ROGER L. MARTIN & SALLY OSBERG

SOCIJALNO PODUZETNITVO

AUTONOMNI CENTAR - ACTakovec, 2009.

Social Entrepreneurship: The Case for DefinitionRoger L. Martin & Sally OsbergCopyright 2007, Leland Stanford Jr. UniversitySva prava pridrana

Izdava: Autonomni centar - ACT, akovec - www.actnow.hr Za izdavaa: Teo PetrieviPrijevod: Jasmina Kartalovi, Teo Petrievi Lektura i korektura: Stjepan Mikec, Darko CiglarGrafiko oblikovanje i priprema za tisak: ACT Printlab d.o.o., akovecTisak: Printex, akovec

Ova publikacija izraena je uz financijsku pomo Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (CNF-CEE) u sklopu projekta Social entrepreneurship as a tool for financial sustainability of civil society organisations.

UVODSocijalno poduzetnitvo se danas ubrzano razvija i privlai sve veu pozornost u razliitim sektorima. Pojam socijalnog poduzetnitva se pojavljuje u medijima, svakodnevno se spominje na sveuilitima, a jednako tako esto u razliitom kontekstu prua i informacije o strategijama nekolicine istaknutih organizacija koje potiu socijalni napredak kao to su zaklade Ashoka, Schwab i Skoll. Vie je razloga zbog kojih socijalno poduzetnitvo postaje sve popularnije. Kao temeljni razlog mogli bismo spomenuti da u socijalnim poduzetnicima postoji neto to je samo po sebi zanimljivo i privlano naroito se to odnosi na prie o tome kako i zato rade to to rade. Socijalni poduzetnici, poput dobitnika Nobelove nagrade za mir 2006. godine laureata Muhammad Yunusa, zanimljivi su iz gotovo jednakih razloga zbog kojih poduzetnika Steve Jobsa (jedan od osnivaa Applea) ti razlozi ine tako neodoljivim. Ti izuzetni pojedinci unato svim preprekama uspijevaju realizirati vlastite briljantne ideje i osmisliti novi proizvod i usluge koje drastino poboljaju ivote svih nas. No interes za socijalno poduzetnitvo nadilazi sam fenomen popularnosti i fascinacije tim ljudima. Socijalno poduzetnitvo ukazuje na vanost poticanja drutvenih promjena. Upravo ta potencijalna korist, zajedno s dugotrajnom, transformacijskom dobrobiti za drutvo je ono to izdvaja djelokrug aktivnosti od njegovih sudionika/participanata. Iako su dobrobiti socijalnog poduzetnitva razumljive onima koji promoviraju i financiraju te aktivnosti, stvarna definicija onoga to socijalni poduzetnici trebaju uiniti da bi postigli znaajan povrat na uloena sredstva manje je jasna. U stvari, moemo rei da je danas definicija socijalnog poduzetnitva sve samo ne jasna. Kao rezultat toga, socijalno poduzetnitvo je postalo toliko obuhvatno, da trenutno izgleda poput ogromnog atora pod koji se guraju sve drutveno korisne aktivnosti. S nekog gledita, ta obuhvatnost moe biti i dobra: ako se zbog toga velika sredstva slijevaju u socijalni sektor, i ako mnogi projekti i programi, koji inae ne bi dobili dovoljna sredstva

za provedbu aktivnosti dobivaju dostatnu potporu samo zato to se smatraju dijelom sektora socijalnog poduzetnitva, tada moemo rei da je moda i prihvatljivo to je definicija socijalnog poduzetnitva nejasna. No istovremeno smo i vrlo suzdrani prema ovakvom tumaenju.Socijalno poduzetnitvo je privlano jer nudi mnoge mogunosti. Ukljuimo li u definiciju socijalnog poduzetnitva previe nepoduzetnikih projekata/aktivnosti, vjerojatno neemo moi u cjelosti iskoristiti mogunosti koje nam socijalno poduzetnitvo prua te e se u tom sluaju izgubiti njegova bit i ugled. Zbog te opasnosti smatramo da je potrebna jasnija definicija socijalnog poduzetnitva - definicija koja omoguuje odreivanje u kojoj mjeri nekoj aktivnosti pripada odnosno ne pripada status biti u atoru. Pri tome nam nije cilj napraviti pakosnu usporedbu doprinosa tradicionalnih socijalnih organizacija i rezultata socijalnog poduzetnitva, ve jednostavno naglasiti njihove razlike, posebnosti. Ukoliko uspijemo jasnije definirati pojam socijalnog poduzetnitva, oni koji podravaju socijalno poduzetnitvo moi e fokusirati svoje resurse na izgradnju i jaanje konkretnog i prepoznatljivog podruja poduzetnitva. Bez toga pobornici socijalnog poduzetnitva izlau se riziku da postanu lake mete skepticima, a cinicima daju dodatni razlog da ne uzimaju u obzir socijalne inicijative i one koji ih provode.

PoECi PoDuzETniTva Svaka definicija pojma socijalno poduzetnitvo mora zapoeti rijeju poduzetnitvo. Rijeju socijalno jednostavno specificiramo (poblie odreujemo) poimanje poduzetnitva. Ukoliko samom pojmu poduzetnitvo ne pridodamo jasno znaenje, tada ni specificiranjem rijeju socijalno neemo puno postii. Poduzetnitvo moemo promatrati s dva aspekta: s pozitivnog, poduzetnitvo povezuje posebne sposobnosti da se osjeti i reagira na prilike, kombinirajui razmiljanje izvan okvira s jasnom namjerom da se stvara ili svijetu daje neto novo, a negativni aspekt vezan je uz injenicu da je

poduzetnitvo ex-post pojam, jer poduzetnike aktivnosti zahtijevaju odreeno vrijeme da bi njihov stvarni utjecaj postao vidljiv. Zanimljivo je, da nekoga tko pokazuje karakteristike poduzetnika raspoznaje prilike, razmilja izvan ustaljenih okvira i odluan je a drastino je pogrijeio u svom poduhvatu to se tie ostvarivanja dobiti/koristi neemo nazvati poduzetnikom, ve emo ga/je zvati poslovnim/poslovnom gubitnikom/gubitnicom. ak je i Bob Young (jedan od osnivaa i direktor Red Hat Software) priznat kao ozbiljni poduzetnik tek nakon prvog uspjeha kojem je prethodila nekolicina neuspjenih projekata. Problem s ex-post (naknadnim) definicijama je u tome to ih potvruju naknadna dogaanja. Jednostavno je teko prihvatiti neto to nije odmah dokazivo. Poduzetnik moe tvrditi da je poduzetnik, ali bez barem jednog dokaza, samoprozvani poduzetnik e imati potekoe u uvjeravanju investitora da uloi u njegov posao. Takvi investitori, u pravilu, moraju biti voljni prihvatiti vei rizik dok procjenjuju vjerodostojnost buduih poduzetnika u koje ulau.

