ,

0 36 , 41 , 7

5 , 57

2 , 42

6 , 53 47 , 3

Breza Doboj - J. Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče

Stepen zaposlenosti i stepen aktivnosti u kantonu 2015

Stepen zaposlenosti Stepen aktivnosti

16

Tabela 21. Indeksi industrijske proizvodnja prema GIG, KD BiH 2010 ZDK 2015

2015/2014

Federacija BiH Zeničko - dobojski INDUSTRIJA - UKUPNO 102,2 101,5 PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA

Intermedijarni proizvodi 107,2 108,8

Energija 98,2 96,5

Kapitalni proizvodi 99,0 90,3

Trajni proizvodi za široku potrošnju 96,4 128,0 Netrajni proizvodi za široku potrošnju 103,0 98,7

PREMA PODRUČJIMA I OBLASTIMA KD-a Vađenje ruda i kamena 98,9 94,8

Prerađivačka industrija 104,2 103,6

Proizvodnja i snabdijevanje/opskrba električnom energijom i plinom

98,5 96,3

U 2015. godini u FBiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 830 KM ili 0,3% manje u odnosu na prethodnu godinu. U ZDK prosječna plaća iznosi 718 KM što je manje za 1,0% u odnosu na 2014. godini i što je 86,5% u odnosu na prosjek FBiH. Povećanje prosječne mjesečne plaće zabilježeno je u većini općina, najviše u općini Doboj-Jug za 4,1% i Visoko za 2,8%, dok je smanjenje zabilježeno u ostalim općinama, a najviše u Žepču za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Grafikon 33. Pregled plaća po općinama ZDK 2015

Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru 2015. godine iznosi 402.044, što je za 1,8% više nego u istom periodu prethodne godine.

U ZDK broj penzionera u decembru 2015. godine iznosi 60.623 što je za 1,5% više u odnosu na prethodnu godinu i što je 5,1% od ukupnog broja penzionera u FBiH.

836

561

977

639 592 559

732 690

547 633

837

534

100,7 6 , 67 117,7 , 9 76 71 , 3 67 3 , 88 , 1 1 83 , 9 65 , 76 2 , 100,8

64 , 3

Breza Doboj - J. Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče

Prosjećna plaća u kantonu u 2015

Prosječna plaća u KM FBiH=100

17

Tabela 22. Broj penzionera i iznos penzija po općinama ZDK 2015

Općine Broj

penzionera

Ukupan iznos isplaćenih

penzija/mirovina

Prosječna penzija/mirovina

u KM Breza 2.842 1.127.712,29 396,8 Doboj - Jug 925 305.340,33 330,1 Kakanj 5.851 2.433.958,64 416,0 Maglaj 3.310 1.130.496,95 341,5 Olovo 2.029 735.215,11 362,4 Tešanj 4.938 1.665.097,00 337,2 Usora 455 148.611,07 326,6 Vareš 2.075 771.821,86 372,0 Visoko 7.310 2.798.664,13 382,9 Zavidovići 5.503 1.893.635,97 344,1 Zenica 21.485 8.589.888,14 399,8 Žepče 3.900 1.359.974,76 348,7 Zeničko - dobojski 60.623 22.960.416 378,7 UKUPNO PIO FBiH 340.848 134.020.516 393,2

Tabela 23. Vrste i iznos penzija po općinama ZDK 2015

Općine

Vrste mirovine / penzije

Starosne Invalidske Obiteljske

Broj Iznos Prosje čna

isplata Broj Iznos

Prosje čna

isplata Broj Iznos

Prosje čna

isplata Breza 1.554 689.705,7 443,8 357 125.461,0 351,4 931 312.545,6 335,7 Doboj - Jug 382 137.743,2 360,6 182 57.136,8 313,9 361 110.460,4 306,0 Kakanj 3.231 1.550.972,7 480,0 597 202.902,1 339,9 2.023 680.083,9 336,2 Maglaj 1.653 606.529,7 366,9 484 155.153,6 320,6 1.173 368.813,6 314,4 Olovo 1.022 401.058,2 392,4 298 102.442,7 343,8 709 231.714,3 326,8 Tešanj 2.530 942.051,2 372,4 888 263.958,4 297,3 1.520 459.087,4 302,0 Usora 202 75.769,7 375,1 73 22.223,8 304,4 180 50.617,6 281,2 Vareš 1.110 450.799,9 406,1 239 81.535,8 341,2 726 239.486,2 329,9 Visoko 3.779 1.582.893,6 418,9 1.463 501.858,8 343,0 2.068 713.911,8 345,2 Zavidovići 2.615 965.489,6 369,2 1.176 384.874,1 327,3 1.712 543.272,4 317,3 Zenica 11.990 5.332.641,2 444,8 3.735 1.292.365,5 346,0 5.760 1.964.881,4 341,1 Žepče 1.882 730.919,7 388,4 655 207.740,2 317,2 1.363 421.315,0 309,1 Zeničko - dobojski

31.950 13.466.574 421,5 10.147 3.397.653 334,8 18.526 6.096.189 329,1

Federacija BiH

169.894 76.471.862 450,1 66.008 22.532.564 341,4 104.946 35.016.089 333,7

Republika Srpska

5.099 1.301.430,8 255,2 1.852 515.004,0 278,1 3.883 1.130.360,3 291,1

18

Distrikt Brčko

1.929 712.209,2 369,2 1.063 332.022,0 312,3 1.680 522.583,1 311,1

UKUPNO BiH

176.922 78.485.502 443,6 68.923 23.379.590 339,2 110.509 36.669.033 331,8

UKUPNO Inozemstvo

29.482 5.205.958 176,6 7.815 1.554.705 198,9 8.393 1.875.764 223,5

UKUPNO PIO FBiH

206.404 83.691.460 405,5 76.738 24.934.295 324,9 118.902 38.544.797 324,2

Isplaćene zaostale mirovine 5.422.834,4 Isplaćene naknade za tjelesnu onesposobljenost 173.206,9 Plaćeni doprinos za zdra. osiguranje na mir. 1.784.923,2 Iznos za isplatu razlike za primatelje min. mirovine skupine 3 po Odluci Vlade FBiH

