1

Istraživanje i razvoj

Istraživanje predstavlja aktivnost u kojoj su

suhe bušotine i slijepe ulice pravilo, a ne

izuzetak.

• Ekonomski rast je primarno uzrokovan razvitkom tehnologije

• Solow (50-ih godina) ustvrdio da za ekonomski rast nije presudan odnos kapitala i rada, nego rast produktivnost ovih faktora koji je posljedica tehnološkog progresa.

• R&D je “motor tehnološke promjene”.

• Za ekonomski rast postoje važno posjedovanje tehnologije – Kako poduzeća potaknuti na razvijanje nove

tehnologije

R&D

2

• R&D je teško definirati, ali se u najširem smislu

odnosi na stvaranje znanja ili know-how.

• Poduzeća postaju lideri industrije preko R&D

koje vode inovacijama u proizvodima i

inovacijama u procesima.

• U uvjetima žestoke konkurencije i zasićenog

tržišta tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a

stagnacija je uvod u odumiranje.

Što je to R&D?

• Inovacija u širem smislu riječi predstavlja novi način pristupa ili rješavanja problema ili zadataka u najrazličitijim područjima ljudske djelatnosti (umjetnost, znanost, gospodarstvo, upravljanje, pravo i dr.).

• U užem smisli riječi, inovacijom se smatra novi način rješavanja problema ili zadataka u gospodarstvu (tehnici, proizvodnji, organizaciji, marketingu i dr.). – "Novost" rješenja je općenito relativna, tj. može obuhvaćati

primjenu tuđeg iskustva, dakle poznatih rješenja koja još nisu primjenjivana u konkretnoj sredini, a posebna vrsta inovacija su izumi, koje karakterizira apsolutna novost, tj. to su nova rješenja čija primjena nije službeno registrirana još nigdje u svijetu.

Inovacija

3

• U širem smislu riječi, inovacija je svaki

zahvat kojim se smanjuju inputi, tj. troškovi

proizvodnje i administracije, povećava

produktivnost ili iskorištavanje opreme ili

vremena, poboljšava kvaliteta proizvoda ili

usluga, povećava sigurnost, smanjuje

škart, unaprjeđuje plasman i dr., odnosno

svaka mjera koja vodi ka porastu

konkurentnosti.

Inovacija

• Inovacija predstavlja potragu za novim

proizvodima i novim organizacijskim

strukturama i procedurama, njihovo

otkrivanje, razvoj poboljšanje, primjenu i

komercijalizaciju.

• Inovacija je primjena nove i poboljšane

ideje, postupka, dobra, usluge, procesa

koja donosi nove koristi ili kvalitetu u

primjeni

Inovacije

4

• Inovacije su često rezultat organiziranih istraživanja snažnih stručnih timova jakih korporacija, ili male, ali inventivne i motivirane grupe eksperata u manjim tvrtkama ili laboratorijima i znanstvenim institucijama

• Inovacija služi nečemu bolje nego prijašnje rješenje, ili je jeftinije u proizvodnji, bolje se prodaje (primjerice zbog ljepšeg dizajna, boljeg funkcioniranja, prikladnijeg pakovanja i dr.).

Inovacije

• Inovacije pokreću razvoj društva, ponekad

mijenjaju životne navike i organizaciju života

• Inovacije, u konačnici, uvijek su vezane ili uz

povećanje prihoda ili smanjenje troškova.

• Inovacije postaju temelj poslovanja svakog

modernog poduzeća i u većim kompanijama

postoje sektori zaduženi osim za R&D i za

stvaranje pozitivnog okruženja u kojem se

potiče ideja i implementacija ideja-inovacija.

Inovacije

5

• Biti kreativan, ne znači i biti inovativan.

• Pojedinac koji je kreativan, znači da može

imati ideja

• Ukoliko je inovativan, znači da je

formulirao tu svoju ideju

Ideja vs kreacija

• Proizvodna funkcija u poduzeću je egzogeno zadana i poduzeće je promatra kao “crnu kutiju”, ali poduzeća mogu tu situaciju promijeniti investicijama u inovacije. – Inovacije proizvoda (tehnološka inovacija)

– Inovacije procesa

• Pored toga može se govoriti i o – Organizacijskim inovacijama

– Inovacijama usluga

– Inovacijama u prodaji, marketingu i drugim područjima…

Inovacije

6

• Inovacije procesa: bolje metode za proizvodnju postojećih proizvoda. – Investicije u laboratorijsko traženje tehnologija

koje smanjuju troškove proizvodnje nekog proizvoda

• Inovacije proizvoda: novi proizvodi. – Traženje tehnologije koje daju novi proizvod

Prema nekim ekonomistima nema razlike između ove dvije vrste inovacija jer novi proizvod jednog poduzeća može predstavljati inovaciju procesa drugog

Inovacije

• Ciljevi inovacija:

– inovacija proizvoda: pronalazak tehnologija

koje daju novi proizvod

– Inovacije procesa: nova tehnologijska rješenja

kojima se smanjuju troškovi proizvodnje

Inovacije

7

• Drastična inovacija: drastično smanjuje troškove

do stupnja da inovator zapravo postaje

monopolist, izbacuje ostala poduzeća sa tržišta.

• Ne drastična ili postupna inovacija: poboljšava

kompetitivnu poziciju poduzeća, ali konkurencija

još uvijek postoji.

Vrste inovacija

“Drastična” inovacija

C2 MR

P

Količina

C0=P0; cijena jednaka jediničnim troškovima; ravnoteža

Q0

Pm

Q1

C1

Q2

8

• Za inovaciju kažemo da je drastična ili velika (osnovna) ukoliko smanjuje troškove proizvodnje na razinu za koju je odgovarajuća monopolska cijena niža od jediničnih troškova konkurentnih nam poduzeća.

• Smanjenje troškova sa C0 na C2.

• Ugrožava se položaj svih konkurenata i poduzeće određuje monopolsku cijenu u ovisnosti o novoj troškovnoj strukturi.

Drastična inovacija

• Drastična inovacija smanjuje cijenu i

povećava količinu proizvodnje.

Drastična inovacija

9

“Ne drastična” inovacija

C2 MR

P

Količina

C0=P0; cijena jednaka jediničnim troškovima; ravnoteža

Q0

Pm

Q1

C1

Q2

Ne drastična inovacija

• Ne drastična ili mala (minorna) inovacija je ona inovacija kojom se troškovi proizvodnje ne smanjuju znatno, odnosno smanjenje nije dovoljno veliko.

• Poduzeće koje je ostvarilo inovaciju ne može zaračunati čistu monopolsku cijenu.

• Smanjenje troškova sa C0 na C1.

• Mala inovacija ne mijenja tržišnu cijenu i količinu proizvoda koje kupuju potrošači

• Inovator prodaje na čitavom tržištu i ostvaruje pozitivan profit

10

• Funkcija graničnog troška inovatora je

C(x,R);

• Funkcija troškova inovatora se smanjuje

kako R&D trošak raste;

• Funkcija ukupnog troška inovatora glasi:

C=C(x,R)+R

Funkcija troškova inovatora

• Schumpeter je poznat po frazi

“kreativna destrukcija” koja se

odnosi na kapitalistički sistem.

• Periodično, novi proizvodi i

procesi se razvijaju i oni

uništavaju tržišnu moć starijih

proizvoda i procesa.