No prije nego pokuamo odrediti pojam socijalnog poduzetnitva, trebamo vidjeti to podrazumijevamo pod poduzetnitvom: je li to uoavanje prilika? kreativnost? ustrajnost?, kombinacije tih obiljeja? Iako su te i sline karakteristike pojedinaca dio ove prie i sigurno ukazuju na mogue perspektivne investitore, one ipak nisu najbitnije. Takvi opisi takoer karakteriziraju i investitore, umjetnike, rukovoditelje i druge. Kao i veina studenata poduzetnitva, i mi emo zapoeti francuskim ekonomistom Jean- Baptiste Sayom, koji je poetkom 19. stoljea poduzetnika opisao kao osobu koja prebacuje ekonomske resurse iz podruja niske u podruje visoke produktivnosti i vee dobiti. Samo stoljee kasnije, austrijski ekonomist Joseph Schumpeter, izgradio je svoj osnovni koncept vrijednosti stvaranja, nedvojbeno doprinosei najutjecajnijoj ideji o poduzetnitvu. Schumpeter je u poduzetniku prepoznao snagu koja je potrebna za pokretanje ekonomskog napretka, a zbog ijeg odsustva bi gospodarstva postala statina, strukturno nepokretna i podlona propadanju. U svome poznatom lanku Unternehmer, Schumpeterov poduzetniki duh prepoznaje poslovne prilike bilo da se radi o materijalima, proizvodima, uslugama ili trgovini i organizira poduhvate kojima bi se te prilike iskoristile i implementirale.

Prema Schumpeteru, uspjeno poduzetnitvo pokree lananu reakciju, ohrabrujui druge poduzetnike da ponove i promoviraju inovaciju do toke kreativnog razaranja - stanja u kojem novi poslovni poduhvat i svi uz njega vezani poduhvati uine postojee proizvodne, uslune i poslovne modele zastarjelima.2

Schumpeter vidi poduzetnika kao generatora promjena u gospodarstvu. S druge strane, Peter Drucker, ne smatra poduzetnika nuno generatorom promjena, ve ga vidi kao mudrog i predanog eksploatatora promjena. Prema Druckeru, poduzetnik uvijek trai promjenu, reagira na nju i iskoritava je kao moguu poslovnu priliku.3 Israel Kirzner je tu definiciju preuzeo i nadodao da je kljuna sposobnost poduzetnika pozornost.4 Bez obzira da li su poduzetnika odredili kao prodornog inovatora ili pozornog eksploatatora, teoretiari diljem svijeta poduzetnitvo dovode u vezu s prilikom. Smatra se da poduzetnici posjeduju iznimnu sposobnost da uoe i iskoriste nove prilike, ustrajnost i usredotoenost da te prilike realiziraju i nepokolebljivu volju da se nose sa najrazliitijim rizicima. Oslanjajui se na ove teorijske osnove, smatramo da poduzetnitvo objedinjuje kombinaciju triju bitnih faktora - kontekst u kojem je smjetena sama prilika, set osobina koje su potrebne da se identificira i realizira ta prilika, te mogunost ostvarenja konkretnih rezultata. Kako bismo istraili i objasnili nau definiciju poduzetnitva, detaljnije emo se upoznati s nekoliko suvremenih amerikih poduzetnika (ili poduzetnikih parova) kao to su Steve Jobs i Steve Wozniak iz tvrtke Apple Computer, Pierre Omidyar i Jeff Skoll iz tvrtke eBay, Ann i Mike Moore iz tvrtke Snugli i Fred Smith iz tvrtke FedEx.

PoDuzETniki konTEkSTIshodite poduzetnitva je ono to zovemo poduzetnikim kontekstom. Za Steve Jobsa i Steve Wozniaka, poduzetniki kontekst bio je raunalni sustav u kojem su korisnici bili ovisni o velikim sredinjim raunalima (serverima) kontroliranim od strane IT osoblja koje je uvalo svoje servere poput svetita. Korisnici su obavljali svoje raunalne zadatke koristei aplikacije koje je projektiralo IT osoblje, ali tek nakon ekanja u redu. Ukoliko su korisnici eljeli da njihove aplikacije rade neto van zadanih okvira, trebali su ekati do est mjeseci da bi aplikacija bila prilagoena. Iz perspektive korisnika, iskustvo je pokazalo da je takav raunalni sustav neuinkovit i nezadovoljavaju. No, budui da je jedini dostupni raunalni sustav bio upravo taj centralizirani, korisnici su podnosili