534.286,0

Ukupna sredstva za isplatu 155.085.802,8 Izvor podataka: (Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar, 2016)

Prema statističkim podacima ukupan broj poslovnih subjekata u FBiH na dan 31.12.2015. godine iznosi 103.066, što je više za 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj poslovnih subjekata u ZDK iznosi 12.336 i niži je za 31 ili 0,3% u odnosu na prethodnu godinu. Broj poslovnih subjekata u USK učestvuje u ukupnom broju poslovnih subjekata u Federaciji BiH sa 12,0%.

Registrovan broj pravnih lica u FBiH iznosi 53.436, što je više za 3,0% u odnosu na prethodnu godinu, dok u ZDK broj registrovanih pravnih lica iznosi 6.136, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 51 ili 0,8%. Broj registrovanih pravnih osoba u ZDK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 11,5%.

Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika sa stanjem na dan 31.12.2015. godine u FBiH iznosi 49.630, što je više za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok u ZDK broj registrovanih obrtnika iznosi 6.200 što je manje za 82 ili 1,3% u odnosu na 2014. godinu. Broj registrovanih fizičkih licaobrtnika u ZDK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica - obrtnika u Federaciji BiH sa 12,5%. Grafikon 34. Broj registrovanih poslovnih subjekata po općinama ZDK 2015

Izvor podataka: (Federalni zavod za statistiku, 2016) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja

212 140

459 330

165

872

152 162

810

415

1.901

518

226 130

573 331

134

844

79 9 19

1.189

386

0 1.77

339

Breza Doboj - J. Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče

Broj poslovnih subjekata u kantonu u 2015

Pravna lica Fizička lica

19

U 2015. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u ukupnom iznosu od 6.142 mil. KM što je za 6,3% više u odnosu na izvoz u 2014. godini, dok u ZDK izvoz iznosi 1.629 mil. KM ili 2,3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz ZDK učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 26,5%.

Povećanje izvoza zabilježeno je u većini općina ZDK a najviše u Zenici za 58,8%, Olovu za

52,6% i Doboj – Jug za 50,0% dok je smanjenje izvoza zabilježeno u općini Vareš za 23,1%, Visoko za 14,8% i Zenica za 12,0% u odnosu na prethodnu godinu.

U 2015. godini u Federaciji BiH ostvaren je uvoz u ukupnom iznosu od 10.678 mil. KM što je za 3,1% više u odnosu na 2014. godinu, dok u ZDK uvoz iznosi 1.615 mil. KM ili 0,1 % više u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz ZDK učestvuje u ukupnom uvozu FBiH sa 15,1%. Povećanje uvoza zabilježeno je u skoro svim općinama ZDK a najviše u Olovu za 43,3,1% i Žepču za 38,6%, dok je najviše smanjenje uvoza zabilježeno u općini Breza za 56,5% i Vareš za 27,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u 2015. godini u FBiH iznosi 57,5 % a u ZDK 100,9%. Grafikon 35. Izvoz, uvoz i trgovinski bilans roba po općinama ZDK 2015

Izvor: (Uprava za indirektno oporezivanje, 2016) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja

Tabela 24. Osnovni indikatori razvoja FBiH i Zeničko – dobojskog kantona

Elementi Federacija BiH

Zeničko - dobojski kanton

Učešće kantona u FBiH

2014 2015 2014 2015 2014 2015 Površina u km2 26.110 26.111 3.343 3.343 12,8 12,8

Stanovništvo (prisutno) u hilj. (procj. sred. god.)

2.337 2.334

398 397 17,0 17,0

Poreski prihodi u mil. KM 282,5 290,6 41,7 44,1 14,8 15,2

Poreski prihodi po stanovniku u KM 120,9 124,5 105,0 111,2 86,8 89,3

Industrijska proizvodnja - indeks 100,1 102,2 95,9 101,5 - -

Izvoz robe - u mil. KM 5.779 6.142 1.668 1.629 28,9 26,5

Uvoz robe - u mil KM 10.354 10.678 1.614 1.615 15,1 15,1

Pokrivenosti uvoza izvozom u % 55,8 57,5 103,4 100,9 185,3 175,4

Trgovinski bilans u mil. KM (deficit) -4.575 -4.536 54 14 -1,2 -0,3

Zaposlenost - prosjek 443.587 450.121 69.668 71.079 16,0 17,2

Radno sposobno stanovništvo (15-64) 1.611.718 1.611.611 278.589 277.851 17,3 17,2

8 16 13

157 45

346

20 6

445

51

420

102 17 57

104 54 39

333

12 2

510

27

354

105

- 9 - 4 1

- 91

104 6 13 8 4

- 65

24 66

- 3 Breza - J . Doboj Kaka nj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Viso ko Zavidovići Zenica Žepče

Vanjskotrgovinska razmjena u kantonu u mil. KM u 2015

Izvoz Uvoz Trgovinski bilans

20

Radna snaga - broj 835.852 840.698 140.130 140.369 16,8 16,8

Stepen registrovane zaposlenosti u % 27,5 28,0 25,0 25,6 91,1 91,4

Stepen aktivnosti u % 51,9 52,2 50,3 50,5 96,9 96,7

Nezaposlenost – broj sa stanjem 31.12. 392.265 389.865 70.462 69.290 18,0 17,8

Stepen registrovane nezaposlenosti u % 46,9 46,4 50,3 49,4 107,2 106,5

Plata - prosječna u KM 833 846 726 718 87,2 84,9

Penzija - prosječna u KM 365 366 376 379 103,0 103,5

Broj penzionera – broj sa stanjem 31.12.

