Europska priča60 godina zajedničkog napretka

1. ožujka 2017.

Izjava o ograničenju odgovornosti: ovu je publikaciju izradio Europski centar za političke strategije kao doprinos pripremama Europske komisije za Bijelu knjigu o budućnosti Europe i sastanak na vrhu u Rimu kojim će se obilježiti 60. obljetnica ugovora iz Rima.

Informacije i stajališta izneseni u ovoj publikaciji stajalište su autora i ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske unije.

© Europska unija, 2017

Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom EU-a dopuštenje se mora zatražiti izravno od vlasnika autorskog prava.

Print: ISBN 978-92-79-66411-3 • doi:10.2872/716485 • Catalogue number: ES-01-17-157-HR-CPDF: ISBN 978-92-79-66350-5 • doi:10.2872/41806 • Catalogue number: ES-01-17-157-HR-NHTML: ISBN 978-92-79-66343-7 • doi:10.2872/102177 • Catalogue number: ES-01-17-157-HR-Q

1

Šezdeseta obljetnica potpisivanja ugovora iz Rima prikladan je trenutak da promislimo o budućnosti Europske unije – uglavnom okrenuti prema naprijed, no isto tako i ocjenjujući protekla desetljeća. U vremenima kada se čini da su neka od temeljnih načela koja su osnova demokratskih država i naprednih gospodarstava ugrožena, od iznimne je važnosti podsjetiti se izvornih ciljeva europske integracije.

Europska priča priča je o miru, demokraciji, solidarnosti i slobodi, no isto tako i priča o napretku, jednakosti, dobrobiti i održivosti. U ovom prijelomnom trenutku naše povijesti valja se prisjetiti načela koja nas ujedinjuju kao Europljane te zajedničkih uspjeha koje smo postigli.

Bilo je svakako i prepreka, a budući izazovi ponekad nam se čine prevelikima. Zato nam je potrebno razdoblje dijaloga, razmatranja i promišljanja. Dobro polazište moglo bi nam biti sagledavanje rezultata koje je Europa proteklih godina ostvarila.

„Ljudska vrsta ne smije zaboraviti da mir nije božji dar. Mir je naš dar koji poklanjamo jedni drugima.”Elie Wiesel, preživjeli holokausta i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986.

2

3

Osnivanjem Europskih zajednica započelo je najdulje razdoblje mira i stabilnosti u pisanoj povijesti Europe koje od kraja Drugog svjetskog rata traje već 70 godina. U znak priznanja za ulogu u preoblikovanju većeg dijela Europe iz „kontinenta rata u kontinent mira“ Europskoj uniji dodijeljena je Nobelova nagrada za mir 2012.

Za Europu mir nema granica: u svijetu u kojem se trenutačno odvija više od 40 oružanih sukoba, EU najviše pridonosi kontingentima za mirovne misije Ujedinjenih naroda.

Mir

„U Europskoj uniji danas je mnogo država koje u vrijeme kada smo uspostavljali svoj pokret za demokraciju 1988. još nisu uživale plodove demokratskog društva. […] No sada su nas prestigle. Otišle su naprijed, a mi smo ostali iza njih.“Aung San Suu Kyi, burmanska političarka i dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991.

4

5

Od svih sadašnjih država članica EU-a samo je u njih dvanaest vladala demokracija 1957. Danas demokracija vlada u svih 28 država.

EU je najveća unija demokracija na svijetu.

Svi građani Unije, gdje god živjeli, imaju pravo glasati i biti birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima.

Od deset država svijeta s najvećim odazivom birača, šest je država članica Europske unije.

Demokracija

„Klauzulom o solidarnosti u članku 42. stavku 7. Ugovora o Europskoj uniji propisuje se da, ako je jedna država članica žrtva oružane agresije, sve države članice obvezne su joj pružiti pomoć i potporu, jer neprijatelj nije neprijatelj samo Francuske, on je neprijatelj Europe.“Predsjednik Francuske François Hollande

6

7

Nakon napada u Parizu 13. studenoga 2015. Francuska je zatražila uzajamnu pomoć država članica u borbi protiv terorističke prijetnje. Odgovor je stigao odmah i bio je jednoglasan.

