Branilac naše planeteBranilac naše planete

teMa OVOG BrOJa :

O z i OB i laz iO strVa

ZahvalnicaOvu slikovnicu pripremila je Agencija za zaštitu životne sredine/Kancelarija za

zaštitu ozonskog omotača uz finansijsku pomoć Multilateralnog fonda za implementaciju Montrealskog protokola i podršku UNIDO-a i UNEP-a.

Branilac naše planete

Rajendra M.Šende, šef Odjeljenja za ozon

Džejms Karlin, PR Programa akcija za ozon,

Ana – Marija Fener, menadžer projekta

Autor: Luis Bet Anzos de Mauleon

Ilustrator:Nikos Kutsis,

www.koutsis.com

Asistent ilustratora: Mike Toris

STRUčNI TIM: ROD ABSON (WORLD ORgANISATION OF

ScOUT MOvEMENT ), gUSTAvO ARNIZO (HEAT INTERNATIONAL),ATUL BAgAI ( UNEP ROAD), THOMAS

cHRISTIAN (TUNZA YOUTH ADvISOR), EZRA cLARK (UNEP DTIE), BERNARD cOMBES (UNEScO), ARTIE

DUBRIE (UNEP ROLAc), DONNA gOODMAN (UNIcEF), EvA HAMILTON (ASPNET) JOHN HAY (UNFcc), SAIJA HEINONEN (

UNEP DTIE), BLAISE HORISBERgER ( UNEP DTIE), cEcILIA IgLESIAS (ASSOcIATION cIvIL RED AMBIENTAL), JESSIE JAMES MARcELLONES

(TUNZA YOUTH ADvISOR), SATWAN KAUR (UNEP ROAD), cEcILIA KIBARE (UNEP DcPI), SHAKIL KUMAR (gOvERNMENT OF FIJI), SAMUEL

LOJOLA (TUNZA JUNIOR BOARD), JEROME MALAvELLE( UNEP DTIE), gABRIELA MONTEIRO (TUNZA YOUTH ADvISOR), NAYLEE NAgDA

(TUNZA JUNIOR BOARD), NUJPANIT NARKPIT AKS ( UNEP ROAD), cEDRIc NELOM (gOvERNMENT OF SURINAME), THEODORE OBEN (UNEP DcPI), FABIENNE PIERRE (UNEP DTIE), JEFF PRIcE (UNEP WcMc), FATHIMATH

REEMA (gOvERNMENT OF MALDIvES) ARTURO ROMBOLI (WORLD ORgANISATION OF ScOUT MOvEMENT), LIvIA SALDARI (UNEScO),

MORgAN STREcKER (UNEP DTIE), WAYNE TALBOT (vOLvO ADvENTURE), DIMITRI TASMALI (TUNZA YOUTH ADvISOR),

MIKA vANHANEN (PROgRAMME ENO), KAvEH ZAHEDI (UNEP DTIE)

Lik Ozi Ozona je zaštitni znak vlade Barbadosa. UNEP ovim putem želi da se zahvali vladi Barbadosa na dozvoli da se

Ozijev lik koristi u ovim slikovnicama.

Ovo izdanje je povezano sa UNEP-ovom TUNZA Strategijom za djecu i omladinu.

Ozi Ozon i njegovi prijatelji brane našu planetu Zemlju.Ovi mali molekuli ozona su uvijek spremni da pomognu i zaštite sva živa bića na planeti zemlji.

U njihovim prošlim pustolovinama Ozi Ozon i njegovi prijatelji pomogli su svijetu da shvati značaj zaštite ozonskog omotača od hemikalija koje ga uništavaju kao i njihov uticaj na zdravlje ljudi. Na poslednjem sastanku

svjetskih lidera u Montrealu rečeno je....

Zoi, slušaj!

...da uprkos tome što je postignut veliki napredak u oblasti zaštite ozonskog omotača, mi se danas

suočavamo sa velikim izazovom u borbi protiv klimatskih promjena.

Neke od hemikalija koje se koriste kao zamjena za

supstance koje uništavaju ozonski omotač doprinose

klimatskim promjenama

Jedna od posljedica jeste podizanje nivoa moraoko nekih malih ostrvai kod niskoobalnih

država...

A sve to utiče na ljude, njihovo zdravlje, ekonomiju i

ekosisteme...

Slušaj, Ozi! Ovo smo naučili kada smo išli na Sjeverni i Južni

pol.Nemamo vremena...