394.900 402.044 59.714 60.623 15,1 15,1

Broj poslovnih subjekata – broj sa stanjem 31.12.

101.475 103.066

12.367 12.336 12,2 12,0

Ostvarene investicije u stalna sredstva u mil. KM

3.153 - 423,1 -6

13,4 -

Stepen investiranja 17,7 - 17,4 - 98,1 -

Izvori podataka Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar. (2016). Isplaćene mirovine/penzije iz redovite isplate. Mostar: Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar, Dubrovačka b.b., 88000 Mostar.

Federalni zavod za statistiku. (2015). Saopćenje, Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30.06.2015. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku, Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo.

Federalni zavod za statistiku. (2016). Mjesečni statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine 2/16. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku, Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo.

Federalni zavod za statistiku. (2016). Mjesečni statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine 3/16. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku, Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo.

Federalni zavod za statistiku. (2016). Mjesečni statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima 2/16. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku, Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo.

Federalni zavod za statistiku. (2016). Mjesečni statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima 3/16. Sarajevo: Federalni zavod za statistiku, Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo.

Porezna uprava Federacije BiH. (2016). Poreski prihodi FBiH. Sarajevo.

Uprava za indirektno oporezivanje. (2016). Posredovanjem Agencije za statistiku FBiH. Sarajevo.

OPĆINA MAGLAJ 2 Općina Maglaj ima površinu od cca 252 km2, gdje u 40 naseljenom mjestu živi cca 23.202 stanovnika, a trenutno aktivno prisutnog stanovništva je 23.279 što je za cca 16.274 stanovnika manje u odnosu na popis iz 1991. godine kada je u Općini Maglaj živjelo 39.553 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika zaposleno je 3.621 od 16.039 radno sposobna stanovnika, što je u procentima 15,55% u odnosu na ukupno stanovništvo, 22,58% u odnosu na radno sposobno stanovništvo, odnosno 41,33% u odnosu na aktivno stanovništvo. Nezaposlenih je 5.141 stanovnika odnosno 58,67% u odnosu na aktivno stanovništvo (zaposlenih - 3.621 i nezaposlenih -5.141, čine radno aktivno stanovništvo – 8.762). Prosječna neto plata u Općini Maglaj u 2014. godini je bila 651,00 KM što je 78,15% prosječne neto plate u FBiH. Općina Maglaj je u 2014. godini ostvarila uvoz od 53.141.000 KM, što je 0,51% učešća u uvozu FBiH, a za isti period je izvezeno 127.046.000 KM što čini 2,27% izvoza FBiH. Pokrivenost uvoza izvozom Općine Maglaj je 239,1%. 2 Federalni zavod za programiranje razvoja, Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2014. godini, maj 2015. godine.

21

Bruto domaći proizvod za 2014. godinu u Općini Maglaj je iznosio 85.799.000 KM što je 3.688 KM po glavi stanovnika. GDP po glavi stanovnika Općine Maglaj je 50,20% GDP-a po glavi stanovnika u FBiH. Na osnovu prethodno izloženog i na osnovu pokazatelja: - stepen zaposlenosti stanovništva, - stepen nezaposlenosti stanovništva, - broj učenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika, - procjenjeni bruto domaći proizvod (GDP) po općinama po glavi stanovnika i - odsutno stanovništvo u odnosu na popis iz 1991. godine, dobijen je zbirni indeks razvijenosti

općina u FBiH., te je na osnovu toga indeksa izvršeno rangiranje razvijenosti lokalnih zajednica pri čemu su se koristile dvije granične vrijednosti: 1. Izrazito su nerazvijene općine koje imaju indekse razvijenosti ispod 50% prosjeka

Federacije BiH, 2. Nedovoljno su razvijene općine koje imaju indeks razvijenosti između 50% i 75% prosjeka

Federacije BiH. Prema ovim podacima Općina Maglaj spada u red izrazito nerazvijenih općina u FBiH sa indeksom - Maglaj (47,9), sa još općinama Teočak (49,3) Vareš (47,0), Jajce (45,8), Odžak (43,6), Donji Vakuf (40,1), Drvar (40,0), Ključ (36,1), Bosanski Petrovac (36,1), Dom. Šamac (19,3), Foča (15,2), Pale (14,3), Glamoć (10,3), B.Grahovo(8,9), Dobretići (-53,3). U nedovoljne razvijene općine spadaju slijedeće: Bugojno (68,7), Gornji Vakuf (67,4), Olovo (66,8), Ilijaš (65,1), Stolac (64,1), Konjic (63,4), Sanski Most (62,4), Sapna (61,7), Kupres (60,1), Prozor (57,1), Trnovo (56,9), Bos.Krupa (56,7), Zavidovići (51,8), Ravno (51,8).