11

• R&D znači otkrivanje novih znanja o proizvodima, procesima i uslugama, te primjena tog novootkrivenog znanja na nove i poboljšanje proizvode, procese i usluge koje traži tržište.

• To je kreativan i sistematičan rad sa ciljem povećanja znanja, uključujući ljudsko znanje, kulturu i društvo, te primjenu toga u razvoju novih aplikacija.

R&D

• R&D se općenito definira kao suma tri

međusobno isprepletene razine

istraživanja i to:

• 1) bazično istraživanje

• 2) primijenjeno istraživanje

• 3) eksperimentalni razvoj

R&D

12

Bazno istraživanje

Primijenjeno istraživanje

Eksperimentalni razvoj

R&D i veze

Izdaci za R&D: Slovenija prema

vrsti R&D, mln eura

0

100

200

300

400

500

600

700

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Total (all types of R&D) UKUPNO

Total (all types of R&D) Bazno istraživanje

Total (all types of R&D) Primjenjenoistraživanje

Total (all types of R&D) Eksperimentalni razvoj

13

• Osnovno istraživanje: Ne vodi direktno

novim proizvodima ili procesima, ali

poboljšava “temeljno znanje”.

• Odnosi se na teorijsko (eksperimentalno)

istraživanje koje vodi do razvoja hipoteza

(teorije) o novim fenomenima i pojavama

nevezanim za specifičnu situaciju.

Bazno (osnovno, fundamentalno) istraživanje

• Bazna istraživanja mogu rezultirati epohalnim saznanjima, ali nije nužno da svako bazno istraživanje da takav rezultat

• ukoliko se to dogodi, to nisu inovacije, nego "znanstvena otkrića" koja se ne mogu prisvajati i pravno štititi, nego su zajednička svojina čovječanstva.

• Primjer baznog istraživanja je otkriće parnog stroja, izmjenične struje, poluvodića, genetskog kodiranja živoga svijeta i sl.

• Na njima se temelje primijenjena i razvojna istraživanja, a u pravilu otvaraju mogućnost "tehnoloških skokova" koje karakterizira nastanak brojnih izuma i inovacija nove vrste. – Izdaci za bazna istraživanja su izuzetno veliki

– Takva istraživanja traju jako dugo, desetke godina i više,

– bez njih nema tehnološkog, dakle ni ekonomskog razvitka.

Bazno istraživanje

14

• Primijenjeno istraživanje: Uključuje značajan napredak u inžinjerstvu i rezultira novima proizvodima i procesima.

• Odnosi se na istraživanja sa praktičnom primjenom i specifičnim ciljevima ili istraživanje novih aplikacijskih metoda sa već postojećim praktičnim aplikacijama koristeći znanja do kojih se došlo u baznom istraživanju.

Primijenjeno istraživanje

• Primijenjena istraživanja vrše se "po zadatku" sa točno definiranom svrhom, a rezultiraju novim postupcima, tehnologijama, materijalima i sl. koji će imati širu primjenu, i s vremenom također postaju opće (javno) dobro čovječanstva, zavisno o tajnosti kojom se štite.

• prije nego postanu opća svojina čovječanstva, mogu donijeti velike profite onima koji su ih financirali, tj. zemljama ili snažnim korporacijama pojedinih razvijenih država.

Primijenjena istraživanja

15

• Eksperimentalni razvoj: odnosi se na

korištenje znanja dobivenih baznim ili

primijenjenim istraživanjem, te aktualno

iskustvo i dizajniranje istraživanja prema

uvođenju novih materijala, procesa,

metoda, opreme, sistema, kao i njihovog

poboljšanja.

• Pomiče proizvod/proces prema tržištu

potrošača/masovnoj proizvodnji.

Eksperimentalni razvoj

• Razvojna istraživanja su usko ciljana istraživanja u sklopu razvoja novih proizvoda, uređaja, tehnologija, materijala, poslovnih strategija i dr.

• Rezultiraju krupnim inovacijama (primjerice osobno računalo) koje će prije ili kasnije također "provaliti" i savladati mnogi legalni i ilegalni konkurenti.

• Kod ove vrste R&D se nastoji u najkraćem mogućem roku organizirati proizvodnja i plasman temeljen na takvoj inovaciji, jer će bez obzira na pravnu zaštitu već tijekom nekoliko mjeseci tržište preplaviti (možda i poboljšane) kopije razvijenih inovacija načinjene u zemljama jeftine radne snage s kapitalom stranih ulagača.

Eksperimentalni razvoj

16

• Izdaci za R&D su vrlo visoki i ne ulažu niti sve države, niti sve industrije iste iznose, ni relativno, a još manje apsolutno.

• Mogući izvori financiranja R&D su:

– Država i lokalne razine vlasti

– Domaća poduzeća

– Inozemne multinacionalne kompanije

– Fondovi u zemlji

– Fondovi iz inozemstva

Izvori financiranja R&D

zemlja mrlrd $ %GDP

1 SAD 405,3 2.7%

2 Kina 153,7 1.4%

3 Japan 144,1 3.3%

4 Njemačka 69,5 2.3%

5 J.Koreja 44,8 3.0%

6 Francuska 42,2 1.9%

7 V. Britanija 38,4 1.7%

8 Indija 36,1 0.9%

9 Kanada 24,3 1.8%

10 Rusija 23,1 1.0%

11 Brazil 19,4 0.9%

12 Italija 19 1.1%

13 Tavan 19 2.3%

14 Španjolska 17,2 1.3%

15 Australija 15,9 1.7%

16 Švedska 11,9 3.3%

17 Nizozemska 10,8 1.6%

18 Izrael 9,4 4.2%

19 Austria 8,3 2.5%

20 Švicarska 7,5 2.3%

Prvih 20 zemalja svijeta po

izdvajanjima za R&D

17

• Hrvatska je na 49. mjestu ljestvice sa

izdvajanjem od 0,8% GDP.

Izdvajanje na R&D

• Istraživanja pokazuju da su industrije s

visokim izdvajanjem R&D su

• 1) proizvodnja automobila

• 2) proizvodnja strojeva

• 3) proizvodnja el strojeva i uređaja

• 4) farmaceutska industrija

• 5) petrokemija

Industrije s visokim R&D

18

• Najveći broj inovacija u ukupnim

inovacijama u svijetu ostvaren je u

industrijama

• A) električni strojevi i uređaji

• B) Pr. Strojeva

• C) Petrokemijska ind.