probleme, ak su i u svoje programe rada uraunavali ta zakanjenja i neuinkovitost. Sve to je rezultiralo ravnoteom, makar i nezadovoljavajuom.Strunjaci koji se bave dinamikom sustava, takvu vrstu ravnotee opisuju kao balansiranu petlju povratnih informacija, jer u njoj ne postoji tako jaka sila za koju se moe vjerovati da bi uzrokovala efekt da sustav narui svoju ravnoteu. Balansirana petlja je vidljiva kod termostata na klima ureaju: kad temperatura naraste, termostat pokree ureaj i temperatura se sniava, sve dok termostat ne iskljui ureaj.Centralizirani raunalni sustav koji su korisnici morali podnositi imao je dakle nezadovoljavajui sustav ravnotee. Izgledao je kao kad je, na primjer termostat postavljen na pet stupnjeva nie nego to je to bilo potrebno, to je uzrokovalo situaciju da je svima u prostoriji bilo hladno. Znajui da imaju stabilnu i predvidljivu temperaturu prostorije, ljudi su jednostavno bili primorani obui dodatnu vestu/pulover, iako to nisu htjeli raditi. Pierre Omidyar i Jeff Skoll prepoznali su neravnoteu u nemogunostima geografski ire organiziranog trita, kako bi se optimiziralo zadovoljstvo i kupaca i prodavaa. Prodavai u pravilu nisu znali koji kupci su najbolji za njihove proizvode, a kupci u pravilu nisu znali koji prodava je najbolji (ili postoji li uope) za proizvode/usluge koje trae. Kao rezultat, trite nije bilo optimalno ni za prodavae ni za kupce. Oni koji su prodavali rabljeni namjetaj (kuanske stvari), radili su to primjerice na dvorinim rasprodajama i time ponudili robu koja je privlaila kupce koji su fiziki bili najblii robi. No esto to nije bio optimalan broj ili tip kupaca koji bi tu robu kupili. Stoga su oni koji su eljeli kupiti odreenu vrstu robe bili prisiljeni traiti je putem oglasnika, telefonirati i telefonirati dok konano ne bi pronali tono ono to trae. No esto su bili prisiljeni zadovoljiti se robom koja je bila nie kvalitete od traene. Kupci, kao ni prodavai, nisu mogli pronai bolje rjeenje - stabilna, ali neoptimalna ravnotea je prevladala. Ann i Mike Moore dodatno su istraili ogranienja roditelja kod dranja djece u naruju. Kad su roditelji htjeli zadrati djecu u svojoj blizini dok su obavljali osnovne kuanske poslove, imali su dva rjeenja: mogli su nauiti onglirati s djetetom u jednoj ruci, a drugom rukom obavljati kuanske poslove ili su mogli staviti dijete u kolica, hodalicu ili neko drugo pomagalo kako bi zadrali dijete u blizini i imati obje ruke slobodne za

rad. Obje mogunosti su bile daleko od poeljnoga. Svi su upoznati s znaajem koristi koju ima novoroenad od zbliavanja s roditeljima koje je rezultat bliskog fizikog kontakta, ali ak i najodaniji i najbriniji roditelji ne mogu neprekidno drati svoje dijete u naruju. Budui da nisu imali drugih mogunosti, roditelji su morali nauiti prebacivati svoje dijete s ruke na ruku ili su jednostavno pokuavali obaviti sve obaveze dok je dijete spavalo. Fred Smith pak je vidio neravnoteu u uslugama dostavljanja robe na vee udaljenosti. Prije nego je nastala tvrtka FedEx, slanje paketa s jednog kraja drave na drugi je bilo sve samo ne jednostavno. Lokalna dostavna sluba pokupila bi paket i transportirala ga uobiajenom dostavljau, koji je tada taj paket zrakoplovom dostavio do udaljenog gradskog sredita, a tada je paket bio predan treoj stranki kako bi konano bio dostavljen na odredite. Taj sustav je bio logistiki kompleksan, ukljuivao je nekoliko

primopredaja i isporuka je ovisila o potrebama dostavljaa. esto bi neto polo po zlu, no nitko nije htio preuzeti krivnju i pozabaviti se rjeavanjem problema. S druge strane, korisnici su jednostavno nauili ivjeti sa sporom, nepouzdanom i nezadovoljavajuom uslugom to je bila neugodna ali stabilna situacija koju ni jedan korisnik nije mogao promijeniti.

karakTEriSTikE PoDuzETniTvaPoduzetnika privlai neravnotea. On u tome vidi priliku da ponudi novo rjeenje,

novi proizvod, nove usluge ili procese. Razlog zato poduzetnik vidi te uvjete kao priliku da stvori neto novo, dok drugi to smatraju neugodnom situacijom koju toleriraju, lei upravo u osobinama koje on ili ona posjeduju, osobinama poput inspiracije, odlunosti kreativnosti, spremnosti na akciju, hrabrosti i snage. Te su osobine bitne za uspjean proces inovacije. Poduzetnik je inspiriran, nadahnut neprihvatljivom ravnoteom. Poduzetnici mogu biti motivirani da to uine ukoliko su ba oni jedan od frustriranih korisnika ili suosjeaju s

frustriranim korisnicima. Ponekad su poduzetnici toliko zagrizli za priliku da promijene stvari samo zbog potrebe da narue status quo (stanje mirovanja). U sluaju tvrtke eBay, frustrirani korisnik je bila Omidyarova djevojka koja je sakupljala dispanzere PEZ bombona. Poduzetnik razmilja na kreativan nain i razvija novo rjeenje koje drastino mijenja postojee. Poduzetnik ne trai manje prilagodbe za ve postojei sustav, ba suprotno, pronalazi potpuno novi pristup problemu. Omidyar i Skoll nisu razvili bolji nain da promoviraju dvorine rasprodaje. Jobs i Wozniak nisu razvili alogoritme da ubrzaju uobiajen razvoj programa. Smith nije izumio novi nain na koji e prenoenje paketa izmeu dostavljaa biti uinkovitije i s manje pogreaka. Svaki od njih pronaao je potpuno novo i kreativno rjeenje trenutnih problema.