Slika 27. Nivo razvijenosti Zeničko-dobojskog kantona u odnosu na Federaciju BiH

22

STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE OPĆINE MAGLAJ CILJEVI I PRIORITETI OPĆINE MAGLAJ U RAZDOBLJU 2018.-2020. Strategijom programa Općine Maglaj za razdoblje 2018.-2020. osigurava se kontinuitet provedbe strateških ciljeva utvrđenih Strategijom za razdoblje 2012.-2020. Strategija programa Općine Maglaj za razdoblje 2017.-2020. obuhvatila je planove svih resora: od zdravstva, sistema socijalnih pomoći, boračko invalidske zaštite, prometa i prometne infrastrukture, nauke kulture, sporta, obrazovanja, civilne zaštite, zaštite prirode, okoliša i ostalih. Objedinjujući ih na jednom mjestu, Strategija je pridonijela boljoj koordinaciji u procesu odlučivanja o ključnim pitanjima ne samo pojedinog resora, već na nivou same Vlade, odnosno Općinskog načelnika. Ključni ciljevi na nivou Općine Maglaj ostvarit će se kroz realizaciju slijedećih programa Sektora Ekonomskog razvoja: - razvoj sektora malih i srednjih privrednih društava, - izgradnje industrijskih zona i povećanje investicija, - podrške razvoju poljoprivrede i proizvodnji zdrave hrane, - podrške razvoju turizma i uslova za aktiviranje turističkih zajednica.

Strategija je obuhvatila i operativne programe koji se finansiraju iz sredstava pretpristupnih programa Europske unije, ali i ukazala na početak korištenja drugih fondova. Strategijom se želi naglasiti da su sredstva dobivena iz fondova Europske unije i programi koji se iz istih finansiraju sastavni dio općinskog budžeta - proračuna. U narednom razdoblju ta će sredstva imati sve značajniji udio u finansiranju javnih potreba zbog čega ih trebamo promatrati komplementarno s onim dijelom koji se finansira iz izvornih budžetskih-proračunskih prihoda. Ciljeve Strategije nemoguće je provesti bez izvora finansiranja zbog čega je važno povezati strateško i programsko planiranje. Strateški planovi službi za upravu i drugih općinskih organa za razdoblje 2018.-2020., odnosno Strategija u cijelosti će biti povezani s budžetom-proračunom za isto razdoblje. Smjernice ekonomske i fiskalne politike putem limita koji se dodjeljuju općinskim službama i drugim korisnicima budžeta – proračuna predstavljaju sponu između strateških prioriteta i budžeta - proračuna, te predstavljaju prvi korak u osiguranju alokacije budžetskih - proračunskih sredstava na one ciljeve kojima će se postići najveći učinak u prioritetnim područjima. Strateški ciljevi obuhvaćeni Strategijom programa Općine Maglaj za razdoblje 2018.-2020. jesu: - Animiranje i privlačenje novih investitora koristeći reputaciju postojećih uspješnih investicija i

industrijske tradicije na području Općine Maglaj; - Nastavak ekonomskog i društvenog razvoja sela obzirom na brojnost ruralnog stanovništva i

značajne, neiskorištene poljoprivredne i druge mogućnosti; - Dalje unapređenje kvalitete života u smislu komunalne, obrazovne i zdravstvene infrastrukture i

zaštite životne sredine na području Općine Maglaj; - Razvoj i aktiviranje preduzetničkog duha lokalnog stanovništva; - Razvijanje imidža i brendiranje imena Maglaja, tipičnim maglajskim proizvodima i

događajima; - Kontinuirano usavršavanje rada općinske administracije, koje podrazumijeva visok stepen

efikasnosti i kvaliteta, te preuzimanje vodeće uloge u pokretanju razvojnih inicijativa.

23

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI OPĆINE MAGLAJ Makroekonomska i privredna stabilnost Makroekonomska i privredna stabilnost ostvarit će se sveobuhvatnim upravljanjem javnim finansijama kroz daljnje unaprjeđenje budžetskih - proračunskih procesa, jačanje sistema unutarnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, te razvojem makroekonomske statistike. Pravedno i sveobuhvatno prikupljanje fiskalnih prihoda takođe će pridonijeti stabilnosti javnih finansija, a prvenstveno će biti usmjereno na poboljšanje kvalitete pružanja usluga poreznim obveznicima. Od iznimne će važnosti biti jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije, te je cilj u predstojećem razdoblju u što većoj mjeri iskoristiti dodijeljena sredstva što će se ostvariti uspostavljanjem i dobivanjem dozvole za rad svih institucija predviđenih u provedbi IPA i budućih fondova Europske unije, kvalitetnom pripremom projekata u iznosu iznad dodijeljenih alokacija, sveobuhvatnom implementacijom projekata i kvalitetnim finansijskim upravljanjem, kvalitetnom pripremom programskih dokumenata za korištenje budućih sredstava Europske unije, kao i sistemskom i koordiniranom edukacijom o korištenju sredstava tijela Europske unije uključenih u sistem upravljanja i ostalih potencijalnih korisnika sredstava. Optimalno okruženje za razvoj konkurentne privrede Ekonomska politika u srednjoročnom razdoblju bit će usmjerena i na osiguravanje optimalnog okruženja za razvoj konkurentne privrede na području Općine Maglaj. Stoga će se poduzeti mjere za jačanje konkurentske sposobnosti privrednih subjekata, koje uključuju restrukturiranje i razvoj pojedinih grana industrije, podršku razvoju malog i srednjeg biznisa, poticanje razvoja poljoprivrede u ruralnim područjima Općine Maglaj i provođenje inspekcijskih nadzora. Od velike važnosti za konkurentnost privrede na području općine Maglaj je i razvijenije, konkurentnije i fleksibilnije tržište rada čije će se funkcioniranje omogućiti kroz provođenje aktivnih mjera politike tržišta rada, razvoj institucija tržišta rada, otkrivanje i suzbijanje nezakonitosti u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te kroz otkrivanje i suzbijanje nezakonitosti koje su u vezi s radom i prijavljivanja radnika na obvezno penziono i zdravstveno osiguranje. Uređena privreda bazirana je sa jedne strane na konkurentnosti poduzetnika, a sa druge strane u velikoj mjeri ovisi i o visokom stupnju povjerenja i zadovoljstvu potrošača. U skladu s tim, poboljšanje zaštite ekonomskih interesa i sigurnosti potrošača ostvariti će se uspostavom kvalitetnog sistema zaštite potrošača, provođenjem inspekcijskih nadzora u području zaštite privrednih interesa potrošača, provođenjem postupaka uzorkovanja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Takođe, važan preduslov za održiv i konkurentan privredni rast jeste sveobuhvatnije korištenje prirodnih resursa putem jačanja konkurentnosti i održivosti energetskog sistema, npr. kroz podršku projektima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (Fotonaponske elektrane-solarne elektrane, MHE i vjetroelektrane) uklopljenih u lokalnu infrastrukturu (jedan od projekata Sektora 1-Ekonomski razvoj Strategije Općine Maglaj za period 2012-2018.godine) i stvaranje preduslova za njihovu realizaciju, što je ujedno i temeljni zadatak u nastupajućem periodu. Nadalje, radit će se na uspostavi registra eksploatacijskih polja svih prirodnih resursa (kamenolomi, rudnici uglja i dr.), saniranju i privođenju konačnoj namjeni neaktivnih i napuštenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja, sprječavanju nelegalne eksploatacije prirodnih resursa. Poseban akcenat strategijom, a u cilju stvaranja bolje socio-ekonomske situacije u Općini Maglaj će se staviti na: - Jačanje vladavine prava, - Poticanje znanja i kulture, - Razvoj turizma,