U manje od dva tjedna više država članica, među njima Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Belgija, Estonija, Slovačka i Slovenija, prihvatilo je pružiti vojnu pomoć u operacijama protiv tzv. Islamske države u Siriji ili Iraku odnosno u drugim sigurnosnim i obrambenim misijama Europske unije. Druge države članice ubrzo su slijedile njihov primjer.

Europska solidarnost primjenjuje se i u pitanjima gospodarstva: u više od deset država članica financijska sredstva EU-a čine više od 40 % ukupnih javnih ulaganja.

Solidarnost

„Hodamo visoko uzdignutih glava unatoč cijeni koju smo platili jer sloboda nema cijene.“Lech Wałęsa, poljski političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1983.

8

9

Sloboda je jedna od temeljnih vrijednosti EU-a, utvrđenih u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. Njome se građanima među ostalim daje pravo slobodnoga kretanja i boravka unutar Unije.

Individualne slobode štite se Poveljom o temeljnim pravima, a obuhvaćaju poštovanje privatnog života, slobodu mišljenja, vjeroispovijedi, okupljanja, izražavanja i informiranja.

Države članice EU-a čine jednu trećinu svih slobodnih zemalja u svijetu.

Europa je daleko najslobodniji kontinent svijeta i na vrhu je međunarodnih ljestvica u pogledu slobode tiska.

Sloboda

10

„Pristupanje Poljske EU-u 2004. bilo je prekretnica za našu zemlju. […] Usklađivanjem naših zakona s pravnom stečevinom uspjeli smo ostvariti goleme gospodarske i društveno-političke pogodnosti: kumulativni rast našeg BDP-a u razdoblju 2004. – 2012. iznosio je 46,3 %.“ Radosław Sikorski, bivši ministar vanjskih poslova Poljske

11

Zahvaljujući članstvu u EU-u došlo je do većeg i zajedničkog napretka. Prosječan BDP po stanovniku u Uniji u posljednjih se dvadeset godina gotovo udvostručio. Povećanje je u nekim od najsiromašnijih članica bilo više nego deseterostruko.

U razdoblju između siječnja 2013. i rujna 2016. otvoreno je 10 milijuna radnih mjesta te stopa zaposlenosti u EU27 sada iznosi gotovo rekordnih 69,7 %.

Euro je druga najvažnija valuta globalne pričuve, a u središnjim bankama diljem svijeta drži se gotovo 1,5 bilijuna eura.

Napredak

„Bez financijskih sredstava EU-a ne bi bilo moguće doći do ovog otkrića.“

Michaël Gillon, belgijski astronom koji je otkrio novi solarni sustav TRAPPIST-1

12

13

Od pokretanja prvog paneuropskog okvirnog programa za istraživanje u 1984., Europska unija uložila je približno 200 milijardi eura u financiranje istraživanja i novih tehnologija i proizvoda za poboljšavanje naših života. Osmi okvirni program Obzor 2020. najveći je multinacionalni istraživački program na svijetu.

Europska unija vodeća je u svijetu u istraživanju i inovacijama. Odgovorna je za četvrtinu globalnih rashoda za istraživanje i jednu trećinu svjetskih patentnih prijava.

Znanstvenici, ekonomisti, pisci, liječnici, umjetnici i aktivisti iz Europske unije za svoj su doprinos napretku čovječanstva dobili najveći broj Nobelovih nagrada u povijesti.

Otkrića

„Erasmus je mnogo više od iskustva studiranja. Za mene je to način gledanja svijeta novim očima, osjećanja i otkrivanja novih emocija i učenja onoga što nije napisano u udžbenicima.“Student govori o svojem iskustvu razmjene u okviru programa Erasmus

14

15

Kao Europljani slobodni smo živjeti, raditi i otići u mirovinu bilo gdje u Europi. Zahvaljujući jedinstvenom tržištu letovi su jeftiniji, za putovanja je potrebno manje birokracije, a cijena odlaznih i dolaznih poziva u inozemstvu sada je 90 % niža nego 2007. Naknade za roaming uskoro će se potpuno ukinuti.