• D) Proizv. Plastike

• E) Proizv. automobila

Industrije s najvišim udjelom u

inovacijama

U koje industrije je najviše ulagala

Slovenija ‘93-2009 , u mln eura

19

Tko je najviše trošio na R&D u

2010.g. u EU u mln eura

Rank Company ICB Sector Country

1 Volkswagen Automobiles & parts (335) Germany 6.258,00 4,9

2 Nokia Telecommunications equipment (9578) Finland 4.938,00 11,6

3 Daimler Automobiles & parts (335) Germany 4.852,00 5,0

4 Sanofi-Aventis Pharmaceuticals (4577) France 4.390,00 13,6

5 GlaxoSmithKline Pharmaceuticals (4577) UK 4.378,96 13,2

6 Siemens Electrical components & equipment (2733) Germany 4.241,00 5,6

7 Robert Bosch Automobiles & parts (335) Germany 3.824,00 8,1

8 Bayer Chemicals (135) Germany 3.211,00 9,2

9 AstraZeneca Pharmaceuticals (4577) UK 3.204,55 12,9

10 EADS Aerospace & defence (271) The Netherlands 3.084,00 6,7

11 Ericsson Telecommunications equipment (9578) Sweden 3.022,42 13,4

12 BMW Automobiles & parts (335) Germany 2.773,00 4,8

13 Alcatel-Lucent Telecommunications equipment (9578) France 2.559,00 16,2

14 Boehringer Ingelheim Pharmaceuticals (4577) Germany 2.453,00 19,5

15 Peugeot (PSA) Automobiles & parts (335) France 2.402,00 4,3

16 Finmeccanica Aerospace & defence (271) Italy 1.967,00 11,6

17 Fiat Automobiles & parts (335) Italy 1.936,00 3,4

18 Volvo Commercial vehicles & trucks (2753) Sweden 1.799,06 6,1

19 SAP Software (9537) Germany 1.730,00 13,9

20 Renault Automobiles & parts (335) France 1.728,00 4,5

21 Philips Electronics Leisure goods (374) The Netherlands 1.697,00 6,7

22 STMicroelectronics Semiconductors (9576) The Netherlands 1.627,99 21,1

23 Continental Automobiles & parts (335) Germany 1.524,90 5,9

24 BASF Chemicals (135) Germany 1.507,00 2,4

25 Merck DE Pharmaceuticals (4577) Germany 1.397,10 15,6

Tko je najviše trošio na R&D izvan EU, u mln eura

1 Roche Pharmaceuticals (4577) Switzerland 7.181,11

2 Pfizer Pharmaceuticals (4577) USA 7.016,61

3 Microsoft Software (9537) USA 6.740,81

4 Toyota Motor Automobiles & parts (335) Japan 6.666,69

5 Merck US Pharmaceuticals (4577) USA 6.403,88

6 Samsung Electronics Electronic equipment (2737) South Korea 6.181,36

7 Novartis Pharmaceuticals (4577) Switzerland 6.022,97

8 General Motors Automobiles & parts (335) USA 5.189,60

9 Johnson & Johnson Pharmaceuticals (4577) USA 5.101,64

10 Intel Semiconductors (9576) USA 4.901,87

11 Panasonic Leisure goods (374) Japan 4.383,25

12 Honda Motor Automobiles & parts (335) Japan 4.258,72

13 Sony Leisure goods (374) Japan 3.970,55

14 Cisco Systems Telecommunications equipment (9578) USA 3.930,59

15 IBM Computer services (9533) USA 3.788,21

16 Ford Motor Automobiles & parts (335) USA 3.727,09

17 Eli Lilly Pharmaceuticals (4577) USA 3.640,77

18 Nissan Motor Automobiles & parts (335) Japan 3.542,75

19 Hitachi Computer hardware (9572) Japan 3.423,40

20 Oracle Software (9537) USA 3.368,54

21 Toshiba General industrials (272) Japan 2.970,99

22 General Electric General industrials (272) USA 2.936,20

23 Canon Electronic office equipment (9574) Japan 2.902,70

24 Boeing Aerospace & defence (271) USA 2.807,24

25 Google Internet (9535) USA 2.804,26

20

1 Roche Pharmaceuticals (4577) Switzerland 7.181,11

2 Pfizer Pharmaceuticals (4577) USA 7.016,61

3 Microsoft Software (9537) USA 6.740,81

4 Toyota Motor Automobiles & parts (335) Japan 6.666,69

5 Merck US Pharmaceuticals (4577) USA 6.403,88

6 Volkswagen Automobiles & parts (335) Germany 6.258,00

7 Samsung Electronics Electronic equipment (2737) South Korea 6.181,36

8 Novartis Pharmaceuticals (4577) Switzerland 6.022,97

9 General Motors Automobiles & parts (335) USA 5.189,60

10 Johnson & Johnson Pharmaceuticals (4577) USA 5.101,64

11 Nokia Telecommunications equipment (9578) Finland 4.938,00

12 Intel Semiconductors (9576) USA 4.901,87

13 Daimler Automobiles & parts (335) Germany 4.852,00

14 Sanofi-Aventis Pharmaceuticals (4577) France 4.390,00

15 Panasonic Leisure goods (374) Japan 4.383,25

16 GlaxoSmithKline Pharmaceuticals (4577) UK 4.378,96

17 Honda Motor Automobiles & parts (335) Japan 4.258,72

18 Siemens

Electrical components & equipment

(2733) Germany 4.241,00

19 Sony Leisure goods (374) Japan 3.970,55

20 Cisco Systems Telecommunications equipment (9578) USA 3.930,59

21 Robert Bosch Automobiles & parts (335) Germany 3.824,00

22 IBM Computer services (9533) USA 3.788,21

23 Ford Motor Automobiles & parts (335) USA 3.727,09

24 Eli Lilly Pharmaceuticals (4577) USA 3.640,77

25 Nissan Motor Automobiles & parts (335) Japan 3.542,75

26 Hitachi Computer hardware (9572) Japan 3.423,40

27 Oracle Software (9537) USA 3.368,54

28 Bayer Chemicals (135) Germany 3.211,00

29 AstraZeneca Pharmaceuticals (4577) UK 3.204,55

30 EADS Aerospace & defence (271) The Netherlands 3.084,00

Podaci

• Za detaljniju analizu pogledati podatke na

http://iri.jrc.ec.europa.eu/research/scorebo

ard_2011.htm

21

Izdaci za R&D u farmaceutskoj

industriji zemlje Europe

Ukupna proizvodnja –

farmaceutska industrija

22

R&D: farmaceutska industrija

• razvoj lijekova - cca 12% prihoda od

prodaje najvećih farmaceutskih poduzeća

• investicije potrebne za razvoj novog lijeka

oko $1,2 mlrd

• potrebno oko 12 godina za razvoj,

registraciju i odobrenje lijeka

• U pravilu su najviši izdaci na R&D kod slijedećih industrija

• A) farmaceutske

• B) proizvodnje automobila

• C) kemijske

• D) proizvodnje metala

• E) proizvodnje električnih strojeva i uređaja

Ovo ovisi od zemlje do zemlje-podaci dostupni na i na www.stats.oecd.org

R&D

23

• Tradicionalne industrije imaju manje

inovacija proizvoda, a više inovacija

procesa.

• Nove industrije imaju potrebu za većim

R&D, dok zrele industrije manje

• Računalna industrija ima visoka ulaganja u

R&D, ali i stalno lansira nove proizvode

• Odjel za R&D u pravilu imaju MNK i velika

poduzeća

R&D

• Koje tržišne strukture su najviše sklone R&D-u?

• Rani pogledi (Schumpeterova Hipoteza) koja se kasnije nadograđivala u djelima Arrowa:

– R&D obično pokreću velika poduzeća.

– R&D obično je pokrenut u industrijama sa tržišnom moći.

– Stoga, tržišta sa velikim poduzećima i tržišnom moći nisu neminovno loša, jer vode do R&D i inovacija.

R&D i tržišna struktura

24

• Je li Schumpeterova Hipoteza točna? Jesu li poticaji za R&D određeni preko tržišne strukture? Ima li više poticaja za razvijanjem inovacija koje će smanjiti troškove monopolista ili savršeno konkurentno poduzeće? – Počnimo sa osnovnom inverznom funkcijom

krivulje potražnje : P= A-BQ.

– Želimo razmotriti inovaciju koje može povećati društveno blagostanje i onda vidjeti da li tržišna struktura određuje hoće li se takva inovacija dogoditi.

