broj 04-2012

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

D i a b e t e ss l a t k i ž i v o tČasopis za zdrav život Broj 4 - srpanj 2012.

besp

latn

i

prim

jera

k

Intervju s prof. dr. sc. Rajkom Ostojićem, ministrom zdravlja RH:Hrvatska medicina je izvrsna, liječnici i sestre su vrhunski...

Stopalo od sedam milja

Tema broja:Prevencija

godišnji sponzori HSDU-a

Djeca i mladi40 HbA1c – Pokazatelj regulacije šećernebolesti

Cilj nam je postići optimalnu regulaciju šećerne bolesti kako bismo izbjegli komplikacije. Glikirani hemoglobin nam omogućava bolji uvid u kontrolu ŠUK-a

Internet i nove tehnologije42 Mobilnaaplikacijazadijabetičare

Nove tehnologije i uređaji nalaze primjenu i za naše svakodnevne probleme koji prate dijabetes – prehrana je jedan od njih

Također u ovom broju:

4 Uvodnik

6 Događanja i akcije

12 Intervju

16 Tema broja

19 Medicina

23 Prehrana

27 Recepti

32 Gastro putovanja

35 Moja priča

36 Tjelovježba

38 Djeca i mladi

42 Internet i nove tehnologije

44 Iz udruga HSDU-a

48 Recenzija

51 Nagradna križaljka

Diabetes/Slatki životISSN 1333-8404Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,broj 4/2012., godina izlaženja XX.Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,e-mail: [email protected]: http://www.diabetes.hr

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije.Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 2360000-1101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na [email protected]

Za izdavača:Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a

Uredništvo:Glavna urednica:dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.Medicinska urednica:Ana Jakir, dr.med.Prevencija:prim. Ana Švast-Singer, dr.med.Edukacija:mr.sc. Manja Prašek, dr.med.Prehrana:Snježana Gaćina, dipl.ms.Tjelesne aktivnosti:Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinjaDjeca i mladi:mr.sc. Marina Grubić, psihologinjaGrafičko oblikovanje i priprema:Tatjana DinterLektura/Redaktura:Tonči BonaćiAdministracija:Sandra Kerim, Štefica DolčićTisak:Tiskara VjesnikTiskano: srpanj 2012., u 30 000 primjeraka

Urednički savjet:Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život.

3Diabeteswww.diabetes.hr

Impressum / Sadržajbr. 4/2012

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Bolje prevenirati nego liječiti!

38

S a d r ž a j :

Događanja i akcije6 Tvojekile,anašalova?Manemoj!

Debljinu treba spriječiti i liječiti, dakle na vrijeme prepoznati rizike po zdravlje koji dolaze s debljinom.

Tema broja16 Sekundarnaprevencija kroničnihnezaraznihbolesti- uštedauzdravstvenombudžetu

Optimalan pristup financiranju u zdravstvu je ulaganje u prevenciju, najprije u primarnu, a kad se bolest pojavi značajne se uštede postižu sekundarnom prevencijom.

Obavijest o prestanku opskrbe tržišta Republike Hrvatske lijekovima Actrapid® Penfill® i Insulatard® Penfill®

Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. obavještava Vas kako prestankom opskrbe od studenog 2012. ovi humani inzulinski pripravci neće više biti dostupni u Republici Hrvatskoj:

Actrapid® Penfill® Insulatard® Penfill®

Obavještavamo Vas usto i da od studenog 2012. ove igle za davanje inzulina neće više biti dostupne u Republici Hrvatskoj:

NovoFine® 28G x 12 mm

Zbog toga Vas molimo da se na vrijeme javite svom liječniku koji će Vam odrediti primjerenu terapiju.

Svi drugi inzulini proizvođača Novo Nordisk ostaju u Republici Hrvatskoj dostupni kao i do sada.

Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.

Actrapid®, Insulatard®, Penfill® i NovoFine®, zaštićena su imena tvrtke Novo Nordisk A/S.

www.dijabetes.com.hrwww.novonordisk.hr0800 66 66 00

Pomogli smo ministru

Oprevenciji pišemo i kad to nije tema broja – to je neizbježna tema kad god se želi

nekome uputiti preporuke kako spriječiti bolest i sačuvati zdravlje. To su u prvom

redu kronični bolesnici kao što su osobe sa šećernom bolešću ili oni s problemima

krvožilnog sustava. Zdravstvenim sustavom je propisano za svaku od razina zdravstvene skrbi

kakve oblike prevencije treba provoditi, ali se zna da i sami pacijenti moraju brinuti o svom

zdravlju i prema potrebi mijenjati način života u čemu svojim aktivnostima i zdravstvenim pro-

svje ćivanjem pomažu i naše udruge.

Od nedavno se od civilnih udruga očekuje pomoć i za uvođenje reda u zdravstvenom sustavu, uz ostalo oko lista čekanja. Pedesetak

udruga iz područja zdravstva polovicom svibnja odazvalo se pozivu iz Ministarstva zdravlja da na tematskoj konferenciji saznaju podatke

iz analize koja je provedena za potrebe Ministarstva zdravlja, a koja je pokazala da je veliki broj pacijenata prijavljen za dijagnostiku

ili terapiju na više mjesta. Zabrinjavajuće je da se rezervirani termin ne otkaže ako su pregled već negdje obavili. Tako skupi uređaji i

zdravstveni djelatnici imaju „prazni hod“, a istovremeno drugi pacijenti čekaju slobodan termin. Za pomoć zbog tako neodgovornog

ponašanja pacijenata ponudili smo ministru pomoć civilnih udruga. Kakve nam još poruke oko unapređenja zdravstvenog sustava šalje

prof. Rajko Ostojić, u prvom redu kakav napredak možemo očekivati u informatizaciji zdravstva, moći ćemo pročitati u intervjuu koji

objavljujemo nakon višekratnog odgađanja.

O prevenciji i redovitom nadzoru treba brinuti i da bismo izbjegli komplikacije sa stopalima i potkoljenici, a to je sigurno posebno bitno

za ljetne dane kad smo često bosi i nezaštićenih stopala.

I ovom prigodom želim vam dobar odmor pri čemu ne zaboravite uvažavati sve preporuke medicinskog osoblja kako se prilagoditi ljet-

nim vrućinama i o čemu voditi računa na putovanju.

Srdačno vaša,

Mensura (Seka) Dražić

4

Riječ urednice / Poruka predsjednika

Diabeteswww.diabetes.hr

br. 4/2012

RIJEČ UREDNICE

Riječ urednice / Poruka predsjednikabr. 4/2012


RIJEČ PREDSJEDNIKA

Da, svi se zaklinju u nužnost prevencije. Medicinsko osoblje, voditelji naših udruga, mi u

Savezu udruga, političari, ministri, voditelji Zavoda za javno zdravstvo... no, ipak je u hr vat-

skoj praksi dominantna kurativa. Može li se praksa promiijeniti?

Preventivni programi u praksi ustuknuli su pred kurativom, medikamentima i interventnom bolničkom intervencijom, a prevencija je prvi

temelj u svim prihvaćenim strategijama i Nacionalnom programu i Saborskoj rezoluciji o dijabetesu.

Zar nisu liječnici obiteljske medicine, koji bi trebali biti prvi savjetodavni i edukativni stup prema 300.000 registriranih osoba s dijabetesom

u Hrvatskoj, zapravo zbog 80-tak pa i više pacijenata dnevno, prvenstveno osuđeni na kurativu, prepisivanje lijekova pa ne stižu bazično

edu ci rati svoje pacijente pojedinačno ili u grupi kao dijabetičare, hipertoničare, pretile… što im i stoji u opisu poslova: edukacija, naravno.

U bolnicama je, nažalost, ali i logičnim slijedom hrvatske prakse opet dominantno kurativa, saniranje nastale štete, ako ju je uopće tada

moguće sanirati. Potvrđuju to i službeni podaci koji kazuju kako od oko 2,5 milijardi kuna godišnje, čak 85,72 posto HZZO troši na liječenje

komplikacija dijabetesa i još 8,75 posto na medikamente (inzulini, tablete…). S koliko financira preventivneiedukativneprograme HZZO,

ali prvenstveno Ministarstvo zdravlja?

Zdravlja, a dominantno se bavi terapijom bolesti.

Preventivno mogu djelovati svi. Mi u udrugama organizacijom grupnih edukacija, mi u Savezu kroz kongrese, časopis, javne manifestacije,

Hrvatski zavod za javno zdravstvo - HZJZ s novom ravnateljicom dr. Tamarom Poljičanin, koja je godinama upravo dokazivala benefite dobre

educiranosti pacijenata i time smanjenja HbA1c za samo 1 postotni poen. Programe mogu organizirati mnogi, trenutno se kroz regionalne

konferencije (Zagreb, Osijek, Split i Opatija) provodi izvrstan program prevencije debljine i dijabetesa tipa 2 kao nacionalnog problema

U programima prevencija,a u praksi – kurativa!

Hrvatske u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora i Ambasade Kraljevine Danske u Hrvatskoj, dok je partner u projektu NovoNordisk. Mi

smo o nužnom sinergijskom djelovanju svih koji sada sudjeluju u projektu govorili još prije nekoliko godina na našim kongresima.

Preventivno se može djelovati i preventivnim bolničkim pregledima. Preventivnim pregledom ultrazvukom krvnih žila nogu, a koji traje

15-tak minuta, može se na vrijeme utvrditi značajnija slabija protočnost kroz krvne žile i uputiti dijabetičara na zahvat „proširenja“ kritičnih

područja u žilama i time poboljšati perspektivu, spriječiti ili barem bitno godinama odgoditi amputacije nogu. U svijetu postoje Centri za

di ja betička stopala koji upravo rade ovakve preventivne preglede i zahvate. Ako moramo svakih šest mjeseci otići na pregled oftamologu,

zašto ne bi morali barem svake dvije godine na pregled krvnih žila nogu?

Ali bogatoj Hrvatskoj državi lakše je očito plaćati amputacije, bolničke troškove boravka u intenzivnim njegama, rehabilitacije u toplica ma,

proteze, bolovanja… nego preventivne UZ preglede i preventivne medicinske intervencije u npr. Centru za dijabetičko stopalo Hrvatske.

Može li se Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, koja je i registrirana kao Centar za dijabetičko stopalo i referentni centar za dijabetes, nastaviti

razvijati u smjeru vrhunskog tercijarnog medicinskog centra ili će postati utopljeni odjel KM Merkur? Pitali smo to dopisom i premijera

Milanovića i ministra Ostojića i ravnatelja Škegru.

Takvi dosezi hrvatske medicine u praksi, po organizacijskoj strukturi i medicinskoj izvrsnosti, trebaju biti cilj svima: ministru, ravnateljima,

vladi… ili smo mi dijabetičari „sobarice“ u cijeloj priči. Poslali smo pismo premijeru, ministru zdravstva i ravnatelju KB Merkur. Možete ga

pročitati u prilogu.

Svaka kuna u programe prevencije ulaganje je u budućnost, a svaka kuna uložena u kurativu pokušaj je ublažavanja već nastale štete. Ah,

mandat, traje samo četiri godine - prekratko da bi se bavili prevencijom koja rezultate pokazuje na duge staze. Produžimo mandate na 10

godina ! Možda ćemo početi razmišljati gdje ćemo biti 2020. Negdje sam čitao Program Europa 2020. Zamislite Saborsku sjednicu na kojoj

se konsenzusom treba izglasati "Program Hrvatska 2020."

Sjednica ni do tada ne bi završila.

Veseli bili

Davor Bučević, prof.

Događanja i akcijebr. 4/2012

6 Diabeteswww.diabetes.hr

Nataša Gajski Kovačić

EUROPSKI DAN BORBE PROTIV DEBLJINE

Debljina je postala osobni luksuz i javni trošak koji vodi na osobnoj razini skraćenju života, a na javnoj razini bankro-tu zdravstvenog sustava. Zdravstvo je, čini mi se, izgubilo

bitku s debljinom. A sve počinje s prvom suvišnom žlicom hra ne ili čaše pića, a završava skraćenjem životnog vijeka za oko osam i pol godina", kazao je predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, dr. Željko Metelko na okruglom stolu »Magija debljanja - zašto i kako se deblja«, održanim u organizaciji zagrebačkog Grad skog ureda za zdravstvo i branitelje, Udruge za prevenciju pre ko mjer ne težine, HLZ-a i KUZ-a i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.Na okruglom stolu, kojim je obilježen Europski dan protiv de blji-ne, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, dr Mirko Koršić iznio je poraznu činjenicu da u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu težinu ima 60 posto odraslih i 19 posto djece. Nadalje, rekao je da je 20 posto odraslih i sedam posto djece debelo. „Vrlo je jednostavno otkriti kada postoji rizik od debljine. Za že-ne je rizik kada je opseg struka veći od 80 centimetara, odnos-no rizik je visok kada je opseg veći od 88 centimetra. Muškarci koji spadaju u rizičnu skupinu su oni s opsegom struka većim od 94 centimetara, a oni u visokom riziku imaju struk veći od 102 centimetra“, istaknuo je dr Koršić. Dodao je da su glavni uzroci debljine genetika i postojeći ubrzani stil života, no tu su i socioekonomski i kulturološki čimbenici. Upozorio je i da je osam de setih godina nastao trend debljanja u Europi, otkada je dostupna jeftina, loša i visokokalorična hrana sa slabim nu tri tiv-nim vrijednostima. Prepoznavanje uloge debljine i s njom po ve-za nih bolesti, kao što su krvožilne i srčane bolesti, dijabetes tipa 2 i maligne bolesti, najvažniji su za početak prevencije i liječenja debljine. Uz bolesti za koje i šira javnost zna da su povezane s debljinom, još je niz onih bolesti i tegoba koje se u općoj po-pu laciji ne vezuju uz debljinu iako je dokazano da prekobrojni kilogrami dovode do njih. Riječ je o neplodnosti, nealkoholnoj bolesti jetre, promjenama na zglobovima, bolovima u leđima... Kod trudnica debljina je uzrokom gestacijskog dijabetesa i endo-me trioze, dok je kod djece krivac za stigmatizaciju, vršnjačko zlostavljanje i socijalnu izolaciju. Predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić pročitala je poruku predsjednika Hrvatskog sabora Bo-

ri sa Šprema da obilježavanje Europskog dana protiv debljine pri do no si širenju spoznaje o korisnim i zdravim navikama koje mogu djelovati kao prevencija prekomjerne težine i debljine te po sti za nju održavanja zdravlja pojedinca i cjelokupnog društva. Istak nu la je, međutim, da ljudi nisu u stanju napraviti pozitivnu životnu promjenu i promijeniti svoj životni stil koji je doveo do pre ko mjerne težine i drugih bolesti. »U Zagrebu 47 posto građana ima prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga 20 posto ih je debelo, što znači da bi morali ići na određene modele liječenja. Debljamo se jer ne postoji obred hra ne, druženja su nestala, sve je svedeno na sjedenje, ko mu-ni ka ciju internetom i grickanje svega što je pod rukom. Ljudi se protiv svojih tjeskoba ne bore vježbom i aktivnošću nego hra-nom koja ih deblja zbog čega su nesretni i time se krug za tva-ra. Gubitak tjelesne težine je polovica bitke, očuvanje težine na dostignutoj tjelesnoj masi je drugi dio bitke koja dugo traje. Debljina je kronična bolest pa je i liječenje dugotrajno“, zaključila je gđa Njunjić. Dr. Sanja Predavec je u ime ministra zdravlja Rajka Ostojića po-ručila da je debljina epidemija 20. stoljeća te izrazila nadu da će okrugli stol pridonijeti osvješćivanju javnosti o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja, dok je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović podsjetio da se Agencija prije nekoliko mjeseci od Ministarstva znanosti, obra-zo va nja i sporta obvezala napraviti kurikulum zdravstvenog odgo ja u kojemu će važno mjesto imati modul »Zdravi život« u okviru kojega je zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, osobna hi gi jena i mentalno zdravlje. „Kronični stres uzrok je prekomjerne konzumacije hrane“, ustvr-dio je psihijatar Veljko Đorđević, naglasivši nužnost tje les ne aktiv nost od najranijih dana ali i mijenjanja nezdravih ži vot nih navika. Endokrinolog Jozo Jelčić naglasio je da je današnja epi-de mija debljine posljedica brzog stila života, dok je Lidija Hrastić Novak iz Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje objas ni la da grad Zagreb prednjači u borbi protiv mnogih bolesti pa tako i pretilosti te naglasila da je jedan od ciljeva projekta »Za greb, zdra vi grad« prevencija prekomjerne tjelesne težine.

TVOJE KILE, A NAŠA LOVA?

MA NEMOJ!U Hrvatskoj 60 posto odraslih i 19 posto djece ima višak kilograma



9Diabeteswww.diabetes.hr8 Diabetes

www.diabetes.hr


Nacionalna strategija razvoja zdravstva

Uorganizaciji Ministarstva zdravlja i Zaklade Friedrich Ebert, u zagrebačkom hotelu Westin održana je kon-fe rencija u okviru izrade Nacionalne strategije razvoja

zdravstva 2012. - 2020.Radionice na kojima je sudjelovalo 70 članova povjerenstva odr ža ne su od 28. svibnja do 1. lipnja u Ministarstvu zdravlja, a nji hov je cilj bio identificirati ključne probleme u sustavu zdrav-stva. Taj je radni materijal poslužio kao podloga za širu struč nu ras pra vu na konferenciji na kojoj je 140 stručnjaka iz ra zli čitih segme nata zdravstva raspravljalo o vodećim pitanjima i pro-blemima zdravstva. Ministar zdravlja dr. sc. Rajko Ostojić tom je prilikom istaknuo da je izrada Nacionalne strategije razvoja zdravstva kompleksan zadatak s obzirom da je riječ o krovnom dokumentu. Strategija razrađuje mjere do operativne razine, a na nju se potom na do-vezuju operativni dokumenti.«Nacionalna strategija je osnova za donošenje politika i odlu ka uključujući i preraspodjelu proračunskih sredstava. Ona pred-stavlja okvir za integraciju razvojnih aktivnosti i reformnih mjera. Ministarstvo zdravlja je kao nositelj tog procesa odgovorno i za ishod», kazao je ministar Ostojić. Na konferenciji je rečeno i da se rezultati tematske analize do-bi ve ne na radionicama u Ministarstvu zdravlja ne trebaju sma-t ra ti ni iscrpnim ni točnim prikazom problema u zdravstvu, no oni su ponuđeni kao dodatna informacija za razumijevanje kon-teksta. Njihova je važnost u tome što su poslužili kao osnova za oblikovanje strateških pitanja ili dvojbi o kojima se na konferenciji raspravljalo. Prema tome i rezultati konferencije predstavljaju jedan od doprinosa izradi nacrta Nacionalne strategije koja je od kraja lipnja ponuđena na javnu raspravu.Ljeto će biti radno, najavio je ministar, jer će se tijekom srpnja odvijati javne rasprave kako bi u rujnu nacrt bio predstavljen Saboru.Na konferenciji su na dnevnom redu bila i pitanja organizacije su-

stava zdravstva, profesije i ljudski resursi, područja zdravstvene zaštite, financiranje sustava zdravstva i pravna perspektiva. Ne ka od pitanja odnosila su se na to treba li službu hitne pomoći orga-ni zirati kao nacionalnu mrežu, treba li stimulirati udruživanja pri vat nika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kako riješiti pro-blem manjka kadra u deficitarnim strukama u zdravstvu, tre ba li nametnuti obvezu mladim kadrovima da rade u manje atrak-tiv nim sredinama i radnim mjestima, pa kako ojačati aktivnosti pre ven cije i promocije zdravlja u sustavu zdravstva, zatim treba li uz svaku razinu zdravstvene zaštite ograničiti opseg i vrstu usluga koje pružaju, treba li pri kupovanju zdravstvenih usluga davati prednost javnim u odnosu na privatne pružatelje usluga, kako neutralizirati utjecaj hladnog pogona na strukturu troškova zdravstvenih usluga, treba li unaprijediti model koncesije ili ga zamijeniti nekim drugim modelom itd. Govorilo se i o problemima neadekvatne uspravljačke eksperti-ze, nejasnim vlasničko upravljačkim odnosima - primjerice oba-ve za osnivača i odnosa država i županija. Naime, županije imaju ograničene instrumente za upravljanje bol nicama ali imaju i obveze saniranje dugova. Upitan je i smisao županije kao vlasnika ustanove, primjerice specijalne bolnice u kojoj su korisnici pacijenti iz cijele države. Nadalje, javne bolnice nemaju mogućnost leasinga prema Zakonu o javnoj nabavi, raspodjela opreme i resursa ne prati položaj ustanove u zdravstvenom sustavu, pa tako bolnice prve kategorije katkad nemaju najbolju opremu. Neadekvatna kontrola radnog vremena, nejasni kriteriji o me-di cin skoj opravdanosti pojedinih dijagnostičkih postupaka, ne-odgo vor no korištenje uputnica, nepotrebno naručivanje na kon-tro le, nedovoljan broj liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, visoka prosječna dob zdrav-stve nih radnika, vlastito financiranje izobrazbe, primjerice me-di cin skih sestara i specijalizacija obiteljske medicine, tek su neki od problema na koje do rujna treba dati odgovore.

U rujnu na Saboru

Najavljujemo

11. kongresosoba sa šećernom bolešću

Iako je do kongresa još gotovo godina dana, na Redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga održanoj u ožujku, odlučeno da se 11. kongres osoba sa šećernom bolešću, 8. sportske igre i 5. susret mladih dijabetičara održe u Dubrovniku, točnije Babinom kuku u hotelu Lacroma i to u vremenu od 4. do 7. trav nja 2013. godine.Tema kongresa bit će: Komplikacije dija betesa, a mi ćemo se, kao i uvijek, ponovno potruditi da organiziramo zanimljiva predavanja za osobe oboljele od šećerne bolesti, kao i one koji nemaju dijabetes, a pridružit će nam se na kongresu, da vam dovedemo zanimljive predavače i učinimo vam boravak na kongresu čim zanimljivijim i ugodnijim za druženja. Nadamo se da će nas poslužiti i lijepo vrijeme kako bi se što uspješnije održala i sva natjecanja na otvorenom u sklopu Sportskih susreta, kao i mogućnosti druženja na otvorenom, šetnji uz more…O detaljima vezanima uz kongres bit ćete pra vo vre me no obaviješteni putem dopisa udrugama odnosno obavijesti u časopisu Diabetes.

Neadekvatna kontrola radnog vremena, nejasni kriteriji o medicinskoj opravdanosti pojedinih dijagnostičkih postupaka, neodgovorno korištenje uputnica, nepotrebno naručivanje na kontrole, nedovoljan broj liječnika i medicinskih sestara, visoka prosječna dob zdravstvenih radnika, tek su neki od problema na koje do rujna treba dati odgovore

Kampovi,kampovi,kampovi

Kao što smo kao nositelj projekta "odradili" kamp za mlade osobe s dijabetesom iz Hrvatske i Italije u siječnju na Plitvicama djelomično financiran sredstvima Europske komisije, u sklopu programa Youth in Action, tako je Hrvatski savez dijabetičkih udruga bio pozvan da bude partner u još dva međunarodna projekta u sklopu istog YIA programa .Oba su programa "prošla", tj. odobrena su sredstva Europske uni je!! Stoga smo izuzetno sretni i ponosni što ćemo sudjelovati u sljedećem:

1. Intercultural Diabetes Youth Education Project - međunarodni kamp za mlade osobe s dijabetesom. Nositelj projekta: Vlaamse Diabetes Verenigin vzw, Belgija.Mjesto održavanja: Pula - Puntižela Vrijeme održavanja: 18.-27. srpnja 2012. godine.Sudionici: Belgija, Hrvatska, Njemačka, Španjolska, Portugal. Sudjeluju: mlade osobe s dijabetesom u dobi 16-18 godina.