Moramo da idemo i pomognemo tim ljudima

na malim ostrvima.Obuci svoj kupaći

kostim.

Da, pozvaću moju prijateljicu Alidu,

morsku kornjaču.Ona živi u Karipskom moru.

Hvala što ste zvali, Ozi i Zoi, i dobrodošli na

Papegaai, malo ostrvo u Surinamu. veoma nam

je drago što ste došli.

Ovo je moj prijatelj guno,

pješčani rak

S u r i n a m

KaripsKo more

čuli smo da klimatske promjene uzrokujupodizanje nivoa mora,

što utiče na mala ostrvai niskoobalne države. Kakva je

ovdje situacija?Ne znam. Znam samo da sam od pijeska sagradio

veliki lijepi dvorac blizu obale.

Najljepši koji je ikada

sagrađen.

Jednoga dana, kada sam se vratio, dvorca više nije bilo.

Rekli su da su ga pojele klimatske promjene.

guno od tada ne prestaje da plače.Ništa ga ne može

utješiti....Ali Ozi, mi ovjde

na Papegaaiju imamo nisku

obalu.

Ozi, Zoi, molim vas, recite mi ko su te čuvene klimatske

promjene i zašto su uništile moj dvorac.

Ne, guno...

Klimatske promjene nisu osoba ili životinja, već jedno od

najozbiljnijih pitanja zaštite životne sredine našeg vremena.

Radi se o povećanju temperature zemljine površine zbog povećane

koncentracije gasova sa efektom staklene bašte.

Šta su to, pobogu, gasovi sa efektom staklene bašte?

To su gasovi poput ugljen-

dioksida i metana.

Odakle dolaze ti gasovi?

gledaj, atmosfera djeluje kao prirodna staklena bašta i obezbjeđuje relativno stabilnu i blagu temperaturu na Zemljinoj površini. Problem nastaje jer usljed djelovanja ljudi dolazi do povećanog ispuštanja gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu.. poput ugljen-dioksida koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste za pokretanje automobila ili proizvodnju električne energije za grijanje

i hlađenje domova, zbog uništavanja tropskih šuma, ili metana koji potiče sa farmi na kojima se uzgaja stoka za proizvodnju mesa.

Povećanje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, zatim uzrokuje globalno zagrijavanje, a to znači klimatske promjene.

Drugi uzrok klimatskih promjena jeste ispuštanje veoma jakih gasova sa efektom staklene bašte HFHs, kao i supstanci koje oštećuju ozonski omotač kao što su cFc i HcFc, koje se posebno koriste u frižiderima i klima uređajima, kao i za proizvodnju sintetičkih pjena.

Znamo da uz sadašnju koncentraciju gasovasa efektom staklene bašte dolazi do klimatskih promjena, koje utiču na životnu sredinu. To će uticati na proizvodnju hrane, podizanje nivoa mora, i promjene biljnog i životinjskog svijeta i obalnog područja.

Upravo to se događa na Papegaaiju u Surinamu, zbog toga što je njihovo obalno područje nisko;zbog podizanja nivoa mora veliki dio ostrva je potopljen; učestale su prirodne nepogode, što je dovelo do izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, iseljavanja ljudi i pojave raznih bolesti.

Možda se to dogodilo i tvom dvorcu,

guno. Podizanje nivoa mora koje smo doživjeli ovdje,

vjerovatno je potopilo tvoj dvorac.

Ne brini se, Alida! Zaroniću i pokušati

vidjeti je li dvorac još uvijek tamo. Sačekaj,

vratićemo ti ga.

Hej, Ronaldo, jesi li negdje vidio veliki i lijep dvorac

od pijeska?

Oh, da! Živjeli smo neko vrijeme u njemu. Dođi ovuda i naći ćeš

ga....

Šta je ovo Ronaldo?

Ah, to je nekada bio prelijep koralni greben.

Bio je dom hiljadama mojih prijatelja, ali je odnedavno pobijelio, kao da je od kamena.

Nismo više u njemu mogli da živimo i morali smo da se preselimo na drugo mjesto, u blizini

dvorca.

Ovo se zove izbjeljivanje

korala.

...događa se kad korali izgube svoje alge koje ih hrane i

daju im boju.