Tržišne strukture i poticaji Inovacija

• Pretpostavimo da bi inovacija koštala K za istraživanje i razvoj.

• Rezultat inovacije je poboljšanje u proizvodnom procesu tako da konstantan granični trošak proizvodnje pada od c0 do c1.

• To je mala ili ne drastična inovacija.

• Post inovacijska monopolska cijena prelazi orginalnu razinu graničnog troška

Model Arrowa: tržišne strukture i inovacija

25

• Usporedi izdatke, K, sa potencijalnim

povećanjem u probitku iz promjene MC,

(prikladno diskontiran kako bi uzeo u

obzir povećanje viška u budućnosti).

Model Arrowa: tržišne strukture i

inovacija

Efekti blagostanja od inovacije

C1

P

Količina

D

C0

CS

26

• Na konkurentnom tržištu, poduzeća će ući u proces inovacija ako su troškovi inovacija manji od povećanja profita kao rezultata inovacije.

• Pogledajmo savršeno konkurentno tržište.

– Ako inovacija može biti usvojena od strane drugih konkurenata, neće biti povećanja profita.

– Sva bi poduzeća usvojila inovaciju, ali zbog savršene konkurencije cijene bi pale na razinu gdje su jednake novom (MC), manjem trošku.

Model Arrowa: tržišne strukture i inovacija

• Ako je tržište savršeno konkurentno ali

inovacija nije usvojiva, poduzeća će

uspjeti zaraditi profit kao rezultat

inovacije.

• Poduzeće može smanjiti konkurentske

cijene za nekoliko novčanih jedinica i

može opskrbljivati cijelo tržište.

Model Arrowa: tržišne strukture i inovacija

27

Povećanje profita na konkurentnom tržištu od inovacije koja se ne može kopirati

C1

P

Količina

D

C0

Cijena inovatora

Povećanje profita

Povećanje u profitu je manje nego povećanje u potencijalnom blagostanju

Povećanje profita u monopolu od inovacije

C1

Količina

D

C0

Cijena inovatora

Povećanje profita za monopolistu (plavo područje minus crveno područje) je manje nego povećanje profita poduzeća na konkurentnom tržištu.

MR

28

• Monopolist će cijeniti inovaciju manje nego konkurentno poduzeće. – Monopolist je već i prije ostvarivao profit, već

ima neku tržišnu moć. Ovo je poznato kao efekt zamjene.

• Čak i sa kompliciranijim modelima, općeniti je rezultat da što je kompetitivnije tržište, inovator ostvaruje veću dobit.

• U svakom slučaju, poduzeća podcjenjuju inovaciju uspoređujući sa efektom na ukupnu dobit.

Model Arrowa: tržišne strukture i inovacija

• Je li Schumpeterova Hipoteza kriva? Jesu li dobitci od inovacije inverzno povezani sa tržišnom moći?

• Tržišna moć prije-inovacije stvara manje dobitke od post-inovacije.

• Ali mi smo pretpostavili da će tržište post-inovacije biti monopol, bez obzira na prije-inovacijsku strukturu.

• Također, nismo rekli ništa o tržištu za samu inovaciju.

Model Arrowa: tržišne strukture i inovacija

29

• Je li Schumpeterova Hipoteza kriva?

• Ovisi o prirodi konkurencije.

• Ako poduzeće počinje sa tržišnom moći, povećanje tržišne moći zbog inovacija neće biti toliko veliko koliko bi bilo da je poduzeće počelo bez tržišne moći.

• No, poduzeće sa tržišnom moći imaju veće poticaje za inovaciju da zaštite svoju tržišnu moć.

Ponovo o Schumpeteru

• Glede interkorporativnih razlika u R&D

moguće je prema Dossiju 1988) izdvojiti tri

ključne pravilnosti na koje ukazuju

raspoložive empirijske studije:

• (1) postoji gruba log-linearna povezanost

unutar industrija između veličine poduzeća

i R&D izdataka (odnosno patentiranja)

R&D

30

(2) distribucija veličina inovacijskih

poduzeća unutar sektora ovisi o

tehnologijskim obilježjima samih sektora,

što pretpostavlja da se neki dio

intrasektorskih razlika u inovativnoj

performansi mora atribuirati razlikama u

sadašnjem nizu poduzeća koji su ipak,

statistički klasificirani unutar iste industrije;

R&D

3) usprkos prethodnim zaključcima još uvijek postoji značajna i neobjašnjena interkorporativna, intersektorska različnost, kako u smislu R&D investicija, tako i - još i više - inovativnog outputa, tj. riječ je o tomu da neka poduzeća iako ne mogu patentirati ili inovirati, još se uvijek angažiraju značajnim dijelom u R&D, usmjerenom tek ostajanju ‘u utrci’ te adaptiranju onome što čine konkurenti.

R&D

31

• K. Pavitt et al. (1987, p. 15) temeljem SPRU-ove baze podataka o inovacijama zaključuju da je u sektorima s visokotehnologijskim pretpostavkama (kemijska industrija, električna/elektronička industrija) inovativna poduzeća “teško” naći među vrlo velikima i onima vrlo malim’.

• Nasuprot tomu, u kategoriji ‘specijaliziranih dobavljača’ (strojogradnja i mehaničko inženjerstvo) nešto veći udjel inovacija pripada malim poduzećima (ta su poduzeća razumije se, mala u odnosu na druga poduzeća u sektoru/industriji a ne nužno i u odnosu na prosjek za čitavo gospodarstvo).

• Treba primjetiti da značajan udjel poduzeća u svakoj industriji ne samo što ne patentira svoje inovacije, već čak i ne producira signifikantne inovacije .

Empirijski nalazi o R&D i

industrijama

• Kako balansiramo potencijalne pozitivne aspekte tržišne moći (s obzirom na R&D i inovacije) sa pozitivnim aspektima manje konkentriranih tržišta (s obzirom na efikasnost)?

• Glavno je prepoznati dinamički aspekt procesa. Želimo povećati efikasnost preko vremena što može zahtjevati stavljanje niže razine efikasnosti u kratkom roku.

R&D i Tržišna moć

32

Trka u inovacijama • Ako poduzeća mogu patentirati novi

proizvod ili proces, na R&D se može

gledati kao na (“pobjednik uzima sve”)

utrku.

– Biti prvi je sve što je važno, a ne za

koliko ćeš pobijediti.

• Koje su posljedice takve utrke u

terminima razina R&D-a i stoga

inovacija?

• Kako tržišna struktura utječe na utrku?

• Izbor trenutka inovacije ključan je na

tržištu

• Dva razloga zbog kojih poduzeće koje je

prvo lansiralo inovaciju stječe konkurentnu

prednost na tržištu

• 1) poduzeće zaštićuje patent i prisvaja

monopolski profit u narednih nekoliko

godina

• 2) potrošači se vezuju za kvalitetniji

proizvod inovatora (spremniji su plaćati

višu cijenu)

Trka u inovacijama

33

• Važno je da poduzeće prvo ostvari otkriće,

pa poduzeće ulažu velike iznose u R&D,

kako se ne bi našli u situaciji da uopće ne

ostvare otkriće ili da ono bude previše

kasno.

Trka u inovacijama

Model utrke R&D • Pretpostavimo da postoje dva poduzeća

koje su potencijalni ulaznici u utrku za razvoj lijeka za rak.