2. Funhealthietics - međunarodni kamp za mlade osobe s dijabetesom. Nositelj projekta: Asociacion de Diabeticos de Madrid.Mjesto održavanja: Madrid, ŠpanjolskaVrijeme održavanja: 3.-14. kolovoza 2012. godine.Sudionici: Španjolska, Hrvatska, Poljska. Sudjeluju: mlade osobe s dijabetesom u dobi 18-22 godina.



11Diabeteswww.diabetes.hr10 Diabetes

www.diabetes.hr


PRAVA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Hoće li ozdraviti? Ima li on Down sindrom? Baš šteta,

to je tako tužno! Je li se takva rodila? Jadni njegovi

roditelji! Govori li ona uopće? Jadničak! Ne možete

li je umiriti? Kakva tragedija! Radi li to ona uvijek? Nikad se

nije ni trebala roditi!

To su samo neki od primjera što sve ljudi kažu o invalidnosti.

A što bi bilo da tako govore o vama ili o vašem djetetu? To

pitanje postavila je Gerison Lansdown, međunarodna sa vjet-

ni ca za prava djeteta, potpredsjedateljica Ureda UNICEF-a

za Ujedinjeno Kraljevstvo na radionici o dječjim pra vi ma

i ulozi medija koja je održana u lipnju u Zagrebu u orga ni-

za ci ji UNICEF-a Hrvatska. Landsdown je kazala da se čak

200 milijuna djece ili 10 posto mladih u svijetu ra đa s teš-

ko ća ma u razvoju ili postaje invalidom do 19. go di ne ži vo-

ta. Veliki postotak tih oštećenja i posljedičnog inva li di te ta je

uzrokovan čimbenicima koji su se mogli spriječiti po put neu-

hra nje nosti, nasilja, nesreća, trauma, ratova, pre ven ta bil nih

bolesti. Nevjerojatnih 40 milijuna djece koja ne idu u školu

su upravo djeca s teškoćama u razvoju. Više od 80 pos to

djece s teškoćama u razvoju živi u zemljama u razvoju i nema

pristupa uslugama. Mnoga od te djece su isključena i ne vid-

lji va u svojim zajednicama. Mnoga su institucionalizirana i

ne ma ju kontakta sa svojim obiteljima. U mnogim zemljama

se njihovo rođenje ne prijavljuje, skriva ih se od pogleda u

straž njim sobama. Dokazi upućuju na to da su ona više pod-

lož na tjelesnom i seksualnom nasilju i zlostavljanju. Dje ca s

teškoćama u razvoju u znatno su većem riziku života u si ro-

maštvu, njihova smrtnost do pete godine života je ogromnih

80 posto, ona se ne smatraju vjerodostojnim svjedocima na

sudu, a najčešće ih se prosuđuje po onome što im nedostaje,

a ne po onome što imaju.

Iako je u svibnju 2008. godine na snagu stupila Konvencija

UN-a o zaštiti prava ljudi s invaliditetom koju je bivši tajnik

UN-a Kofi Annan proglasio povijesnim uspjehom za 650 mi li-

ju na ljudi s invaliditetom diljem svijeta, prava osoba s inva li di-

tetom a posebno djece još se uvijek grubo krše, zanemaruju,

negiraju.

Prema riječima Gerison Lansdown, djeca s teškoćama u

raz vo ju često se susreću sa široko rasprostranjenom dis kri-

mi na ci jom, isključenošću, društvenom izolacijom, pa čak i

uskra ći vanjem prava na život u nekim situacijama. U Hr vat-

skoj je još uvijek učestalo da se djeca s teškoćama u raz vo ju

smještaju u institucije, a po njezinom mišljenju naša zemlja

općenito ima vrlo tradicionalan pogled na osobe s po teš-

ko ćama i invaliditetom te, bez obzira na pozitivne po ma ke,

treba poduzeti još puno koraka kako bismo svi bili rav no prav-

ni i integrirani u društvo.

Hrvatska je, uz Konvenciju UN-a o pravima djeteta, potpisala

i Konvenciju o pravima djece s teškoćama u razvoju, a ovom

je prilikom promoviran i vodič «Vidi me, čuj me”, za uporabu

Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom i promicanje

prava djece što ga je napisala upravo Gerison Lansdown.

“Mediji igraju značajnu ulogu u promicanju, potvrđivanju

ili ospo ra vanju prevladavajućih stavova o djeci s teško-

ćama u razvoju, a novinari imaju odgovornost promicati

i po šti vati osnovna ljudska prava”, rekla je Gerison

Lansdown, poručivši da jedino što djeca s teškoćama

žele jest da budu obična. Na žalost, kada je o invalidnosti

riječ, po gre šan pristup je prisutan u većini slučajeva pa

tako osobe s invaliditetom imaju osjećaj da primaju mi-

los ti nju i ovise o dobroj volji. Stoga je nužno promijeniti

svijest ljudi kako bi shvatili da su prava koja imaju osobe

s invaliditetom ljudska prava, a ne čin milosrđa. Prava

imamo svi, samo su različiti načini na koje ih možemo

usvojiti.

U većini slučajeva na invaliditet se gleda kao na ne ra vil-

nost ili deformiranost, a invaliditet je zapravo različitost.

Dok medicinski pristup invalidnosti sugerira da je biti

invalid nešto negativno, onaj temeljen na pravima kaže

da je imati oštećenje samo po sebi neutralno. Također

medicinski model sugerira da je lijek za rješavanje pro ble-

ma povezanih s invalidnosti, izliječenje ili normaliziranje

pojedinca dok model utemeljen na pravima kaže da je

lijek promjena u interakciji pojedinca i društva.

Na radionici se na žalost moglo čuti i da u Hrvatskoj preko

90 posto osoba koje su lišene poslovne sposobnosti zbog

invaliditeta je u potpunosti lišeno te sposobnosti, a ne

samo djelomice.

Istaknuto je i da je jako važan jezik kojim govorimo o oso-

ba ma s invaliditetom. Službeno je prihvaćeno da se kaže

osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju, a Ta-

nja Opačak uz Ureda pravobraniteljice za djecu kazala je da

fokus mora biti na osobi a ne na invaliditetu. Lansdown je

pak istakla neke konkretne primjere neprihvatljivih naziva i

onih koji su prihvatljivi. Tako je izraz deformiran neprihvatljiv

jer sugerira da je osoba čudna ili odbojna, a umjesto nje tre-

ba reći - višestruki invaliditet.

Nakaza je dehumanizirajuće, dok je prikladan naziv - ozbi-

ljan invaliditet. Lud, psihopat, ćaknut je stigmatizirajuće,

učvršću je negativne stereotipove i umjesto toga treba reći da

oso ba ima poremećaj u ponašanju ili emocionalni invaliditet.

Re tar di ran ili mentalno oštećen također nije prihvatljiv naziv

jer impli cira da osoba nije sposobna učiti. Umjesto toga treba

re ći da kasni u razvoju. Kada se govori o učenju osoba s inva li-

di te tom nije dobro reći da one imaju posebne potrebe jer te

potrebe nisu posebne. Za tu osobu one su obične. Treba reći

učenje uz potporu, ili dodatne potrebe pri učenju.

Osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju treba

priz na ti pravo na jednakost i nediskrimaciju, sudjelovanje i

uklju či va nje te zaštitu od povrede ljudskih prava. Obaveza

vla da je pak da uklone fizičke i komunikacijske prepreke te

pre pre ke mobilnosti. Kako bi se promicala pozitivna slika o

invalidnosti potrebno je usvojiti pozitivni jezik i izbjegavati

ko riš te nje pogrdnih naziva, izbjegavati konstruiranje djece

s teškoćama u razvoju kao objekte sažaljenja, hrabrih malih

bo raca te se usredotočiti na djecu s teškoćama u razvoju kao

na običnu djecu.

Invaliditet nije nepravilnost

nego različitostKada je o invalidnosti riječ, pogrešan pristup je prisutan u većini slučajeva, pa tako osobe s invaliditetom imaju osjećaj da primaju milostinju i ovise o dobroj volji. Stoga je nužno promijeniti svijest ljudi kako bi shvatili da su prava koja imaju osobe s invaliditetom ljudska prava, a ne čin milosrđa. Prava imamo svi, samo su različiti načini na koje ih možemo usvojiti

KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 4/2012

Traženi pojam je

Ime i Prezime

God. rođenja Dijabetičar od

Adresa

izreži i pošalji na adresu redakcije


... ali zdravstveni sustav, po mojem mišljenju, jedva može dobiti prolaznu ocjenu. Tu smo pri dnu europske ljestvice. Trebamo horizontalnu i vertikalnu povezanost svih zdravstvenih ustanova i

uvjeren sam da ćemo promjenom zakona to vrlo brzo riješiti. Liste čekanja su najveći problem jer nema horizontalne i vertikalne povezanosti, pa caruje rascjepkanost, parceliranost, sistem feuda. Ali, određeni postotak pacijenata, njih 10 posto, nema uopće razloga biti na listi čekanja. Analiza u četiri zagrebačke kliničke bolnice je pokazala da čak 20 posto pacijenata ne dolazi na zakazani pregled niti

ga otkazuje, a porazna je i činjenica da 20-ak posto pacijenata ne podiže svoje nalaze

Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić

RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, ministar zdravlja RH

12

Intervju


br. 4/2012

Pola godine nakon što je preuzeo Mi-ni starst vo zdravlja, razgovaramo s mi nis trom prof. dr. sc. Rajkom Osto-

jićem o problemima na koje je naišao u tom sek toru te načinima kako ih riješiti. Pred nama su i Nacionalna stra te gija razvoja zdravstva, reforma bolnica, osna-ži vanje preventivnih programa, vraćanje nagomilanih dugova.

Zbogkroničnognedostatkanovcai lošeorganizacije zdravstvo jeu krizi već go-dinama.Nakojijenačinmogućplanre-struktuiranjaisanacijezdravstva?Godina 2009. bila je optimalno vrijeme da HZZO izađe iz državne riznice jer je pro ra čun tada iznosio 23 milijarde kuna. To se, međutim, nije dogodilo a otada se pro ra čun svake godine snižava za 600 mi-li ju na kuna. Zanimljivo je da je 2009. bila godina kada je državni proračun rastao, a zdravstvo je doživjelo svoj vrhunac. Da je u to doba HZZO izašao iz riznice danas bi nam bilo puno, puno lakše. Kako je Hrvatska, kao što znamo, već vi-še godina u recesiji, i sam sam glasao za sma nje nje ovogodišnjeg proračuna iz cije log niza razloga, a to smanjenje i da lje sma tram opravdanim.

Prisjetimo se: kada smo u izbornoj kam-pa nji govorili o zdravstvenoj politici, moj prethodnik je izjavljivao da je naš sustav fi nan cijski najstabilniji sustav, da teče med i mlijeko, no ispostavilo se, na žalost, da to nije točno. Dug u zdravstvu, štoviše, izno si sedam milijardi kuna i danas s Mi ni starst-vom financija svakodnevno tražimo načine kako taj dug smanjiti.Kao što znate i sami, dug nekih bolnica bio je duži od 1000 dana, a zasad smo ve le dro ge rijama isplatili jednu tranšu ukupnog duga. Riješili smo dug stariji od 360 dana, a sada rješavamo dug stariji od 180 dana. Smatram da je potrebno napraviti značajnu strukturnu reformu jer danas svaka bolnica za sebe nabavlja potrebnu opremu, a ra zli ke u cijenama istih proizvoda, od ugrad be nih materijala do prehrambenih proizvoda su goleme. Dobavljači su pritom na čistom dobitku, a ceh plaća državni proračun, od nos no država i zdravstvo. Stoga smo i kre nu li u zajedničku javnu nabavu, u čemu će su-dje lovati 12 ustanova kojih je osnivač i vlas nik država, a to su pet Kliničkih bol-nič kih centara, dvije kliničke bolnice i tri klinike, HZZO i HZJZ. Napravili smo sporazum o ovlaš te nju središnjih tijela

za sporazum po stu pa ka zajedničke na ba-ve i time će se na jednom mjestu okrup-niti nabava. Poziv smo uputili i svim žu-pa nijama jer želimo da se i županijske bolnice uključe u taj projekt uštede i ra-cio na lizacije te sam uvjeren da će nam se županije javiti ako žele kvalitetno skrbi ti o svojim građanima. Kada bi se uključile i sve županijske bol ni-ce uštedjelo bi se oko 250 milijuna kuna go diš nje na ugradbenom materijalu, čiju cije nu bolnice sada plaćaju vi še-stru ko. Pri mje ri ce, istu vrstu leća istog proizvođača, za gre bač ko Rebro plaća 350 kuna, dok bol ni ca u Zadru plaća 450 kuna. Cijena srčanog sten ta u Rijeci je 7.900 kuna, a bolnica u Zad ru ga pla ća gotovo 11.000. Imam po vje re nje u upra-ve bolnica da će odsad skrbiti o svakoj kuni prilikom nabavke.

Nedavno je predstavljen projekt sma-njenja lista čekanja nakon obavljeneanalizepokojojuHrvatskojnapretraguilioperacijučeka540.000pacijenata.Lis-te čekanja stupnjevat će se po hitnostina hitne, tromjesečne i polugodišnje.Mislite li da je u liste čekanja mogućeuvestiredsobziromdajejedanoduvje-ta za to informatizacija zdravstva kojajoš uvijek nije u potpunosti provedena(e-naručivanje)?To je ključno pitanje. Moj mi je prethodnik ostavio desetak otvorenih pitanja iz kojih ću izdvojiti tri. Prvo, Klinika za tumore, čija je nova zgrada u potpunosti bila go to va prije godinu i dva mjeseca, ali zbog prijepora s izvođačem nije otvorila vra ta pacijentima, pa su liste čekanja za di jag no stiku i ope ra ci-je dodatno narasle i to za skupinu pa cije na-ta sa malignim bolestima. Drugi problem je informatizacija kod koje je, uz temeljni ugo-vor, bilo sklopljeno još šest, sedam anek sa ugovora, zbog čega je lani propalo go to vo 30 milijuna kuna za tu namjenu.

Treći problem je nadogradnja Kliničke bol ni ce Merkur gdje je također uz te-melj ni ugo vor pronađeno i sedam, osam aneksa ugo vo ru, zbog čega zgrada još nije otvo re na za pacijente.Prva dva problema smo riješili. Klinika za tu more je otvorila vrata i zbog toga se lista če ka nja već smanjila. Informatizaciju smo pri je dvadesetak dana također riješili, čime smo stek li uvjete da se krene u akcijski plan sma nji va nja lista čekanja budući da, kao što ste i sami rekli, bez informatizacije to ni je mo gu će. Iako je 50 posto zdravstvenih usta no va informa-ti zirano, one međusobno nisu po ve za ne i vertikalno, pa je plan da se s sma nji va-njem lista čekanja krene po regijama.Trenutno je 540.00 pacijenata na listi če ka nja, a moje povjerenstvo koje vode prof. dr. Karmen Lončar i dr. Aleksandar Dža kula mo ra li su sve te liste "pješke" proći, dakle pre gle da ti gomile papira. Pritom su uvidjeli da određeni postotak pacijenata, njih 10 pos to, nema razloga biti na listi čekanja. Ana li za u četiri za-gre bač ke kliničke bolnice po ka za la je da čak 20 posto pacijenata ne do la zi na zakazani pregled niti ga otkazuje, a po raz-na je također i činjenica da 20-ak pos to pacijenata ne podiže svoje nalaze. To su nevjerojatni podaci.Zahvaljujem se udrugama pacijenata ko-je su me zamolile da sudjeluju u izradi pra vil ni ka o listama čekanja. Udruge pa-cijenata su predložile uvođenje sustava odgovornosti pacijenta za neopravdan izostanak i sma tram da, s obzirom na po-dat ke koje sam na veo, u tom do ku men-tu moramo utvrditi obve ze pacijenata. Ministarstvo zdravlja srije dom prima udruge pacijenata i od njih sam puno naučio. Ukazali su mi na cijeli niz teš ko ća i prepreka sa kojima se susreću i za hva lju ju-ći tim razgovorima pronašli smo rje še nja za neka od tih teškoća. Upravo su udruge pacijenata svjesne da se svaki neotka za-ni termin za pregled i operaciju odra ža va na mogućnost da netko drugi što pri je dođe na red. Ako otkazujemo posjet fri-ze ru, ako otkazujemo pregled servisera, moramo uvesti i taj osnovni bonton da, pri mje ri ce, otkažemo mag net ski pregled moz ga ili CT mozga, koji čak 20 posto na-ru če nih pacijenata ne otkazuje. Projekt

lis ta čekanja po či nje mo 1. kolovoza po re-gi ja ma, najprije u središnjoj i primorskoj Hr vat skoj, a iako kasnimo dva mjeseca zbog infor ma ti za cij ske podrške, očekujem da će mo umjes to sadašnjeg nereda uves-ti pot pu no jasna pravila. Postojat će tri vrste lis te čekanja po stup nju hitnosti, ra di mo pravilnik koji će odrediti najdulje pri hvat lji vo medicinsko vrijeme čekanja.Liječnik obiteljske medicine utvrđivat će tre ba li pacijentu žurni ili redoviti pregled ili ope ra ci ja te će svog pacijenta naručiti za prvi slo bod ni termin u nekoj ustanovi, a bolnička po vje renst va će sedam dana prije termina pod sje titi pacijente na za ka-zani termin.Citirat ću predsjednika Hrvatske liječnič-ke komore primarijusa Hrvoja Miniga koji je re kao da napokon treba uvesti reda u bol ni ca ma jer je postojeće stanje po sta lo neizdrživo. Broj CT uređaja pre ma europ-skom prosjeku je 1,45 na 100.000 sta nov-ni ka, a mi u Hrvatskoj da nas imamo već sko ro 1,80 uređaja na 100.000 stanovnika. Uz to, dolaskom u Ministarstvo zatekao sam nabavku mu zej skih primjeraka CT apa-ra ta, što sam odmah zaustavio jer ćemo na bav lja ti isklju čivo visoku tehnologiju. Una prijedit ćemo i korištenje šest CT sti-mu la to ra u bol ni cama koji su nabavljeni pri je dvije godine i koji su dosad korišteni sa mo za simulaciju ali ne i za dijagnostiku.

PredpragomsmoulaskauEU.SmatratelidasehrvatskozdravstvomožedovestinarazinurazvijeniheuropskihdržavaijelitoudobagospodarskekrizekakvajeuHrvatskojrealnoočekivati?Mislim da možemo. Hrvatska medicina je iz vrsna, naši liječnici i sestre su vrhunski, ali zato zdravstveni sustav, po mojem mi-šlje nju, jedva može dobiti prolaznu ocjenu. Tu smo pri dnu europske ljestvice. Trebamo horizontalnu i vertikalnu povezanost svih zdravstvenih ustanova i uvjeren sam da će mo promjenom zakona to vrlo brzo rije ši ti. Liste čekanja su najveći problem upra vo jer nema horizontalne i vertikalne po ve za nos ti, pa caruje rascjepkanost, par-ce li ra nost, sistem feuda. Analiza je po ka za la neravnopravnost pacijenata, ne do stup nost zdravstvene zaštite i nepoštivanje kli nič-kih smjernica. Najbolji primjer kako vra ti ti hrvatsku medicinu u vrh jest trans plan-

Intervjubr. 4/2012

HRVATSKA MEDICINA JE IZVRSNA,LIJEČNICI I SESTRE SU VRHUNSKI ...

15Diabeteswww.diabetes.hr14

Intervju


br. 4/2012

ta cij ski program, gdje smo prije dva de set godina bili posljednji u Europi, a jednom lo gič nom horizontalnom i ver ti kal nom po-ve za nos ti, određivanjem ko or di natora, da-nas smo prvi u Europi. To je najbolji pri mjer ka ko se uz relativno malo sredstava ali uz lo gič nu povezanost može napraviti zna ča-jan pomak. Na tom tragu mislim da se hr-vat sko zdravstvo ponovno može dovesti u vrh europskog zdravstva.

Među nekima od problema zdravstva,a na koje sindikatiupozoravaju su pro-blem preklapanja privatnog i javnogzdravstva, spočitavaju i da od reformebolnicanemaništa,danireformahitnepomoćinijeuspjela.Kakotoriješiti?Bolna točka preklapanja javnog i privatnog zdravstva je započela prije 15 godina. Sre-di nom '90-ih godina rad u javnom i pri vat-nom sektoru bio je dozvoljen is klju či vo profesorima, dok je za vrijeme koa li cij ske Račanove vlade vrlo jasno odije lje no pri-vat no od javnoga, pa se mo glo ra di ti ili samo u bolnicama ili samo pri vat no. Na žalost, od 2004. i u javnim i u pri vat nim ustanovama mogu raditi svi ko ji ma to odobri ravnatelj bolnica, a ne sa mo pro-fe so ri. To je vrlo kompleksan pro blem jer neki od kolega koji rade po bol ni ca ma u ovih su osam godina kupili odre đe ne medicinske aparate i radili uz po sao u jav-nom zdravstvu i privatno, bu du ći da im je zakon to dozvolio. Sada kada se raz miš lja o tome je li preklapanje jav nog i pri vat nog opravdano, ti se kolege po zi va ju na zakon koji im je to omogućio kao i na za kon o zaštiti investicija, budući da su investi-ra li u uređaj u privatnoj klinici ne ko li ko desetaka ili stotinu tisuća eura. Ta ko su se iz jedne čiste situacije stvari zna čaj no zakomplicirale, pa to više nije sa mo pro-blem zdravstvene administracije ne go i gos po darst va. No, na tome se radi i de fi-ni tiv no mislim da takvo stanje trebamo razriješiti. Što se tiče bolnica, radi se ma-ster plan bolničkog sustava jer su bolnice su stav koji godišnje najviše troši. Kao što vidite, radimo potpuno jasnu strukturnu nabavku u bolnicama u državnom vlas-niš tvu, no na žalost nemam nikakvih inge ren ci ja nad županijskim bolnicama, do mo vi ma zdravlja i zavodom za hitnu me di ci nu. Njima su osnivači županije koje

su onda i odgovorne za te ustanove kao nji ho vi vlasnici. Tu Ministarstvo zdravlja ne ma nikakve ingerencije osim što kada ti zdrav stve ni sustavi uđu u minus - a ulaze sve više i više u minus - traže sredstva od Mi nistarstva. Činjenica je da se neke upra ve županijskih bolnica ponašaju kao pijani milijarderi, a da su istovremeno zaštićeni kao lički medvjedi jer smjene ravnatelja ta mo gotovo da i nema. Ja sam osobno smije nio samo ravnatelja KB Osijek jer je na pra vio nevjerojatnih 350 milijuna kuna duga, od čega je čak 104 milijuna kuna duga starije od 360 dana, te zaposlio gotovo 250 novih nezdravstvenih djelatnika. Prije mjesec dana sam zbog organizacijskih i struč nih pogrešaka smije-nio i ravnatelja žu pa nij ske bolnice No va Gradiška no žu pa ni ja ga je odmah vra-ti la na dužnost. I to je taj paradoks - da Mi ni starstvo ne ma ni kak ve ovlasti nad žu pa nij skim bol ni ca ma, premda država plaća dugove. Dru gim rije či ma, nemamo inge ren cije, a pod mi ru je mo dugove. Oni troše a svi mi - i vi i ja - to pla ća mo. To je de fi nitivno nešto što vi še ne mo že proći, po gotovo kada sam vi dio razlike cije na u nabavi ugradbenih materijala.