Nemoj mi reći da su i tome

uzrok klimatske promjene!

gledaj, neodgovorni postupci kao što jeprekomjerno lovljenje ribe i zagađivanje imaju svoj udio u tome, ali najveća opasnost je što okeani postaju sve topliji. voda u okeanima koja je toplija nego inače može izazvati smrtonosno izbjeljivanje korala.

Okeani su takođe postali kiseliji jer su apsorbovali

velike količine ugljen-dioksida, a izgleda da se korali tome

ne mogu oduprijeti.

Takođe, oštećenje ozonskog omotača koje

izaziva visok nivo ultraljubičastih (Uv) zraka, može doprinijeti oštećenju

koralnih grebena.

Uh, koliko je stvarno loša

situacija?

Prošle godine je zbog zagrijavanja u Karipskom moru izbijeljelo više od 90%

korala na mnogim grebenima. To je 9 od 10! Kao što vidiš, stanje je kritično.

U svijetu ima preko 50 milona malih ostrva sa sličnim problemima i povećanjem broja prirodnih nepogoda. Sada klimatske promjene još više doprinose pogoršanju ovih problema.

Uticaj globalnog zagrijavanja je

prepoznatljiv ne samo na polovima, već i ovdje

na obali.

U mnogim područjima

temperatura ubrzano raste.

Dvorac je ovdje; Hajde da ga

vratimo gunu!

Evo ga guno, nadam se da više nećeš

plakati!

Slušaj Ozi, mora, takođe, pate zbog klimatskih promjena.

Idemo sada na Fidži, na ostrvo Yadua Taba. Tamo nas čeka Tau,

krestasta iguana.

Pogledajmo šta se tamo

dešava.

Zdravo Tau, kako si?

Zdravo Ozi, želim da ti pokažem nešto. To je poslednje što sam

ulovila.

F i d ž iTihi okean

Šta je to Tau?

To je molekul hlorofluorougljen-vodonika (HcFc)

Upravo sam ga ulovila prije nego što

je ispušten u atmosferu.

Ova mala supstanca koju držiš u rukama je

stvorena da zamijeni cFc (hlorofluorougljenike)

Ali ona takođe uništava ozonski omotač.

Iako HcFc ne uništava ozonski omotač toliko kao cFc najveći problem sa HcFc je njihova sposobnost izazivanja klimatskih promjena... oni su 2000 puta štetniji od ugljen-dioksida (cO2)

To je strašno! To znači da

korišćenjem HcFc umjesto cFc....

... oni, ljudi manje utiču na ozonski omotač, ali istovremeno nastavljaju da doprinose klimatskim promjenama?

To je tačno! Treba da razgovaraš sa ovim

molekulom i da ga zamoliš da ne oštećuje našu

životnu sredinu.

Moramo spriječiti njihovo ispuštanje u

atmosferu.Ali ima mnogo molekula HcFc i oni se proizvode širom svijeta – a proizvodnja se ubrzano povećava.

Na sreću, zemlje potpisnice Montrealskog

Protokola nedavno su odlučile da se brzo riješe

HcFc-a. m a l d i v i

indijsKi oKean

Hajde da posjetimo naše prijatelje Maakanaa,

sivu čaplju i žapca Franka.Oni žive na Maldivima, grupi malih

ostrva u Indijskom okeanu.Oni će nam reći šta treba

da radimo.

Zdravo, Maakanaa i Frenk, baš smo vas tražili. Šta radite?

Sprovodimo specijalnu misiju uz pomoć svih mojih

prijatelja, kako bismo zaustavili ispuštanje HcFc-a u atmosferu.

Zatim, treba da obezbijedimo da hemikalije

koje se koriste umjesto HcFc-a ne uzrokuju oštećenje

ozonskog omotača ili klimatske promjene.

Možemo li to stvarno učiniti, možemo li zaustaviti klimatske promjene?

Da, mi to možemo!

Imamo globalni problem, a to su

klimatske promjene. Ali imamo i moć da to

promijenimo.

‘’Mi djelujemo, ne pričamo u prazno. Mi kontrolišemo klimatske

promjene.’’

većina vlada već zajedno radi na traženjurješenja za klimatske promjene. U junu 2000.god. više od 154 zemlje je potpisalo Okvirnu KonvencijuUjedinjenih nacija o promjeni klime (UNFcc).

Sporazumjele su se da će smanjiti količinu gasovasa efektom staklene bašte u atmosferi, na nivo koji neće prouzrokovati dalja oštećenja.