24

- Ravnomjeran lokalni razvoj Općine Maglaj, - Jačanje socijalne pravednosti, - Pozicioniranje Općine Maglaj kao jedne od turističkih destinacija u BiH, - Konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni sektor, - Zaštita okoliša i prostorni razvoj.

Budžetska 2018. i naredne dvije godine, tj. 2019.-2020. mora biti obilježen nastavkom aktivnosti u vezi sa sanacijom posljedica izazvanih prirodnom nepogodama (poplava i klizišta), kako u dijelu privrede, tako i kod preostalog dijela građana sa područja općine Maglaj čije je imovina uništena ili oštećena ovim prirodnim nepogodama, a kojima još uvijek nisu sanirani njihovi stambeni objekti. U skladu sa naprijed navedenom činjenicom prioriteti finansiranja Općine Maglaj u strateškom smislu u 2018. Godini I naredne dvije godine, između ostaloga biće usmjereni, na sanaciju šteta izazvanih prirodnom nesrećom poplavom i klizištem sa akcentom na sanaciji infrastrukturnih objekata kako u vlasništvu privrednih subjekata, tako i onih u vlasništvu općine Maglaj, s ciljem stvaranja preduslova za dalji privredni rast i razvoj Općine Maglaj. Prognoze mogućnosti finansiranja prioriteta razvojne strategije Općine Maglaj Prognoza finansiranja razvojne strategije za period 2017.-2020. godine pripremljena je uzimajući u obzir:

- trend realiziranih budžetskih i eksternih izvora sredstava za kapitalne i ostale značajne projekte u periodu 2012.-2016. godine;

- budžet za tekuću 2017 godinu; - projekcije budžeta za naredne dvije godine (DOB); - (argumentirano) očekivana sredstva iz eksternih izvora za kapitalne i ostale značajne projekte; - očekivani rast budžetskih prihoda od 3 % za narednih pet godina; - očekivani pad budžetskih rashoda od 1 % za narednih pet godina; - ograničenja u pogledu akumuliranih obaveza i zaduženosti kao i drugih rizika.

U periodu 2012.-2016. godine (proteklih pet godina), za finansiranje kapitalnih i finansijskih značajnih projekata JLS ukupno je realizirano 24.110.480,00 KM iz budžetskih i eksternih izvora JLS, i to prosječno 4.822.096,00 KM godišnje. Za ove namjene, u istom periodu je iz budžeta ukupno izdvojeno 2.777.460,00 KM (godišnje prosječno 555.492,00 KM), a iz eksternih izvora 21.333.020,00 KM ( godišnje prosječno 4.266.604,00 KM). Pri tome, za iste namjene, u ovom periodu nije bilo kreditnih zaduženja i finansiranje iz kreditnih sredstava je iznosilo 0,00 KM. U pogledu budžeta JLS, za tekuću 2017. godinu, ukupna planirana sredstava su 7.328.174,00 KM, a do izrade ovih Smjerbica realizirano je ukupno prihoda cca 35 % te rashoda također ( cca 35% predviđenih rashoda. Na osnovu operativnih evidencija JLS, za finansiranje kapitalnih i finansijskih značajnih projekata u tekućoj 2017. godini, planirano je 1.348.000,00 KM. Također, u tekućoj godini je za ove namjene planirano 2.655.000,00 KM iz eksternih izvora (ne uključujući kredite). Iz sredstava kredita u tekućoj godini je za ove namjene finansirano kreditnih sredstava u iznosu od 0,00 KM. Ovi podaci ukazuju da tokom tekuće 2017. godine nije došlo do značajnih izmjena trenda realizacije izdvajanja za finansiranje kapitalnih i finansijskih značajnih projekata u odnosu na prethodne godine. U tom pogledu može se napomenuti da se očekuje nastavak trenda obezbjeđenja sredstava shodno prosjeku iz prethodnih godina. Što se tiče projekcije budžeta za naredne dvije godine bitno je napomenuti da se očekuje povećanje prihoda kako je navedeno od 3% za narednih pet godina. Također, u pogledu eksternih izvora važno je naglasiti započete aktivnosti i razgovore sa nizom ambasada i