Poduzetnik poduzima prve korake ka realizaciji poslovnog poduhvata kad je inspiriran prilikom i razvije kreativno rjeenje. Umjesto da eka nekoga da intervenira ili da pokua uvjeriti nekoga da rijei problem, poduzetnik sam kree u akciju stvarajui novi proizvod ili usluge ime se izravno izlae i riziku. Jobs i Wozniak nisu radili kampanje protiv centraliziranih raunalnih sustava ili ohrabrivali korisnike da se pobune protiv IT odjela, ve su razvili osobno raunalo koje je korisnicima dalo slobodu i omoguilo rad kod kue. Mooreovi nisu izdali knjigu u kojoj se majkama savjetuje na koje naine da to vie obaveza naprave u to kraem vremenu ili s djecom na rukama, ve su izumili Snugli djeju nosilicu (tzv. klokanicu) koja je roditeljima oslobodila obje ruke

za obavljanje poslova. Naravno, poduzetnici moraju utjecati na druge: u prvom redu investitore, makar to bili prijatelji i lanovi obitelji, zatim na lanove tima i zaposlenike kako bi prihvatili novi posao i bili produktivni i na kraju na kupce da kupe njihove ideje i inovacije, to jest njihov novi proizvod, uslugu. Poduzetnici kroz proces inoviranja iskazuju iznimnu hrabrost, nose ogroman teret rizika i neprestano se suoavaju sa strahom. To podrazumijeva da poduzetnici esto rade stvari za koje drugi misle da su nerazumne ili ak neizvedive. Primjerice, Smith je morao uvjeriti sebe i ostatak svijeta da ima smisla nabaviti flotu zrakoplova, izgraditi ogromnu zranu luku i centar za sortiranje pote u Memphisu, kako bi omoguili dostavu paketa ve sljedei dan, bez da se predaje nekom drugom dostavljau. On je to uinio u vrijeme kada su svi njegovi konkurenti imali nekolicinu kamiona za lokalnu distribuciju i sigurno nisu upravljali zranim lukama i nisu posjedovali flotu zrakoplova. U konanici, poduzetnici posjeduju hrabrost koja ih navodi da kreativno rjeenje bude plasirano i prihvaeno na tritu. Nijedan poduzetniki pothvat ne ostvaruje se bez zastoja ili neoekivanih preokreta, a poduzetnik mora biti sposoban da na kreativan nain zaobie sve prepreke i u svoju korist rijeiizazove koji se pojave. Na primjer, Smith je trebao smisliti nain kako da uvjeri investitore da e s vremenom FedEx opravdati sva velika ulaganja u infrastrukturu - kamione, avione, zrane luke i IT sustav. FedEx je trebao preivjeti velike gubitke od stotine milijuna dolara prije nego je postigao pozitivnu bilancu, ali bez ustrajnog poduzetnika kao to je Smith, tvrtka bi odavno bila likvidirana.

PoDuzETniki rEzulTaTito se dogaa kad poduzetnik uspjeno koristi svoje osobine u svladavanju neprihvaljive ravnotee? Poduzetnik stvara novu prihvatljiviju/prihvatljivu ravnoteu - onu koja osigurava znaajno veu razinu zadovoljstva za sudionike nekog sustava. Elaboriramo li Jean-Baptiste Saya, poduzetnik upravlja trajnom promjenom iz nisko kvalificirane

ravnotee u visoko kvalificiranu. Nova ravnotea je trajna: prvo preivi, a onda se stabilizira, iako neki aspekti prvotne ravnotee mogu i dalje postojati (npr. skupocjeni i neuinkoviti sustavi dostave, dvorine rasprodaje i sl.). Preivljavanje i uspjeh ravnotee see daleko iznad poduzetnika i originalnih poduzetnikih poduhvata. Ravnotea se stabilizira i osigurava postojanost kroz prihvaanje na globalnom tritu, kroz karakteristine razine imitacije i kroz proces stvaranja stabilnog sustava okolo i unutar ravnotee. Kada su Jobs i Wozniak izumili osobno raunalo, nisu jednostavno smanjili ovisnost korisnika o velikom sredinjem raunalu, ve su je unitili prebacivi kontrolu iz staklenika u njihovim organizacijama na radnu povrinu (desktop) u domove samih korisnika. Kad su korisnici vidjeli kako se pred njihovim oima stvara nova ravnotea, odmah su prihvatili Apple, ali ne samo Apple ve i mnoge druge konkuretne koji su se pojavili. U relativno kratkom vremenu, utemeljitelji novih IT tvrtki stvorili su stabilni novi raunalni sustav s mnogobrojnim dobavljaima raunalne opreme i softvera, distribucijskim kanalima i ovlatenim prodavaima, kompjuterskim asopisima, sajmovima itd. Zbog tog novog stabilnog sustava, tvrtka Apple je mogla postojati na tritu nekoliko godina bez da se narui stabilnost. Nova ravnotea, drugim rijeima, nije ovisila o stvaranju novog pothvata tvrtke Apple, ve je ovisila o prisvajanju i replikaciji modela, te razvoju drugih slinih poduzea. U sluaju Omidyara i Skolla, pokretanje tvrtke eBay osiguralo je bolji nain povezivanja kupaca i prodavaa, ujedno stvarajui vii nivo ravnotee. Novi naini poslovanja i novi poslovi omoguili su nastanak novog snanog okruenja koje se jednostavno nije moglo unititi. Slino tome, Smith je stvorio novi svijet dostave paketa, podigao standarde, promijenio poslovnu praksu, potaknuo razvoj konkurencije, pa ak i stvorio novi glagol to FedEx. U svakom od ovih primjera, razlike u kvaliteti stare i nove ravnotee su bile ogromne. Nova ravnotea ubrzo je postala samoodriva a inicijalni poduhvati poduzetnika utjecali su na razvoj brojnih imitatora. Svi ti rezultati zajedno osigurali su da oni koji su se njima posluili postignu neku viu poziciju.