Brojskupihspecijalističkihpretragarastedok jepreventivabolna točka.U kojimsegmentima bi se preventiva moglaunaprijediti? Nadovežimo se odmah ina prevenciju šećerne bolesti. Vidite limogućnostdaseokopreventivekoristepotencijali volontera vrlo aktivnih dija-betičkihudrugaiHSDU-aštobisemogloprimijenitiizadrugekroničnenezaraznebolesti?Definitivno. Dva su ključna aktera kada je u pitanju prevencija šećerne bolesti: udruge pacijenata i Klinika Vuk Vrhovac. Upravo od vodstva te Klinike i pacijenata očekujem rad na prevenciji i edukaciji. Potrebno je vratiti značaj edukacije naših građana i to ne sa-mo pacijenata koji imaju šećernu bolest, već i edukaciju građanima o prevenciji, da ne dođu u poziciju da razviju šećernu bo-lest. To znači stalno ukazivati na štetne na-vi ke poput pretjerane tjelesne težine, ne-kre ta nja, pušenja, alkohola. Uvjeren sam da to možemo riješiti. Dosad smo ima li preventivne sistematske preglede za kar ci-nom dojke i rak debelog crijeva, a od ove

godine uvodimo preventivni program kar-ci no ma vrata maternice. S HZJZ-om smo dogovorili da preventivne programe preuz-mu na sebe zajedno sa liječnicima obi telj-ske medicine, koji će dobiti sredstva za pre ven ciju i to ne ona koja su dobivali od HZZO-a, nego i ona koja se nalaze u pro ra-čunu Ministarstva zdravlja.

Liječniciobiteljskemedicinebitrebalivišedjelovatinapreventivi,onisestimislažu,nokažudasuprenatrpanipacijentimainestignuposvetitiprimjericejednomdijabe-tičaru onoliko vremena koliko bi trebaloda mu izrade plan prehrane, tjelovježbeitd.Kakotoriješiti?Preventiva je definitivno temelj djelovanja liječnika obiteljske medicine. Kada gle da-te njihove ključne zadaće, to su pro mo ci ja zdravlja, dakle edukacija, potom di jag no-sti ci ra nje i na kraju terapija. Naši liječnici odlič no rade i dijagnosticiranje i terapiju, no na žalost ne rade promociju zdravlja. To se odnosi na sve liječnike, ali prevencija je najvažnija u obiteljskoj medicini koja je prvi kontakt pacijenta s liječnikom, oso-bi to sada kad smo napokon revitalizirali spe ci ja li za ci ju za obiteljsku medicinu. Sto-ga ćemo liječnicima obiteljske medicine po nu di ti nove ugovore o djelu kao anek-se postojećim ugovorima, čime će po-sta ti partneri HZZO-u u preventivnim programima.Takve će ordinacije, primjerice, moći na vra tima istaknuti naljepnicu u smislu: Ova ordinacija je partner HZZO-a u pre ven tiv-nom programu.Očekujem da će doći do velikog odaziva liječ nika obiteljske medicine jer će za to dobiti i financijska sredstva.

Diozdravstvenihdjelatnikakaoipacije-nata dosta se bunio nakon pripajanjaSveučilišne klinike Vuk Vrhovac KBMerkuru - tvrdili su da je kvaliteta tog

Referentnog centra za dijabetes naru-šena.Kojijevašstavospajanjubolnica- jesu li eventualne postignute uštedevrijedne ako je time kvaliteta nekihklinikaipaksrozana?Vuk Vrhovac ostaje u Kliničkoj bolnici Mer-kur i neće se izdvajati jer je i fizički spojena sa KB Merkurom. Naglašavam, Vuk Vrho-vac ostaje autonomna klinika unutar bol-ni ce, a prije nekoliko mjeseci ponovno je dobila naziv kolaborativnog centra Svjet-ske zdravstvene zajednice. Ona i dalje osta je Referentni centar za dijabetes, ona je au to nom na i smatram da nije izgubila ni ma lo na svojoj kvaliteti. Ipak, priznajem da postoje određeni pro ble mi. Došlo je u ne kim slučajevima do nezadovoljstva pa-cije na ta, o čemu sam informiran i ko je ja u pot pu nos ti podržavam. Naime, sma njen je broj sistematskih pregleda te je doš lo do produljenja lista čekanja, što je odgo-vor nost vodstva klinike i vodstva bolnice. Obavio sam razgovor s liječnicima iz Vuka Vrhovca, a s obzirom da je izabran novi rav na telj Merkura, kolega Dinko Škegro ko-ji surađuje s Klinikom, očekujem da će se te stvari dovesti u red. Njihova je obaveza i pri mar ni zadatak da se greške, zastoji i uska grla riješe.

Uštede?Uštede su dijelom ostvarene spajanjem bol ni ca iako ne onako kako je bilo pre zen-ti ra no, već značajno manje. Ja sam cijelo vrije me predizborne kampanje go vorio da će se izdvojiti Klinika za dječje bolesti iz KBC Sestre milosrdnice, što sam i učinio bu du ći da je takva klinika neophodna. U pro tiv nom bismo bili jedi na europska država koja nema kliniku ili institut za dječje bolesti. Ostalo sam ostavio.

Ograničenjebrojatrakica,kadajeošećer-nojbolestiriječ,dostajevelikiproblemzaoboljeleakojeciljpostićidobruregulaciju.Zaštosetrakicenemogupropisivatiindi-vidualnopremapotrebamapacijenatauskladuspreporukomdijabetologa?Individualizirani pristup je budućnost svjet-ske medicine, ne samo kada je di ja be tes u pitanju. Do tada, cijeli svijet liječi bo les ti prema kliničkim smjernicama. Raz vo jem farmakogenomike doći će do indi vi dua li-zi ra ne, personalizirane me di cine. Far ma-

ko ge no mi ka je potpuno nova grana me-di ci ne koja na osnovu genetskog ko da i po slje dič no bolesti odre đuje indi vi du a li zi-ra ni pristup. Danas se to već radi kod niza tu mo ra, prema receptorima. Radi se i kod lije če nja he pa titisa - točnim određivanjem egzakt nog broja kopija čestica virusa he-pa ti ti sa i njihova genotipa. Svi oboljeli od he pa titisa C su se prije deset godina lije-či li istom terapijom, a danas svaki od tih pacijenata ima individualnu terapiju su klad-nu genotipu i broju čestica. Uvjeren sam da će se i u šećernoj bolesti pacijentu gle da ti njegova glikemija, hemoglobin A1c, status pacijenta i na osnovu toga će pa met na zdrav stve na osiguravajuća kuća, a mi ćemo, uvje ren sam, ubrzo reorganizirati HZZO da bude pametno uređena osi gu ra va ju-ća kuća, i da će se svakom pacijentu mo ći odrediti koliko mu trakica treba. Logično je da bude indi vi du a lizirano, svjes ni smo toga i na tome ćemo morati poraditi.

Dnevnebolnicesuvrlovažansegmenturadusoboljelimaodšećernebolesti.Upredizbornojkampanjipremaplanuva-šekoalicijerečenojedabijednaodmo-gućnostiunapređenja zdravstva trebalebitidnevnebolnice.Ukojimsegmentimazdravstvabiraddnevnihbolnicatrebaobitiboljizapacijenteidonositiuštede?U svim segmentima zdravstva, jer dnevne bolnice se dijele na one za dijagnostiku i one za terapiju. Dnevna bolnica za di jag nos ti ku znači da pacijent na jednom mjes tu može napraviti sve potrebne pre tra ge u jedan dan, umjesto da luta od vra ta do vrata. Danas u terapiji i nema spe ci jal nos ti koja ne koristi dnevne bolnice - u okulistici kod operacija mrene, u orto pe di ji, endokrinologiji, kod operacija štit nja če, hernije… Na Rebru se operacija žu či i bruha radi u dnevnoj bolnici i nema raz lo ga da se i u drugim bolnicama ne radi na taj način. Nema segmenta gdje dnevna bol ni ca nije opcija. Dnevna bolnica je bu duć nost Hrvatske, ali moram reći i

proš lost i sadašnjost europske i američke me di ci ne. Mi smo, na žalost, samo u nekim seg men ti ma napravili dnevnu bolnicu. Su-vre me na bolnica 21. stoljeća je bolnica pod jednim krovom za sve one koji moraju le ža ti u bolnici. Drugo, dnevna bolnica za one kojima je potrebna dijagnostika i te-ra pija u jednom danu i kao treće, bolnica za dugotrajno liječenje, za liječenje u hos-pi ci ju ili palijativnoj skrbi. S regionalnim cen tri ma za palijativnu skrb smo započeli. Pri je mjesec dana otvorio sam takav centar u Kninu kojeg je u potpunosti financiralo Ministarstvo zdravlja, a u rujnu ćemo „otvo-ri ti“ 28 postelja u Novom Marofu. Re gio nal-ni centri nam još trebaju u Istri, Pri mor ju i Slavoniji. Kada završimo s time imat ćemo sva tri osnovna tipa bolničkih ustanova.

Započelasuradompovjerenstvakojimaje zadatak pripremiti dokumentacijuza izradu Nacionalne strategije razvojazdravstvaod2012.do2020.Premako-jimsukriterijimaimenovaničlanovipo-vjerenstva,kakvisuoblicijavneraspraveplanirani kako taj dokument ne bi bioovisanopromjenistrankenavlasti?Strategija zdravstva bila je uvjet za pri stu-panje ROP-ovima odnosno regionalnim ope ra tiv nim planovima da bi gradovi i žu-pa nije mogli aplicirati na predpristupne fon do ve. Za strukturne fondove morate ima ti strategiju razvoja nekog sustava, bilo da je riječ o zdravstvu, kulturi, tu-rizmu. To, na žalost, nisam našao kad sam preu zi mao Ministarstvo. Nisam našao ni jedan segment strategije, nego smo morali sve raditi novo. Imenovao sam savjetnike za izra du strategije da bismo uopće u ovoj bes pa rici mogli aplicirati na strukturne fon do ve. Članovi povjerenstva su svi za in te re sirani, to su pripadnici svih aktera zdravstva – od primarne, preko sekundarne do tercijarne zdravstvene za šti te. Tu su zdrav stve ne ustanove, osi-gu ravajuće kuće, sve udruge liječnika, medicinskih sestara i ostalog zdravstvenog osoblja, komore, pred stav nici Akademije medicinske zna nosti Hrvatske, HAZU-a, nevladinih udruga, udru ga pacijenata. To je skupina od 200-ak ljudi. Prezentacija će biti uskoro i tada će biti otvorena javna rasprava za koju oče ku jem da će biti gotova do rujna.

Intervjubr. 4/2012

Preventivni pristup u zdravstvu opisan je općenito u ra zli-

či tim dijelovima opisa organizacije zdravstva, ali nigdje

ni je u potpunosti određen. Preventivni rad nužno treba

opi si va ti odvojeno, odvojeno financirati, odvojeno analizirati

i una pre đi va ti jer jedino preventivni rad omogućuje izlazak iz

krize fi nan ci ra nja zdravstvenog sustava ostvarujući direktne

uštede u krat ko roč nom i dugoročnom razdoblju. Sve države

svijeta uključujući i Hrvatsku biti će primorane, u relativno

krat kom vremenu, započeti sa sveobuhvatnim programima

prevencije obavezne za sve, jer će se suočiti sa opasnošću

ban kro ta zdravstvenog sustava ili skraćenjem životnog vijeka

po pu la cije. To je razlogom usvajanja deklaracija i rezolucija

međunarodnih institucija (na primjer UN, EU) ili država (na

pri mjer Austrija, Danska, Hrvatska) sa strateškim analizama

i planovima dijagnostike, liječenja i prevencije kroničnih ne-

za raz nih bolesti posebno šećerne bolesti tipa 2 i pretilosti.

Pan demija pretilosti (broj oboljelih u brojnim zemljama svijeta

prelazi značajno 20 posto, što znači da u sadašnjem trenutku

oko 1,5 milijardi ljudi boluje od nekog oblika prekomjerne

tje les ne težine, što zajedno sa tipom 2 šećerne bolesti čini

u skorom razdoblju oko 900 milijuna oboljelih od šećerne

bo les ti ili graničnih oblika šećerne bolesti u cijelome svijetu.

Osim šećerne bolesti, pretilost se nalazi u osnovi uzrokovanja

kardiovaskularnih bolesti, kroničnih obstruktivnih bolesti

plu ća, neoplazmi i mentalnih oboljenja. Nastanak šećerne

bo les ti osnova je cijelog niza komplikacija praktično na svim

orga ni ma u tijelu pri čemu se troškovi eksponencijalno po-

ve ća vaju. Takvo proširenje bolesti čovječanstvo ne pamti. I

dok početni oblici šećerne bolesti ne stvaraju subjektivne

smet nje bolesnicima, povišenje glukoze u krvi dovodi po pro-

mje na na malim i velikim krvnim žilama, i živcima, sve do naj-

ve ćih problema - kasnih devastirajućih komplikacija šećerne

bolesti uz izraženu bolnost.

Zbog toga je osnovni cilj liječenja osoba sa šećernom bolešću

spriječiti razvoj komplikacija šećerne bolesti (čije liječenje je

naskuplje), ili još prije spriječiti nastajanje šećerne bolesti (koji

se troškovi mogu modulirati) ili još prije spriječiti povećanje

tjelesne težine (gdje se prema teoretskim analizama troškovi

mogu praktično zanemariti.)

Sa strateškog stajališta, optimalno rješenje je smanjenje

bro ja osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, što zna či

posljedično smanjenje broja osoba sa tipom 2 še ćer ne bo-

les ti, smanjenje komplikacija šećerne bolesti, kardio vas ku-

lar nih komplikacija (posebno mozga, srca i donjih udova),

neuroloških komplikacija, komplikacija sa oštećenjima

bubrega, prerane dijalize, sljepoće i prerane smrti.

Prevencija tipa 2 šećerne bolesti može se podijeliti u tri sku-

pi ne: Postupci primarne prevencije, sekundarne pre ven cije I

tercijarne prevencije.

Primarna prevencija bolesti znači edukaciju cjelokupne po-

pu la cije za ispravan način života, bez prekomjerne tjelesne

težine, uz redovitu tjelovježbe i redovite sistematske zdrav-

stve ne preglede i rano otkrivanje bolesti.

Sekundarna prevencija odnosi se na aktivnosti poslije utvrđi-

va nja bolesti uz prekomjernu tjelesnu težinu (primjer šećerne

bolesti tipa 2). Ispravni pristup liječenju smanjuje troškove

liječenja u kratkom vremenskom razdoblju i sprečava razvoj

kasnih dijabetičkih komplikacija te smanjuje troškove lije če-

nja u dugoročnom razdoblju.

Tercijarna prevencija usmjerena je usporavanju daljeg razvoja

već nastalih komplikacija koje prijete fatalnim ishodom.

Optimalni pristup financiranja liječenja trebao bi se sastajati

od široke osnove primarne prevencije, nešto užeg nastavka

se kundarne prevencije, a tek u rjeđoj nužnosti područje ter-

cijarne prevencije (Slika 1).

Međutim, danas se najčešće provodi tercijarna prevencija.

U tom razdoblju bolesnici imaju sve izraženije smetnje, hi-

per ten zivne krize, promjene na centralnom nervnom

sustavu, infarkt ili prijeteći infarkt miokarda, ranu ili izraženu

gangrenu stopala, izražene bolove zbog promjena na živcima,

slab vid do sljepoće, ili sve lošije nalaze bubrežnih testova

do dijalize. S druge strane zdravstveni djelatnici su obavezni

za provođenje liječenja zbog subjektivnih smetnji i zahtjeva

bo lesnika zbog nastalih komplikacija, ali i zbog procesa koji

zdravstvene djelatnika stimuliraju na stvaranje novih ka pa-

ci teta i investicijske trgovine. Troškovi takvog pristupa su

najveći i iz proračuna se izvlače značajna sredstva dijelom

pred vi đena za primarnu i sekundarnu prevenciju.

Primarna prevencija je optimalna ali teško provediva. Ra di

se o edukativnim aktivnostima u općoj populaciji usmje re-

nih ispravnom načinu života, na primjer sprečavanju po-

ras ta tjelesne težine, ne pušenju, ispravnoj prehrani, odr-

ža va nju dobre fizičke kondicije i redovitim sistematskim

pre gle di ma. Postignuti rezultati bili bi idealni, rijetko do seg-

nu ti, a financijska korist se može utvrditi tek poslije duljeg

raz dob lja. Praktično provođenje primarne prevencije je pro-

ces uvođenja drugog sustava financiranja u zdravstvu koji

po ka zuje efekte tek kada se smanje troškovi liječenja po sto-

je će populacije bolesnika (zbog prerane smrtnosti) koja nije

prihvatila edukaciju o primarnoj prevenciji te usporedno s

padom troškova liječenja komplikacija u populaciji koja je

edu ka ciju o primarnoj prevenciji prihvatila.

Konačno ostaje sekundarna prevencija, koja je u pravom smi-

slu prihodovna. Čak je stimulirana i od strane Svjetske zdrav-

stve ne organizacije jer se smatra da treba za specifične pro-

grame preventivnim pristupom obuhvatiti rizične skupine a

ne u potpunosti obuhvaćati opću populaciju. Za osobe u kojih

je na temelju prekomjerne tjelesne težine utvrđena šećerna

bolest, optimalnim liječenjem može se postići značajna čak

i kratkoročna ušteda zdravstvenog budžeta ali i poboljšanje

kvalitete života.

Naime etiološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 u pretilih

oso ba provodi se osnovnim principima, koje uključuju dija-

be tič ku prehranu sa smanjenjem tjelesne težine, re do vi tu

tjelovježbu, edukaciju i provođenje samokontrole tje les ne

težine i glukoze u plazmi. Samo ako ne uspije za do vo lja va-

ju će liječenje tim osnovnim principima i bolesnik ne smanji

tjelesnu težinu, potrebno mu je uvesti lijekove. To najčešće

uključuje lijekove za liječenje šećerne bolesti, često lijekove

za poremećenje metabolizma masti, poremećenje mokrać-

ne kiseline, povišeni krvni tlak i bolove u zglobovima. Pri hva-

ća nje liječenja šećerne bolesti samo osnovnim principima i

smanjenjem tjelesne težine bolesnika, medikamentozno lije-

če nje vrlo često nije potrebno i ostvaruje se ušteda unutar

iste godine, praktično kroz nekoliko tjedana ili mjeseci. To

Sveučilišni profesor dr. sci. Željko Metelko, dr. med.,Medicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuPredsjednik Hrvatskog liječničkog zboraPredsjednik Referentnog centra za šećernu bolest Republike Hrvatske

SEKUNDARNA PREVENCIJA

KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI

– UŠTEDA U ZDRAVSTVENOM BUDŽETU

Pretili bolesnik u prosjeku živi kraće oko devet godina, uz dodatno smanjenje godina kvalitetnog života. Broj bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti i prekomjernom tjelesnom težinom više nisu samo zdravstveni već

nacionalni problem. Zbog toga treba poduzeti sve da se stanje promjeni te uz zdravstveni sustav u rješavanje problema uključi sustav obrazovanja od najranijeg djetinjstva, crkveni sustav te medije

Tema brojabr. 4/2012




znači da bi za pretile osobe sa tipom 2 šećerne bolesti trebalo

intenzivirano educirati ali i zahtijevati od bolesnika prihvaćanje

osnovnih principa liječenja, kao jedinog etiološkog liječenja.

Svi ostali oblici medikamentoznog liječenja u pretilih bo les-

ni ka zapravo su iznuđeno liječenje (zbog povišenih vrijed-

nos ti glukoze u krvi), koje često puta stimulira dodatni po rast

tjelesne težine uz zatvaranje „začaranog“ kruga s kon ti nu i ra-

nim pogoršanjem uz povećanje troškova, koji konačno može

dovesti do urušavanja zdravstvenog stanja bolesnika ali i

zdrav stvenog budžeta.

Preventivna inicijativa vjerojatno nema alternative, pitanje je

samo kada će administracija biti primorana započeti insistira ti

na promjenu ponašanja bolesnika i opće populacije. Već sada

postoje podaci u kojima je vidljivo da se skraćuje život osoba

zbog pretilosti i posebno pretilosti i tipa 2 šećerne bolesti u

pojedinim županijama Sjedinjenih Američkih država. Pitanje

je u koliko se još država razvijenog svijeta život skraćuje ali se

ne mjeri ili ne prikazuje. Čak i za Hrvatsku postoje indicije o

određenom skraćenju života žena. Pravi problemi će se po če-

ti javljati tek kada skraćivanje života populacije postane evi-

dent no i postane predmetom političkog natjecanja.

Sve to upućuje da za kronične i kronične nezarazne bolesti

pan de mij skih osobina treba tražiti nove dodatne putove pri-

stu pa liječenju, slično kao što je to bilo potrebno i za tu ber-

ku lozu početkom 20 stoljeća. Dodatna organizacija vidljiva

je u organizaciji dodatnih, samostalnih izdvojenih centara

u razvi jenim i nerazvijenim zemljama svijeta (na pr. Joslin

Dia betes Clinic Boston MA SAD, Oxford Diabetes Clinic UK,

Bangladesh Diabetes Center, International diabetes Centar

u Mineapolisu MN, SAD). Jedino snažni, dobro organizirani,

samostalni centri mogu ostvariti sveobuhvatni nacionalni pri-

stup organizaciji prevencije i liječenja. Izrađene SWOT analize

upućuju na neophodnost uspostavljanja takvih centara. Ra-

di se o neophodnoj, vjerojatno privremenoj, posebnoj orga-

ni za ciji do postizanja efekata primarne prevencije u smislu

postizanja ispravnih modifikacija načina života.

Administracija je do sada s nekoliko odluka izuzetno ugrozi la

zdravstveni sustav u Hrvatskoj, a nosioce zdravstvene služ be,

posebno liječnike pretvorila najprije od entuzijasta u ma zo-

histe, a danas u profitabilne privatnike. Sustavnost pre ven tiv-

nih aktivnosti svedene su u financiranju na razinu jedan posto

budžeta. Takvo zanemarivanje preventivnih aktivnosti koji se

uglavnom provode kroz kampanjske aktivnosti, kao i rezultati

koji upućuju na sve veći manjak liječnika u javnom sustavu i

probleme koji ga prate, kako su predstavnici Hrvatske liječ-

nič ke komore i Hrvatskog liječničkog zbora dugotrajno upo-

zo ravali, „zamagljuju pogled u budućnost“.

Porast broja bolesnika od kroničnih nezaraznih bolesti kao

posljedice porasta prekomjerne tjelesne težine upućuje uz

sta renje populacije i porast komplikacija te na skraćenje ži-

vo ta (Slika 2). Samo provođenje tercijarne prevencije stva ra

preduvjete za kontinuirani porast troškova i opasnost ban kro-

ta zdravstvenog sustava. Jedino oblici sekundarne prevencije

u kraćem vremenu ili primarne prevencije u duljem vremenu

omogućuju i dalje produljenje života i oslobađanje sredstava

iz zdravstvenog budžeta kada se analiziraju svi ulazni troškovi

intervencije i izlazni prihodi od smanjenja razvoja i troškova

liječenja komplikacija.