U decembru 1997.god, u Kjotu je 160 zemalja usvojilo međunarodni sporazum o klimatskim promjenama – Kjoto Protokol...

a nedavno su pripremile planove, kojima su sebi nametnule veće obaveze u cilju obuzdavanja klimatskih promjena.

Dok vlade rade svoj posao, svako od nas može učiniti mnogo.

Treba da razmotrimo kako naš način života – kako živimo

i putujemo, šta jedemo, šta kupujemo – doprinosi ovim

problemima životne sredine, i preuzmemo odgovornost za naše pojedinačne postupke.

Takođe, nalazimo se u deceniji Ujedinjenih Nacija o obrazovanju za održivi razvoj (UNDESD 2005-2014), što predstavlja globalnu strategiju koja ima za cilj da doprinese boljem osposobljavanju građana za suočavanje sa izazovima sadašnjosti i budućnosti, i donosioca odlukakoji će odgovorno djelovati u stvaranju održivog svijeta.

Treba da osiguramo da Zemlja bude u dobrom stanju za sadašnje i buduće

generacije.

Smanjenjem uticaja naših ličnih aktivnosti i

uštedom energije u našim domovima, školama i na radnim

mjestima, možemo mnogo doprinijeti u spašavanju naše

planete Zemlje.

Pogledaj, evo nekoliko predloga!

Neke jednostavne stvari koje ti i tvoja porodica možete da uradite u cilju smanjenja posljedica globalnog zagrijavanja i

oštećenja ozonskog omotača: (molimo vas da o ovim aktivnostima porazgovarate sa svojim roditeljima i nađete

najbolji način kako da ih sprovedete u djelo)

Posadi drvo:Pokušaj da posadiš drvo u svojoj bašti, školi ili zajednici, makar jednom

godišnje. Ono će dok bude raslo upijati štetni ugljen-dioksid.

posjeti /www.unep.org/billiontreecampaign/ i kampanju žapca Frenka za

sadnju drveća: http://eno.joensuu.fi./campaigns/2008.htm

Reciklirajte u svojoj kući:

Zamoli roditelje da ti pomognu da kući napravite sistem

za recikliranje, tako da možete da klasifikujete otpad i

reciklirate materijale poput papira, staklenih i plastičnih

boca, limenki i organskog otpada. Time se štede

prirodni resursi.

Izbjegavaj korišćenje supstanci koje oštećuju ozonski omotačIzbjegavaj korišćenje sprejeva. Provjeri sa svojim roditeljima oznake na proizvodima koje kupujete, kako bi bili sigurni da ne sadrže supstance koje oštećuju ozonski omotač i klimu. Ako ti i tvoja škola namjeravate da kupite e da kupite onaj koji ne sadrži supstance

koje oštećuju ozonski omotač i klimu.

Koristi sijalice koje štede električnu energiju

Isključi rasvjetu kada ti nije potrebna i zamoli

roditelje da ti pomognu da zamijeniš stare

sijalice sa onima koje štede električnu energiju.

Ovom jednostavnom radnjom uštedjećete mnogo energije i

emisije cO2. Iznos na računu za potrošenu električnu energiju

biće manji. Ne zaboravi da recikliraš stare sijalice, jer neke od

njih možda sadrže živu.

Isključi klima uređaje kada

ih ne koristiš

Ovom jednostavnom radnjom

uštedjećeš mnogo električne

energije i smanjiti emisiju

ugljen-dioksida, a vaš račun

za struju biće znatno niži.

Izbjegavaj kupovanje proizvoda koji su pretjerano zapakovani i plastične kese

Kada ideš u prodavnicu, pokušaj da izbjegneš kupovinu pretjerano zapakovanih

proizvoda: Reci svojim roditeljima da kada idu u kupovinu ponesu svoje torbe

kako bi izbjegli korišćenje plastičnih kesa. Možeš da smanjiš emisiju

ugljen-dioksida ukoliko smanjiš nastajanje

ovog otpada.Troši manje tople vode

Potrebno je mnogo električne energije da bi se voda zagrijala.

Ako u kupatilu imaš postavljen tuš, potrošićeš manje tople

vode. Pranjem odjeće u hladnoj ili mlakoj, umjesto u vrućoj vodi,

uštedjećeš mnogo električne energije i gasa.