Skok na SoCijalno PoDuzETniTvoUkoliko smo do sada navodili karakteristike kljune za poduzetnitvo, to onda zapravo razlikuje socijalno poduzetnitvo od profitnog poduzetnitva? Smatramo da da je najkorisniji i najbolji nain definiranja socijalnog poduzetnitva upravo taj, da se napravi usporedba sa profitnim poduzetnitvom, gdje socijalno poduzetnitvo sadri iste tri temeljne karakteristike. Sve drugo moe samo zbuniti pojedinca. Da bi lake razumjeli to razlikuje ta dva tipa poduzetnika, vano je razbiti ideju da je glavna razlika samo u motivaciji poduzetnika da profitne poduzetnike pokree novac, a socijalne poduzetnike altruizam. No istina nije tako jednostavna i oigledna - poduzetnike rijetko pokree uvjerenost u financijsku dobit, jer su izgledi za ostvarivanje te dobiti vie nego slabi i definitivno protiv njih. Umjesto toga, prepoznajemo da su obje vrste poduzetnika jako motivirane prilikom koju vide, zbog toga to slijede viziju bez obzira na sve prepreke. Na kraju, tu je i znaajna osobnanagrada zbog ostvarenja vlastitih ideja. Bez obzira, jesu li usredotoeni na ire, profitno ili neprofitno trite, veini poduzetnika nikad se ne vrati vrijeme, trud, rizik i kapital koji su uloili u svoj poduhvat. Vjerujemo kako bitna razlika izmeu profitnog poduzetnika i socijalnog poduzetnika lei u vrijednosti samog poduhvata. Za profitne poduzetnike, vrijednost poduhvata jest u oekivanju da slui tritu koje si moe priutiti taj novi proizvod ili uslugu, te je proizvod dizajniran/projektiran tako da ostvari dobit. Od samog poetka, poduzetnik i njegovi/njezini investitori oekuju da e ostvariti financijsku korist. Dobit je izuzetno vaan preduvjet za odrivost bilo kojeg poduhvata i ujedno je znaajna u postizanju krajnjeg cilja osvajanju trita i uspostavljanju nove ravnotee. Socijalni poduzetnik, s druge strane, ne oekuje i ne stvara odrivu financijsku dobit za sebe i svoje investitore koji su najee filantropske i vladine organizacije. Ba suprotno, socijalni poduzetnik stremi visokim vrijednostima transformacijskih dobrobiti koje se pojavljuju, a zatim odraavaju u znaajnom dijelu zajednice ili drutva u cjelini.

Za razliku od profitnog poduzetnikog poduhvata koji pretpostavlja da trite moe platiti za inovaciju, pa ak i da osigura financijsku korist za investitore, socijalni poduzetniki poduhvat usmjeren je na zanemareno ili ugroeno stanovnitvo kojema nedostaju financijska sredstva ili politika mo da ostvare promjene u vlastitu korist. To ne znai da e socijalni poduzetnik izbjegavati profitne poduhvate. Poduhvati realizirani od strane socijalnog poduzetnika

mogu ostvarivati prihode bilo kroz neprofitno ili profitno poduzee. Ono to razlikuje socijalno poduzetnitvo od profitnog poduzetnitva je prvenstveno drutvena dobrobit, ili kako je Greg Dees, profesor sa sveuilita Duke, okarakterizirao to u svom istraivakom radu, tenja za utjecajem u skladu sa misijom.5

Socijalno poduzetnitvo karakteriziraju tri komponente:identificiranje stabilne ali inherentne i nepravedne neravnotee koja uzrokuje 1. iskljuivanje, marginalizaciju ili patnju dijela stanovnitva kojem nedostaju financijska sredstva ili politika mo da ostvare bilo kakve korisne promjene za sebe,

prepoznavanje prilike u toj nepravednoj neravnotei, razvijanje socijalno 2. korisnih poduzetnikih poduhvata, koritenje inspiracije, kreativnosti, spremnosti na akciju, hrabrosti i snage za dobrobit, i na taj nain izazivanje stabilne dravne hegemonije,stvaranje nove, stabilne ravnotee koja oslobaa zarobljeni potencijal ili 3. ublauje patnju ciljane skupine, kroz imitiranje i kreiranje stabilnog sustava koji okruuje ravnotea osiguravajui time bolju budunost za ciljanu skupinu, ali i drutvo u cjelini.

Muhammad Yunus, utemeljitelj banke Grameen i otac mikrokreditiranja, predstavlja klasini primjer socijalnog poduzetnitva. On je primijetio stabilnu neprihvatljivu ravnoteu u slabim mogunostima kreditiranja Bangladeana. Kako nisu bili u mogunosti da dignu kredit u banci, jednostavno su bili prisiljeni posuivati novac od lokalnih kamatara. No, najee su ipak zavrili prosjaei na ulici. To je bila stabilna ravnotea najnesretnije vrste, koja je ovjekovjeila i pogorala bangladeko endemsko siromatvo i bijedu koja se iz njega raala. Yunus se suprotstavio sustavu, dokazujui kako su siromani izuzetno kreditno sposobni tako to je posudio slavnih 27 dolara iz svog depa etrdeset dvjema enama iz sela Jobra. ene su vratile sav dug. Yunus je otkrio da su ak i s jako malim kapitalom ene uspjeno investirale u svoje kapacitete kako bi ostvarile prihode. U Bangladeu, ene su mogle, primjerice, kupivi ivau mainu zaraditi dovoljno novaca da vrate kredit, kupe hranu, koluju djecu i uzdignu sebe iz bijede siromatva. Grameen banka poslovala je od naplate kamata na izdane kredite, a kapital je ponovno investirala u druge ene kojima je trebala pomo. Yunus je unio u svoj poduhvat inspiraciju, kreativnost, spremnost na akciju, hrabrost i snagu, dokazao odrivost tog poduhvata i kroz dva desetljea proirio globalnu mreu organizacija koje su replicirale ili prilagodile njegov model u drugim zemljama i kulturama. Time je uvrstio mikrokreditiranje kao gospodarsku granu. Svjetski poznati glumac, redatelj i producent Robert Redfrod pokreta je manje poznatog ali takoer vrlo korisnog primjera socijalnog poduzetnitva. Poetkom 80-ih,