6,5 milijuna Europljana trenutačno radi u drugoj državi članici EU-a.

Od njegova osnutka 1987. zahvaljujući programu Erasmus 9 milijuna ljudi dobilo je mogućnost studiranja, izobrazbe, volontiranja ili stjecanja profesionalnog iskustva u inozemstvu.

EU bilježi najvišu stopu ranog dječjeg obrazovanja od svih zemalja skupine G20, što znači da je 94,3 % djece u dobi od četiri godine ili više upisano u školu prije početka obveznog obrazovanja.

Mogućnosti

„Svi su pred zakonom jednaki.”

Članak 20. Povelje EU-a o temeljnim pravima

16

17

Načelo nediskriminacije, koje je temelj svih europskih politika, od početka je osnova europske integracije.

Ravnopravnost žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije.

Utvrđena je 1957., kada je načelo jednake plaće za jednaki rad postalo dijelom Ugovora iz Rima. Razlike u plaćama među spolovima smanjene su na 16 %.

Danas na europskim sveučilištima diplomira više žena nego muškaraca.

Prosjek Europljanki najviši je na svijetu u pogledu indeksa osobne slobode.

Jednakost

„Cilj je Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i

dobrobiti njezinih naroda.”Članak 3. Ugovora o Europskoj uniji

18

19

Europski socijalni model snažno je utjecao na izjednačavanje i znatno smanjio nejednakosti tržišnih prihoda, koji iznose od 22 % u Estoniji do 43 % u Irskoj, za razliku od samo 18 % u SAD-u ili 14 % u Japanu.

Građani EU-a žive osam godina dulje od svjetskog prosjeka (očekivani životni vijek pri rođenju u EU28 iznosi 79,6 godina, u odnosu na 71,4 godine u svijetu).

Svi radnici EU-a imaju pravo na četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora. U zemljama poput Kanade i Japana pravo na osnovni plaćeni godišnji odmor iznosi samo deset dana, dok u Sjedinjenim državama ne postoji zakonski minimum za plaćeni godišnji odmor.

Osim toga, sve europske žene imaju pravo na najmanje 14 tjedana rodiljnog dopusta, a svi roditelji imaju individualno pravo na roditeljski dopust za rođenje ili usvojenje djeteta.

Dobrobit

„Europa je uvijek predvodila u zalaganju za promicanje ekologije. Našem je planetu potrebna stalna briga i pažnja.”Papa Franjo

20

21

OdrživostOd 1972., kada je pokrenuta prva europska politika u području okoliša, EU rješava probleme kiselih kiša i stanjivanja ozonskog omotača.

Europski gradovi danas su među gradovima s najnižim razinama zagađenja zraka u svijetu, velikim dijelom zahvaljujući ranim zabranama onečišćivača poput olova u benzinu. Recikliranje otpada u europskim općinama povećalo se sa 30 % u 2004. na 43 % u 2014. 96 % naših plaža dovoljno je čisto za kupanje, a 85 % ih je dobilo oznaku „izvrstan”.

U borbi protiv klimatskih promjena EU je pokazao da su održivi razvoj i gospodarski napredak tijesno povezani. Smanjio je emisije CO2 za 22 % u razdoblju 1990. – 2015. te istodobno ostvario gospodarski rast od 50 %.

U razdoblju 2010. – 2015. EU je uložio više u razvoj obnovljivih izvora energije nego u bilo koji drugi izvor energije. Instalirana snaga obnovljivih izvora energije po stanovniku tri puta je veća od svjetskog prosjeka.

