InfoKom [broj 49, januar 2012.]

8/3/2019 InfoKom [broj 49, januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/infokom-broj-49-januar-2012 1/60



Uvodnik

Poštovani čitaoci,uvaženi članovi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine,

Teško je na jednu stranicu staviti sve što je obilježilo jednu burnu, dinamičnu i, prije svega, uspješnu godinu u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.

Ipak, važno je istaći da se Vanjskotrgovinska komora, kao i prethodnih godina,u 2011. godini svojim djelovanjem trudila privrednim subjektima u BiH, svojimčlanovima, obezbijediti više inormacija, učiniti još više promocije, efkasnijedjelovati na zadacima koji su joj dodijeljeni, biti glas privrednika u relevantniminstitucijama. Korištenje zakonskih ovlasti, koje Komori daju značajnu ulogu u podsticanju vlasti na kreiranje boljeg poslovnog okruženja, biti će i u godini pred nama važan instrument našeg djelovanja

Komora se u proteklom razdoblju pokazala kao pouzdan partner mnogimagencijama i institucijama koje Bosni i Hercegovini, putem različitih projeka-ta, pružaju aktivnu podršku u bržem ekonomskom uključivanju u evropskeintegracije. Kao rezultat toga, očekivati je, i u godini pred nama, niz projeka-

ta čiji je cilj povećanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine, odnosno njenih privrednih subjekata, promocija izvoza i ujednačavanje trgovinskog deba-lansa, kao i izgradnja kapaciteta za efkasnije ekonomsko djelovanje.

Vanjskotrgovinska komora BiH svojim djelovanjem je nastojala i nastojat će i dalje biti pozitivan činilac ekonomskog razvoja i djelovati u pravcu poboljšanjastatusa i ranga Bosne i Hercegovine.

Kao samostalna, nevladina, nepolitička i neproftna javno pravna asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija s teritorije Bosne i Hercegovine,komora će nastojati da i ubuduće bude servis svim privrednim subjektima, tesve aktivnosti uskladiti sa novim izazovimai zahtjevima suvremenog tržišta.

„NAŠ USPJEH JE, ZADOVOLJSTVONAŠIH KORISNIKA!“

Sretna Vam i uspješna 2012. godina!

Pro. dr. Faruk Jašarević,generalni sekretar VTK BiH

InfoKOMBroj 49Januar 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićPro.dr. Faruk JašarevićDoc.dr. Velibor Peulić

Almira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnik Duda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za inormiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000



InfoKOM - Broj 49 - januar 2012. 3

09Ekskluzivno: NJ.E. ambasador Peter Sorensen,specijalni predstavnik i še Delegacije EU u BiH : Ekonomija iekonomski razvoj su najveći prioriteti BiHŠta je nužno učiniti kako bi Bosna i Hercegovina u narednom periodu osigurala aktivniji evrop-ski put, koji su prioriteti, te kakva je važnost i uloga unapređenja i razvoja ekonomije u našojdržavi pitanja su koja su bila povod za ekskluzivni intervju sa NJ.E. ambasadorom PeteromSorensenom, specijalnim predstavnikom i šeom Delegacije Evropske unije u BiH. Sa ambasadorom Sorensenom razgovarali smo o važnosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, IPAondovima, te važnosti donošenja zakona o sistemu državne pomoći u BiH. Za opći napredak BiH nužan je angažman domaćih političkih lidera, ali i građana. I o tome je govorio ambasadorSorensen.

16“Godina otrežnjenja’’ privrednika i privredeSve do početka 2011. godine vlast je šakom i kapom rasipala nerealni optimizam, uz velika obe-ćanja i ničim potkrepljenje tvrdnje tipa ‘’nas kriza ne pogađa’’ i ‘’svi oko nas su u krizi, a mi nismo’’.U 2011. uslijedilo je otrežnjenje i sagledavanje problema iz pravog ugla. U InoKomu analiziramokoji su aktori utjecali na takvo ponašanje izvršne vlasti.

18Manje carine, manji i prihodiOd 1. januara na snagu je stupilo novo smanjenje stopa carina na određeni broj proizvodaporijeklom iz EU koji se uvoze u BiH. Carina za polovna vozila smanjena je sa šest na tri posto,dok stopa na mliječne proizvode, teleće i juneće meso te kau iznosi dva posto.

20OTKRIVAMO: Šta sadrži analiza Uprave za indirektnooporezivanje BiH o porezu na dodatnu vrijednostUvođenja nulte stope ili sniženih stopa od 5 ili 8 posto na osnovne životne namirnice, lijekove,sanitetski materijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za graičku industriju,knjige i novine pokazuju moguće gubitke prihoda od PDV-a između 280 i čak 1.348 miliona KM.

23ANALIZIRAMO: Budućnost € i moguće ekonomske

posljedice na bh. privreduPosljedice moguće daljnje eskalacije recesije u eurozoni direktno će se odraziti i na Bosnu i Her-cegovinu. Prvenstveno će doći do velikog pada bh. izvoza, jer ne treba zaboraviti da naša zemljaizvozi više od 50 posto u EU. Samim time bit će manje sredstava. Banke će biti pogođene, što ćesmanjiti kreditnu sposobnost i ekonomsku aktivnost u našoj zemlji. Sve ovo znači manju proiz-vodnju, nezaposlenost, niže plaće i još veće siromaštvo, a time i nezadovoljstvo postojećimstanjem.