Redford je nakratko odustao od svoje uspjene filmske karijere kako bi oslobodio prostor za nove umjetnike u filmskoj industriji. Prepoznao je inherentno opresivnu ali stabilnu ravnoteu u nainu poslovanja holivudske industrije, iji su poslovi bili voeni iskljuivo financijskom dobiti, produkcijom jeftinih, esto i nasilnih filmskih uspjenica. Takav je nain upravljanja postao sve vie i vie centraliziran u smislu kontroliranja naina na koji e filmovi biti financirani, producirani i distribuirani. U isto vrijeme, primijetio je kako su napredovale nove tehnologije

zapoela je proizvodnja nezgrapnih i jeftinijih video zapisa, te opreme za digitalnu montau to je omoguilo filmskim redateljima/producentima vie kontrole nad svojim radom. Uvidjevi to, Redford je iskoristio priliku kako bi odgojio novu generaciju umjetnika. Prvo je osnovao Sundance institut kako bi novac izbacio iz poslovanja i osigurao mladim filmskim producentima prostor i potporu potrebnu za razvijanje njihovih ideja. Zatim je pokrenuo Sundance filmski festival na kojem su se prikazivali radovi nezavisnih filmskih producenata. Od samog poetka, Redford je vrijednost poduhvata usmjeravao na povezivanje nezavisnih filmskih producenata iji talent nije bio prepoznat ni iskoriten od strane zahtjevnih studija Hollywooda. Strukturirao je Sundance institut kao neprofitnu korporaciju, u koju je ukljuio svoju mreu poznanika redatelja, glumaca, scenarista i drugih, da kroz volonterski rad prenose svoje iskustvo, da budu mentori novim i neiskusnim filmskim producentima. Mnogo je ulagao u Sundance filmski festival kako bi privukao iru publiku. Dvadeset i pet godina kasnije, Sundance festival je postao ulaznica u nezavisni filmski pokret, koji danas omoguuje nezavisnim filmskim producentima da rade svoje filmove i distribuiraju ih, te da gledatelji imaju pristup cijelom spektru mogunosti od provokativnih i ozbiljnih dokumentaraca do otrih internacionalnih filmova i razigrane animacije. Nova ravnotea koja je desetljee ranije djelovala krhko, danas je vrsto utemeljena. Victoria Hale je primjer socijalne poduzetnice iji je poduhvat jo uvijek u ranoj fazi i za koju se nai kriteriji primjenjuju ex ante (prije samih konanih rezultata). Hale je farmaceutkinja koja je bila izuzetno frustrirana zbog dominacije korporacija u njenoj industriju. Iako su velike farmaceutske kompanije imale patente za lijekove koji su lijeili veliki broj zaraznih bolesti, lijekovi su ostali nerazvijeni zbog jednostavnog razloga siromana populacija kojoj su ti lijekovi bili najpotrebniji nije si ih mogla priutiti. Potaknuta nunou da ostvaruje financijsku dobit za svoje dioniare, farmaceutska industrija se fokusirala na proizvodnju i trgovanje lijekovima za bolesti bogatih, veinom razvijenih zemalja, koje su ih mogle platiti.

Hale je postala odluna u namjeri da izazove tu stabilnu ravnoteu, koju je ona vidjela kao nepravedno i netolerantno stanje. Osnovala je Institute for OneWorld Health, prvu neprofitnu farmaceutsku tvrtku ija je misija osigurati lijekove za suzbijanje zaraznih bolesti onima kojima su potrebni, bez obzira na njihove financijske mogunosti. Danas, Halein pothvat je prerastao fazu dokazivanja koncepta. Izumili su, testirali i dobili odobrenje indijske vlade za njihov prvi lijek, paromomycin, lijek koji uinkovito lijei bolest visceral leishmaniasis koja ubija vie od 200 000 ljudi godinje. Iako je jo rano za rei hoe li Hale uspjeti stvoriti novu ravnoteu koja osigurava ravnopravniji tretman u lijeenju bolesti siromanih, sa sigurnou moemo rei da zadovoljava kriterije socijalnog poduzetnika. Hale je, kao prvo, prepoznala stabilnu

ali nepravednu ravnoteu u farmaceutskoj industriji, a zatim je iskoristila priliku da intervenira primjenjujui svoju inspiraciju, kreativnost, spremnost na akciju i hrabrost u pokretanju novog poduhvata kako bi osigurala mogunosti za ugroenu populaciju. Na kraju, pokazala je snagu potencijala svog modela poslovanja, koji se za sada doima izrazito uspjenim.Vrijeme e pokazati hoe li Haleina inovacija inspirirati druge da iskoriste njen model i hoe li Institute for OneWorld Health postii razinu potrebnu da se napravi stalni pomak ravnotee. Pogledamo li desetljee unaprijed, njezini investitori jedan od investitora je i zaklada Skoll mogu zamisliti dan kada e njezin institut stvoriti novu farmaceutsku paradigmu, onu s istim trajnim socijalnim dobrobitima koje se sad ve oituju u utemeljenim mikrokreditima i nezavisnoj filmskoj industriji.

GRANICE SOCIJALNOG PODUZETNITVAU definiranju socijalnog poduzetnitva takoer je bitno postaviti granice i pruiti primjere aktivnosti koje su moda vrlo pohvalne ali ne odgovaraju naoj definiciji. Zanemarujui granice socijalno poduzetnitvo postalo bi izuzetno irok pojam - u osnovi bi se izgubio smisao. Postoje dvije osnovne forme drutveno korisnih aktivnosti koje smatramo da treba razlikovati od socijalnog poduzetnitva. Prvi tip drutvenog poduhvata je pruanje socijalnih usluga. U tom sluaju, hrabri i ustrajni pojedinac prepoznaje nepovoljnu stabilnu ravnoteu na primjer afriku siroad oboljelu od AIDS-a i utemeljuje program kako bi rijeio problem primjerice kole u kojima bi se osigurala osnovna zdravstvena zatita i edukacija djece. Nova kola bi zasigurno pomogla djeci da izau iz siromatva te tako promijene svoj ivot. No, osim ako kola nije usmjerena ka postizanju viih ciljeva ili je toliko uvjerljiva da pridobije horde imitatora i replikatora modela, malo je vjerojatno da e taj poduhvat doprinijeti uspostavi nove, pravednije ravnotee. ,