• Trošak R&D-a će zahtijevati da poduzeća osnuju specijalne istraživačke jedinice (odijele) sa troškom K koji se ne može povratiti (sunk trošak)

• Vjerojatnost otkrivanja lijeka unutar jedne godine, ako je istraživačka jedinica uspostavljena je .

34

Model utrke R&D

• Ako oba poduzeća pronađu lijek ove

godine, pretpostavimo da će podijeliti

tržište kao Cournot-ovi konkurenti i

svako će dobiti C.

• Ako samo jedno poduzeće pronađe lijek,

dobit će monopolski profit M.

Mi možemo pokazati na grafu vezu između i K/M da pokažemo kako ove varijable utječu na vrijednost R&D.

K/M

K/M =

Bez R&D

(1-)M+2C = K

Jedno poduzeće poduzima R&D (nema tržišnog neuspjeha)

Oba poduzeća poduzimaju R&D (tržišni neuspjeh)

Oba poduzeća R&D

35

Optimalnost R&D investicije

• Koliko poduzeća treba sudjelovati u R&D

da to bude prihvatljivo za društvo?

• Povećanjem broja poduzeća koja

sudjeluju u R&D povećava se

vjerojatnost otkrića, ali i troškovi R&D u

industriji uslijed dupliranja napora

uloženih u R&D.

• Kada R&D poduzima samo jedno

poduzeće, društvena očekivana vrijednost

R&D podudara se sa profitom poduzeća.

Optimalnost R&D investicije

36

K/M

PODRUČJE I:

Bez R&D

Visoki troškovi R&D i mala vjerojatnost otkrića čini inovaciju neprofitabilnom čak i uz samo jedno poduzeće Kada se niti jedno poduzeće ne bavi R&D, ni za društvo nema koristi od uključivanja u R&D

K/M

Bez R&D

Područje I

Jedna poduzeće R&D

Ova kombinacija troškova i vjerojatnosti otkrića ostavlja prostor ne negativnog očekivanog profita za samo jedno poduzeće. Troškovi R&D su relativno visoki u odnosu na vjerojatnost otkrića, ne podtoji društvena korist od uključivanja drugog poduzeća u R&D

Područje II

37

K/M

Bez R&D

Područje I

Područje III

Relativno niski trošak inovacije čini ulazak drugog poduzeća u R&D profitabilnim

TROŠAK dupliranja R&D je veći od društvene koristi povećanja vjerojatnosti otkrića uslijed uvođenja drugog poduzeća

K/M

Bez R&D

Područje I

Jedna poduzeće R&D-nema tržišnog neuspjeha

Područje II

Oba poduzeća R&D

Područje III-tržišni neuspjeh

Optimalna investicija

K/M =

38

Područje III

• Relativno niski troškovi inovacije čine da je ulazak drugog poduzeća u proces R&D profitabilan.

• Sa aspekta društvenog blagostanja trošak dupliranja R&D je veći od društvenih koristi od povećanja vjerojatnosti da će se otkriće ostvariti.

• Ovo predstavlja tržišni neuspjeh do kojeg dolazi zbog činjenice da poduzeća ne uzimaju u obzir način na koji njihov R&D utječe na profite konkurenata.

K/M

Bez R&D

Jedna poduzeće R&D

Oba poduzeća R&D

Optimalna investicija

K/M =

Nizak trošak inovacije za oba poduzeća, društveno je korisno da se oba uključe u R&D usprkos dupliranju troškova.

39

Rizik i utrke patenata

• Utrke patenata potiču poduzeća da koriste “rizične” strategije.

• Pretpostavimo da poduzeća imaju dvije R&D opcije: – “Sigurnija” opcija: investirati $100 milijuna u

“dugotrajnu” opremu. Vjerojatnost pronalaska je 33% svake godine.

– “Rizičnija” opcija: investirati $100 milijuna u “kratkotrajnu” opremu. Vjerojatnost pronalaska je 75% ove godina, 0% u budućnosti.

Rizik i utrke patenata, nastavak

• Pretpostavimo da je sve drugo isto za

dva scenarija: koristi od inovacije (B),

trošak proizvodnje, itd.

• Također, radi jednostavnosti izračuna,

pretpostavimo da je diskontna stopa 0,9

(koja je jednaka kamatnoj stopi od 10%).

• Onda možemo usporediti očekivane

vrijednosti dvije opcije.

40

Rizik i utrke patenata, nastavak

• Ako samo jedno poduzeće investira u R&D:

– Očekivana vrijednost “sigurnije” strategije je:

1/3B+ 2/3*1/3*0,9B+ (2/3)2*1/3*0,92B+…

=B*1/3[1/(1-2/3*0,9)] = B*5/6

– Očekivana vrijednost “rizičnije” strategije je:

3/4B+ 0 = B*3/4

– Tako da “sigurnija” strategija je bolja ako samo jedno poduzeće investira.

Rizik i utrke patenata, nastavak

• Ako oba poduzeća investiraju, poduzeće mora pobijediti u utrci da dobije koristi:

– Ako oba poduzeća koriste “sigurniju” strategiju, imaju najveću vrijednost dobivanja inovacije i to je društveno optimalno.

– Svako razdoblje, 1/3*1/3 šanse da obje otkriju, 1/3*2/3 šanse da poduzeće 1 otkrije a ne poduzeće 2, 1/3*2/3 šanse da poduzeće 2 otkrije a ne poduzeće 1, 2/3*2/3 šanse da nitko ne otkrije.

5/9*B1+ 4/9*5/9*0,9B+ (4/9)2*5/9*0,92B+…

=B*5/9[1/(1-4/9*0,9)] = B*25/27

41

Rizik i utrke patenata, nastavak

• Ako oba koriste sigurniju strategiju šanse su 50% da poduzeće 1 inovira prvo i 50% da poduzeće 2 inovira prvo.

• Ako poduzeće 2 koristi sigurniju strategiju, poduzeće 1 može poboljšati svoje šanse ako odabere rizičniju strategiju: – 3/4*2/3 poduzeće 1 pronađe, ne poduzeće 2,

3/4*1/3 oba pronađu. Pretpostavi neodlučeno ako oba pronađu :

– 3/4*2/3 +3/4*1/3*1/2 = 5/8>1/2

– Tako da riskantnija strategija je dominantna.

R&D i preljevanja

• R&D preljevanja: Moj R&D direktno

koristi meni i indirektno koristi tebi, t.j.

postoji pozitivna eksternalija.

• Kako ovo postojanje preljevanja utječe

na poticaje za R&D?

• Koji su efekti preljevanja na ekonomiju?

• Trebamo li poticati udružen R&D?

42

R&D i preljevanja, nastavak • Neka X bude R&D razina neke

poduzeća.

• Pretpostavimo da c1 = c - X1 - X2.

– Ako = 1, “savršeno preljevanje” t.j. ne postoji način patentiranja nekih novih inovacija.

– Ako = 0, nema preljevanja.

• Pretpostavimo da istraživanje rezultira disekonomijom razmjera, t.j. umanjenim povratom na R&D investicije. Npr. neka trošak R&D-a = X2/2.

R&D i preljevanja, nastavak

• R&D neko drugo poduzeća daje nama

koristi smanjujući naše troškove, no,

pošto smanjuje troškove i drugo

poduzeće za još veći iznos, povećava

nam se konkurencija.

• Kada je mala, preljevanje je malo.

– Povećanje u X od jedne poduzeća uzrokuje

smanjenje X od strane drugih poduzeće.

• Kada je visoka, preljevanje je veliko.