„Naš je prioritet sklapanje trgovinskih sporazuma s EU-om i uspostava velikih trgovinskih područja, a ne trgovanje s

pojedinim državama u EU-u.“Shinzo Abe, premijer Japana

22

23

Europska unija najveći je trgovinski blok na svijetu. Ukupni izvoz u EU27 vrijedan je približno 5,8 bilijuna eura. To čini više od jedne trećine ukupnog svjetskog izvoza, više od dva i po puta od izvoza Kine i preko tri puta više od izvoza SAD-a.

EU je najveći trgovinski partner više od 80 zemalja.

Najveći je svjetski izvor i odredište izravnih stranih ulaganja.

Europska unija i njezine države članice najveći su svjetski donator pomoći. U 2015. pružile su više od pola ukupne službene razvojne pomoći.

Utjecaj

„Europa je važna jer je raznolikost bolja od jednoličnosti”Sudionik manifestacije #pulseofeurope

24

25

U EU-u se govori 24 službena jezika i više od 60 autohtonih regionalnih ili manjinskih jezika.

EU je zasnovan na konceptu „ujedinjeni u raznolikosti”. Nacionalni identitet zaštićen je člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji. Kako se ne bi ugrozile nacionalne ili regionalne nadležnosti, EU je utvrdio načelo „supsidijarnosti“, kojim osigurava da se djelovanjem na europskoj razini rješavaju pitanja koja države članice ne mogu same riješiti, npr. onečišćenje zraka.

Zbog bogatstva svojih kulturnih znamenitosti Europa je vodeća svjetska turistička destinacija. Francuska, Španjolska i Italija bile su prva, odnosno treća i peta destinacija u svjetskom istraživanju međunarodnih turističkih destinacija 2015.

Raznolikost

26

Mir:Elie Wiesel, „Nada, očaj i sjećanje”, govor povodom dodjele Nobelove nagrade, 11. prosinca 1986.

Thorbjørn Jagland, predsjednik Norveškog odbora za dodjelu Nobelove nagrade, govor na svečanosti dodjele nagrade, Nobelova nagrada za mir 2012., 10. prosinca 2012.

Međunarodni institut za strateške studije, anketa iz 2016. o oružanim sukobima, 29. ožujka 2016.

Institut za mir i partnerstvo, „Doprinos EU-a operacijama Ujedinjenih naroda za očuvanje mira” , 17. ožujka 2016.

Demokracija:Aung San Suu Kyi: „Morate znati, ili morate željeti znati, zašto je svijet onakav kakav jest”, nagrada Saharov za slobodu mišljenja, listopad 2013.

Grafeus, „Demokratska karta Europe”, rujan 2013.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, „indeks poboljšanja životnih uvjeta”.

Solidarnost:François Hollande, „Govor na zajedničkoj sjednici Parlamenta”, 16. studenoga 2015.

Službe Europskog parlamenta za istraživanja, „Aktiviranje članka 42. stavka 7. UEU-a - zahtjev Francuske za pomoć i odgovori država članica”, izvješće Europskog vijeća, prvi put objavljeno u prosincu 2015., ažurirano u srpnju 2016.

Europska komisija „Doprinos europskih strukturnih i investicijskih fondova zapošljavanju i rastu, planu ulaganja i prioritetima Komisije”, 2016.

Sloboda:Day, M., „Sloboda nema cijenu, Walesine riječi Poljskoj”, Telegraph, 30. kolovoza 2005.

Povelja Europske unije o temeljnim pravima, glava II.Freedom House, „Sloboda u svijetu 2017.”, 2016.

Reporteri bez granica, „Svjetski indeks slobode medija”, 2016.

Napredak:Radosław Sikorski, ‘Spurring on the European Project’, in New Eastern Europe, Issue 4 (IX)/2013.

Eurostat, BDP po glavi stanovnika, rujan 2016.

Eurostat, statistike zaposlenosti, studeni 2016.

Međunarodni monetarni fond, ‘Valutni sastav službenih deviznih rezervi“, 30. prosinca 2016.

Reference

27

Otkrića:Heath, R., „Novac EU-a, belgijsko pivo i krajnja granica”, 23. veljače 2017.