U zaključku se ističe nužnost uspostavljanja veće odgovornos-

ti zdrave populacije za promjenu životnih navika protiv fizičke

neaktivnosti, prekomjerne tjelesne težine i poduke. Pretili

bo les nik u prosjeku živi kraće oko 9 godina, uz dodatno sma-

nje nje godina kvalitetnog života. Broj bolesnika sa tipom 2

še ćer ne bolesti i prekomjernom tjelesnom težinom više nisu

samo zdravstveni već nacionalni problem. Zbog toga treba

po du zeti sve da se stanje promjeni te uz zdravstveni sustav u

rje ša vanje problema uključi sustav obrazovanja od najranijeg

djetinjstva, crkveni sustav te medije. Odgovarajuća edukacija

djelatnika iz navedenih sustava, održana je tijekom 2012. go-

dine uz inicijativu predsjedateljice EU, Kraljevine Danske pu-

tem Ambasade i osobnom inicijativom Gospodina Webera,

za jed no sa organizacijom Hrvatskog modela zdravstvene

za šti te osoba sa šećernom bolešću Društva za dijabetes i

po re me ćenje metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, u

re gio nal nim centrima Hrvatske. Potrebno je inzistirati na

uspo stav lja nju snažne, samostalne institucije koja mora

uspo sta vi ti sustav i kontinuirano ga održavati, kao što je to

ne ka da bila Svečilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i

bo les ti metabolizma Vuk Vrhovac.



Medicinabr. 4/2012


Simptomatska arterijska periferna bolest (PAB) donjih ekstre mi te ta očituje se pri nedostatnoj cirkulaciji donjih ekstre mi te ta. Najčešći razlog ovakvom stanju su upalna

bo lest ateroskleroza i njena obilježja, suženja (stenoze) stijenki arterija koja razvojem dovode do potpunog prekida cirkulacije (okluzije arterija). Uslijed toga dolazi do nedostatnog dotoka „hranjivih sastojaka“ do krajnje periferije gdje se istovremeno nakupljaju metabolički proizvodi (štetne tvari nastale fiziološki staničnim radom). Blaži stupanj ovog stanja očituje se bolovima tijekom mišićnog napora (trčanja ili hodanja) i odgovara inter-mi tent nim klaudikacijama (IC). Javljaju li se bolovi u mišićima

već u mirovanju ili su već vidljive pro mje ne na mekom tkivu krajnjih dije lo va ekstremiteta (rane), radi se o uznapredovalim kroničnim pro-mje nama koje se nazivaju kritičnon ishemijom ekstremiteta (CLI) ako tra ju duže od dva tjedna. Prognoza za bolesnike u takvom stanju je za-bri nja vajuća, jer će se u godinu dana od poduzetog liječenja tek 25 posto bolesnika djelomično oporaviti. Kod ostalih će doći do napredovanja CLI-a (20%), amputacije (30%) ili letalnog ishoda (25%) (1,2).Oštećenja tkiva kod CLI-a su praćena i upalnim promjenama, što ostavlja upitnom vitalnost ekstremiteta i otva-ra mogućnost amputacija ekstre mi te-ta, a time i do psihofizičkih i socijalnih

posljedica i pogoršanja kvalitete života tih osoba i njihove bliže okoline. Pušenje, dijabetes melitus (DM), povišeni krvni tlak, muški spol i viša životna dob, su dodatni poticajni čimbenici razvoja stenoza i okluzija arterija, od čega su najznačajni DM (če tve rostruki rizik) i pušenje (trostruki rizik). Saznanje o na-pre do vanju DM-a izlaže oboljele osobe 21-postotnom riziku od amputacije nasuprot 3-postotnom ri-zi ku osoba bez DM-a. Budući da su atero-skle ro za i DM generalizirajuće bolesti, pa zahvaćaju mnoge organske sustave, tak ve su osobe izložene dodatnom riziku od mož-da nog udara, bolesti koronarnih arte ri ja, kroničnom oštećenju bubrega, a utoliko i većoj smrtnosti. Perioperativni mortalitet bolesnika s DM-om je sljedeći: 5-10 posto (pri amputacijama ispod razine koljena), 15-20 posto (pri amputacijama iznad ra zi ne koljena) te do 45 posto pri ponovnoj ampu-ta ciji tijekom naredne godine dana. Multidisciplinarni konsenzus vaskularnih ki-rur ga, intervencijskih radiologa i kardiologa Sjeverne Amerike i Europe iz 2007. godine (TASC II) upućuje na to da će 15 posto oso-ba s DM-om tijekom svog života doživjeti rane stopala, a njih 24 posto će zahtijevati

i amputaciju. Međutim, ranom detekcijom promjena na arte ri-jama i njihovim pravilnim liječenjem može se spriječiti ampu ta-cija kod 80 posto osoba (2,3).Prema dostupnim službenim podacima hrvatskih autora iz

1.a: Proksimalna (gornja polovica) potkoljenice: zatvorene dvije arterije pot ko lje nice (crvene strelice), uz prohodnu treću arteriju (plava strelica)

1.b: Proksimalna (gornja polovica) potkoljenice: prohodne sve tri arterije potkoljenice nakon interventnog radiološkog zahvata - PTA (perkutana

transluminalna angioplastika)

Doc. dr. sc. Vinko Vidjak, specijalist radiolog, subspecijalist intervencijske radiologije,predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Merkur ipredsjednik Sekcije za intervencijsku radiologiju HDR-a

STOPALO OD SEDAM MILJAPosljednji podaci iz 2010. godine za Hrvatsku pokazuju da je za liječenje osoba s diabetes melitusom (DM-om) godišnje potrebno gotovo 12 posto ukupnog proračuna zdravstvenog sustava Republike Hrvatske od čega se gotovo 85 posto troši na liječenje komplikacija. Stoga postojanje i budućnost centra za dijabetičko stopalo u okviru Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac kao dijela KB Merkur, mora i treba imati svoju budućnost

Značaj intervencijske radiologije u prevenciji i liječenju periferne

arterijske bolesti osoba sa šećernom bolešću

2009. godine prevalencija osoba s DM-om (18 + godina) u Hrvatskoj je 8,9 posto, (>170. 000 osoba), od čega je nedijagnosticiranih oko 70.000 (4). Ne služ beni podaci ukazuju na to da gotovo 12 posto bolesnika trpi IC, dok amputacije ispod razine ko lje-na doživi 1,5 posto bolesnika, a njih 1,2 posto doživi amputacije iznad ko-lje na. Objavljeni podatak upo zo ra va da su amputacije u gotovo 85 posto slučajeva rezultat progresije duboke infekcije i gangrene (4). Društveno je odgovorno sagledati i financijsku stranu liječenja. Efek tiv-na analiza središnjeg ureda SAD-a (US Medicare) je pokazala da kod osoba s DM-om i PAB-om ampu ta-ci je poskupljuju liječenje kod CLI-a

za tri puta u odnosu na pravovremeno liječenje ki rurš kim pre-mos nicama, odnosno sedam puta u odnosu na pra vo vre meno liječenje minimalnim invazivnim zahvatima – interventnim ra-dio loškim postupcima (IR) (5,6).Ozbiljnost ove bolesti i njene drastične posljedica za osobe s DM-om, njihove obitelji i društvo u cjelini zahtijevaju mak si mal no odgo voran pristup i nesebičan trud zdravstvenog su sta va i osob-lja. Stoga se ključnim nameće pravovremeno di jag no sti ci ra nje ra nih promjena na arterijama i odabir najprimjerenijeg liječenja.Liječenje IC-a i CLI-a se sastoji od potvrde dijagnoze utvrđivanjem promjena na arteriji te utvrđivanje osnove, rezultata i rizika kon-zer vativnog liječenja, kirurške revaskularizacije i interventnog radiološkog pristupa. U pristupu osobama s DM-om i izraženim PAB-om potrebno je utvrditi stanje cirkulacije ekstremiteta pri čemu su prvenstveni odabir neinvazivne pretrage. Najčešće ko-riš teni neinvazivni testovi su pedobrahijalni indeks (engl. ankle-brachial index; ABI), mjerenje sistoličkog tlaka nad palcem i mje-re nje transkutanog tlaka kisika (TcPO2). Od radioloških metoda ko ris te se neinvazivne pretrage: obojeni Doppler (CD), višesloj na kompjutorizirana tomografska angiografija (MSCTA), magnet ska angiografija (MRA), te invazivna digitalna suptrakcijska angio-grafija (DSA). Osnovni test je ABI (omjer arterijskih tlakova pot-ko ljenice i nadlaktice) i mjerenje transkutanog tlaka kisika. Ovi nam testovi ukazuju na funkcionalnu nedostatnost periferne cir ku la cije, što je posebno važno kad nema vidljivih rana na udo-vi ma, čime se pojačava prognostički i preventivni učinak ovih pretraga. U osoba s DM-om je to vrlo značajno, jer su one ne-rijet ko nedostatnog imunološkog sustava pa mogu nastati rane udova podložne infekcijama i stoga upitnim konačnim ishodom liječenja. Neinvazivne pretrage (CD, CTA i MRA) omogućuju vrlo dobre spoznaje o morfologiji krvnih žila što, uz saznanje o kli-nič koj slici same osobe, omogućuje odabir načina liječenja. Ne

smije se smetnuti s uma da svaka od spomenutih pretraga ima svoja ograničenja i nedostatke. Kod uporabe CD-a to su adi po-zitet ekstremiteta, kalcifikacije žila, kvaliteta uređaja i iskus tvo liječnika. Kod MSCTA su nedostaci uporaba ionizantnog zra-če nja, moguća alergija na jodna kontrastna sredstva, opsežne kalcifikacije krvnih žila i oštećena funkcija bubrerga. Prilikom korištenja MRA važna su saznanja o eventualnoj klaustrofobiji, prisutnosti metalnih stranih tijela ili elektrostimulatora, te mo-guć nost krivog tumačenja subtotalnih suženja arterija. Kod tak vih i drugih nejasnih situacija savjetuje se DSA kao „zlatna di jag nos tič ka metoda“. Ovom se pretragom može utvrditi slika stvar nog stanja arterije ekstremiteta, predvidjeti razvoj bolesti i procijeniti koji je od načina liječenja najprimjereniji, čime se prevenira teži stupanj PAB-a koji dovodi do invaliditeta i even-tu al nog fatalnog ishoda. Osim dijagnostičke uloge, tijekom ove pretrage se izvode intervencijske radiološke operacije ili po stup-ci kao što su perkutana transluminalna angioplastika (PTA) sa ili bez lijeka, uporaba metalnih umetaka (stentova) sa ili bez lijeka, uporaba trombektoma i aterektoma, transpedalni i trans fe mo-ral ni pristup, subintimalna angioplastika i dr. (7).BASIL studija je analizirala bolesnike sa CLI-om i usporedila uspjeh kirurških premosnica i PTA. Učestalosti neamputiranih bo les nika su u obje skupine nakon godinu dana (71% / 68%) i na-kon tri godine (52% / 57%) bile gotovo jednake. Prema kirurškim zahvatima, poznate su prednosti perkutanih interventnih ra dio-loš kih zahvata kao što su: niski mortalitet, odsutnost kirurškog postoperativnog reza, izostanak potrebe za općom i spinalnom anestezijom, minimalne komplikacije i nuspojave. Nadalje, per-ku ta nim interventnim radiološkim zahvatima moguće je liječiti pro ble matiku vrlo sitnih žila, a tako i žila stopala (8).U liječenju interventnim radiološkim postupcima treba po šti va ti koncept angiosoma, što znači da svaka od triju arterija pot ko lje-nica ima svoje irigacijsko područje potkoljenice i stopala. Time su promjene na stijenkama pojedine arterije u velikoj mjeri odgovorne za eventualnu ranu u svom opskrbnom području ekstre-mi te ta. Na razini potkoljenica postoji pet, a na razini stopala šest angiosoma. Odgo-vor nost angiosoma vrlo je dobro opi sa na u literaturi, prema kojoj direktna re vas ku-la ri za cija određenog irigacijskog po druč-ja omogućuje zaliječenje 91 posto udo va, dok indirektna revaskularizacija omo gu-ću je zaliječenje 38 posto rana. Ne uspjeh indirektne revaskularizacije je tako go to vo 62 posto, a neuspjeh direktne re vas ku la ri-za ci ji samo 9 posto. Za razliku od kirurškog pristupa, interventnim radiološkim me to-da ma moguće je liječenje arterija širine i do 1 mm, a ovim IR postupcima je na taj način moguće udovoljiti i konceptu angi o-so ma (9).

Incidencija IR postupaka kod CLI-a (2002.g.-2005.g.) učestalo raste (7,8 do gotovo 80 po-sto) uz istovremno smanjenje kirurških re vas-ku larizacija (s 92 na 20,1 posto) i posljedičnim smanjenjem učestalosti amputacija iznad i

ispod razine koljena te povećanjem sačuvanosti cijelovitosti eksrtemiteta sa 75 na 92 posto. Tehnološki napredak sada omo gu ću je pouzdanije i uspješnije liječenje i bolesnika starije ži vot ne dobi (iznad 80 godina) koji su značajnijeg mortaliteta i morbiditeta kod kirurških operacija. Ovo posebno uključuje i osobe s DB-om, inače značajnijeg komorbiditeta zbog po prat nih srčanih bolesti, bolesti bubrega i ce re bro vas-ku lar nih incidenata (10-12). Liječenje dijabetičkog stopala danas zah tije va uslu ge više specijalista, od kojih naj češ će liječ ni-ka interne medicine, kirurgije, va sku lar ne ki rur-gi je, intervencijskih radiologa, fi zi ja ta ra, orto pe-

da, kardiologa i neurologa te usluge srednjeg i višeg me di cin skog kadra. Ovakav koncept i njegove rezultate su opisali broj ni autori prema kojima je multidisciplinarnim pris tu pom mo gu će u gotovo 96 posto bolesnika sa CLI-em postići odgo va ra ju ću re vas ku la ri za-ci ju (9,10). Značaj multidisciplinarnog pristupa re zul tirao je već 2009. godine međusobnom suradnjom dvaju vo de ćih svjet skih udruženja: intervencijske radiologije-CIRSE i Europskog udru že-nja za izučavanje šećerne bolesti (EASD). Upra vo ovakvom me đu-sob nom suradnjom nekoliko struka na sto je se poboljšati pristup i rezultati liječenja, a posebno prevencija oz bilj ni jih teškoća na krv-nim žilama i ekstremitetima osoba obo lje lih od DM (9-11). Posljednji podaci iz 2010. godine za Hrvatsku pokazuju da je za liječenje osoba s DM-om godišnje potrebno gotovo 12 posto ukupnog proračuna zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, od čega se gotovo 85 posto troši na liječenje komplikacija. Stoga je iznimno važno shvatiti značaj prevencije, pravovremene di-jag no ze i odabira oblika liječenja radi vraćanja bolesnika što nor mal ni jem načinu života i punoj kvaliteti života. Kod analize zna ča ja pojedinog načina liječenja (medikamentozno, kirurško, inter vent no radiološko) neophodno je sagledati njihovu cje lo-kup nost (troškove rehabilitacije, troškove eventualne proteze,

nadomjestak radnog mjesta te sve ostalo što ulaže uža okolina bolesnika).U Kliničkoj bolnici Merkur koja posljednje dvi je godine objedinjuje i Sveučilišnu klini-ku Vuk Vrhovac, prije dvije godine se stoga pristupilo osnivanju Centra za dijabetičko stopalo. Ovakva usredotočenost više me-di cin skih specijalnosti za komplikacije na pot ko lje ni ci i stopalu osoba s DM-om ima za cilj napredak već prije više go di na oživ-lje nog multidisciplinarnog kon cep ta. Svr ha jedinstvenog Centra u RH je obje di niti pri-stup i način liječenja vas ku lar nih kom pli-ka ci ja, intenzivirati međusobnu multi dis ci-pli nar nu suradnju zajedničkim sastancima osoblja radi analiziranja svakog bolesnika te učiniti dostupnima nove neinvazivne te-sto ve i radiološke pretrage, omogućiti bo-les ni ci ma pravovremeno korištenje no vih interventno-radioloških i kirurških po stu-pa ka te odgovarajuću njegu. Iako po sto-je problemi u svakodnevnom ra du Cen tra koji su prvenstveno ljudske pri ro de, važ no je saznanje da nedostatak u me đu sob noj suradnji osoblja ili odu sta ja nju od ovak vog koncepta može biti ogra ni ča va jući čim be-nik za budućnost bo les ni ka s pro ble mom di ja betičkog sto pa la. Po sto janje i bu duć-nost centra za di ja be tič ko sto pa lo u okviru Sveučilišne klinike Vuk Vrho vac kao dijela KB Merkur stoga mora i treba imati svoju budućnost, jer služi na šim bolesnicima.

Medicinabr. 4/2012

Medicinabr. 4/2012

20 Diabeteswww.diabetes.hr 21Diabetes

www.diabetes.hr

Literatura......

1. Alonson A. et al. Peripheral vascular disease. Sudbury, MA: Jones and Bartlett Publishers, 2011.2. Norgen L. et al. Inter-society consensus for the management of peripheral arterial disease ( TASC II.). Eur J Vasc Endovasc Surg 2007;33(suppl1):S1-S753. Second European consensus document on chronic critical leg ischemia. Circulation. 1991;84;(suppl):1-26.4. Poljičanin T, Metelko Ž. Epidemiologija šećerne bolesti u Hrvatskoj i svijetu. Medix 2009;15(80/81):82-88.5. Estimated diabetes costs in the United States, 2007. http:// diabetes. niddk. nih. gov/dm/pubs/statistics/Estimated.Accesses August 7,20116. Allie DE et al. Critical limb ischemia: a global epidemic. A critical analysis of current treatment unmasks the clinical and economic costs of CLI. Eurointervention 2005;1:75-847. Ouriel K. Peripheral arterial disease. Lancet 2001;358:1257-12648. Adam DJ et al. Bypass versusangioplasty in severe ischemia of the leg (BASIL): multicentre, randomized controlled trial. Lancet 2005;366:1925-1934.9. Sadek M. et al. Improved outcomes are associated with multilevel endovascular inteventions involving the tibial vessels compared with isolated tibial intervention. J Vasc Surg. 2009;49:638-643; discussion 643-644.10. Faglia et al. Extensive use of peripheral angioplasty, particularly infrapopliteal, in the treatment of ischaemic diabetic foot ulcers: clinical results of a multicentric study of 221 consecutive diabetic subjects. J Intern Med 2002 Sep;252(3):225-3211. Cronewett JL et al. A regional registry for quality assurance and impovement: the Vascular Study group of Northern New England (VSGNNE). J Vasc Surg.2007;46:1093-1101; discussion 1101-1102.12. Ruffolo AJ. et al. Prostanoids for crtitical limb ischemia. Cochrane Database Syst Rev. 2010;(1):CD006544. doi:10.1002/14651858.CD006544.pub2.

2.a: Distalna (donja polovica) potkoljenica s dijelom stopala: zatvorene dvije arterije potkoljenice (crvene strelice), uz prohodnu treću arteriju (plava strelica)

3.a: Stopalo bolesnika uz snimke 1a, 2a (prije liječenja): opsežna rana

3.b: Stopalo bolesnika uz snimke 1b, 2b (60 dana nakon PTA i terapije): zaostala minimalna rana u postupku zarašćivanja

2.b: Distalna (donja polovica) potkoljenica s dijelom stopala: prohodne sve tri arterije potkoljenice nakon interventnog radiološkog zahvata - PTA

(perkutana transluminalna angioplastika)


Prehranabr. 4/2012

Prehrana koja potiče zdravlje

Snježana Gaćina, dipl.med.techn.KB Merkur,

Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

Prošlost naše prehrane je bila uglavnom ve za na uz liječenje bolesti i primjenu dijeta, a bu duć nost pripada prevenciji bolesti uz odabir i pri premu najzdravijih namirnica.

I dok se prošlost veže uz rješavanje pro ble ma manjka nutritijenata, bu duć nost se fokusira na pro ble me s obiljem hrane i pre ko mjer nim unosom. Bolje rečeno, ne sraz mje rom između unosa ko-li či ne hrane i potrošnje energije. Zdravlje u budućnosti leži u izbo ru i pripremi namirnica. Na mir ni ce budućnosti sadržavaju najviše hra nji vih tvari, održavaju tijelo i um maksimalno funkcio nalnim, a istovremeno potiču zdravlje.

Zdrave namirnice odlikuje nekoliko karakteristika:- užitak su za okusne pupoljke- djeluju „sinergijski“ s našim genima- daju energiju i zdravlje- cjelovite su- poznate su- lako su dostupne (sezonske)- sigurne su- prihvatljive su cijene - pripremaju se za 7-15 min.

Najzdravije namirnice podrazumijevaju nekoliko skupina na mir ni ca:- cjelovite žitarice - povrće- sezonsko voće- orašasto voće- ribu i morske plodove - sjemenke- krto meso - mahunarke - ljekovito bilje i začine.

Pravilan način pripreme namirnica podržava oču va nje zdravlja namirnica: – olakšava probavu,

– povećava bioraspoloživost, – intenzivira okus

– čini ih sigurnim za konzumaciju– čuva hranjive tvari

Namirnice koje potiču zdravlje se pripremaju vrlo jednostavno, kratkom pripremom:

– parenjem, – pirjanjem,

– kratko grilanjem u pećnici – poširanjem

– kuhanjem

Posuđe koje se koristi za zdravu pripremu: – posuđe od nehrđajućeg– čelika, – emajla, – gusa i – vatrostalnog stakla

Posuđe koje treba izbjegavati:– teflon, – aluminijski lonci – plastično posuđe

Kuhanjem na visokim temperaturama oslobađaju se toksične tva ri i omogućava gubitak hranjivih tvari iz namirnica. Neke namirnice zbog sigurnosti zahtjevaju dulje kuhanje: veliki komadi ribe i mesa.

Prehrambeno bogatstvo je pojam koji se koristi za maksimalnu količinu hranjivih tvari u minimumu kalorija.Nutritivna gustoća govori o tome koliko je neka namirnica bo ga-

Hrvati bi prema istraživanjima trebali pojesti 183 kg povrća i voća na godinu.Međutim, prosječan unos je poražavajućih 62 kilograma!

Proizvodi sadræe prirodne sastojkekoji pomaæu u sniæavanju razine

glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivoststanica na djelovanje inzulina, utjeËu na

smanjenje kolesterola i triglicerida tepoveÊanje HDL-a.Certifikati:

IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan

Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. www.salvus.hr www.solgar.hr

Diabetes formula:Cimet i alfa

lipoiËna kiselinatablete

Glukoza faktortablete

ZDRAVA RJE©ENJAIZ SALVUSA

• jednostavnost upotrebe

• pouzdano mjerenje -kalibrirano na plazmu

• Smart Code Key tehnologija

• dijagnostiËke trake od plemenite kovine

• odliËna vidljivost informacija

BIONIME GM 300

BIONIME GM 550• nema kodiranja

• Ëvrste i nesavitljive dijagnos-tiËke trakice - lakπe rukovanje

• vrhunska preciznost i pouzdanost mjerenja

• pozadinsko svjetlo -moguÊnost oËitanja rezultatau mraku

Glukometri kojijamËe potpunu

sigurnostNOVO U

LJEKARNAMA

NOVO

Prehranabr. 4/2012


Prehranabr. 4/2012


ta hranjivim tvarima.

Ako je namirnica bogata hranjivim tvarima, a ima malu kalorijsku vrijednost, kažemo da je prehrambeno bogata.Izračun prehrambenog bogatstva: hranjive tvari dije limo s kalorijama →Primjer: brokula sa 123 mg vitamina C: 44 kalorije = 2,8

Kako najzdravije namirnice po ma žu da ostanemo zdravi?