Takvi primjeri socijalnih i uslunih poduhvata nikad ne uspiju izai van zadanih okvira: njihov utjecaj ostaje ograniavajui, podruje djelovanja ostaje ogranieno na lokalno stanovnitvo, te odreeno resursima koje su u stanju privui. Ti poduhvati su sami po sebi ranjivi, to moe dovesti do ometanja pruanja ili gubitka usluga za populaciju kojoj su namijenjeni. U svijetu postoje milijuni takvih organizacija koje imaju dobre namjere i svrhu ali se ne smiju poistovjetiti sa socijalnim poduzetnitvom. Spomenuti projekt kole za siroad oboljelu od AIDS-a mogue je preformulirati u socijalno poduzetnitvo. Za to su potrebni planovi po kojima bi se kole razvile u cijelu mreu kola i osigurale temelje za podrku tim novim kolama. Rezultat bi bila stabilna nova ravnotea ak i u sluaju da se neka od kola zatvori, poto bi ostao snaan sistem putem kojeg bi siroad oboljela od AIDS-a redovno primala edukaciju. Glavna razlika izmeu ova dva poduhvata jedan je socijalno poduzetnitvo a drugi pruanje drutveno korisnih usluga nije u poetnom poduzetnikom kontekstu ili osobinama osnivaa, ve u rezultatima. Zamislite da je Andrew Carnegie (kotski poduzetnik i filantropist) izgradio samo jednu knjinicu umjesto cijelog sustava javnih knjinica koje danas koriste milijuni Amerikanaca, Britanaca, Iraca, Kanaana. Od Carnegieove jedne knjinice lokalna bi zajednica zasigurno imala koristi. Ali njegova vizija je bila stvaranje sustava knjinica koji e biti stabilno uravnoteen kroz osiguravanje informacija i znanja svim stanovnicima. Time je obiljeen kao socijalni poduzetnik.Druga karakteristika socijalnih poduhvata je socijalni aktivizam. U ovom sluaju, motiv za pokretanje aktivnosti je isti nepovoljna ali stabilna ravnotea. Neke od karakteristika pokretaa poduhvata su jednake npr. inspiracija, kreativnost i snaga. Ono to je razliito je upravo prirodna orijentacija pokretaa poduhvata. Umjesto poduzimanja izravne akcije, kao to bi to uinio socijalni poduzetnik, drutveni aktivist pokuava napraviti promjenu putem neizravne akcije, utjeui na druge aktere vladu, organizacije civilnog drutva, radnike itd. - da oni sami krenu u akciju. Drutveni aktivist moe ali i ne mora stvoriti poduhvat ili organizaciju koja e uzrokovati promjenu koju trai. Uspjeni aktivizam moe dovesti do odrivog napretka u postojeem sustavu i ak rezultirali novom ravnoteom, ali priroda strategije same akcije razliita je jer stavlja naglasak na utjecaj neke akcije a ne na samu provedbu akcije.

Zato ne bismo te ljude nazvali socijalnim poduzetnicima? Sigurno ne bi bilo neumjesno. No ti ljudi ve godinama nose ime i tradiciju: tradicija Martina Luthera Kinga, Mahatma Gandhija i Vaclava Havela. Oni su drutevni aktivisti. Kad bismo im dodijeli potpuno novi naziv npr. socijalni poduzetnici zbunili bismo javnost, koja ve zna to su drutveni aktivisti, a to ne bi imalo koristi ni za drutvene aktiviste ni za socijalne poduzetnike.

SJENE SIVE BOJENakon to smo definirali socijalno poduzetnitvo i napravili razliku izmeu socijalnih usluga i drutvenog aktivizma, primjetno je da u praksi, mnogi drutveni akteri preslaguju strategije povezane s tim oblicima ili stvaraju hibridne modele. Tri definicije opisanih vrsta drutveno korisnih aktivnosti se mogu vidjeti u njihovim istim oblicima na dijagramu. Socijalni poduzetnik kree u akciju i stvara novu i stabilnu ravnoteu; drutveni aktivista utjee na druge da stvore novu i stabilnu ravnoteu; pruatelji socijalnih usluga poduzimaju akcije kako bi poboljali uinke postojee ravnotee. Bitno je razlikovati ta tri tipa socijalnih poduhvata, jer u stvarnom ivotu vie je hibridnih modela nego pravih primjera tih istih oblika. Primjerice Yunus je koristio drutveni aktivizam da ubrza i pojaa utjecaj Grameen banke koja je klasini primjer socijalnog poduzetnitva. Koristei sekvencijalni hibrid socijalno poduzetnitvo nastalo iz drutvenog aktivizma Yunus je mikokredite pretvorio u globalnu silu koja pokree promjene. Mnoge su organizacije hibridi koje istovremeno koriste socijalno poduzetnitvo i drutveni aktivizam. Primjeri toga su organizacije koje se bave standardizacijom procesa i certificiranjem. Iako aktivnosti tih organizacija same po sebi ne stvaraju drutvene promjene oni koji se ohrabre ili su prisiljeni pridravati se standarda poduzimaju aktivnosti koje proizvode stvarne drutvene promjene organizacije mogu djelovati kao

socijalna poduzea kreirajui neodoljive pristupe procesima standardizacije i prodajui standarde regulatorima i sudionicima trita. Fair-trade marketing i certificiranje proizvoda je dobro poznat primjer toga - organizacije poput Cafedirect u Velikoj Britaniji i TransFair USA iz SAD-a kreiraju rastuu niu trita za kavu i sline artikle, koji se prodaju po premijskoj cijeni koja garantira pravednu naknadu za male proizvoae. Kailash Satyarthina kampanja RugMark upeatljiv je primjer hibridnog modela.