– Povećanje u X od jedne poduzeća uzrokuje

povećanje X od strane drugih poduzeće.

43

Kada je mala, R&D razine su strateški supstituti. Povećanje R&D-a u drugim poduzećima smanjuje njihove troškove drastično u usporedbi sa našim troškovima, povećana konkurencija i smanjeni profiti uzroci su smanjenja našeg R&D-a.

BR1

X2

X1

BR2

Kada je velika, R&D razine su strateški komplementi. Povećanje R&D-a u drugim poduzećima smanjuje njihove troškove, ali ne toliko više od našeg smanjenja troškova, tako da ukupno naši profiti se povećavaju, tako da možemo povećati naše investicije u R&D.

BR1 X2

X1

BR2

44

R&D i preljevanja

• Ako se poduzeća udruže za R&D kako bi

maksimizirale njihove zajedničke profite,

ali da se nastave natjecati na tržištu

outputa:

– Ako je mala, udruženi R&D biti će mali.

– Ako je velika, udruženi R&D biti će veliki,

pošto postoje veće relativne koristi od

troškova.

• Koje politike najboje potiču otkrivanje

novih proizvoda i procesa?

• Koje politike najbolje potiču širenje novih

ideja i tehnologija?

Javna politika s obzirom na R&D

45

R&D i antimonopolska politika

• Antomonopolska politika zabranjuje

poduzećima bilo kakve aktivnosti kojima

se smanjuje konkurencija i povećavaju

cijene

• Ta politika manje je jasno određena kada

poduzeća poduzimaju zajedničke napore

oko R&D

R&D i RH

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2002 2003 2004 2005 2006 2007

Ukupni izdaci lokalne države za I&R (GERD u mil. HRK, tekuće cijene)

Sjeverozapadna Hrvatska

Središnja i istočna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Republika Hrvatska

46

• Rezultati dobiveni prvim Pilot istraživanjem o inovacijama u poduzećima u Hrvatskoj za razdoblje 2001 -2003, pokazali su sljedeće:

• Udio inovativnih poduzeća u ukupnom broju poduzeća iznosio je 34,76%

• Prema djelatnosti poduzeća, preko polovine od ukupnog broja proizvodnih poduzeća (53,79%) bila su u skupini inovativnih poduzeća,

• Od ukupnog broja uslužnih poduzeća njih 19,27% bila su inovativna poduzeća.

R&D i Republika Hrvatska

• Prema predmetu inovacija: 6,67% poduzeća bilo je orijentirano na inovacije proizvoda, dok je udio poduzeća koja su orijentirana inovacijama procesa iznosio 4,17%, a poduzeća koja inoviraju i proizvode i procese 23,92%.

• Prema broju zaposlenih od ukupnog broja malih poduzeća njih 34,98% bilo je inovativno. Ukupno 50,4% poduzeća srednje veličine inoviralo je proizvode i procese, dok je velikih poduzeća koja inoviraju bilo 60,6%.

R&D i Republika Hrvatska

47

• Prema značajnosti tržišta, na kojem se neko poduzeće pojavljuje sa svojim proizvodima (lokalno, nacionalno i međunarodno) podaci pokazuju da je među poduzećima orijentiranima na lokalno tržište svega 37,48% bilo inovativno. U poduzećima (kompanijama) orijentiranim na nacionalno i međunarodno tržište: u oba slučaja udio inovatora bio je bitno veći nego kod poduzeća orijentiranih na lokalno tržište. Naime za oba slučaja vrijedi da je među tim poduzećima veći udio inovatora (54,6% na nacionalnom tržištu) odnosno 54,19% poduzeća inovatora orijentiranih na međunarodno tržište.

R&D i Republika Hrvatska

• postojanje poslovne suradnje u području inovacija u velikoj mjeri ovisi o veličini poduzeća.

• Podaci o inovacijskoj suradnji za zemlje Europske unije u razdoblju od 1998.-2000. pokazuju da je ukupno 19% poduzeća bilo uključeno u neki oblik inovacijske suradnje.

• inovacijskom suradnjom obuhvaćeno je 14% malih poduzeća, 24% poduzeća srednje veličine i 57% velikih poduzeća (Eurostat, 2004.: 47).

• Slična situacija je i u Hrvatskoj; udio poduzeća uključenih u suradnju na inovacijama raste s veličinom poduzeća. Inovacijska suradnja svih poduzeća je manja od one zabilježene u zemljama Europske Unije od 1998.-2000. – Kod malih poduzeća (5%) i

– srednjih poduzeća (14%),

– izrazito niska razina inovacijske suradnje velikih poduzeća (18%)

R&D i Republika Hrvatska

48

• Patent je isključivo pravo priznato za izum

koji se odnosi na postupak, proizvod ili

primjenu u bilo kojem području tehnike ili

tehnologije te nudi neko novo rješenje

tehničkog problema.

• To je jedan od oblika industrijskog

vlasništva

• Slijed novog postupka, proizvoda ili

primjene

Problem – znanje – ideja – izum - patent

Patent

• Ukoliko ste nešto izumili i to podijelili s

prijateljima i šire, uskratili ste sebi

mogućnost da postanete vlasnikom

patenta.

• Patent je dozvola kojim država (tijelo

države) odobrava izumitelju pravo da

koristi određenim pronalaskom u

komercijalne svrhe ili da ga nekome ustupi

u toku nekoliko narednih godina.

Od izuma do patenta

49

• Tri kriterija koja mora ispunjavati patent su:

A) da je nov

B) da nije trivijalan i

C) da bude koristan

Patent prema važećoj zakonskoj regulativi u

RH ima vrlo tri slična kroterija koja mora

ispuniti.

Patent

Patent je svaki izum iz područja tehnike koji ispunjava slijedeće:

1) da je nov (Čl. 8 ZP)

2) da je inventivan (Čl. 10ZP)

3) može se industrijski primijeniti (Čl. 11 ZP) – može se proizvesti ili primijeniti u bilo kojoj industriji.

Patentibilnost ocjenjuje nadležno tijelo države (patentni ispitivač) i donosi odluku može li se ili ne dodijeliti patent za izum za koji se traži zaštita.

Patententibilnost

50

• Patent je pravni dokument kojim država

odobrava pronalazaču ekskluzivno pravo

da koristi određeni pronalazak u tijeku

nekoliko godina.

• To je koristan sustav u poticanju razvoja

novih proizvoda i inovacija proizvodnog

procesa.

• Patent daje privremenu monopolsku moć.

Patenti

• Široko je rasprostranjeno mišljenje da je

patentni sistem koristan u ohrabrivanju

razvoja novih proizvoda i inovacija

proizvodnog procesa, usprkos distorzijama

na tržištu koje on izaziva dajući određenu

razinu monopolske moći nekom poduzeću.

• Patenti su vrlo važni za rastuće

gospodarstvo

Patenti

51

• Postojanje patentnog sustava ima 2

društvena cilja:

• 1) da se pruži poduzećima podsticaj za

proizvodnju know-howa

• 2) da se stvore nove informacije o novim

otkrićima sa ciljem da što prije postanu

poznate široj javnosti.

• Javna informacija smanjuje dupliranje

izdataka za R&D.

Patentni sustav

• Izum nije isto što i proizvod (stol, stolica,

TV i dr.), već je know-how specifična stvar

koju je lako ukrasti, kopirati i kroz imitiranje

smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti

cijenu koja onda padaju na razinu

graničnog troška.