1. „sinergijom“2. štite od kardiovaskularnih bolesti3. štite od raka4. „udružuju“ se kako bi pružile zaštitu od raka5. štite od dijabetesa

1. „Sinergija“ - komplementarnost aktivnosti svih namirnica zajedno čiji je učinak veći od zbroja svakog učinka pojedinačno Sinergijski spoj hranjivih tvari je poznat između: vitamina, mi ne-rala, vlakana, masnih kiselina i sl.Voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, orašasto voće i sje menke sadrže preko 800 (pretpostavlja se da ih ima oko 40.000) poznatih fitonutrijenata kao što su: karotenoidi, fla vo-no idi i izoflavoni.Primjer: flavonoidi iz kožice badema udružuju se sa E vitamin iz mesa badema udvostručujući antioksidativni učinak na LDL kolesterol.

2. Štite od kardiovaskularnih bolesti Studije: • DART (DART studija je provedena nad 2033 muškaraca koji su se oporavljali nakon akutnog infarkta miokarda, podjeljeni su u dvije grupe. Jednoj je savjetovano da se pridržava tri bitna faktora ishrane: smanjenje uzimanja masnoća i povećanje omje-ra polinezasićenih u odnosu na zasićene masnoće, povećanje unosa masne ribe, i povećanje unosa žitarica, drugoj grupi ovo nije savjetovano)• Lyon Heart (za 70 posto smanjila se opasnost od smrti uzro-kovane kardiovaskularnim bolestima 27 mjeseci nakon pri-državanja jednostavnih smjernica: povećati unos povrća, voća, cjelovitih žitarica, i mahunarki, jesti zdrave masti iz maslina, ora-šastog voća i sjemenki, smanjiti zasićene masti)• DASH – smanjenje opasnosti i smrtnosti od KVB cjelovitim namirnicama

Izvještaj u časopisu British Medical Journal (postmenopauzalne žene koje su konzumirale 10 kom voća i povrća smanjuje su opasnost od srčanog udara za 40 posto).Zašto su rezultati tako dobri?• Zob, mahunarke,orašasto voće bogato topivim vlaknima

smanjuje LDL kolesterol• Vlakna iz cjelovitih namirnica snižavaju trigliceride, Na i Mg tog porijekla snižava tlak, a vitamin E (antioksidans) štiti ko le-sterol od slobodnih radikala• Biljna prehrana obiluje argininom (esencijalnom ami no ki-selinom) kojom se koristi tijelo za proizvodnju dušikova oksida koji je vazodilatator (širi krvne žile i tako snižava krvni tlak)

3. Cjelovite namirnice štite od raka1. Folna kiselina (lisnato povrće) smanjuje opasnost od kar ci-noma debelog crijeva2. Brokula i ostale kupusnjače (glukozinolati potiču proizvodnju enzima koji su zaduženi za de tok si-ka ciju od kan ce ro genih supstanci)3. Antocijanini iz borovnica prodiru u sta nič ne membrane i antioksidativnim djelovanjem štite stanicu, sma njuje ra-zi nu upale, smanjuje oštećenje DNK4. Likopen iz rajčice smanjuje opas-nost od karcinoma prostate

4. „Udružuju“ se kako bi pružile zaštitu od rakaKumulativni i sinergijski učinak fito nu tri jena ta iz voća i povrća koje ima ju snažno antioksidativno i anti kan ce ro ge no djelovanje može se pripisati kom pleks nom spoju fitonutrijenata prisutnih u cje lo vitim namirnicama. Nijedan izdvojeni antioksidans ne može zamjeniti kombinaciju prirodnih antoksidansa! Preporuka: 5-10 kom raznog voća i povrća za smanjenje opas-nos ti od kardiovaskularnih bolesti i unos dovoljne količine hra nj-ivih tvari za održavanje optimalnog zdravlja!

5. Štite od dijabetesaOve namirnice pridonosa kontroli inzulinske rezistencije koja karakterizira rani stadij šećerne bolesti tipa 2:• Antioksidansi i fitonutrijenti smanjuju štetu koju bi visoka glukoza napravila• Odličan su izvor vlakana koji usporavaju probavu, smanjuju potrebu za inzulinom, doprinose boljoj kontroli glukoze i kolesterola

Nekolikonajčešćihpitanjakojećevampomoćiuodluciotomekakosačuvatizdravljenamirnica

Je li mikrovalna pećnica „zdrava“?• Nema znanstvenih studija koje dokazuju štetnost mikrovalova• Štetu radi izbor posude u kojoj se kuha u mikrovalnoj pećnici• Većina plastike uključujući i plastičnu foliju sadržava LDPE (polietilen niske gustoće) i

stiropora (polistiren) prelazi sa ambalaže na namirnice• Preporuča se korištenje stakla i keramike

Može li hrana „utjecati na gene i popraviti zdravlje“?• Hranjive tvari iz namirnica koje konzumiramo “komuniciraju” s našim genima prenoseći im informacije koje utječu na to koji će se aspekti gena aktivirati: oni koji potiču ili narušavaju zdravlje• Utvrđeno je da naši geni u tolikoj mjeri reagiraju na naš izbor hrane, da je konzumiranje namirnica koje ne zadovoljavaju glavni čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, artritisa, poremećaja probave, gubitka mentalnih funkcija, karcinoma

Zašto moramo svaki dan jesti povrće?• Povrće je izvor vitamina koji su topivi u vodi (ne mogu se pospremiti u depo), zato se moraju uzimati svaki dan• Izvor su minerala i fitonutrijenata: flavonoidi (crveni kupus, cikla); karotenoidi (mrkva, rajčica, bundeva), klorofil (kelj, blitva). Blagodati luteina, beta-karotena i likopena tek se otkrivaju. • Siromašno je kalorijama• Nova studija USDA pokazuje da osobe čiju prehranu sačinjava 55% ugljikohidrata iz voća, povrća i cjelovitih žitarica unose 200-300 kcal dnevno manje od američkog načina prehrane• Preporuke: 5 zdjelica povrća dnevno (400 g) ili 600 g voća + povrća

Koji je sadržaj rezidualnih pesticida u povrću?Najviše pesticida: Najmanje pesticida• Paprika • Luk• Celer • Avokado• Špinat • Kukuruz• Salata • Šparoge• Krumpir • Kupus • Brokula

Koje supstancije izbjegavamo jedući ekološki uzgojenu hranu?• Konvencionalno uzgojena hrana potencijalno je opasna zbog sadržaja pesticida, teških metala (žive i olova) i otapala (benzena i toluena)• Pesticidi – ne ostaju samo tamo gdje su primjenjeni (90 posto voda iz američkih gradskih vodovoda sadržava atrazin iako je zabranjen• Teški metali: kadmij, olovo i živa ulaze u namirnice industriskim zagađenjem tla, vode i pakiranjem (limenke se zatvaraju olovnim lemom što objašnjava olovni talog u

konzerviranim namirnicama) • Olovo uzrokuje smetnje inteligencije, niži stas,

smetnje sluha• Kadmij se povezuje sa karcinomom pluća, prostate i testisa • Živa se povezuje s Alzheimerom i autizmom

• Otapala se koriste u proizvodnji aditiva a povezuju se sa reumatoidnim artritisom

• Ove otrovne tvari nisu samo pojedinačno otrovne nego i u kombinaciji, a u ljudskom organizmu se nakupljaju i njihovo međudjelovanje (negativna sinergija) se povećava čak 1000 puta

Mogu li vjerovati mojim okusnim pupoljcima da će prepoznati potrebe mog tijela?• NE!• Kada bi naši okusni pupoljci ostali nedirnuti prerađenom hranom, kada bi jeli samo izvorno pripremljenu hranu, bez aditiva i umjetnih začina mogli bi se osloniti na naš iskonski okus• Ali na naše okusne pupoljke utječe: prerađena hrana, odabir roditelja i obitelji (stav), reklamiranje hrane i priprema hrane, čime se okusni pupoljci nepovratno promijene iskustvom okusa „umjetne“ hrane • (Maloj djeci koja još nisu probala ništa osim majčinog mlijeka s utvrđenim pomanjkanjem vitamina D, ponudili su hranu, djeca su instinktivno birala bočice s ribljim uljem koje obiluje D vitaminom)

Što rade prehrambena vlakna i otporni škrob u cjelovitim žitaricama? • Spadaju u ugljikohidrate ali su neiskoristivi za energiju, ona unapređuju zdravlje probavnog sustava, smanjuju rizik od karcinoma debelog crijeva i dojke, snižavaju kolesterol, snižavaju glikemiju• Dobre bakterije: bifidobakterije i laktobacili razgrađuju:

prebiotička vlakna iz čičoke, cikorije, riže i soje • Preradom se vlakna uništavaju

• Otporni škrob (smeđa riža, ječam, heljda) je vrsta složenih ugljikohidrata koji je otporan na probavu, djeluje kao vlakno, mogu ga fermentirati bakterije

Što je alternativa soli?• Alge obiluju nizom minerala, koji jelima daju slan okus • Sadržavaju lignane koji štite od karcinoma• Alge kelp postoje u listićima i lako se dodaju hrani kod pripreme jela, ali i za stolom

Je li doručak najvažniji obrok?• Doručak umanjuje glad i prevenira prejedanje za ručak• Prekomjerno teške osobe koje doručkuju lakše mršave• Osobe koje doručkuju lakše se odupru masnoj, visokokaloričnoj hrani tijekom dana

JUHA OD CRVENE LEĆE RIBA U KREOLSKOM UMAKU

SALATA OD RAJČICA I JABUKA SORBET OD LIMUNA

DIABETES / SLATKI ŽIVOT - SRPANJ 2012 DIABETES / SLATKI ŽIVOT - SRPANJ 2012

DIABETES / SLATKI ŽIVOT - SRPANJ 2012 DIABETES / SLATKI ŽIVOT - SRPANJ 2012

Prehranabr. 4/2012


• Doručak pruža više energije za tjelesnu aktivnost tijekom dana, ali i osjećaj da imate poleta i energije za dnevne aktivnosti

Kako održati zdravu proizvodnju energije?• Potaknite zdravu probavu• Jedite hranu niskog glikemijskog indeksa• Rafinirane namirnice zamijenite integralnim• U svaki obrok uključite dobar izvor bjelančevina (riba, jaja, meso divljači, soja)• Osigurajte jednostruko nezasićene masti (potiču zdravlje stanične membrane): bademi, orasi, lan, sezam, bundeva, suncokret i njihova ulja• Osigurajte hranu bogatu fitonutrijentima i antioksidansima: vitamin E (pšenične klice i njihovo ulje), vitamin C (brokula, paprika)• Izbjegavajte konzervanse, aditive i boje jer se povezuju s oštećenjem stanične membrane i mutacijom DNK

Kako odabrati voće i povrće pre ma duginim bojama?• Više boje – više zdravlja zbog veće koncentracije fitonutrijenata• Tamno obojeno voće i povrće odraz je većih koncentracija hranjivih tvari od blijedih• crveno (likopen): rajčice, lubenice, crveni grejp• žuto-narandžasto (betakaroten): papaja, marelica, mrkva, slatki krumpir• Zeleno (klorofil, lutein): špinat, kelj, šparoga• Plavo-ljubičasto: patlidžan, grožđe, crni grašak, ljubičasti krumpir, sadrže antocijanin koji odžava potpornu strukturu u venama cjelovitom

Trebam li strahovati zbog žive u ribi?• FDA –agencija za hranu i lijekove upozorava trudnice, dojilje, malu djecu da smanje konzumaciju morskog psa, sabljarke, lokarde i školjkaša• U Hrvatskoj – ovo upozorenje vrijedi samo za uvezenu konzerviranu ribu, nepoznatog porijekla ribe• Međutim, dobrobit od konzumacije ribe premašuje rizik

Zašto losos iz uzgoja nije dobar?• Losos u prirodi dobiva ružičastu boju od karotenoida hraneći se račićima• Losos iz uzgoja boju zahvaljuje kantaksantinu - boji koja se dodaje hrani za losose da ne bi bili sive boje

• Kantaksantin je boja koja se nalazi u kremama za samotamnjenje i zabranjen je u Velikoj Britaniji

Riba iz ribogojilišta utječe na okoliš?• Losos iz uzgoja proizvede toliko smeća kao kanalizacija jednog grada od 10.000 stanovnika• Riba iz uzgoja je masnija• Divlja riba bolji je izvor omega3 masnih kiselina

Kako orašasti plodovi i sjemenke mogu biti tako zdravi kad sa dr-žavaju toliko masnoća?• Šaka sjemenki ili orašastih plodova kao međuobrok ili posut po salati neće debljati (ali šaka kikirikija u kombinaciji s pivom hoće)

• Orašasti plodovi imaju dobar omjer višestruko nezasićenih, jednostruko nezasićenih i zasićenih masnoća• Dobar su izvor biljnih bjelančevina, primjerene za one koji pokušavaju uravnotežiti prehranu

• Dobri su antioksidansi

Žitarice, povrće, voće i nešto posnog mesa bi trebalo bi bi-ti temelj naše prehrane. Preporuča se svaki dan konzumirati pet porcija povrća te tri do četiri porcije voća. Hrvati bi prema istraživanjima trebali pojesti 183 kg povrća i voća na godinu. Prosječan unos je, međutim poražavajućih 62 kilograma, dakle trećina preporučene količine. Istraživanja pokazuju da se svakim obrokom koji se sastoji od voća ili povrća opasnost od bolesti srca smanjuje se za četiri posto. Jedna je studija pokazala kako se u postmenopauzalnih žena koje su na dan jele 10 komada voća i povrća, opasnost od srčanog udara smanjila za 40 posto!

JUHA OD CRVENE LEĆE

ZA 2 OSOBE

100 g crvene leće1 glavica ljutike1 mrkva1 režanj češnjaka600 ml temeljca2 žličice nemasnog vrhnja2 žličice sitno nasjeckanog peršinasol, papar

Kuhajte leću u temeljcu s mrkvom i ljutikom 20-25 minuta, dok se leća dobro skuha.Dodajte vrhnje i peršin i izmiksajte štapnim mikserom u gustu juhu. Posolite, pospite svježe mljevenim paprom i poslužite.

Energetska vrijednost jedne porcije:ugljikohidrata 14 g, bjelančevina 4 g, masti 3 g

Recepti preuzeti s internet stranicewww.diabete.net

RIBA U KREOLSKOM UMAKU

ZA 4 OSOBE

4 komada ribljeg filea2 žlice soka od limuna4 žlice light margarina1 zelena paprika narezana na trake2 rajčice2 žličice brašna2 žlice usitnjenog lukasol, papar

Zagrijte pećnicu na 200°C. Namažite tepsiju uljem, poslažite u nju riblje filee i pecite u pećnici.Pomiješajte limunov sok s usitnjenim lukom i 2 žlice light margarina. Prelijte preko ribe i nastavite peći dok riba ne omekša, cca 15-ak minuta.Dok se riba peče, pripremite Kreolski umak. Popržite papriku narezanu na trake na ostatku light margarina. Dodajte rajčicu, posolite i popaprite. Pospite brašnom i prokuhajte, te poslužite uz ribu.

Energetska vrijednost jedne porcije: 205 kcalugljikohidrata 7 g, bjelančevina 25 g, masti 9 g


SALATA OD RAJČICA I JABUKA

ZA 4 OSOBE

400 g rajčica1000 g stabljika celera60 g sira Ementalera2 jabuke2 žlice ulja i limunovog sokasol, papar

Izrežite rajčice i jabuke na kriške, narežite na tanke trake stabljike celera. Sve zajedno pomiješajte začinivši salatu limunovim sokom, dodajte sir izrezan na kockice, prstohvat soli i papra i dvije žlice ulja.

Energetska vrijednost jedne porcije: 189 kcalugljikohidrata 7,5 g, bjelančevina 5,2 g, masti 15,2 g


SORBET OD LIMUNA

ZA 4 OSOBE

200 g limunovog soka100 g suhog bijelog vina150 g Šampanjca40 g tekućeg sladila1 jaje5 g Agar-agara u prahu (ili slične prirodne želatine)naribana korica limuna

Agar-agaru dodajte limunov sok i prokuhajte ga. Primiješajte vino, Šampanjac i limunovu koricu, ohladite, te dodajte tekuće sladilo. U dvije različite posude izmiksajte posebno bjelanjak, a posebno žutanjak, te ih lagano umiješajte u kremu. Izlijte u četiri čaše i ohladite u zamrzivaču dva sata.

Energetska vrijednost jedne porcije: 103 kcalugljikohidrata 10 g, bjelančevina 6 g


• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn(+ 35,00 kn poštanskih troškova)

Isprobani recepti za:• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice

• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Prehranabr. 4/2012

Upoznajte

aroniju

Mandica-Tamara Tolić, mag. nutr.Hrvatski zbor nutricionista

Aronija (Aronia Melanocarpa L.) je listopadna grmolika biljka iz porodice ruža (Rosacea). Potječe iz Sjeverne Amerike, gdje se uvelike koristila među tamošnjim

In di jan cima (Slimestad i sur., 2005; Jurgoński i sur., 2008; Kulling i Rawel, 2008). Upotrebljavali su plodove aronije, ali i listove i koru, od kojih su pripremali ljekovite čajeve. U 19. stoljeću aronija se počela uzgajati i u Europi i to ponajprije u zemljama središnje i istočne Europe, radi proizvodnje do ma-ćih, ali i komercijalnih sokova, pekmeza, čaja, vina i prirodnih bojila (Jurgoński i sur., 2008, Kulling i Rawel, 2008).Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu, trpku aromu koja podsjeća na borovnice (Kulling i Rawel, 2008).Nezreli plodovi imaju ljubičasto-crvenu a zreli intenzivnu, go to vo blještavo crnu boju. Zreli plodovi aronije sadrže ve-li ku količinu biološki aktivnih spojeva poznatih pod ime nom polifenolni spojevi. U aroniji su najzastupljeniji pro anto ci-ja ni ni, antocijanini te flavonoli. Udio polifenolnih spojeva u aro niji mnogo je veći u usporedbi s ostalim voćem (Jakobek i sur., 2012). Odlikuje je poželjan udio prehrambenih vla ka-na (5,62 g/100 g ploda). Njezina prehrambena vlakna sa-dr že veliku koncentraciju celuloze, hemiceluloze i lignina (Kul ling i Rawel, 2008). Ukupan udio organskih kiselina re-la tiv no je malen (1 - 1,5%) u usporedbi s ostalim bobičastim vo ćem. Najzastupljenije su jabučna i limunska kiselina (Kul-ling i Rawel, 2008). Aronija sadrži 5-10 puta veću kon cen-tra ciju antocijanina i polifenola nego brusnica. Ima najveću koncentraciju fenolinih spojeva u suhoj tvari u usporedbi s

dru gim bobičastim voćem (Chong i sur., 2010). Udio re du ci-ra jućih šećera u plodu aronije kreće se od 16-18 posto. Za-jed nički je udio glukoze i fruktoze u svježem plodu aronije od 13 - 17,6 g/100 g ploda. U svježe iscijeđenu soku aronije udio glukoze je 30 - 60 g/L, a udio fruktoze 28 - 58 g/L. U uspo red bi s ostalim bobičastim voćem, aronija ima visok udio sorbitola, odnosno šećernog alkohola. Sorbitol se čes-to koristi u prehrambenoj industriji kao zamjena za šećer te može imati blago laksativno djelovanje (Kulling i Rawel, 2008). Plodovi aronije predstavljaju i odličan izvor vitamina i mi ne ralnih tvari. Među vitaminima najviše su zastupljeni vitamini B-skupine, ponajviše niacin i pantotenska kiselina, a ističu se i vitamini C, A i E. Od mineralnih tvari u aroniji mogu se naći kalij, kalcij, željezo, mangan, zink i jod. U usporedbi s ostalim bobičastim voćem sadrži i veću koncentraciju beta-karotena i beta kriptoksantina (Kulling i Rawel, 2008.)

Jedna su od najvažnijih komponenti prisutnih u aroniji, da ka-ko, fenolni spojevi. Sadrži visoku koncentraciju anto ci ja nina, procijanidina i fenolnih kiselina. Procijanidini su naj zas tup lje-ni ji od polifenolnih spojeva prisutnih u aroniji, nalaze se u kon-cen traciji od 664 mg/100 g svježeg ploda. Udio anto cijanina je 428 g/100 g svježeg ploda (Kulling i Rawel, 2008). Antocijanini su sekundarni metaboliti u višim biljkama i odgovorni su za plavu, crvenu i ljubičastu boju voća, povrća i cvijeća. Najvažnija je funkcija antocijanina osiguravanje boje biljci, no djeluju i kao antioksidanti (Soriano Sancho i Pastore, 2012).

U posljednjih nekoliko godina mnogo se govori o njezinu učin-ku na zdravlje ljudi. Nedavne studije ukazale su na nje zi no anti oksidativno, antimutageno, hepatoprotektivno, kardio-pro tektivno, antidijabetsko, kao i antiupalno djelovanje (Jurgoński i sur., 2008; Kulling i Rawel, 2008; Soriano Sancho i Pastore, 2012).

Najzaslužniji su spojevi za njezin pozitivan učinak na zdravlje ljudi, dakako, antocijanini. Antocijanini imaju antioksidativno i antiupalno djelovanje, stoga potencijalno mogu biti ko riš te ni u prevenciji oksidativnog stresa povezanog s kar dio vas ku lar nim i renalnim oboljenjima. Antocijanini iz aronije smanjuju lipidnu peroksidaciju (Skoczyñska i sur, 2007). Svježe bobice aronije imaju naj bolji anti-oksi dativni učinak u uspo red bi s ostalim bo bi čas tim i drugim vo ćem. Također je za-bi lje že no da sok aronije ima naj ve ći antioksidativni uči nak (čak 4 puta veći) među pi ći ma bogatim po li fenolim spo je vi ma kao što su sok bo rov ni-ce, brusnice ili crveno vino. Doprinos je anto ci ja nina ukupnom antioksidacijskom učinku oko 33 posto u svježem plodu aronije, dok je u komercijalnim so ko vima oko 42 posto (Kulling i Rawel, 2008). Antocijanini iz aronije smanjuju toksičnost i nakupljanje kadmija u jetri i bubrezima (Kulling i Rawel, 2008).Aronija ima pozitivan učinak na niz faktora koji uzrokuju kardiovaksularne bolesti. In vitro studije pokazale su da fe-nol ne komponente prisutne u aroniji imaju ulogu u zaštiti

i obnovi endotelnih stanica što utječe na njihovu funkciju. Uočen je i njezin antitrombocitni učinak kao i vazoaktivna i vazoprotektivna svojstva (Kulling i Rawel, 2008). U istraživa-nju provedenom na muškarcima s blagom hiperkolesteremi-jom konzumiranje 250 ml soka aronije u razdoblju od šest tjedana dovelo je do značajnog smanjenja ukupnog se rum-skog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida, dok se udio HDL kolesterola povećao. Zabilježen je i pad razine glukoze u krvi i homocisteina (Skoczynska i sur., 2007). Slični su rezultati

dobiveni i u istraživanjima provedenima na oboljelim od dijabetesa i na pacijentima koji su preboljeli infarkt mio karda (Kulling i Rawel, 2008).

Istraživanja su pokazala da aronija, odnosno anto ci ja nini prisutni u njoj, imaju važnu

ulogu u pre venciji i kontroli dijabetesa, kao i kom pli kacija uzrokovanih di ja be-te som. Dnevni unos od 200 ml soka aro ni je u razdoblju od tri mjeseca re-zul ti rao je značajnim smanjenjem ra zi-ne glukoze u krvi kod pacijenata obo-

lje lih od dijabetesa ti pa 2. Zabilježen je pozitivan učinak i na razinu HbA1c, kao i na

razinu ukup nog kolesterola i ukupnih li pi da. Nedavna istra ži vanja pokazala su kako bi aronija

mogla bi ti učinkovita u liječenju poremećaja pre ti-los ti (Jurgoński i sur., 2008; Kulling i Rawel, 2008).