Prepoznavi inherentna ogranienja svog rada u spaavanju djece koja rade kao robovi u indijskoj industriji tepiha, Satyarthi se usmjerio na industriju tkanja tepiha. Stvorivi program certifikacije za RugMark i pomou kampanje odnosa s javnou usmjerene na edukaciju kupaca koji svojom kupnjom nenamjerno podravaju nepravednu ravnoteu, Satyarthy je iskoristio svoju uinkovitost kao pruatelj usluga prihvativi indirektnu strategiju aktiviste. Tako tepih s RugMark certifikatom dokazuje kupcima da je napravljen bez iskoritavanja djece i pri normalnim uvjetima rada. Educirajui dovoljno veliki broj kupaca, uspio je zadati udarac cijeloj dotadanjoj industriji tkanja tepiha. Satyarthiovo stvaranje RugMark certifikacije nalazi se na sjecitu poduzetnitva i aktivizma: sam po sebi, RugMark certifikat predstavlja kreativno rjeenje i iziskuje direktnu akciju, ali je ujedno i alat za edukaciju i utjecaj na druge, s glavnim ciljem uspostavljanja i osiguravanja nove i daleko zadovoljavajue trino-proizvodne ravnotee. Pruanje socijalnih usluga u kombinaciji s drutvenim aktivizmom na taktikoj razini, moe proizvesti jednak rezultat kakav se postie socijalnim poduzetnitvom. Uzmimo, primjerice, pruatelja socijalnih usluga koji vodi jednu kolu za ugroenu skupinu stanovnitva koja pokazuje odline rezultate za tu malu grupu polaznika. Ukoliko organizacija koristi te rezultate za stvaranje drutvenog aktivistikog pokreta koji se bori da sline programe prihvate vlade diljem svijeta, tada pruatelj socijalnih usluga moe u konanici proizvesti promjenu ravnotee koja e imati isti efekt kao i ona socijalnog poduzetnika. Bill Stricklandova tvrtka Manchester Bidwell Corporation, poznata po edukaciji za geto umjetnosti (kultura siromanije populacije nekog veeg grada) i treninzima za zapoljavanje, pokrenula je Nacionalni centar za umjetnost i tehnologiju, kako bi unaprijedili replikaciju njegovog modela iz Pittsburgha na druge gradove. Strickland provodi kampanju zagovaranja usmjerenu na iskoritavanje federalne podrke kako bi proirio svoj model. Do sada su pokrenuta 4 nova centra na podruju SAD-a, a nekoliko njih je u pripremi. Putem odrivog sustava centara u gradovima diljem SAD-a, Strickland e najvjerojatnije uspjeti osigurati novu ravnoteu. Zbog takve kampanje zaklada Skoll i drugi investiraju u Strickladove napore.

Zato se zamarati tim razlikama izmeu jednostavnih i hibridnih modela? Zato jer smo uz takvu definiciju bolje pripremljeni za procjenu karakteristinih tipova socijalnih aktivnosti. Razumijevanje naina i sredstva kojima nastojimo proizvoditi drutvenu dobrobit i sama priroda drutvene dobrobiti koju ciljamo omoguuje podupirateljima meu kojima je i zaklada Skoll da predvide odrivost i razmjere tih dobrobiti, da upozore kako e se organizacija s vremenom moda trebati prilagoditi i da naprave projekciju potencijala poduzetnikih rezultata.

ZATO BRINUTI?Nakon dueg perioda zanemarivanja od strane ekonomista iji su interesi bili usmjereni prema trinim, cjenovno reguliranim modelima koji podnose vie podatkovnu interpretaciju, poduzetnitvo je posljednjih godina doivjelo renesansu interesa. Na temeljima koje su izgradili Schumpeter, Wililam Baumol i pregrt drugih znanstvenika nastojali su vratiti poduzetnika na zaslueno mjesto u teoriji proizvodnje i distribucije, ukazujui u tom procesu na prvobitnu ulogu poduzetnitva.6 Prema Carlu Schrammu, glavnom direktoru Zaklade Ewing Marion Kauffman, poduzetnici su unato mogunosti da budu predvidivi ili izbaeni iz nae ekonomske drame7 neophodni sastojak slobodnog gospodarskog sistema i potpuno neizostavni u trinom gospodarstvu. Zabrinuti smo da e ozbiljni teoretiari takoer zanemariti socijalno poduzetnitvo i bojimo se da neprikladno koritenje termina moe umanjiti njegov znaaj i potencijalnu vanost onima koji ele razumjeti kako se drutva mijenjaju i napreduju. Smatramo da je socijalno poduzetnitvo neophodno za napredak drutva ali ujedno i razvoj gospodarstva te da zasluuje veu, ozbiljniju pozornost od one koju je do sad imalo. Jasno je da postoji jo mnogo toga to treba nauiti i razumjeti vezano uz socijalno poduzetnitvo, ukljuujui i pitanje zato se neke studije ne shvaaju ozbiljno. Nae je miljenje da e jasna definicija socijalnog poduzetnitva doprinijeti razvoju tog

podruja. Socijalne poduzetnike treba razumjeti kao osobe koje se suprotstavljaju nepovoljnoj, ali stabilnoj ravnotei koja uzrokuje zanemarivanje, marginalizaciju ili patnju dijela ovjeanstva; kao osobe koje doprinose promjenama svojom inspiracijom, spremnou za akcijom, kreativnou, hrabrou i snagom; kao osobe koje ciljano utjeu na stvaranje nove stabilne ravnotee koja osigurava trajnu dobrobit za ciljanu skupinu i drutvo u cjelini. Ova definicija pomae u razlikovanju socijalnog poduzetnitva od pruatelja socijalnih usluga i drutvenog aktivizma. To to e pruatelji socijalnih usluga, drutveni aktivisti i socijalni poduzetnici esto primjenjivati sline strategije i razvijati hibridne modele je, prema naem miljenju, manje konfuzno nego neprikladno koritenje ovih termina. Nadamo se kako e naa kategorizacija pomoi razjanjavanju osobite vrijednosti kojom svaki pristup pridonosi drutvu i dovesti do boljeg razumijevanja i bolje informiranosti kod donoenja odluka meu onima koji su posveeni poticanju pozitivnih drutvenih promjena.

1Jean-Baptiste Say, citiran u J. Gregory Dees, The Meaning of Social Entrepreneurship, May 30, 2001., http://www.caseatduke.org/documents/dees_sedef.pdf2Joseph A. Schumpeter, Capitalism, Socialism, and Democracy (New York: Harper, 1975): 82-85.3Peter F. Drucker, Innovation & Entrepreneurship (New York: Harper Business, 1995): 28.4Israel Kirzner, citiran u William J. Baumol, Return of the Invisible Men: The Microeconomic Value Theory of Inventors and Entrepreneurs, http://www.aeaweb.org/annual_mtg_papers/2006/0107_1015_0301.pdf5Dees, 2. 6Baumol, 1.7Carl J. Schramm, Entrepreneurial Capitalism and the End of Bureaucracy: Reforming the Mutual Dialog of Risk Aversion, 2., http://www.aeaweb.org/annual_mtg_papers/2006/0107_1015_0304.pdf