• Sa nultim profitom, podzeća neće ulagati u

R&D, što će dugoročno dovesti do

stagnacije industrije.

• Izumitelju se kroz patent osigurava

odgovarajuća NAGRADA.

Zašto je izumitelju potrebna

zaštita?

52

• Patentni sustav izaziva distorzije cijena na

tržištu jer se cijena proizvoda koji je pod

patentom zaštitom drugačije određuje od

cijene proizvoda koji nisu pod patentom

zaštitom.

Negativna strana patentnog

sustava

• Patent je izvor informacija jer

objavljivanjem patenta ili prijave patenta

omogućen je uvid istraživačima u

postignuća drugih, što osigurava transfer

znanja, ali i polazišnu osnovu za vlastito

istraživanje i razvoj.

Patent

53

• Patenti se mogu dobiti za

• A) proizvode

• B) procese

• C) postrojenja

• D) novi materijal

• E) dizajn

• Apstraktne ideje ne mogu biti patentirane

Vrste patenata

• U Hrvatskoj se patentni štite prema

odredbama ZAKONA O PATENTIMA.

Zaštita patenata

54

• Patente priznaje nacionalni ured za

patente.

• U Republici Hrvatskoj je to Državni zavod

za intelektualno vlasništvo, tijelo državne

uprave nadležno za pravo intelektualnog

vlasništva.

• Europski patentni ured (EPO - regionalni

ured) kojim se omogućuje zaštita patenta

u jednoj ili više zemalja koje su prihvatile

nadležnost tog ureda.

Tko priznaje patente?

• Postupak priznavanja patenta započinje

njegovom prijavom DZIV. Postupak prijave

može trajati između 18 i 30 mjeseci.

• Patent može prijaviti izumitelj ili njegov

pravni sljedbenik.

• Izumitelj je osoba koja je stvorila izum

svojim stvaralačkim radom.

Priznavanje patenta

55

• 1) provodi se postupak ispitivanja stanja

tehnike

• 2)podnosi se prioritetna patentna prijava

• 3)nakon 12 mjeseci podnosi se

međunarodna patentna prijava temeljem

Ugovora o suradnji na području patenta

(PCT)

• 4) 16 mjeseci ispitivanja u PCT fazi i

izrađuje se izvješće o patentibilnosti izuma

Kako doći do patenta?

• 5) 18:mjeseci objava teksta prijave

• 6) 22 mjesec podnijeti “demand”

• 7) 28 mj. Izrada međunarodnog

preliminarnog izvješća opatentibilnosti

• 8) 30 mjeseci ulazak u nacionalnu fazu

(ispitivanje kako bi se utvrdila

patentibilnost u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom

• 9) odgovaranje na mišljenja nacionalnog

ispitivača argumentima

Kako doći do patenta?

56

• 10) DODJELA PATENTA i plaćanje

godišnjih naknada za održavanje patenta

Kako doći do patenta?

• Da bi neko otkriće bilo patent mora

ispunjavati slijedeće:

• 1) mora predstavljati novitet ( ne smije biti

domaći ili inozemni patent, da nije ranije

korišteno, publicirano, proizvedeno…

• 2) neočiglednost (prednost u odnosu na

prethodna znanja i struku)

• 3) korisnost (mora biti primjenjiv

Kriterij za izdavanje patenata

57

Patent osigurava nositelju patenta pravnu zaštitu izuma u zemlji izuma (gdje je patent priznat) najdulje 20 godina od dana prijave patenta.

Patentirani proizvod se bez privole nositelja patenta ne smije koristiti, proizvoditi, niti stavljati u promet…

Nositelj patenta može dati dugim pravnim osobama pravo korištenja, proizvodnje pod uvjetima koji su stvar njihova međusobna dogovora (ugovor o licenciji).

Zaštita patenta

Patenti i Autorsko pravo daju imovinska prava novim otkrićima, novim dizajnima, i novom kreativnom radu.

Autorska prava dopuštaju inovatoru vršenje monopolske moći, koja djeluje kao poticaj za stimuliranje R&D i inovacija.

No, da bi uživali u koristima efikasnosti od inovacije, ona mora biti široko korištena, tako da imovinska prava nekad moraju prestati.

Patenti i Autorsko pravo

58

• SAD primjenjuje pravo prvenstva

zamišljenog otkrića

• Dužina trajanja zaštite pšatenta u SAD-u

je 17 godina

• Dužina trajanja zaštite patenta u Europi je

20 godina

• EU i Japan koriste sistem prvog izvođenja.

• Koliko je optimalno vrijeme trajanja

patenta?

Zaštita patenata

Efekt patenta na društveno blagostanje

P

Količina

D MR

Ovaj probitak ide proizvođaču preko dužine patenta, onda se transferira potrošačima (B)

Ovaj probitak ide potrošačima kada patent istekne (C)

QP QC

59

• Ako je T dužina patenta, onda proizvođač

dobije B (iz grafa) za T godina – prikladno

diskontirano, naravno.

• Potrošači dobiju A svake godine, plus B i C

za sve godine nakon T (istek trajanja

patenta).

• Primijetite da nakon T godina, B se samo

transferira od proizvođača na potrošače.

• Pravi dobitak u probitku je C, koji dobijemo

nakon što patent istekne.

Koja je optimalna dužina trajanja patenta?

• Što je kraće T, brže dobijemo C.

• No, proizvođač odlučuje hoće li inovirati

bazirajući se na povećanje profita, t.j. kako

dugo on dobiva probitak B.

• Što je duže T, više poticaja za inoviranje i

veći su A, B i C.

• Optimalna dužina patenta balansira ova

dva efekta.

Koja je optimalna dužina patenta?

60

• 1) O dužini trajanja patenta ovisi ulaganje

u R&D: što je vijek zaštite duži, poduzeće

je spremnije više ulagati;

• 2) Razina ulaganja u R&D raste sa

povećanjem potražnje, a opada

povećanjem jediničnog troška: dužim

trajanjem zaštite poduzeće je više štićeno i

prodaje veću količinu proizvoda- viša R&D

niži <atc zbog većeg obima proizvodnje

Koja je optimalna dužina patenta?

• 3) razina ulaganja u R&D raste sa

smanjenjem kamatne stope, odnosno

povećanjem diskontnog faktora

– Ostvareni profiti inovatora se trebaju

diskontirati kroz razdoblje trajanja patenta

– Povećanjem diskotnog faktora profit

poduzeća raste i inovacija postaje

profitabilnija

Koja je optimalna dužina patenta?

61

• Društvena korist patenta se svodi na profit

poduzeća i potrošačev probitak:

• Društvena korist je A + B od datuma

uvođenja patenta

• Društvena korist istekom patenta je

A+B+C

• Rađena su brojna istraživanja i dobiveni

su različiti rezultati, ali jedinstven je stav:

PATENT ne bi smio imati NEOGRANIČEN

vijek trajanja

– Stigler je u svojim izračunimna došao do

potimalnog razdoblja od 17 godina

Koja je optimalna dužina patenta?

Efekt patenta na društveno blagostanje

P

Količina

D MR

(B)

(C)

QP QC

62

Efekt patenta na društveno blagostanje

P

Količina

D MR

(B)

(C)

a-c a-(c-x) a

a

c

C-X

• Opseg je vrijednost za koju se inovacija

mora razlikovati od postojećeg proizvoda

ili procesa.

• Što je patent širi, to je teže da se “inovira

preko toga”, i ovo znači više profita za

proizvođača.