Kupujte baterije koje mogu da se pune

Baterije sadrže teške metale poput žive i

kadmijuma, koji su postali glavni izvor zagađivanja

životne sredine. Korišćenjem baterija koje se mogu puniti

više puta, doprinosiš zaštiti životne sredine i svoje

porodice. Ne zaboravi da se i te baterije, po isteku roka

trajanja, takođe mogu reciklirati.

Isključi i izvuci iz struje sve elektronske uređaje koje ne koristiš

Isključi i izvuci iz struje priključak svog televizora ili nekog drugog

električnog uređaja, kada ga ne koristiš. Ne ostavljaj ih na prigušenom

načinu rada (stanby). Uštedjećeš mnogo električne energije i smanjiti

emisiju ugljen-dioksida na godišnjem nivou.Vozi biciklPotrudi se da što više koristiš biciklo za odlazak u školu ili negdje

drugo, umjesto da se voziš automobilom. Tako ćeš vježbati i održavati svoje zdravlje.

Saznaj više o sistemu uzbune kako bi bio spreman u slučaju da dođe do prirodne nepogode u tvojoj okolini Razgovaraj sa roditeljima, nastavnicima ili sa nekim iz opštine, kako bi saznao da li postoji sistem uzbune ili praćenja nivoa rizika, i prenesi ovu informaciju ostalim stanovnicima.

Reci svijetuTi možeš biti pokretač promjena. Podijeli ovu poruku sa drugima, neka se proširi vijest! Promoviši deceniju UN o obrazovanju za održivi razvoj (UNDESD).

O! Ima toliko toga što možemo učiniti. S našim globalnim

prijateljima možemo stvoritisvijest o značaju

zaštite ozonskog omotača...

i smanjenja uticaja na klimatske

promjene. Tako ćemo ih naučiti kako da na vrlo jednostavan

način, u svakodnevnom životu, daju svoj doprinos.

Svi možemo doprinijeti zaštiti planete. Ovu poruku prenijećemo svima širom planete.Nadamo se da će nam se djeca iz svih krajeva svijeta pridružiti i

pomoći da ova porukastigne do njihovih porodica

i prijatelja.Jer kada se radi

o zaštiti naše planete Zemlje....

S Va K a a KC i J a S E R AČUN A ! ! !

RečnikAtmosfera – vazdušni ootač koji se sastoji od gasova i čestica koje okružuju zemljuUgljen- dioksid cO2 – gas koji nastaje sagorijevanjem ili truljenjem materijala koji sadrže ugljenik i disanjem.cFc – hlorofluorougljovodonici, grupa supstanci koje nastaju djelovanjem čovjeka i čije emitovanje uništava ozonski omotač. Kontrolišu se na osnovu Montrealskog protokola HFc – fluorougljovodonici su gasovi iz iste grupa kao i HcFc, bez uticaja na ozonski omotač ali sa veoma visokim uticajem na globalno zagrijavanjeKoralni greben – sistem koji čine tvrdi kosturi koralnih polipa. Kada koralni polipi izrastu u skup, nazivaju se koralna kolonija. Kada polipi uginu stvaraju se novi na vrhu praznih školjki. vremenom grupe školjki koje ostanu iza uginulih koralnih polipa i uginulih koralnih kolonija izgrade velike čvrste strukture nalik stijenama koje zovemo koralnim grebenima Fosilna goriva – gorivo sa visokim sadržajem ugljenika i vodonika koje se proizvodi od ostataka organizama sačuvanih u stijenama zemljine koreHcFc – supstance koje posjeduju znatno manji potencijal uništavanja ozonskog omotača nego cFc. Kontrolišu se na osnovu Montrealskog protokola. Iako rokovi za njihovo povlačenje iz upotrebe nastupaju znatno kasnije, neki HcFc imaju veliki uticaj na globalno zagrijavanje, npr. HcFc-22,( takođe poznat kao R-22)globalno zagrijavanje – povećenje prosječne temperature vazduha i okeana gasovi sa efektom staklene bašte – gasovi koji zagrijavaju zemlju zadržavanjem toplote u atmosferi, kao i gasovi nastali djelovanjem čovjeka. U gasove sa efektom staklene bašte spadaju ugljen-dioksid, metan, cFc i ostali.Kjoto Protokol – Međunarodni ugovor UN donijet u cilju borbe protiv globalnog zagrijavanja i klimatskih promjenaMontrealski protokol - Međunarodni ugovor UN donijet u cilju zaštite i obnove stratosferskog ozonskog omotača Ozon – kiseonik sa 3 molekula u atomu, koji se nalazi u stratosferi kao zaštitni ozonski omotač (dobri ozon) i na zemlji kao zagađivač (nalazimo ga u smogu i zovemo loš ozon)Oštećenje ozonskog omotača – uništavanje stratosferskog ozonskog omotača koje je uzrokovano ispuštanjem određenih supstanci (kao npr.cFc-a)Supstance koje oštećuju ozonski omotač – jedinjena koja dovode do oštećenja ozonskog omotača, uključujući cFc, halon, metil-bromid, itd. UV-B zraci – ultraljubičasti zraci – nevidljiva forma energije, koji su štetni za većinu živih organizama.