25

donatora tako da je realno očekivanje obezbjeđenja eksternih finasija u iznosima na razini prethodnih godina. U ovom trenutku je izvjesna, odnosno u toku je realizacija projekata u vrijednosti cca 2.500.000,00 KM što upućuje na nastavak trenda realizacije razvojnih projekata i osiguranja eksternog finasiranja. Također, shodno Zakonu o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine u najskorije vrijeme će otpočeti priprema Akcionog plana I+II, 2018-2020.g. kako bi isti bio adekvatna i realna pretpostavka za izradu DOB-a i Budžeta Općine Maglaj za 2018. godinu. Kada je riječ o finansijskom stanju JLS Maglaj, može se konstatovati da je isto zadovoljavajuće, obzirom na činjenicu da Općina Maglaj nije kreditno zadužena I da se iznos tekućih obaveza kreće u granicama iznosa potraživanja Općine Maglaj. Dakle, za servisiranje kreditnih obaveza trenutno nije potrebno izdvajati finansijska sredstva što je u svakom slučaju olakšavajuća I rasterećujuća činjenica. U pogledu ostalih mogućih finansijskih udara na Budžet Općine Maglaj, koje mogu u znatnoj mjeri uticati na mogućnosti finansiranja razvojne strategije najveći rizik se odnosi na finansiranje obaveza po osnovu Izvršnih sudskih presuda za place uposlenika Općine Maglaj, kao I sudskih presuda ostalih pravnih I fizičkih lica i umanjenja pripadajućih prihoda općinama od strane viših nivoa vlasti iz razloga servisiranja vanjskog duga, kao I finansiranja njihovih ostalih dugoročnih I kratkoročnih obaveza. POLITlKA PRIHODA U 2018. GODINI Imajući u vidu sve naprijed navedene činjenice, kao i ukupnu ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi Federacija BiH i kantoni, prihodi u 2018. godini će se planirati u skladu sa nezvaničnim procjenama koje je sačinilo Federalno ministarstvo finansija, a na osnovu prognoza makroekonomskih pokazatelja izrađenih od strane Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), kao i daljoj primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u skladu sa dinamikom smanjenja i ukidanja carina na uvoz dobara porijeklom iz EU, te primjenom člana 21. Zakona o akcizama, koji podrazumijeva kontinuirano usklađivanje stopa akciza u BiH sa minimalnim standardima u EU. Projekcija prihoda koji prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH pripadaju Općini Maglaj, u 2018. godini, osim što se temeljila na evidentiranom prilivu za period januar - maj 2017. godine, koji odražava primjenu, kako postojećih, tako i novih i izmijenjenih propisa, zasniva se i na respektovanju relevantnih činjenica sistematizovanih u stavovima i preporukama Federalnog ministarstva finansija o mogućem trendu rasta prihoda. U prognoziranju prihoda značajno mjesto zauzima planiranje i očekivani priliv prihoda od indirektnih poreza i kao što je već naznačeno, oslanja se na nezvanične projekcije Federalnog ministarstva finansija i u direktnoj je vezi sa utvrđenim koeficijentom učešća Općine Maglaj u raspodjeli na nivou FBiH (Uputstvo koje se donosi za svaku budžetsku godinu i u 2017. godini iznosi 1,048%), iz jednostavnog razloga što indirektni porezi u strukturi ukupnih prihoda Općine Maglaj, izuzimajući tekuće i kapitalne potpore učestvuju sa cca 50 %. Projekcija, također, mora obuhvatiti i realne kvantifikacije direktnih prihoda, posebno sa aspekta novih odnosa u raspodjeli istih sa kantonima, što je definisano izmjenjenim odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, a prema kojim jedinicama lokalne samouprave pripada 34,46%, a kantonima 65,54% od prihoda po osnovu poreza na dohodak, izuzimajući sarajevski kanton. Prihodi od indirektnih poreza u Općini Maglaj su predstavljeni prihodima od indirektnih poreza koji pripadaju Općini Maglaj shodno koeficijentu učešća istih u raspodjeli, kao i prihodima od indirektnih poreza koji pripadaju Direkciji za puteve ZE-DO Kantona, kao budžetskom korisniku, odnosno pripadajućem dijelu Općine Maglaj (42% općinama, a 58% kantonu).

26

Imajući u vidu da je na nivou Federacije BiH donesen Zakon o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 01.01.2009. godine, porez na dohodak je predstavljen na način što su porezi, koji po definiciji predstavljaju porez na dohodak u 2018. godini, planirani u dvije grupe, porezi koji predstavljaju zaostale obaveze po osnovu poreza na dobit građana i poreza na plaću, te porez na dohodak koji je regulisan novim zakonom. Struktura i kretanje osnovnih podkategorija, glavnih grupa i nekih analitičkih prihoda budžeta Općine Maglaj za period 2018.-2020. godinu Prilog: Tabela 5. i 6.

27

OPĆINA MAGLAJ

U 000 KM

Naziv prihoda Vrsta

prihoda

Izvršenje budžeta

2016.

Plan 2017.

Projekcija budžeta

2018.

Projekcija budžeta

2019.