Nekoliko studija ukazuje na to da su antocijanini sposobni sti-mu li rati izlučivanje inzulina i štititi beta stanice tako da sma-nju ju oksidativni stres, što dovodi do poboljšanja inzulinske re zis tencije i pada koncentracije glukoze u krvi (Soriano Sancho i Pastore, 2012).

Zaključimo:Aronija je iznimno korisna i ljekovitabiljka, koja se odlikuje vrijednim nu-tritivnimsastavom.Bogatajeantioksi-dansima, vitaminima, te mnoštvommineralnih tvari, zbog čega se možekoristitikaopomoćkodrazličitihzdrav-stvenihproblema.Zatoštoprijeuvrsti-teplodovearonijeusvojjelovnik.Isti-na, nekome će se okus svježe aronijeučinitineprivlačnimzbogsvojetrpkos-ti.Nekavasmalotrpkaokusanesprije-čiunastojanjupoboljšanjazdravljacje-lokupnogorganizma.Vaš organizam bit će vam zahvalan!


Prehranabr. 4/2012


Istraživanja su pokazala da aronija, odnosno antocijanini prisutni u njoj, imaju važnu ulogu u prevenciji i kontroli dijabetesa, kao i komplikacija uzrokovanih dijabetesom. Dnevni unos od 200 ml soka aronije u razdoblju od tri mjeseca rezultirao je značajnim smanjenjem razine glukoze u krvi kod pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 2.

Literatura......

Chong, M. F.-F., Macdonald, R., Lovegrove, J. A. (2012) Fruit polyphenols and CVD risk: a review of human intervention studies. Brit. J. Nutr. 104, 28.–39.

Skoczyñska, A., Jêdrychowska, I., Porêba, R., Affelska- Jercha, A., Turczyn, B., Wojakowska, A., Andrzejak, R. (2007) Influence of chokeberry juice on arterial blood pressure and lipid parameters in men with mild hypercholesterolemia. Pharmacol. Rep. 59 (1), 177-182.

Slimestada, R., Torskangerpoll, K., Nateland, H. S., Johannessen, T., Giske, N. S. (2005) Flavonoids from black chokeberries, Aronia melanocarpa. J. Food Comp. Anal. 18, 61.-68.

Soriano Sancho, R. A., Pastore, G. M. (2012) Evaluation of the effects of anthocyanins in type 2 diabetes. Food Res. Int. 46, 378.-386.

Naš Gorski kotar po tome je višestruko omiljen. Osim što je na putu od metropole do najbliže obale, sama regija obiluje mnogim brdskim lancima, dolinama, rijekama

i jezerima, stvarajući tako simbiozu prirode i uživanja tijekom cijele godine. Ipak, tijekom proljeća i ljeta, uvijek je nekako ljepše prošetati Gorskim kotarom, zbog mirisa smilja, kupanja u Lokvarskom je-ze ru ili Bajeru, planinarenja po Bjelolasici i Risnjaku, otkrivanju malih mjesta poput Skrada, Čabra i Fužina. Ali i zbog zavirivanja u bakinu škrinjicu. Kao i sve bake, i Goranke su čuvale u svojim rukama sav trud i rad tijekom godine, da bi u doba najveće uži-van cije sve svoje znanje i iskustvo pretočile u slatku nagradu. Njihovo poznavanje šumskih plodova nedavno su prerasli u ma ni fes ta ciju Plodova gorja u kojoj se tijekom kasnoproljetnih, ljet nih i ranojesenskih mjeseci smjenjuju dani đurđica, smreke, bazge, jagoda, borovnica, ljekovitog bilja, jabuka, krumpira, glji-va i slično, a koji objedinjavaju tradicionalnu poljoprivredu, pri-rod ne vrijednosti i kulturno naslijeđe. Gorski je kotar vrlo zanimljivo područje naše domovine. Na ovoj kraškoj ravni prepoznaju se dva lanca planina: sjeverni (potez Risnjak-Drgomalj-Skradski vrh-Litorić-Lovnik) i južni (Bitoraj-Vi-še vica-Bjelolasica-Bijele i Samarske stijene-Klek), a između njih prolaze sve prometne žile kucavice, nekad Luj-zi jana i Jozefina, a danas autocesta Rije ka-Zagreb i željeznička pruga. Više od po lo-vice površine čine šume, oso bi to guste crnogorične šume s broj nim trav na-tim proplancima. Pre vla da va šuma bukve i jele, a jav lja ju se i brijest, jasen te ja vor. Kao posebno vrijed no po druč je izdvaja se Na-cio nal ni park Risnjak, uz broj-ne druge za šti će ne krajolike. Tetrijeb i medvjed, divlja svinja, vukovi, risovi i divokoze najčešći su stanovnici goranskih šuma.

I sami Gorani nekako pokazuju svoje posebnosti. U Gorskom se kotaru, naime, govori i čakavicom, i kajkavštinom i štokavštinom. Kraj je bremenit poviješću, a dugo gospodstvo obitelji Zrinski i Frankopan ostavilo je niz utvrda i dvoraca. Gorski kotar se može podičiti i najvišim stalno naseljenim mjestom u Hrvatskoj, Be go-vim Razdoljem na 1.079 metara nadmorske visine. Žitelji ove regije u suživotu s prirodom su razvili autohtonu ku hi-nju koja u sebi sadrži grah, repu, kiselo zelje, razne vrste gljiva, potom krumpir, slatkovodnu ribu i posebno jela od divljači.

Osobno me kao planinara ipak najviše oduševljava mašta ko ja izvire iz prirodnih slatkiša gorja, raznom bobičastom voću i bi lju koji rastu po skrivenim kutcima planinskih visova. Jagode, bo-rov nice, brusnice, kupine, maline, ribizli, sve nam je to poznato u prirodnom i džemastom obliku. No, prvo da razbijemo je dan mit, koji se često prakticira od najmanjih nogu. Ovo je voće sa-svim dovoljno slatko, i njegovi okusi i mirisi se ubijaju do dat kom šećera.

JagodeJagode sa šlagom su poslastica, a pogotovo ako se nalaze na torti, no same jagode sa šećerom stvaraju preslatku kombinaciju koja ne daje do izražaja samog voća i njegove fruktoze. A kad se radi o onim malim mirišljavim šumskim jagodama, kakvima goranske šume obiluju, onda je dodavanje šećera grijeh za nepce. Bobice inače sadrže biljne fenolime, među kojima se ističu fla-

vo no i di, a oni imaju jake antioksidante te stvara imu no loš ku podlogu biljke. Naravno, to je

zna čaj no za nas, pošto nam daju niz anti oksi da tiv nih vitamima kao što

su vitamin C, E i provitamin A, a razna istraživanja pokazuju da jača i štiti organizam od

sla bo krv nos ti, umora, alergija, upa la, pa i od rizika oboljevanja

od nekih vrsta karcinoma i šećerne

Gastro putovanjabr. 4/2012

Vedran Obućina

PLODOVI GORJA



bolesti. Ipak, vrlo je važno, dapače i presudno, da se berba plodova i li sto va ostavi stručnim osobama. Kao i svi prirodni lijekovi, pravi omjer kat kad zna biti razlika između života i smrti. Od proljeća do sredine ljeta, na osun ča nim dijelovima šumaraka, čes to se, ako ste dovoljno brzi, mo-gu naći šumske (divlje) jagode. Div-

nog mirisa i osebujnog okusa, poslastica su o kojoj su ispričane brojne priče, ne samo u Hrvatskoj. Kao simbol ljeta, veselja i radosti, ali i sjećanja na djetinjstvo, često se spominju upravo u brdskim i sjevernim krajevima Europe. Po njima je dobio na-ziv i poznati film Ingmara Bergmana Divlje jagode (u originalu Smultronstället). Osim ploda, bere se i lišće od kojega se radi čaj, posebno pogodan za poboljšanje probave i apetita. Dobro se slažu s tamnom ili svijetlom čokoladom pa ih možete umakati u čokoladni fondue ili ih tako obložene čokoladom koristiti za dekoraciju kolača, torti ili pjenica. Ukusne su i u kombinacijama s alkoholnim pićima kao što su bijeli rum, šampanjac, narančin liker i crveno vino. Ipak, treba imati na umu da šumske jagode imaju veću aromu od uzgojenih.

Borovnice U okolici Javorove kose, planinarskog izletišta blizu Ravne Go-re, poznato je da se mogu naći borovnice. Rastu na kiselim tlima naših brdskih listopadnih i mješovitih šuma. Ove modre bo bi ce imaju listove koji se ponekad zovu biljni inzulin. Naime, kao biljka s najviše flavonoida među bobičastim voćem, listovi bo rov nice ujedno su djelotvorni domaći lijek protiv šećerne bolesti, ako se uberu prije nego što sazru bobice. Čaj je najbolje nabaviti kod propisanog biljnog ljekarnika, jer se čaj ne bi smio piti bez nadzora. Borovnice su također poznate kao vrlo ukusne ukoliko su umočene u rakiju. S obzirom na nisku kalorijsku vrijednost, borovnica je dobrodošla namirnica u bilo koje do-ba dana, pogotovo ljeti kada je u sezoni. Odlično pristaje sa svim žitaricama za doručak uz dodatak jogurta, slatko kiseli okus ploda borovnice osvježava voćnu salatu sa sladoledom, a mnogima je omiljeni sastojak laganih pita, štrudla i kolača. Do da ju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino.

MalineVisoki grmovi malina od lipnja do rujna daju jedan od najslađih plodova šume. Nalaze se uz rubove puteva i šumaraka, a često i između živica. Mnogo vitamina A i C čini ovo ukusno voće pravom vitaminskom bombom, a zato je dobro popiti i uvijek hvaljen malinovac. Osim ugodnog slatkog okusa, maline su i

odli čan izvor vitamina C, K, te minerala mangana i magnezija, a sadrže i nešto klacija i željeza. Kao dijetna prehrana, maline su također zastupljene kod osoba oboljelih od šećerne bolesti, a ako se taj malinovac pomiješa s vinskim ili jabučnim octem dobiva se malinov ocat. Vlakna maline povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Vrlo je dno-stav nu slasticu možete pripremiti od kremastog sira ili jogurta s dodatkom meda, limunove korice, djelomično zamrznutih ma li-na i izlomljenih piškota. Maline su i izvrstan dodatak kremama poput sabayona, crème brûlée, zuppe inglese, moussevima od bijele i tamne čokolade, panna cotti ili tiramisu kremi. Iako se maline tradicionalno ne povezuju s mesom i povrćem, u Fran cus-koj je ipak poznata mješavina salate od rikule, lagano zagrijanog kozjeg sira, malina i svježih smokava. U nekim dijelovima Europe umak od malina, peršina, maslinovog ulja, češnjaka i ljutih papričica povezuju se uz pečene svinjske medaljone.

Brusnice Pravi prirodni antibiotik je i brusnica. Ovaj plod također je po go-dan za dijabetičare jer snižava šećer u krvi. Kao namirnica upo-treb ljava se za kolače i torte, marmelade, sirupe te kao nadjevni u pecivima, ide kao sastojak voćnih kupova, frapea. Jela od mesa vepra i druge divljači zadržavaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnica ublažava, tako se jelo čini ugodnijim i probavljivijim.

ReceptiŠUMSKEJAGODEUVINUSastojci za 10 osoba:1 L šumskih jagoda1 L bijelog vina25 dag kristalnog šećera

Priprema:Vino i šećer skuhajte zajedno s koricom od cimeta te ohladite. Šumske jagode operite, dodajte ih vinu i pokrivene ostavite u hlad njaku nekoliko sati. Jagode u vinu servirajte u većoj sta kle-noj zdjeli, iz koje će gosti sami sebi točiti u manje zdjelice. Prije serviranja možete im dodati pjenušavog vina. Jagode pri prem-ljene na ovaj način poslužite s kockicama leda.

PEKMEZODBOROVNICASastojci:2 kg borovnica 1,5 kg šećera

Priprema:Šećer prelijte s pola litre vode i stavite kuhati. Kada se napravi sirup, dodajte oprane borovnice

Gastropis

Hrvatska je blagoslovljena iznimnim regionalnim razlikama na vrlo malenom prostoru. To znaju svi koji vole provesti svoj odmor na moru, ako su s kontinenta, a još više oni koji će uz more birati i gorje


i nastavite s kuhanjem, neprestano miješajući, dok se ne stvori jednolična masa. Vruć pekmez ulijte u zagrijane staklenke, zatim ih vratite u mlaku pećnicu da se stvori korica. Kada se pekmez ohladi, zatvorite staklenke.

SRNEĆIBUTNAPOSTELJICIODBRUSNICEISVJEŽEGGROŽĐASastojci za 6 osoba:2 kg srnećeg buta200 g dimljene slanine500 g korijenastog povrća (mrkve, celera, peršina)500 g lukaželatina brusnica (200 g šećera, 250 g brusnica, 1 dl vode, pola žlice želima – kuhati 3 minute)1 dl bijela vina1 dl octa2 žlice masti100 g maslacatemeljac od divljači500 g bijelog grožđasol, papar, Vegeta

Priprema:But špikamo slaninom i natrljamo začinima. Pečemo ga sa svih strana na zagrijanoj masti oko 15 minuta. Izvadimo but, u postojeću masnoću dodamo narezano korijenasto povrće i ma-slac, kratko popirjamo, zalijemo vinskim octom i temeljcem od div lja či. Vratimo but u pleh, prekrijemo folijom i pečemo 1 sat na 200°C. Skinemo foliju i pustimo da se peče do zlatno žute boje. Kada je but pečen. Izvadimo ga i režemo na kriške debljine 2 cm. Svu masnoću zajedno sa korijenastim povrćem pasiramo, do-da mo želatinu od brusnice i bobice bijelog grožđa, te kuhamo 2 minute. Posolimo i popaprimo. Umakom prelijemo narezani but. Kao prilog serviramo lovačke njoke ili domaće krokete.

SIRUPODMALINANa 1 kg malinova soka dodaje se 1 kg šećeraMaline očistite i stavite u staklenke da odstoje i puste sok. Po vre-meno ih promiješajte. Nakon nekoliko dana procijedite sok kroz gazu. Izvažite sok i dodajte šećer. Nakon toga dobro promiješajte i stavite na vatru da sok zakuha. Pri tom skidajte pjenu. Kad se prestane pjeniti skinite s vatre, vruće stavite u ugrijane boce i hermetički zatvorite.



Moja pričabr. 4/2012

Šaljem Vam svoju dogodovštinu s utakmice Cedevita-

Cibona.

Možda Vi kao udruga možete nešto promijeniti.

Na ulazu u dvoranu sam pregledan od strane zaštitara Zvo-

ni mir Security-ja. Imao sam sa sobom jabuku za koju je

zaštitar rekao da ne može u dvoranu. Ja sam mu rekao da

sam dijabetičar, pokazao mu iskaznicu (izdala ju je "Sveu či liš-

na klinika za dijabetis, endokrinologiju i bolesti me ta bo lizma

Vuk Vrhovac").

Nije pomoglo.

Zatim sam tražio da se pozove njegov nadređeni.

Gospodin je došao i ponovio sam mu istu priču.

Nije dozvolio ulazak jabuke.

Rekao sam mu da dijabetičari jedu svakih 2-3 sata i da mi

jabuka služi za slučaj da mi padne razina šećera. Rekao mi

je "Gospodine, ima hitna!!!!!! Jabuka može biti bačena kao

projektil na teren!"

Onda sam mu rekao da sam profesor

u osnovnoj školi i da sigurno neću

bacati jabuku na teren. Zaštitar

je rekao da mi osoba do mene

može oteti jabuku i baciti je na

teren!

Zar se tako postupa sa bolesnim

građanima? Nisam tražio VIP tretman,

ništa posebno, samo da ponesem jabuku

koju bih pojeo u poluvremenu utakmice. Redovno sam na

utakmicama Cibone i tamo svaki put nosim jabuku.

1993. godine sam bio na utakmici NK Croatia (Dinamo) -

Steaua.

Utakmica je zbog rata odigrana u Ljubljani.

Tada sam također imao jabuku.

Dijabetološki savez Srbije i Udruženje za borbu protiv

dijabetesa grada Beograda „Plavi krug“ organizirali su

edukativni kamp pod nazivom „Dijabetes lideri Srbi je

2012“ od 29. svibnja do 3. lipnja, a program je pripremio dr.

sci. Miodrag Đorđević, dr. med.

Na kampu je sudjelovalo 25 „slatkiša“ iz područja Srbije, i

ja kao goš ća iz

Hr vat ske. Pre-

da va nja i ra di-

o ni ce bi le su

vrlo pouč ne,

te smo nau či li

ka ko mo že mo

pro mije ni ti stil

ži vo ta s dijabetesom, primjena inzulina te usklađivanje doza

pre ma unosu ugljikohidrata kao i o značaju komunikacije i fi-

zič ke aktivnosti.

Inače, u kampu smo se odlično zabavili, upoznali, razgovara li

i najvažnije - izmjenjivali iskustva. Željela bih zahvaliti svima

koji su mi omogućili sudjelovanje na kampu, ekipi iz Srbije koja

me odlično prihvatila, a osobito edukatorima koji imaju više

od 20, čak i 30 godina „slatkog staža“, jer nam mogu olakšati

život sa dijabetesom. Nadam se da će biti još mnogo takvih

kam pova, a do sljedećeg puta srdačno vas pozdravljam.

Vaša,

Ana Balent

Jabuka razdora

DIJABETES LIDERI SRBIJE 2012

Hrvoje Nemec

Tjelovježbabr. 4/2012

36

Tjelovježba/Kolumna


br. 4/2012

... onako, ko bez glave. Izletim na ulicu,

otrčim u dućan, pa po novine (još

uvijek ih čitam), otrčim onda na trag

doma i sve to odnesem i onda odem

raditi gdje već moram.

Taj sam se dan skoro sudarila sa že nom

koja je polako prolazila mojom ulicom.

«Oprostite», kažem ja u trku, a ona će:

«Znam datum vašeg ro đenja»! Aha,

kažem ja, malo izne na đe na i zastanem,

jer želim čuti nastavak.

Bila je, kaže, na nekom rođendanu, a

tamo se listala neka knjiga u kojoj su

bili i moji osobni podaci.

Super, nasmiješim se ljubazno, jer ne

znam što reći, a ona će sa smiješkom:

«Vi ste uvijek u trku, hajde idite».

I ja otrčim dalje.

Ne znam kojih je godina bila go spo đa.

Rijetko pogodim godišta jer su mi ljudi

zanimljivi nekako sami za sebe, a ne

kao skup podataka.

I promislim: što ako smo isto godiš te,

a ja okolo trčkaram u donjem dije lu

trenirke, nikada našminkana i u ras-

pad nutim tenisicama, dok je ona lije-

po uređena s frizurom i pri pa da ju ćim

detaljima.

I sjetim se mame. Uvijek lijepa, bez

ijed ne bore do kraja života. Život je ni-

je posebno mazio. Prošla je dva ra ta,

uvijek je radila, ali i uvijek se smi ja la.

Umrla je u dubokoj starosti.

Hoću li i ja tako izdržati? Je li gospo đa

koja je saznala moje godište nehoti ce

usporedila naša tijela i lica? Jesam li to

ja učinila? Jesam! Mislila sam kako su

naši životi sigurno različiti i kako ja još

uvijek izgledam kao nespretno dijete

dok drugi moji godištarci izgle daju kao

odrasle osobe.

Ništa ja posebno ne radim. Na užas

moje kozmetičarke, perem lice sa pu-

nom, uopće se ne šminkam, a na još

veći užas mog partnera, još hodam u

raspadnutim tenisicama i prevelikim

majicama.

Čini li me to mlađom? Pa, ne znam

baš. Možda naizgled. Percepcija nas, u

očima drugih, moćna je stvar.

Možete se vi oblačiti, kupovati skupe

kreme, njegovati, zatezati, ali samo

ono što vam je u glavi - odredit će

vas kao osobu koju drugi doživljavaju

mla dom, aktivnom, drugačijom. Ni je

da ja posebno žudim za tuđim miš-

lje njem o sebi kao mladoj i, iako je to

laskavo ali, oprostite mi, što me bri ga!

Moj je život određen dobrim pravilima

koje su postavili moji ro di te lji u svim

pojedinim segmentima života. Misli,

vjeruj, veseli se, hrani se pažljivo, voli,

radi, uči, pomozi.

Ako imamo sreću da nismo bolesni, ni

na ijedan drugi način ugroženi, onda

kakvi ćemo biti i kakvi jesmo, do-

nijet ćemo s godinama mi sami. Pazit

ćemo na sebe, svoje fizičko i men tal-

no zdravlje i to će nam donijeti mla-

dost, ljepotu i zadovoljstvo u sva kom

životnom razdoblju.

I zato smo gospođa s frizurom, baka u

Zagori i ja, uvijek isto godište.

Svaka je od nas svoje zdravlje i ljepotu

čuvala na samo sebi svojstven način.

Tako ja istrčim iz kuće

ko svaki dan...Vesna Mimica


Pjer Meničanin je glumac zaposlen u Zagrebačkom kazalištu mladih pune 22 godine. Voli planinarenje, uvjereni je biciklista, redovito vježba jogu i zna sve o zdravoj prehrani. U svojem pretrpanom rasporedu uvijek nalazi vremena za one koje voli. Nasmijan i duhovit, Pjer je zaštitno lice višestruko nagrađivane emisije za djecu Čarobna ploča HTV-a. Kaže da voli slatko, ali kako ga stalno vidimo da pije zdrave sokove od svježeg voća i povrća, teško je u to povjerovati. Vježbe smo snimili ispred zgrade HTV-a u pauzi snimanja Čarobne ploče.

1. Ova je vježba dobra za istezanje leđa,tetiva nogu i opću relaksaciju.

Stavite dlanove na pod, stopala čitavim tabanom na podu i napravite piramidu. Ostanite tako, dišite normalno i brojite do deset.

3. Ova je vježba izvrsna za cijelo tijelo,učvrstit će vaše trbušne mišiće i struk.

Oslonite se na jednu ruku, a nogu stavite malo ispred druge,odignite se od poda i ispružite drugu ruku u zrak.

Ostanite u tom položaju brojeći do osam,opustite se, pa ponovite u drugu stranu.

2. Polako se spustite u sklek, ravna tijela i savijenih laktova.Izdržite brojeći barem do četiri.

4. Ova je vježba idealna za rastezanje svih mišića tijelai zove se "ratnik", a poza i djeluje tako.

Oslonite se na savijeno koljeno i nagnite se u stranu,te drugu ruku ispružite okomito u zrak.

Druga je noga pružena, a glava prati kretnju ruke.Izbrojite do osam i ponovite u drugu stranu.

Sve ove vježbe ponovite bar 2 puta.

Kao što već dobro znate, ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizira dva edukativno-rekreacijska kampa za djecu i mlade sa šećernom bolešću. Prvi kamp, za djecu od 8 do 13 godina održali smo, poučeni dobrim prošlogodišnjim iskustvom, u naselju Girandella u Rapcu od 16. do 25. lipnja 2012.

Doktorice Lavinia La Grasta Sabolić i Marija Vidaković, te sestre Marija Pešut, Brankica Filipan, Iris Britvar i Ivana Kovačević pobrinule su se da šećeri budu uredni, a edukacije "pitke" i poučne. Psihologica Ivona Poljak trudila se pokazati nam nove načine rješavanja problema, dok je trener Vjeko Kadoić bio zadužen za sport i zabavu.Ove godine imali smo i goste iz Srbije kojima smo se svi trudili pokazati na koji način mi organiziramo i provodimo kampove.Uz zahvalu svom osoblju i donatorima na poklonima kojima se uvijek veselimo, donosimo vam djelić atmosfere iz kampa, uz napomenu da je upravo u tijeku drugi kamp u Zadru za mlade od 14 do 16 godina.