Pridruži se internetskoj kampanji za

preuzimanje obaveza koju vodi žabac Frenk‘’Preuzmi obaveze za

bolju životnu sredinu, uz još hiljadu mališana koji su to učinili u mojoj

internetskoj banci obaveza www.joensuu.fi/end/pledges/

bank.htm

Poziv za svu djecu!Ozi i Zoi bi željeli da znaju za sve

vaše ideje i projekte koje sprovodite u svojim domovima, školama ili društvu, a koji imajuza cilj da

pomognu u borbi protiv oštećenja ozonskog omotača i klimatskim promjenama.Molimo vas da nam

pišete i da postanete član velike Ozi Ozon

porodice.

Pošaljite nam e mail na ozzy@unep.frili pišite na

sljedeću adresu ukoliko želite da vam pošaljemo sljedeće izdanje ove slikovnice i da

saznate nove informacije o kampanji Ozi Ozona

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinuOdjeljenje za tehnologiju, industriju i ekonomiju

Tel: +33 144 37 14 50Fax: +33 144 37 14 74

Email: unep.tie@unep.frWeb: www.unep.fr

15 Rue de Milan75441 Paris cedex 15

Francuska

Umnožavanje ovog izdanja može se vršiti u edukativne i neprofitne svrhe, bez posebne dozvole od strane vlasnika autorskih prava. UNEP će veoma cijeniti dostavljanje bilo kog izdanja kome je kao izvor poslužila ova publikacija.

Ova slikovnica se ne može preprodavati i koristiti u druge komercijalne svrhe, bez prethodne pismene dozvole UNEP-a.

Upozorenje:Korišćene oznake i materijal predstavljen u ovom izdanju ne izražavaju službeni stav Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu u odnosu na pravni status neke zemlje, teritorije, grada ili područja ili njihovih vlasti, ili u odnosu na njihova granična razgraničenja. Štaviše, izneseni stavovi ne označavaju nužno odluke ili službenu politiku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, niti navođenje zaštićenih imena ili komercijalnih postupaka znači odobravanje istih.

Agencija za zaštitu životne sredineIV Proleterske br. 19, Podgorica

Tel: +382 20 615 245, 618 250, 618 225 Fax: +382 20 618 246

E-mail: epamontenegro@gmail.com

Crna GoraAgencija za zaštitu životne sredine

Ozon Unit - MontenegroAdresa: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 99Telefon: +382 020 200 200Fax: +382 020 200 202Email: office@ozoneunit.meWeb: www.ozoneunit.me

zaštitite Oz i Ja I OZ I Ć E ZAŠTITI VAS !

WWW.UNEP.ORG

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu

P.O.Box 30552 Najrobi, KenijaTel. ++ 254 0 20 762 1234Fax. ++ 254 0 20 762 3927

E mail. uneppub@unep.org

Decenija Ujedinjenih nacija o obrazovanju za održivi razvoj (UNDESD, 2005 – 2014)

generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u decembru 2002.godine Rezoluciju 57/254 o deceniji Ujedinjenih nacija o obrazovanju za održivi razvoj (2005-2014); UNEScO je određen kao vodeća agencija za promovisanje decenije Ujedinjenih nacija. Decenija ima za cilj da integriše vrijednosti svojstvene održivom razvoju u sve aspekte obrazovanja, radi podsticanja promjena u ponašanju koje će omogućiti održivije i pravednije društvo za sve.

Tokom ove decenije, obrazovanje za održivi razvoj unaprijediće pet vrsta temeljnog učenja: učenje za znanje, učenje za djelovanje, učenje samoga sebe, učenje zajedničkog življenja, učenje za sopstveni preobražaj i preobražaj društva.