Projekcija budžeta

2020. 2 3 4 5 6 7 8

Porezni prihodi,neporezni prihodi i primici i finansiranje (1.+2.+3.) 7.176 7.328 7.364 7.755 8.143 Porezni prihodi 3.288 3.410 3.567 3.730 3.941 Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 711000 1 1 1 1 1 Porez na plaću i radnu snagu 713000 1 1 1 1 1 Porez na imovinu 714000 226 362 365 370 399 Domaći porezi na dobra i usluge 715000 0 0 0 0 0 Porez na dohodak 716000 612 654 680 715 750

Prihodi od indirektnih poreza koji pripadaju Direkciji cesta 717131 226 260 270 283 320

Prihodi odindirektnih poreza FMF 717141 2.222 2.132 2.250 2.360 2.470

Neporezni prihodi i primici i finansiranje (1.+2.+3.) 3.888 3.918 3.797 4.025 4.202 Neporezni prihodi (1.+2.+3.+4.+5.) 3.847 3.818 3.597 3.775 3.902 Neporezni prihodi (1.1.+1.2.+1.3.+1.4.+1.5.+1.6.+1.7.+1.8.+1.9) 721000 37 44 46 55 57

Prihod od finansijske i nematerijalne imovine 721110 0 0 0 0 0

Prihod od zemljišne rente i iznajmljivanja 721120 16 21 20 25 25

Ostali prihodi od finansijske i nematerijalne imovine 721210 1 1 1 2 2

Ostali prihodi od imovine 721230 20 22 25 28 30

Kamate primljene od pozajmica od drugih nivoa vlade 721310 0 0 0 0 0

Kamate promljene od pozajmica pojedincima i neprofitnim organizacijama 721320

0 0 0 0 0

Naknade primljene od pozajmica od drugih nivoa vlade 721410 0 0 0 0 0

Naknade primljene od pozajmica pojedincima i neprofitnim 721420 0 0 0 0 0

28

organizacijama

Prihodi od pozitivnih kursnih razlika 721510 0 0 0 0 0

Administrativne takse 722100 74 76 76 78 80 Komunalne takse 722300 263 345 350 360 370 Ostale budžetske naknade 722400 650 1312 720 750 780 Posebne naknade i takse 722500 340 532 375 412 435

Prihodi od pružanja usluga budžetskih korisnika 722600 55 95 60 70 90

Prihodi od neplaniranih uplata 722700 43 36 45 45 45

Tekuće potpore 730000 2.258 1.275 1.790 1.815 1.850

Tekuće potpore iz inostranstva 731110 0 0 0 0 0

Od ostalih nivoa vlasti 732110 2.258 1.275 1.790 1.815 1.850

Primljeni grantovi od države 732111 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od Federacije 732112 938 575 990 950 950

Primljeni grantovi od Republike Srpske 732113 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od kantona 732114 1.320 700 800 865 900

Primljeni grantovi od gradova 732115 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od općina 732116 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od ostalih 732119 0 0 0 0 0

Kapitalni transferi 740000 97 98 120 175 180 Kapitalni transferi od inostranih vlada i medjunarodnih

organizacija 741000

0 0 0 0 0

Kapitalni transferi od ostalih nivoa vlasti 742000 97 98 120 175 180

Kapitalni transferi od Federacije 742112 89 90 100 150 150

Kapitalni transferi od Kantona 742114 8 8 20 25 30

Ostali prihodi koji nisu obuhvaćeni navedenim kontima 30 5 15 15 15 PRIMICI 41 100 200 250 300

Primici (2.1.-2.8.) 41 100 200 250 300

Primici od prodaje stalnih sredstava 811110 41 100 200 250 300

29

Primici od privatizacije 811120 0 0 0 0 0

Kapitalni grantovi od nevladinih izvora 811300 0 0 0 0 0

Kapitalni grantovi od nevladinih izvora 811300 0 0 0 0 0

Ostali kapitalni primici 811900 0 0 0 0 0

Kapitalne potpore iz inostranstva 812100 0 0 0 0 0

Kapitalne potpore od ostalih nivoa vlasti (2.7.1.-2.7.7.) 812210 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od Države 812211 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od Federacije 812212 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od Republike Srpske 812213 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od kantona 812214 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od gradova 812215 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od općina 812216 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od mjesnih zajednica 812217 0 0 0 0 0

Primljeni grantovi od ostalih nivoa vlasti 812219 0 0 0 0 0

Primljene otplate datih zajmova i povrata učešća u kapitalu 813000 0 0 0 0 0

FINANSIRANJE (ukupno od r.br. 36. do r.br. 37.)

0 0 0 0 0

Dugoročni krediti i zajmovi 814000 0 0 0 0 0

Kratkoročni krediti i zajmovi 815000 0 0 0 0 0

Neraspoređeni višak prihoda 590000 171 238 100 110 105 Tabela 5.

30

Projekcija prihoda po ekonomskoj klasifikaciji na nivou podkategorije za period 2018.-2020.

Podkategorija Vrsta prihoda Realno Plan za P r o j e k c i j a 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

711 713 714 715 716 717 719

I Porezni prihodi Porez na dobit pojedinaca i preduzeća(porez na dohodak od 01.01.2009. god. Porezi na plaće (porez na dohodak od 01.01.2009. god.) Porezi na imovinu Domaći porezi na promet dobara i usluga Porez na dohodak Prihodi od indirektnih poreza Poseban porez na plaću

3.288.000

1.000

1.000

226.000

0

612.000

2.448.000

0

3.410.000

1.000

1.000

362.000

0

654.000

2.392.000

0

3.567.000

1.000

1.000

365.000

0

680.000

2.520.000

0

3.730.000

1.000

1.000

370.000

0

715.000

2.643.000

0

3.941.000

1.000

1.000

399.000

0

750.000

2.790.000

0

721 722 723

II Neporezni prihodi Prihodi od poduzet. aktiv. i imov. i prihodi od poz.kursnih raz. Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga Novčane kazne po opć. prop.