Uživajte u fotkama, vaše HSDU-ovkeSandra i Tanja

Rabac za najmlađeLjetni kamp Rabac


Djeca i mladibr. 4/2012

Mladibr. 4/2012

Kampiranje djeceEvo me u kampu sadcijeni se tu djece rad.Sve su sestre dobre tu,al' im fali muških u društvu.Lijepo je i djeci tujer imaju morsku dubinu.Lijepo mi je bilo s vamaiako mi fali mama

Antonio Čobanov

Ovako, provela sam se divno, program je stvarno super osmišljen, nismo imali vremena da nam bude dosadno. Svidelo mi se što sam upoznala ljude koji su kao ja, koji se takodje svakodnevno bore da im u životu bude bolje, što je stvarno fascinantno, drago mi je što sam upoznala decu koja su na insulinskim pumpama..Iskreno, pumpe sam se uvek plašila, a sad sam shvatila da je ljudima na pumpi dosta lakše...

Rabac je predivan, stvarno, plaže su jako lepe, a i kao gradić stvarno je lep.Osoblje je bilo super, pogotovo naša Jelena, a naravno i ostale sestre-Iris, Brankica, Ivana, Marija.. doktorice su takodje bile super, a i ostalo osoblje-psiholog Ivona, Vjeko, Tanja, Sandra... Naučila sam nove stvari o svojoj bolesti, naučila kako se drugi ljudi snalaze u situacijama sa kojim se iz dana u dan susreću.Sa Jelenom je stvarno bilo super, sjajna je kao medicinska sestra ali i kao čovek pre svega.

Fali mi sve, fali mi društvo pre svega, pogotovo Tea, Nikolina, Nera, Lidija, Deni, Buba.. Fali mi naša soba koja je iz dana u dan bila u sve većem haosu , fali mi terasa i pogled, fali mi ceo tim ljudi koji su se svojski trudili da nam bude što bolje, fale mi naša druženja do 3 ujutru, fali mi kupanje, šetnje, ma sve..Kampa ću se dugo sećati, smejući se svim onih lepih stvarima-prepričavanja horora i zezanja kod Nikoline, Ivone i Melise u sobi (u kojoj smo inače najviše bili), Nerine i Leonove VEČERE koja je bila jako slatka, guranja u redu za hranu, sprdanja sa Bubom i Denijem, KOMANDA umalo da zaboravim (tako David zove daljinski) :D!U suštini, sve je bilo stvarno na visini zadatka i volela bih da dodjem i dogodine, ako me zovete, naravno... Puno pozdrava i poljubaca od Tamare iz Srbije.


HbA1c – pokazatelj regulacije šećerne bolesti

Anita Špehar Uroić, Nevena Krnić i Gordana ČoligKBC Zagreb, Klinika za pedijatriju, Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Referentni centar za dječju

endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravlja RH

Glikirani hemoglobin (HbA1c) podskupina je he mo-glo bi na, pigmenta u crvenim krvnim stanicama, za koji su vezane molekule glukoze. Glukoza se veže na

hemoglobin u ovisnosti o tome kolika joj je koncentracija u krvi pa će u osoba s višim koncentracijama glukoze u krvi i po sto tak hemoglobina koji se glikira biti viši. S obzirom da crve ne krvne stanice žive otprilike 120 dana, određivanje po-stot ka HbA1c daje nam informaciju o prosječnoj kon cen tra-ciji glukoze u krvi u tom vremenskom razdoblju. Ipak, valja naglasiti da koncentracija glukoze u krvi u tjednu prije pro vo-đe nja mjerenja neće bitno utjecati na rezultat jer ova frakcija HbA1c nije stabilna. Zahvaljujući spomenutim činjenicama razvijena je metoda odre đi vanja HbA1c koja nam daje vrlo važne informacije o pro sječ nim koncentracijama glukoze u krvi u osoba s po re me-ćenim metabolizmom glukoze. Ako se HbA1c mjeri u redovnim intervalima (barem svaka tri mjeseca) rezultati će pružiti dobar uvid u metaboličku kontrolu tijekom proteklog razdoblja.

KolikibitrebaobitiHbA1c?Prema preporuci Američkog dijabetološkog udruženja (ADA, prema engl: American Diabetes Association) u odraslih i ado-les cenata s dijabetes melitusom tip 1 HbA1c bi trebao biti ma nji od 7 posto. Prema Kanadskoj dijabetološkoj udruzi (Canadian Diabetes Association), cilj u liječenju adolescenata tre bao bi biti HbA1c manji od 7 posto, u djece dobi od 5-12 godina trebao bi biti manji od 8 posto, a u djece mlađe od 5 godina prihvatljiv je i HbA1c manji od 9 posto. Međunarodno udruženje za dijabetes u djece i adolescenata (International Society for Pediatric and Adolescent Diabetes, ISPAD) za sve dobne skupine preporuča HbA1c manji do 7,5 posto.Brojne su studije pokazale kako je rizik za nastanak kroničnih komplikacija na krvnim žilama značajno manji ako je HbA1c manji od 8 posto. Uz to je pokazano da su osobe s ni žim HbA1c manje anksiozne i depresivne te da imaju više sa mo pouz danja i bolju kvalitetu života. S druge strane, HbA1c veći od 9 posto praćen je znatno višim rizikom za razvoj komplikacija kako na

malim, tako i na velikim krvnim žilama. Postoje individualne razlike u tome koliko nizak HbA1c po je-dini bolesnik može postići bez rizika od teških hipoglikemija. Ipak, valja imati na umu da se rizik od razvoja hipoglikemija smanjuje s duljinom trajanja optimalne kontrole bolesti, po se-bi ce otkako se u liječenju dijabetesa koriste inzulinski analozi. Kako bi se rezultati pojedinih mjerenja HbA1c izmjerenih u različitim laboratorijima mogli međusobno uspoređivati, me-to de i referentne vrijednosti koje se u tim laboratorijima ko-ris te usklađene su s referentnim laboratorijem korištenom u studiji Diabetes Control and Complication Trial (DCCT).

VrijediliprovjeravatiHbA1c?ZačijusedobrobitmjerenjeHbA1cprovodi?Bolesnici s dijabetesom često osjećaju nelagodu prilikom mje re nja HbA1c te imaju osjećaj da ih se „testira“ i provjerava „koliko su bili poslušni“. Naime, treba biti svjestan da nije la ko održavati optimalnu kontrolu dijabetesa i da to zahtjeva pu-no truda i odricanja pa bolesnici ponekad izgube motivaciju za pridržavanjem svih zadanih preporuka ili pak sasvim ne-svjes no postupno „popuste“ u kontroli bolesti. U tom će ih slučaju mjerenje HbA1c već kao pretraga koja im predstoji pod sje titi na kontrolu bolesti, a rezultat mjerenja pokazat će koliko su uspješni u tome bili u proteklom razdoblju. Ako rezultat mjerenja nije zadovoljavajući, većina je bolesnika svjes na u čemu su griješili i ako su motivirani, potrudit će se popraviti regulaciju bolesti do slijedeće kontrole. Važno je da bolesnici u dogovoru sa svo jim dijabetologom postave cilj u kon troli bolesti i da odrede vrijednost HbA1c koju žele postići. Željeni HbA1c razlikovat će se među pojedinim oso-ba ma i u pojedinim razdobljima ži vo ta. Posebno „krizna“ raz-dob lja za održa va nje opti-mal ne kontrole glikemije su



dob malog djeteta - kada teške hipoglikemije mogu ostaviti traj ne posljedice na razvoj djeteta pa su i ciljne koncentracije glu koze u krvi i HbA1c nešto više te pubertet i adolescencija. Tijekom puberteta pojačana sekrecija hormona rasta često dovodi do pogoršanja glikemije pa se HbA1c nerijetko po vi si i za jedan postotni poen (npr. sa 7 posto na 8 posto), čak i

ako se regulacija bolesti nastoji održati na optimalnoj ra zini. S druge strane, adolescencija je razdoblje kada većina bo les-nika preuzima sama brigu o svojoj bolesti, a da za to nisu u potpunosti psihički spremni niti su svjesni opasnosti koja pra-ti lošu kontrolu bolesti.

KolikočestobitrebalikontroliratiHbA1c?HbA1c bi trebalo redovito kontrolirati svaka tri mjeseca u svih bolesnika s dijabetes melitusom ovisnim o inzulinu. Visok HbA1c (> 8-9 posto prema DCCT mjerenjima ili ekvivalentnim metodama) nije prihvatljiv zbog rizika od budućih kom pli ka-cija. Ukoliko je HbA1c ovako visok, preporučuju se češće kon-tro le HbA1c, pa i svakih mjesec dana dok se ne vrati na pri-hvat lji vu razinu. Istovremeno potrebne se u češće kontrole kod dijabetologa i to iz nekoliko razloga. Prvenstveno da bi bo lesnici dobili savjete o načinima kako poboljšati kon tro lu bolesti i kako bi u dogovoru s dijabetologom što češ će ana-li zirali vlastite postupke, pronalazili pogreške te uskla đi va li potrebnu inzulinsku terapiju. Zatim, motivacija za pro vo đe nje kontrole je nakon posjeta dijabetologu bolja, no s vre me nom opada pa će češće kontrole doprinijeti i održa va nju mo ti vacije za postizanje što bolje kontrole bolesti.Kada se metabolička kontrola poboljšava i kada su kon cen tra-cije glukoze u krvi niže, potrebno je određeno vrijeme pri je nego što se to pokaže u rezultatu mjerenja HbA1c. Po lo vica promjena pokazat će se nakon otprilike 1 mjesec, a tri četvrtine promjena nakon 2 mjeseca. Ukoliko je HbA1c u po četku bio vrlo visok (12-13 posto), a bolesnik potom uspije gotovo u potpunosti „normalizirati“ koncentraciju glukoze u krvi (kao što se često događa nakon postavljanja dijagnoze), HbA1c će se smanjivati za otprilike 1 postotni poen svaki deseti dan.

VrijedilimjeritiHbA1c?Više je znanstvenih studija provedenih u djece i mlađih odras lih pokazalo da na bolju kontrolu bolesti utječe češ će

mjerenje koncentracije glukoze u krvi, broj posjeta di ja be to-loš kom zdravstvenom timu i mjerenja HbA1c.Bolesnici moraju biti svjesni da se mjerenja koncentracije glu-ko ze u krvi i HbA1c rade za njihovo dobro, a ne samo kako bi ih pokazali liječniku ili medicinskoj sestri dijabetološkog tima. Pri tome je uvijek važno razmisliti o rezultatima mjerenja te ih pokušati obrazložiti. Ukoliko je potrebno treba promijeniti terapiju inzulinom i navike. Naime, razine glukoze u krvi neće se poboljšati samim postupkom mjerenja, već aktivnostima koje bolesnik poduzme kao rezultat uvida u nalaz mjerenja.

Koliko dugo koncentracije glukoze u krvi utječu na HbA1c?Nedavno izmjerene koncentracije glukoze u krvi puno više utječu na HbA1c nego one izmjerene prije 2-3 mjeseca. Međutim, koncentracije glukoze u krvi tijekom posljednjih tjedan dana neće se prikazati u većini metoda mjerenja obzirom da je ova frakcija HbA1c vrlo nestabilna. Za dani HbA1c, doprinos glukoze u krvi je (računajući unatrag).

Dan 1-6 vrlo nizak

Dan 7-30 50%

Dan 31-60 25%

Dan 61-90 15%

Dan 91-120 10%

Ciljni HbA1c# prema dobi

Normalna vrijednost, osobe bez dijabetesa 4.1 – 6.1%

Dojenčad i predškolska dob (< 6 god.) < 8.5% (ADA), < 7.5% (ISPAD)

Školska dob (6-12 god.) < 8.0% (ADA), < 7.5% (ISPAD)

Adolescenti i mlađa odrasla dob (13-19 god.) < 7.5% *

Odrasli** < 7.0%

Nužno poboljšanje i reevaluacija terapije 8 - 9%

Neprihvatljivo, visoki rizik za razvoj komplikacija > 9%

Mogu imati visoki rizik za pojavu teških hipoglikemija (ukoliko nisu u fazi remisije)

< 6%

# DCCT metoda i ekvivalenti*Niži cilj (< 7.0%) je opravdan ukoliko se može postići bez učestalih hipoglikemija**Ciljni HbA1c za pojedinog bolesnika je HbA1c što bliži normalnom (6%) bez značajnih hipoglikemija



Internet i nove tehnologijebr. 4/2012

Aplikaciju čine četiri osnovne kategorije: profil, skeniranje, alati, postavke.Kategorije profil i skeniranje glavne su kategorije koje služe da bi se na zaslonu mobilnog uređaja prikazala deklaracija proizvoda prilagođena korisniku.

Preostale su dvije ka te go-rije dodatak koji za cilj ima edukaciju i prilagodbu sa-me aplikacije individualnim potrebama korisnika.

KategorijaprofilKorisnik unosi svoje osob-ne podatke. Zatim iza bi re dijetu koju mu je odre dio

dijabetolog. Na temelju odabrane dijete apli ka cija zna pre-ra ču navati sve podatke s deklaracije pri ka zu ju ći infor ma cije koje su prilagođene individualnim ka rak te ris ti ka ma pacijenta. Postoji i polje unutar kojeg korisnik može napomenuti sastojke na koje želi da ga aplikacija upozori ukoliko se nalaze u proizvodu (npr. soja, E brojevi, bijelo brašno).

KategorijaskeniranjeKorisnik ima ponuđenu opci ju skeniranja bar ko-da nekog proizvoda za ko jeg je zainteresiran. Ske ni ra njem bar koda na za slo nu mobilnog te le fo-na pri ka zu je mu se „de-kla ra cija”. Na deklaraciji se na la zi nekoliko ka te go ri zi-ra nih podataka. U samom vrhu korisnik ima slikovni pri kaz proiz vo da kojeg je skenirao koji služi kao verifikacija, a žu to mar ki ra no područje prikazuje približno količinu obroka. Na-da lje, može smanjivati ili povećavati količinu obroka. Na te-me lju te akcije (povećanja ili smanjenja), mijenjaju se i svi ostali podaci. Drugi je dio prikaz ugljikohidratnih je di nica za odabrani obrok. Treći dio pokazuje neželjene sa stoj ke koje smo spomenuli u kategoriji profil. Četvrti dio po kazuje

kilokalorije, dok se peti odnosi na prikaz ma kro nu-tri je na ta te po sljed nji koji pokazuje popis sastojaka.

KategorijaalatiKorisnik ima ponuđeno ne-ko li ko potkategorija koje se po no vo granaju: vijesti, edu ka ci ja, mreža, BMI i UH

kalkulator. Cjelokupni sa-dr žaj namijenjen je edu ka-ciji i informiranju.

KategorijapostavkeKorisnik ima ponuđeno ne-ko li ko potkategorija: opci-je, prijava greške, pri ruč-nik. Služi korisniku ka ko bi prilagodio apli ka ci ju po tre-ba ma, prijavio uočene pogreške prilikom slu že nja apli ka ci jom te priručnik za prvo upoznavanje s funk cio ni ra njem aplikacije.

U projektu je sudjelovalo nekoliko ljudi, od koji valja istaknuti mr.sc.ManjuPrašek, koja je mentorirala glavno područje ove aplikacije - područje dijabetesa. Aplikacija je konceptualni rad.

19.svibnja2012.naFestivalukretivnih(vizualnih)komunika-cijaMagdalena(zamladedo30god),radMobilnaaplikacijaprošlajeufinale,aautorčlankanagrađensaGOLDENBRA:TOTHENEWCOMEROFTHEYEAR/NAJBOLJŠINOVINEC


Internet i nove tehnologijebr. 4/2012

Mobilna aplikacija

za dijabetičareAutor: Mihovil Vargovićmentor: Stipe Brčićsumentor: Luka Borčić

Projekt je nastao kao studentski zadatak "Dizajn u kon-teks tu realnog okruženja" na kolegiju vizualne ko mu ni-ka ci je na Studiju dizajna u Zagrebu. Generalno, projekt

se bavi prehranom dijabetičara, vrlo važnom stavkom odr ža-va nja njihova zdravlja. Obuhvaćeno je nekoliko naoko ra zli či-tih domena: deklaracije prehrambenih proizvoda, prehrana dijabetičara, informacijski dizajn i dizajn sučelja (za mobilne uređaje).

Zadatak i cilj bio je olakšati usporedbu i izbor proizvoda u pro ce su kupnje, olakšati slaganje obroka i preračunavanje uglji ko hid rat nih jedinica. To je postignuto stvaranjem nove de kla ra ci je prilagođene potrebama dijabetičara, koja se pri-ka zu je na zaslonu mobilnog uređaja skeniranjem bar koda proiz vo da. Aplikacija je inicijalno namijenjena svima koji su s mobilnim aplikacijama upoznati ili se njima služe.

Polazište su bila dva osnovna problema. Prviproblem: u praksi deklaracije proizvoda ne govore niš-ta (samo su birokratski popis sastojaka). Nadalje, na pa ki ra-nji ma se miješaju deklaracija s različitim logikama (npr. po legislativi, GDA brojevi, američko/kanadska), sastojci se ističu u različitim količinama (za 100 grama, po obroku i sl.) dok se podsvijesno gubi količina cijelog pakiranja.Svakako valja istaknuti i problem vezan uz samo oblikovanje: loš odabir tipografije (fonta), format, te prostor koji se ostav-lja za takvu vrstu sadržaja.

Drugiproblem: dijabetičar mora paziti na dvije stvari: da ruč-no ili napamet preračuna nutrijente s proizvoda (deklaracije) za svoju količinu obroka, te zatim to isto preračuna u uglji ko-hid rat ne jedinice. Zatim da taj „matematički podatak“ stavi (u obliku hrane) u tanjur. Postoji nekoliko dijeta, što znači da postoji individualan unos, što je također trebalo uzeti u obzir.

Bavili smo se i područjem informacijskog dizajna, konkret no pitanjem prikazivanja alfanumeričkih podataka (na de kla-ra ci ja ma) na vizualan način. Tu se polazilo od tvrdnje da su podaci izraženi na vizualan način lakši za percepciju i shva ća-nje odnosa i količina.

Iz udruga Hsdu-abr. 4/2012


Iz udrugaVaraždinski dan za pamćenje

Splitskoj udruzi nagrada grada!

Šokantni slajdovi

VARAŽDIN

SPLIT

JASTREBARSKO

Antonija Brlek

Branko Lulić

Velimir Mirt

Početkom godine Varaždinsko druš-tvo je osnovalo Klubroditeljiidjecaoboljelaodšećernebolesti. Uz mje-

seč na predavanja i druženja na ša „slatka“ djeca u dobi od 4-8 go di na pozvani su od strane Zajednice športskih udruga grada Va raž dina na tradicionalni 11. Festival dječ jih vrtića gra da Varaždina – Dječju olim pi ja du. Na po kon smo dobili priliku da i mi po ka že mo što znamo i kako djeca obo lje la od dijabetesa mogu baš sve.

Možemo igrati nogomet, bacati loptice, trčati štafetu, nositi zastavu svojega Druš tva s ponosom pred oko 1.000 ljudi ko ji su nas pozdravili velikim pljeskom. Bili su tu naši ponosni dječaci: Rafael,

Josip, Matija, Martin, Petar i Erik koje je pred vo dio naš slavni Nenad Šimunko, te dje voj čice Pamela i Pavla u pratnji naše pred sjed nice Antonije. Naši mališani igra li su hrabro nogomet protiv Mađara, a dje voj či ce su bacale lopticu u dalj. S tri bi na nas je bodrila ekipa naših dragih roditelja koji su uz navijanje i galamu

uživali u prekrasnom popodnevu. U na-šem klubu nalaze se Varaždinci i Me đi-mur ci te nas je jako razveselio oda ziv Nenada Šimunka i poticaj našim ma-li ša ni ma kako se lakše i bolje nositi sa svojom bolešću. Poslije smo izmjerili šećere, nešto fino po je li, slikali se, podijelili poklone i me-da lje. Bio je to dan za pamćenje. A zato danas naš šestogodišnji Josip kaže: „Teta Antonija znaš, Nenad je moj najveći pri-ja telj, svaki dan se čujemo“. Zato hvala ZŠUG Varaždin i Društvu što smo se 18. svibnja 2012. družili i za bav lja-li te po ka zali svoj djeci da mi sve možemo.

KBC Split - Odjel za dijabetes, endo-kri nologiju i bolesti metabolizma KBC Split, predložio je našu udruga

za Nagradu grada Splita te nam je ovo veliko priznanje uručeno na svečanoj sjed ni ci Gradskog vijeća 04. svibnja 2012. godine u HNK Split, uoči Dana gra-da Splita (Sv. Dujma).Održali smo redovnu izbornu skupštinu SDD-a. Uz veliku zahvalu članstva starom ru ko vod stvu na do sada urađenom, iza bra-no je novo u sastavu: predsjednik je Bran-ko Lulić, dipl. ing, dopredsjednice su VMS Liljana Repanić i doc. dr. sc. Tina Ti či no vić Kurir, a tajnica je prof. Irena Grgičević.Obilježili smo prekrasnim programom 65. godišnjicu postojanja i djelovanja na-še udruge (22. svibnja 2012.) u HNK Split, uz nazočnost brojnih visokih gostiju,

uzva ni ka i naših prijatelja. Tom prigodom uručene su povelje i zahvalnice Splitskog dijabetičkog društva zaslužnima za po-dr ža va nje i volonterski rad. Priznanja su dodijelili predsjednik udruge Branko Lulić i izaslanik predsjednika RH prof dr Izet Aganović.Inače, startao je novi ciklus-edukacije i re ha bi li ta cije u grupama osoba sa še ćer-nom bolešću u SDD-u, koji će za vr ši ti po-lo vi com srpnja 2012. godine. Pri pre ma-mo se za novi ciklus edukacije-ra di o ni ca u grupama koji bi počeo polovicom rujna 2012. godine.Održali smo radionicu za 14 osoba sa DM tip II, po programu ROCHE-a u Žrnovnici te dali smo snažan doprinos u organizaciji radionice mladih za Dalmaciju, koja se održa la u Splitu.Doc. dr. sc. Maja Radman, dijabetolog iz KBC Split održala je interesantno javno predavanje u našoj udruzi na temu „Kom pli kacije šećerne bolesti“.Uspješno smo odradili i veliku akciju „Šet njom do zdravlja – od jarbola do jar bo la“. Još jednom zahvaljujemo akti-vis ti ma iz udruge, tvrtkama koje su nam osigurale 1.200 traka za mjerenje

glukoze u krvi, patronažnoj službi Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i medijima.

Aktivno smo sudjelovali na XV Danima volonterskog rada u Splitu.Realizirali smo tradicionalni jednodnev ni edukativni izlet djece i roditelja u Rad-ma no ve mlinice kod Omiša gdje smo oku pi li 49 sudionika.Organizirali smo boravak za 10 djece u ovogodišnje kampove, a pripremamo se uputiti 12 djece na tradicionalno jed re-nje u rujnu.U završnoj fazi izrade je nova web stra-nica naše udruge.Eto, toliko za ovaj put uz naš tradicionalni pozdrav: zdravi i veseli bili uz dobro re-gulirane šećere.