• Povezano sa optimalnom dužinom – t.j.

Može imati “kratki i debeli” patent ili “dugi i

tanak”.

Optimalni opseg patenta

63

• Završetkom trajanja zaštite patenta ili

prestankom njegova održavanja zaštita

prestaje, a izum ulazi u javnu domenu i

postaje dostupan svima za komercijalnu

proizvodnju.

• Prijašnji vlasnik patenta više nema nikakva

prava; prestaje njegovo iskorištavanje

monopolskog profita i to prelazi na

potrošače…

Prestanak patenta

• Gotovo 80% inovacija zaštićene su

patentntima licenciranim sa drugim

poduzećima, pri čemu se neki patentni

ekskluzivno licencirani kod samo jednog

poduzeća, a drugi kod nekolicine.

– Zašto poduzeće koje je investiralo znatne

iznose u R&D licencira rezultate tog

istraživanja konkurenciji

Patenti

64

• Autorsko pravo daje ekskluzivno pravo

imaocu autorskog prava da reproducira

rad i njegove derivate u vidu kopiranja ii

zapisivanja i dodjeljuje se na osnovu čiste

originalnosti koja je vezana uz čin

autorstva ili umjetničke kreativnosti, a ne

obvezno i novine.

• Pravo nad autorskim pravom traje do kraja

života autora plus 50 godina.

Autorsko pravo

• Autor ili umjetnik trebaju dokazati da su

nešto doprinijeli finalnom obliku

proizvodnje ili reprodukcije

Kako se dobiva autorsko pravo?

65

• Inovacije zaštićene patentnom brzo bivaju

imitirane.

• U tim okolnostima teško je utvrditi

društvenu korist patenta.

Patentni i kopiranje

Dozvoljava drugima da koriste patentirane procese ili prodaju patentirane proizvode uz naknadu. ◦ Slično kao i zaštitni znak i licenciranje autorskog

prava.

Pomiče društvo od monopola, tako da je pozitivno u terminima socijalnog blagostanja.

Kada će firma licencirati svoju tehnologiju? ◦ Povećanje profita kroz plaćanje naknada.

◦ Smanjenje profita kroz povećanje konkurencije (“kanibalizacija” potražnje).

Licenciranje patenata i konkurencija

66

Primjer: 2 firme, Firma A ima MC=$15, Firma B ima patentiranu tehnologiju sa MC=$12.

Bez licenciranja: ◦ Firma B stavlja cijenu na $14.99 i prodaje na cijelom

tržištu. Profit = $2.99 po jedinici.

Sa licenciranjem: ◦ Maksimalna naknada koju firma B može

zaračunavati firmi A je $2.99. na ovoj razini nakanda obje firme stavljaju cijenu $14.99 i dijele tržište. Firma B nastavlja raditi profit $2.99 po jedinici. Bez poboljšanja u profitu.

Licenciranje patenata i konkurencija

• Spavajući patent je patent na proizvod ili

proces koji se na koristi.

• Zašto bi firme držale spavajuće patente?

– Zadržavati ostale da ne ulaze u inovacije

vezane uz patent.

– Zadržavati ostale od prihvaćanja

tehnologije. Može biti profitabilno patentirati

tehnologiju tako da potencijalni ulaznici ju

ne mogu koristiti čak iako imamo napredniju

tehnologiju.

• Potencijalni ulaznici će morati investirati u R&D

kako bi pronašli svoju vlastiti tehnologiju.

Monopol i Spavajući patenti

67

u svijetu podneseno 162.900 međunarodnih prijava, dok ih je godinu ranije podneseno 155.398.

Vodeće mjesto u svijetu s 44.855 podnesenih međunarodnih prijava ponovno je zauzeo SAD, iako je njihov broj manji za 1,7 posto u odnosu na 2009.

Na drugom mjestu je Japan s procijenjenih 32.156 prijava, što je 7,9 posto više nego u prethodnoj godini,

Na trećem mjestu je Njemačka sa 17.171 prijavom, odnosno 2,2 posto više nego u 2009.

Kina je na četvrtom mjestu s čak 56-postotnim povećanjem prijava, na 12.337, a značajno povećanje broja prijava za 20 posto zabilježila je i Južna Koreja, koja je s 9686 prijava na petom mjestu.

Broj patenata

Za Hrvatsku se procjenjuje da je 2010. podnesena 51 patentna prijava, odnosno 13 više nego godinu ranije.

Hrvatska zaostaje, primjerice, za Slovenijom, gdje je podnesena 121 prijava, te Mađarskom sa 166 prijava.

Hrvatska je nadmašila Slovačku, koja je imala 45 podnesenih prijava, Bugarsku s 27 podnesenih prijava, Srbiju s 19 prijava, Bosnu i Hercegovinu s njih 14 te Rumunjsku, gdje je podneseno samo 9 prijava.

Broj patenata

68

• Baza Europskog Patentnog ureda (EPO)

– www.ep.espacenet.com

• Baza svjetske organizacije za

intelektualno vlasništvo (WIPO)

– www.wipo.int/pctdb/en/index.jsp

• Stranica Državnog zavoda za intelektualno

vlasništvo RH

– www.dziv,hr

Objavljeni patenti

• PSA Peugeot Citroën je treću godinu za

redom potvrdio svoju poziciju vodećeg

prijavitelja patenata u Francuskoj.

• Prema rang-listi francuskog Državnog

zavoda za intelektualno vlasništvo (INPI),

Grupa je registrirala 1.265 patenata u

2009, oko 304 više nego tijekom 2008.

Patenti i automobilska industrija

69

• Grupacija smatra angažman na području

inovacija kao jednu od svojih prednosti i

stvarni potencijal za diferencijaciju", rekao

je Marc-Duval Destin, direktor Odjela za

napredna istraživanja i inženjering.

Grupacija je uložila 2,1 milijardu Eura u

istraživanje i razvoj tijekom 2009, odnosno

5,6% prihoda automobilske branše.

Patenti i automobilska industrija

• Vodeće kompanije reinvestiraju 16,5%

svog profita u R&D

• Razvoj novog lijeka je izuzetno dugačak,

skup, ali i rizičan proces

– Prosječno vrijeme razvoja lijeka do njegove

registracije i puštanja u prodaju je između 10 i

12 godina

– Svaki 3 od 10 lijekova ostvari zadovoljavajući

povrat ulaganja u R&D

Patenti i farmaceutska industrija

70

• Razvoj generičkih lijekova je financijski

manje zahtjevan, oslanja se na

istraživanja provedena za orginalni lijek, te

nisu potrebna klinička istraživanja za

testiranje sigurnosti i efektivnosti

• .Za razvoj generičkog lijeka potrebno je do

2 godine i između 4 i 10 mln $, dok se za

razvoj orginalnog lijeka iznos penje na 900

mln $.

Generički lijekovi

• Žig je zaštitni znak prikladan za

razlikovanje proizvoda ili usluga jednog

poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog

poduzetnika.

• Žig koji se zaštićuje treba biti grafički

prikazan

• Žig mogu činiti: riječi, osobna imena,

crteži, slova, brojke, oblici proizvoda ili

pakiranje, trodimenzionalni oblici, boje i

njihove kombinacije.

Žig

71

• Žig se stječe registracijom kod DZIV kroz

upravni postupak za registraciju žiga.

• Trajanje zaštite žiga je 10 godina, ali se

može neograničeni broj puta produljivati.

Trajanje zaštite žiga