1.467.000

37.000

1.425.000

5.000

2.445.000

44.000

2.396.000

5.000

1.862.000

57.000

1.800.000

5.000

31

731 732

III Tekuće potpore- grantovi i donacije Potpore iz inostranstva Tekuće potpore viših nivoa vlasti

2.258.000

0

2.258.000

1.275.000

0

1.275.000

1.790.000

0

1.790.000

1.815.000

0

1.815.000

1.850.000

0

1.850.000

733

IV Donacije Donacije

25.000

25.000

0

0

10.000

10.000

10.000

10.000

10.000

10.000

741

Kapitalni transferi od inostranih vlada i medj.organizacija

0

0

0

0

0

742

Kapitalni transferi od ostalih nivoa vlasti

97.000

98.000

120.000

175.000

180.000

811

IV Kapitalni primici Primici od prodaje stalnih sred.

41.000

41.000

100.000

100.000

200.000

200.000

250.000

250.000

300.000

300.000

U K U P N O

7.176.000

7.328.000

7.364.000

7.755.000

8.143.000

Tabela 6.

32

Ukupni porez na dohodak (porez na dobit građana – zaostali porez, porez na plaću i radnu snagu – zaostali porez i prihodi od poreza na dohodak – po novom Zakonu o porezu na dohodak), koji predstavlja sintetički izraz dosadašnjih poreza građana, u 2017. godini se planira u iznosu od 656.000 KM i za 6,84% su veći od realizovanih u 2016. godini. Projekcije poreza na dohodak u peridou 2018.-2020. godina očekuju se u nešto većem iznosu od onih iz 2017. godine, te za 2018. godinu iznose 680.000 KM, za 2019. godinu 715.000 KM i za 2020. godinu u iznosu od 750.000 KM. Iz tabelarnog pregleda, također je vidljivo da se ukupni prihodi od poreza u 2017. godini očekuju u iznosu od 3.410.000 KM i veći su u odnosu na realizovane u prethodnoj godini za 3,71% i predstavljaju 46,53% ukupnog prihodovnog potencijala 2017. godine. Projekcija ukupnih prihoda od poreza u 2018. godini je 3.567.000 KM, dok se u 2019. godini očekuje rast ukupnih prihoda od poreza za 4,57% u odnosu na iste u 2018. godini i iznose 3.730.000 KM. Prema projekcijama Općine Maglaj ukupni prihodi od poreza u 2020. godini iznose 3.941.000 KM ili 5,66% više u odnosu na 2019. godinu i predstavljaju 48,40% prihodovnog potencijala 2020. godine. Neporezne prihode planirani u iznosu od 2.445.000 KM u 2017. godini, a prema projekcijama 1.677.000 KM u 2018. godini, 1.770.000 KM u 2019. godini ili 5,55% više u odnosu na 2018. godinu i 1.862.000 KM u 2020. godini ili 5,20% više u odnosu na 2019. godinu. Od tekućih transfera i donacija u 2017. godini očekuje 1.275.000 KM ili 43,53% manje u odnosu na realizaciju 2016. godine. Prema projekcijama u 2018. godini od tekućih transfera i donacija se očekuje 1.800.000 KM ili 41,18% više u odnosu na 2017. godinu, 1.825.000 KM u 2019. godini ili 1,39% više u odnosu na 2018. godinu, 1.860.000 KM u 2020. godini ili 1,92% više u odnosu na 2019. godinu. Kapitalni transferi za period 2018-2020. godine proicirani su u iznosu od 120.000 KM za 2018. godinu, 175.000 KM u 2019. i 180.000,00 KM u 2020. godini. Primici u 2017. godini se planiraju u iznosu od 100.000 KM, te prema projekcijama u 2018 godini iznose 200.000 KM. Primici u 2019. godini, prema projekacijam, iznose 250.000 KM i isti su veći za 25,00% u odnosu na 2018. godinu dok se primici u 2020. godini procjenjuju na iznos od 300.000 KM, što predstavlja povećanje od 20% u odnosu na 2019. godinu. Na osnovu iznesenog se vidi da ukupni Budžet Općine Maglaj u 2017. godini iznosi 7.328.000 KM ili 2,12% više u odnosu na realizaciju prethodne 2016. godine. Prema projekcijama Budžet Općine Maglaj u 2018. godini iznosi 7.364.000 KM ili 0,50% više u odnosu na 2017. godinu, u 2019. godini iznosi 7.755.000 KM ili 5,31% više u odnosu na 2018. godinu, i u 2020. Budžet Općine Maglaj, prema projekcijama, iznosi 8.143.000 KM ili 5,00% više u odnosu na Budžet 2019. godine. Rizici ostvarenja projiciranih prihoda mogu biti: - veće usporavanje predviđenog ekonomskog rasta; - nepredviđene promjene poreznih politika (odsustvo stabilnih koeficijenata raspodjele indirektnih poreza i nepredviđene promjene istih i dr.); - makroekonomske pretpostavke; - razvoj drugih događaja (elementarne nepogode, promjena nivoa zaduženosti, rad porezne administracije i dr.). Administracija poreznog sistema predstavlja rizik i po projekcije prihoda. Porezni prihodi zavise od unaprijeđenja usklađenosti BiH Institucija i entiteta s jedne strane i svih nivoa vlast unutar Federacije BiH, pogotovo kad su u pitanju prognoze prihoda od indirektnih poreza. Projekcije su rađene pod pretpostavkom da neće doći do prijenosa nadležnosti, sa nivoa Federacije BiH i kantona na nivo općina, ili pak da će prijenos nadležnosti pratiti i prijenos odgovarajućih neophodnih finansijska eredstva za finansiranje istih. Broj: 01-14-11-1277/17 Općinski načelnik Datum, 29.05.2017. godine Mirsad Mahmutagić