Polovinom lipnja velika dvorana

Cen tra za kulturu Jastrebarsko bi la

je gotovo ispunjena "slatkim oso-

ba ma" Jastrebarskog i susjednih općina

Klin ča Sela, Pisarovine i Krašića. Razlog

ve likog broja prisutnih bilo je predavanje

prim. mr. sci. Manje Prašek iz Sveučilišne

kli nike za dijabetes i endokrinologiju "Vuk

Vrhovac" iz Zagreba. Tema je bila po sve-

će na posljedicama dijabetesa i kako ih

spriječiti. Predavanje je bilo popraćeno

video projekcijom s interesantnim slaj-

do vi ma o stanju šećerne bolesti u svije-

tu danas i pandemijskom rastu, ali i s

nekoliko zaista šokantnih prizora kom-

pli ka ci ja dijabetičkog stopala nakon naiz-

gled bezopasnih infekcija.

44

Iz udruga Hsdu-a


br. 4/2012

Obilježena 30. obljetnicaNOVA GRADIŠKA

Udruga dijabetičkih bolesnika No va Gradiška je ovih dana obi-lje ži la 30. obljetnicu. Za tu su

prigodu ugostili svoje prijatelje, pred-stav nike Udruga iz Slavonskog Broda, Županje, Našica, Osijeka, Virovitice, Ora hovice, Slatine, Garešnice i Petrinje

U radnom je dijelu skupštine pre-zen ti ran rad u proteklom razdoblju,

podnije ta su odgovarajuća izvješća i plan rada za sljedeće razdoblje, a u pri-go di vrijedne obljetnice, do dije lje na su i posebna priznanja oso ba ma koje su se posebno istakle u po mo ći di ja-be tič kim bolesnicima no vo gra diš kog kraja. Skupštinom je predsjedavala aktualna predsjednica Udruge Marija Vuković. O radu Udruge je govorio i jedan od osnivača mr. sc. Dragoljub

Ko cić, dr. med. Koji je naglasio kako je novogradiška Udruga jedna od naj sta rijih i najaktivnijih u Hrvatskoj te da je još prije 46 godina u Novoj Gradiški svakog utorka i četvrtka radilo Savjetovalište za dijabetičare. To savjetovalište je nažalost ukinuto 1995. godine, a neke nove inicijative najavljuju kako bi ponovno moglo biti pokrenuto. Spomenuto je još neke od

46

Iz udruga Hsdu-a


br. 4/2012

I Bjelovar ima udruguBJELOVAR

Osnivačka skupština Di ja be tič-ke udruge Bjelovar održana je u gradskoj vijećnici 11.

svibnja 2012. godine. Datum ćemo pamtiti. Ovom važnom događaju prisustvovalo je pedesetak gostiju među kojima su bili zamjenica bjelovarskog gra do na-čel ni ka Đurđica Ištef Benšić, član izvrš-nog odbora Hrvatskog saveza di ja be tič-kih udruga Zoran Bujišić, zatim Slav ko Lacković, regionalni koordinator Hr-vat skog saveza dijabetičkih udruga za Slavoniju, Baranju i Moslavinu, pa Bo-

ži dar Vukojević, rukovoditelj HZZO-a po druč nog ureda Bjelovar te dr. Saša Magaš, dijabetolog u bjelovarskom Cen tru za dijabetes. Program svečane Osnivačke skupštine DUB-a otvorio je pjevački zbor Društva umirovljenika iz Velikog Trojstva, a nakon toga okupljenima se obratila me-di cin ska sestra Centra za dijabetes Bje-lo var, Daliborka Vukmanić koja je jed na od najzaslužnijih za pokretanje Udruge. Za predsjednicu je izabrana Nataša Galović.Predstavljen je i program rada Di ja be-tičke udruge Bjelovar u kojemu je na-gla še no kako osim unapređenja zdrav-stve ne zaštite oboljelih od šećerne bo les ti te poticanja ranog otkrivanja i pre ven cije šećerne bolesti, iz odredbi Sta tu ta proistječu i ostali ciljevi rada i postojanja Udruge. Među njima su osposobljavanje članova Udruge i osta lih osoba sa šećernom bolešću

za normalan život i rad kako bi se što lakše uklopile u svakodnevni život i društvenu zajednicu. Rečeno je također kako je jedan od du-go roč nih ciljeva rada udruge i stva ra-nje opće društvene svijesti o po tre ba-ma zdrave prehrane i zdravoga načina življenja. Okupljenima su se na kraju programa obratili gosti koji su, čestitajući osni va-či ma, izrazili zadovoljstvo osnivanjem naše udruge te su obećali pomoć i su-rad nju u njezinu djelovanju i radu.

Slavko Lacković

osnivača kao što su bili doktori Brnčić i Obradović ili pak Krešo Kopači i drugi te rekao kako bi se mogla slaviti čak i 40. obljetnica jer je prva inicijativa za osnivanje Društva dijabetičkih bo les-nika bila još 1973. godine. Dr. Kocić je upozorio kako je u Hrvatskoj još 120 tisuća potencijalno novih dijabetičara te u medijima i na druge načine tre-ba poticati zdrav život, tjelovježbu, kretanje.Nažalost, statistički pokazatelji go vo-re kako je u novije vrijeme u no vo gra-diš kom kraju ali i u Hrvatskoj, sve veći broj oboljelih od dijabetesa. Posebice među populacijom mladih. Izuzetno su značajne preventivne i edukativne i druge aktivnosti koje provodi Udruga, ali, nažalost, zbog dobne strukture,

sve je manje članova pa bi mlađe tre-ba lo animirati neka se uključe u rad. Riječima pohvale obratili su se skupu i predsjednik Gradskog vijeća dipl. pe-da gog Mirko Golovrški, dr. Damir Ja-pun džić, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Branko Medunić, regionalni pred-stav nik Udruge dijabetičkih bolesnika za Slavoniju, Baranju i Srijem Slavko Lacković, a u ime novogradiške gradske uprave nazočan je bio Goran Bašić. Svi su istaknuli značaj rada Udruge i dugogodišnje vrijedne rezultate. Vrlo lijepo i dojmljivo je bilo uručivanje za-hval nica ali i kazivanje predstavnika udruge dijabetičkih bolesnika iz spo-me nu tih gradova koji su mahom skrom nih poklonima darivali domaćine i čestitali im vrijednu obljetnicu.

Priznanjapovodom30.ObljetniceUz obljetnicu uručene su zahvalnice i posebna priznanja. Posebna priznanja uručena su dr. Dragoljubu Kociću i dr. Damiru Japundžiću, liječnicima koji su sada već dugi niz godina na razne načine nesebično i sustavno pomažu oboljelima od dijabetesa. Posebno je odano priznanje i v.d. ravnatelju no-vo gradiškog Centra za socijalnu skrb Branku Meduniću te Mihajlu Rapajiću, koji su također puno i rado pomagali, a priznanja su primili i članovi udruge Marija Vuković, Franjo Abramović, Jela Jalžabetić, Ankica Đurasek, Dubravka Rapajić, Ana Trnka, Mirjana Rosić, Nada Petković, Vesna Bikić, Mandica Luketić i Janja Mazor.


Recenzijabr. 4/2012

Još uvijek sam mlada mama, ali nije mi pro-mak lo kako se današnja djeca (i odrasli) ponašaju drukčije nego što je to bio slu-

čaj u vrijeme moje generacije. Pogotovo je za mjet na razlika u odnosu na generacije prije. Djeca su vidljivo agresivnija, neposlušna, ne po-štu ju autoritete, imaju potrebe za animacijom i druge potrebe koje mi nismo imali, barem ne to li-ko izraženo. Ali to više nisu pojedinačni slučajevi već pravilo, to je stanje. Spekulira se o kvaliteti odgoja i obra-zov nih sustava koji su u odmaku prema raspoloživim te hno-lo gi jama, o utjecaju medija i utjecaju tehnologije koja je dje-ci na raspolaganju, sada i o utjecaju socijalnih mreža i slič no. Ponašanje se uglavnom ne dovodi u vezu s prehranom i općom za ga đe nošću koje su, kao i opće raspoloženje, značajno pro-mije njene u odnosu na generacije prije.

Friedrich Klammrodt od 1966. nastavnik je u Istočnoj Friziji (Nje-mač ka) i otac troje djece s poremećajima u ponašanju. Bio je jedan od nas koji nismo osvijestili prisutnost poremećaja koji je kod naše djece vjerojatno u blažem obliku. Sticajem okolnosti prepoznao je problem i povezao ga s prehranom. Od 1985. teoriju o vezi prehrane i ponašanja potvrdio je i vlastitim iskustvom. Promjenama u prehrani promjenio je i ponašanje svoje djece, a dogodile su se i promjene u vlastitom općem raspoloženju. Od 1985. godine je i suradnik/voditelj skupine za samopomoć koja okuplja roditelje djece s poremećajima u ponašanju. Nastavio je obrazovanje te piše i predaje i kao zdravstveni savjetnik.Često ne želimo priznati poremećaj kod vlastita djeteta ili unuka ili nas čak i doktori podupiru tvrdnjama da je s našom djecom sve u granicama normale. Sjećam se da sam se, dok mojem sinu još nije bio dijagnosticiran dijabetes, obratila pedijatrici jer je moja kći začuđujuće naglo mijenjala raspoloženje. Tada je bila

u dobi od oko tri godine. Napravili smo nalaz šećera u krvi natašte i kako je nalaz bio ure-dan, priča je tu završila. To je bilo vrijeme kada je sinčić još bio be-ba i to sam ponašanje većinom povezivala sa stresom i njezinom prilagodbom novoj ži vot noj situaciji. Ali, povezala sam i sa še-

će rom u hrani i uskraćivanjem sam više ma-nje regulirala tu manifestaciju. Kada je mo me

sinu dijagnosticiran dijabetes, šećer smo kod ku će potpuno izbacili iz upotrebe. U vrtiću pak, a pogotovo na ro đen-dan skim proslavama, šećer je neizbježan ili gotovo neizbježan. Na proslavama se uz tortu podrazumijevaju i šećerni napitci, pizze, hrenovke, grickalice... Šećer je gotovo neizbježan i u gostima ili kao poklon kada smo mi domaćini, pogotovo (!?) što se zna da u našoj kući nema šećera. Od nedavno počelo me zabrinjavati neobično ponašanje, nemir uglavnom, što sam nastojala pripisati njezinoj živosti. Ona ne može sjediti mirno za stolom, ne može mirno ležati kad se ma-zi mo i odmaramo. Ponekad po cijele dane trči bez prestanka bez obzira na upozorenja i situacije u kojima se nalazimo, upo-treb lja va grube izraze, ne doživljava što joj se govori, ima stalnu potrebu za prepiranjem i suprotstavljanjem, nametanjem svoje volje, neprestanim brbljanjem, započinje brojne aktivnosti koje ne privodi kraju. Primjetila sam i da nakon vrtića nema teka za kuhani ili svježi obrok već teži slatkišima i sendvičima. Sasvim je druga situacija kada sve obroke jede kod kuće. Sve to pripisivala sam drukčijem karakteru, živosti, fazi u odrastanju, razlici u okusima vrtićke i moje kuhinje. Ali, spomenuto sam ipak komentirala sa suprugom i bakom, što znači da me ipak brinula ta vrsta ponašanja te da je nisam lako svrstala u „normalno“ ponašanje (za razliku od bake). Moram reći da mi je ova knjiga otvorila oči.

SSP: MOZAK IZ TRBUHA

Prehrana i poremećaji u ponašanju

Zrinka Babić

Osvrt na knjigu Prehrana i poremećaji u ponašanju Friedrich Klammrodt-ačiji je prijevod objavila Planetopija 2007. godine

Recenzijabr. 4/2012


Sindrom smanjene pozornosti (SSP) je stupanj bolesti. Prema Klammrodt-u, radi se u najmanju ruku o teškoj hendikepiranosti. SSP se može pojaviti u dva oblika: kao hipoaktivnost ili hi-per aktiv nost. Simptomi hipoaktivna djeteta su: neupadljiv, naiz gled vrlo miran, plašljiv i plačljiv, u nutrini uskomešan i ne usre do to čen, autsajdersko ponašanje, nedruštven, niska ra-zi na samopouzdanja i veliki poremećaj u učenju, odnosno ne-objaš nji va potpuna rastrojenost. Hiperaktivno dijete, u širem smislu koje uključuje i laku upadljivost ponašanja, pokazuje simpto me motoričkog nemira, nedostatnu usredotočenost, impul ziv nost i agresivnost, nekomunikativnost, emocionalnu po re me će nost, poremećaje u koordinaciji, probleme vezane uz ško lo va nje i druge razne tjelesne simptome: sklonost trbobolji i glavobolji te poremećajima spavanja i jedenja, vrlo izraženu sklonost alergijama, neosjetljivost ili pretjeranu osjetljivost na bol, poremećen osjećaj topline i hladnoće, upadljivu osjetljivost na vremenske prilike.Neki od navedenih simptoma prisutni su i kod hipoaktivnog dje teta. Simptome SSP-a pojačava dugotrajni stres, a djeca su upadljivo uravnotežena u vrućici. Simptomi su u knjizi detaljnije popisani i većinu mogu povezati s trenutnim povremenim ponašanjem moje kćeri koja sada ima pet godina. Kada simptome povežem sa situacijama, odnosno prehranom koja se znatno razlikuje u vrtiću i kod kuće, uopće vi še nemam sumnje niti u „dijagnozu“ ni u povezanost prehrane i ponašanja. Naravno, to ne vrijedi za svako dijete i vjerujem da roditelj može razlučiti radi li se zaista o promjenama u ponašanju ili o, primjerice „živom srebru“. Autor navodi i nekoliko kućnih testova pomoću kojih se može utvrditi vjerojatnost SSP-a.

Friedrich Klammrodt govori o minimalnoj celebralnoj disfunkciji (MCD) ili poremećaju moždanog metabolizma koji se manifestira kao sindrom smanjene pozornosti (SSP). „Današnja industrijska hrana ne škodi samo tijelu nego – a to krajnje zabrinjava – i mozgu i živčanom sustavu, upravljačkoj cen tra li čovjekova mišljenja i djelovanja, te zato može djecu potpuno izbaciti iz ravnoteže.(...) Kad s biokemijom mozga više nije sve u redu, dotična su djeca još samo veoma ograničeno sposobna kontrolirati vlastito ponašanje, pridržavati se propisa, učiti se socijalnom ponašanju, opažati optičke, akustične i haptič-ke podražaje te učiti u školi u skladu s vlastitim sposobnostima.“Poremećaj u metabolizmu najčešće je vezan uz alergiju ili osjetljivost na pojedine namirnice. Ovisno o stupnju po re me-ćaja, za zamjetna

poboljšanja bit će dovoljna ciljana dijeta ili je dijeta tek pred-uvjet za normalizaciju ponašanja. Friedrich Klammrodt za po če-tak preporuča izbacivanje šećera i svih aditiva u prehrani što naj-češće znači izbacivanje svih industrijski prerađenih namirnica. Iako je dijeta tek preduvjet za poboljšanje smatra je nužnim dije lom terapije. Iskustva mnogobrojnih roditelja i alternativnih liječnika te liječnika sklonih prirodnoj medicini potvrđuju visok postotak poboljšanja, čak do 90 posto. Kod ozbiljnijih poremećaja moguće je otrovanje što se utvrđuje toksikološkim nalazima.Psihički poremećaji nemaju uvijek psihičke, nego često somatske uzroke. Depresija i shizofrenija mogu biti posljedica alergije na pšenicu, a neusredotočenost može biti posljedica hipoglikemije. Poremećene tjelesne funkcije izbacuju psihu iz ravnoteže. „ Djeca sa SSP-om više pate od prekomjernog unosa šećera ne-go li ostala djeca jer imaju teškoće u regulaciji razine šećera u krvi. (...) Kod većine djece s SSP-om TTG [test tolerancije na glu-kozu] dovodi do posve drukčijeg rezultata [od normalnog]. Kri-vulja isprva također raste. Međutim, ovdje to izaziva pretjeranu reakciju gušterače. Ona izlučuje previše inzulina te time spušta razinu šećera u krvi znatno ispod normalne vrijednosti. To se stanje naziva hipoglikemija. Kod takve djece hipoglikemija uzro-ku je znatno smanjenje pozornosti i porast hiperaktivnog po na-šanja budući da mozak sada nije dostatno opskrbljen kisikom.“ Zaključujem i da MCD povezana sa sklonosti iscrpljivanju gu šte-ra če povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Dijabetes tipa 1 se pak u literaturi također povezuje s oštećenjem crijevne stijen ke koja dovodi do razvoja kronične upale te kaosa u imu-no loškom sustavu.

„ Kao stablo preko korijenja, čovjek hranjive tvari prima preko crijeva. Međutim, tako i štetne tvari u hrani, primjerice aditivi ili talozi pesticida, mogu probiti stijenke crijeva i krvotokom dospje-ti u mozak te u njemu poremetiti moždani metabolizam. MCD često nastaje i zbog otrovnih tvari što ih proizvode sama crijeva.To se događa kad se zbog unosa nezdravih namirnica poremeti crijevna flora, a time i probava.(...) Zbog bolesnih crijeva čak i zdrave namirnice mogu izazvati neželjene posljedice.“

„O uskoj povezanosti funkcije crijeva i mozga piše Hanne Marquardt: Probava nije samo tjelesni nego i duševni proces. (...) Očita oblikovna sličnost između mozga i crijeva – između crijev nih petlja i moždanih vijuga – nije slučajna jer oblik uvijek sadržava neku informaciju i služi nekoj funkciji. (...) U struč noj literaturi posljednjih se godina crijeva vrlo često nazivaju „ne-svjes nim mozgom u trbuhu.“ (...) Zasad još nije točno objašnjeno što se to pogrešno događa u mozgu, ali čini se sigurnim da je MCD povezan s manjkom neuroprijenosnika, važnih za živčani

metabolizam, kao što su dopamin i serotonin.“

Autor ističe da je zdrava prehrana u prvom redu pitanje svijes ti. Svjesna prehrana i svijest u širem smislu stavka je koju

Nagrađeni iz broja 3/2012: MiraSkender, Čakovec; MilenkoGajić, Ivaničko Graberje;RadmilaPavličić, Kutina; IvaSvaguša, Metković; VesnaAusman, Valpovo

Križaljkabr. 4/2012


Recenzijabr. 4/2012

PreporukezaprehranuzaMCD (generalne, osjetljivost na pojedine namirnice je individualna i treba je testirati – osjetljivost se manifestira kao promjena u ponašanju) :

Sirova hrana igra važnu ulogu i udjel sirove hrane u dnevnom jelovniku trebao bi iznositi najmanje 25 posto, a može biti i znatno viši (autor navodi 50 % i više).

- samo sirova hrana sadržava enzime i vitamine u dostatnim količinama, što se pogotovo odnosi na C vitamin koji ima i svojstvo ispiranja teških metala- sirova hrana sadrži dovoljno bjelančevina u obliku aminokiselina, odnosno, u obliku koji se lako apsorbira- sirova hrana sadržava i dostatno iskoristiva kalcija- sirova hrana bogata je balastnim tvarima koje su potrebne za dobru probavu- sirova hrana sadrži svjetlosnu kvalitetu koju isijavaju žive tvari – moguće osobita vrijednost sirove biljne hrane

Autor poseban značaj daje povrću (osim šumskih gljiva, cikle i u nekim slučajevima plodnom povrću), osobito samoniklom bilju i klicama koje sami možete uzgojiti.

Žitarice i orašaste plodove treba koristiti nakon pokretanja procesa klijanja. Isto vrijedi i za sirovu hranu i za pripremu kratkotrajnim kuhanjem.

Tijekom klijanja odigravaju se sljedeći procesi:- škrob se pretvara u šećer- bjelančevine se razgrađuju u aminokiseline- masti se rastvaraju pomoću kisika- sadržaj vitamina znatno se povećava- štetne tvari (npr. fitati u integralnim žitaricama) nestaju

Klijanjem, sjemenje se pretvara u povrće te tako postaje lako probabljivo.

Treba izbjegavati:- sve industrijske vrste šećera- sve kemijske aditive: konzervansi, bojila, zgušnjivači, stabilizatori, emulgatori, pojačivači okusa, natrijev glutaminat, prašak za pecivo, antioksidansi, umjetne arome, tvari za kiseljenje, tvari protiv pjenjenja, tvari protiv sljepljivanja, nitratna sol za salamurenje, emulgatorske soli, regulatori kiselosti, fosfati, lecitin...- kravlje mlijeko i mliječne proizvode (osim iznimaka)- žitarice (pogotovo integralne neproklijale s naglaskom na štetnost zobi) i kruh

Preporuka je svjesna prirodna prehrana od cjelovitih namirnica iz organskog uzgoja. Dijeta se s vremenom prilagođava, odnosno osjetljivost na pojedine namirnice vremenom oslabljuje ili nestaje zbog normalizacije crijevne flore.

Iskustva, detaljnije upute kao i recepte potražite u knjizi Prehrana i poremećaji u ponašanju.

bi trebali prihvatiti kao naslijeđe svojih baka – to je kulturno dobro koje bi se trebalo prenositi s koljena na koljeno. Odgajanje je neodvojivo od prehrane, jedno drugo podrazumijevaju! „Odgajanje mladeži nešto je više negoli puko dopuštanje i ogra-ni ča vanje. (...) Odgoj i prehrana temeljno je dovođenje čovjeka u njegovo ljudsko stanje, i to na takav način da ga ne moramo već u sljedećem trenutku stimulirati Ritalinom kako bi neko vrije-me opet bio prividni čovjek. (...) Prikladna prehrana ne slije di ekonomska načela isplativosti, nego je dužna poštovati eko logiju čovjekove prirode. (...) Uz odgovarajuću prehranu, ni u dječjim vrtićima i školama nije drukčije: buka i agresivnost rastu, volja za igrom i socijalni osjećaji ne mogu se ni pojaviti. Slatkiši, slatka pića i mlijeko samo pogoršavaju situaciju... (...) Ono što uštedimo na prehrani, višestruko gubimo u kreativnosti i optimizmu na odgojnom i ekonomskom polju. (...) Mora po sto jati suglasnost o tome da svrha prehrane i odgoja u svim vre me ni ma mora biti tjelesno zdravo, umno bistro i duševno smireno dijete.“

Većina nas roditelja djece oboljele od dijabetesa tipa 1 upozna-ta je s psihičkom reakcijom na nižu ili višu razinu šećera u krvi. Jedan mi je roditelj koji i sam boluje od dijabetesa tipa 1, osjećaj koji se javlja uslijed hipoglikemije opisao kao osjećaj da mu Alien sjeda za vrat pri čemu osjećaj prelazi u paničan strah i osjećaj napada. Djelovanje u takvom stanju svijesti nekontrolirano je i agresivno. To nisu djelovanja koja treba kažnjavati već su to osobe kojima je potrebna pomoć kako bi normalizacijom tje les-nih funkcija uspjeli normalizirati stanje svijesti, a time i postići prijekopotrebnu uravnoteženost. To je ne samo potreba već i nužnost jer jedino će tako svaki pojedinac u svom svojem po-ten ci jalu pridonjeti društvu, civilizaciji. To se, naravno, po seb no odnosi na djecu. Poruka je zato posebno namjenjena insti tu ci-jama i osobama koje odgajaju našu djecu, uključujući nas ro di-telje. Treba znati da ni odrasli nisu pošteđeni.

„Ljudski mozak najkompliciraniji je i najsvrhovitije organiziran oblik tvari koje poznajemo, a to je ujedno organ o kojem čovjek naj više ovisi kako bi zadržao svoj jedinstveni položaj u svije tu. Za to bi čak i najmanje narušavanje njegove sposobnosti funk-cio ni ra nja moglo biti neposredno povezano sa štetnim po slje di-cama za ljudsko društvo.“


Izd

anje

: 04-

02-1

1-20

10.

Documents

broj 04-2012