Europska komisija, „30 godina istraživačkih okvirnih programa EU-a”, časopis Horizon, posebno izdanje, ožujak 2015.

Službeno web-mjesto Nobelove nagrade.

Mogućnosti:Europska komisija, „Erasmus: ja sam jedan od dva milijuna studenata kojima je to uspjelo!”, 2010.

Europska komisija, „Od Erasmusa do Erasmusa+: priča duga trideset godina”, informativni članak, 26. siječnja 2017.

Eurostat, „Građanstvo EU-a - statistike o prekograničnim aktivnostima”, travanj 2013.

Eurostat, „Pokazatelji za Europu 2020. – obrazovanje” i „EU u svijetu - obrazovanje i izobrazba”, ožujak 2016.

Jednakost:Eurostat, „Statistički podaci o razlikama u plaćama”, studeni 2016.

Eurostat, „Statistički podaci o visokom obrazovanju”, prosinac 2015.

Institut CATO, „Indeks ljudskih sloboda 2016.”, 2016.

Dobrobit:Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, „Raspodjela prihoda i siromaštvo”, posljednji dostupni podaci iz 2013. i 2014.

Svjetska zdravstvena organizacija,„Podaci s Portala za praćenje globalne zdravstvene situacije: očekivani životni vijek”, podaci iz 2015.

Europska komisija, „Profesionalni, privatni i obiteljski život”, studeni 2016.

Zaklada za pokazatelje plaća, 2017.

Održivost:Papa Franjo, „Obraćanje zastupnicima Europskog parlamenta”, Strasbourg, Francuska, utorak 25. studenoga 2014.

Europska komisija, „Europska unija vodeća u obnovljivim izvorima energije”, brošura COP21, 2015.

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, „Energija za promjene: potencijali solarne energije i energije vjetra za smanjenja troškova do 2025.”, lipanj 2016.

28

Europska komisija, „Energetska tranzicija Europe dobro napreduje”, priopćenje za tisak, 1. veljače 2017.

Europska agencija za okoliš: „Izvješće o kvaliteti vode za kupanje u Europi 2015.”, rujan 2016.

Stavros Dimas, „Odavanje priznanja Uniji u području zaštite okoliša”, BBC News, 23. ožujka 2007.

Europska agencija za okoliš: „Izvješće o ekološkim pokazateljima u 2016.”, potpora praćenju Sedmog akcijskog programa Zajednice za okoliš, 9. prosinca 2016.

Svjetska zdravstvena organizacija, „Baza podataka o kvaliteti zraka”, 2016.

Utjecaj:Europska komisija, „Jači globalni čimbenik”, listopad 2016.

Stewart, H., ‘Britain remaining in EU is ‘better for the world’, says Japanese prime minister’; The Guardian, 5 May 2016.

Raznolikost:Europska komisija, „Teme Europske unije – višejezičnost”.

Ugovor o Europskoj uniji, članak 5.

#PulseofEurope: http://pulseofeurope.eu/?lang=en.

Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda, najnovije vijesti iz turizma.

Autorsko pravo:Naslovnica: © AP Photo/Sergei Grits

© AP/Fotolia/Pavlo Vakhrushev Mir: © AP Photo / B.H. Rollins

Demokracija: © AP/Fotolia/bizoo_nSolidarnost: © AP Photo/Christophe Ena

Sloboda: © AP Photo/Lutz SchmidtNapredak: © AP/Fotolia/Lena Serditova

Otkrića: © ESA/ATG medialab, 2016 / Source: EC - Audiovisual ServiceMogućnosti: © AP/Fotolia/Syda Productions

Jednakost: © AP/Fotolia/Aliaksei LasevichDobrobit: © AP/Fotolia/haveseen

Održivost:© European Communities, 2009 / Source: EC - Audiovisual Service / Photo: Laurent ChamussyUtjecaj: © AP Photo/Mosa’ab Elshamy

Raznolikost: © AP/Fotolia/WavebreakmediaMicro

ES-01-17-157-HR-C