53Partner u stjecanju znanjaInvestiranje u edukaciju, kao u alat i sredstvo za ostvarivanje bolje produktivnosti i dugoročnijeodrživosti kompanije na samom vrhu, kako na globalnom nivou tako i na području Bosne i Her-cegovine, dobija sve više na značaju. Američke kompanije koje ulažu stotine miliona američkihdolara godišnje kako bi kompetentnost, znanje i produktivnost svojih radnika održale na najak-tuelnijem nivou i, samim tim, bili makar jedan korak ispred konkurencije najbolji su primjer za to.Trend investiranja u kadrove prepoznale su i bosanskohercegovačke kompanije i poslovna zajednica. Institut za edukaciju služi kao najsvjetliji primjer za to.

Izdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



4 InfoKOM - Broj 49 - januar 2012.

Političke turbulencije u protekloj, 2011. godini uzele supreveliki danak u ekonomiji naše zemlje. Posljedice nad-mudrivanja političkih elita oko ormiranja Vijeća mini-

stara u 2011., “godini bezvlašća’’ najviše je trpjela upravo eko-nomija, a srozan je imidž Bosne i Hercegovine u poslovnomsvijetu.

U političkom i ekonomskom smislu, 2011. je za BiH bila“godina koju su pojeli skakavci’’. Najdirektnija posljedica ne-ormiranja državne izvršne vlasti i naše političke realnosti supad konkurentnosti BiH, smanjenje njenog kreditnog rejtingai beznačajan iznos stranih investicija.

Loše okruženje

Naime, 1. decembra 2011. godine međunarodna agencijaStandard&Poor’s snizila je kreditni rejting BiH sa B+ na B, uzstavljanje rejtinga na posmatranje s mogućim negativnim im-plikacijama. U izvještaju je saopćeno da snižavanje kreditnogrejtinga odražava mišljenje analitičara ove agencije da je politi-čka eksibilnost oslabila uz sve gore političko okruženje, “a štose vidi u smanjenim izgledima za rješavanje političke krize uBiH’’. “Ovo će odvratiti dotok stranog kapitala i prolongirati du-

goročno mogućnosti rasta’’, naveli su analitičari agencije.Krajem 2011. godine bonitetna kuća Moody’s zadržala jeistu ocjenu kreditnog rejtinga BiH, B2 s negativnim izgledima,saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Posljedica neekasne javne vlasti i zastoja u reormama jeste i loša konkurentska pozicija BiH koja je, prema svim rele- vantnim izvještajima, na začelju. Prema podacima Svjetskogekonomskog oruma, BiH se nalazi na 100. mjestu po općoj kon-kurentnosti, od posmatranih 139 ekonomija. Kako je rečeno nakonerenciji Centra za politike i upravljanje (CPU), BiH se pokonkurentnosti nalazi čak iza Gambije i Kambodže.

Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiHse nalazi na 125. mjestu od posmatranih 183 ekonomije. Zbog

svega toga je učešće BiH u direktnim stranim investicijama uregionu prošle godine bilo samo 1,9 posto. Naša zemlja je laniprivukla samo 48 miliona eura, što je poražavajući podatak.

Osim toga, naklon snižavanja kreditnog rejtinga očekuje

TEMA >>> Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2011.

značajno poskupljenje cijene kapitala za BiH, što će itekakootežati ionako teško poslovanje naših kompanija. Sukobi i pre-

viranja u arapskom svijetu donijeli su prošle godine nevolje inašim privrednicima. Samo u Libiji je direktna šteta bh. kom-panija iznosi blizu 109 miliona eura. Naše kompanije su u mo-mentu prekida radova i napuštanja libijskog tržišta u Libiji ima-le ugovorene radove u vrijednosti 659,1 milion eura.

Novi val krize

Na realnost u BiH upozorila je nova šeca Svjetske banke zaBiH i Crnu Goru Anabela Abreu, izjavivši kako bi BiH mogaozahvatiti novi val krize kao posljedica nansijske nestabilnosti uzemljama Evropske unije.

“Moguće je da opet dođe do smanjenja izvoza iz BiH zbog sla-bosti ekonomija EU i susjednih zemalja. Možda kao posljedicutoga banke smanje kredite preduzećima i stanovništvu, a mo-guće je da se smanje doznake iz dijaspore. Svaki od ovih aktoramože imati negativan utjecaj na ekonomski rast i na skalneprihode BiH’’ - upozorila je Abreu.

Prošlu godinu obilježio je i vrtoglavi rast švicarskog rankakoji je donio velike probleme rmama i građanima čiji su kredi-ti vezani za ovu valutu. No, nakon najavljivanja brojnih tužbi,

Godina koju su pojeli skakavci Najdirektnija posljedica neormiranja državneizvršne vlasti i naše političke realnosti su

pad konkurentnosti BiH, smanjenje njenogkreditnog rejtinga i beznačajan iznos stranihinvesticija.

Centralna banka BiH: Snižen kreditni rejting naše zemljePiše: Ruždija Adžović

Socijalni nemiri i štrajkovi širom BiH

Prošlu godinu obilježili su i brojni socijalni nemiri i štrajkoviširom BiH. Poljoprivrednici u FBiH u augustu su blokiraligranične prijelaze tražeći da se sredstva umjesto u javnu po-trošnju preusmjere u poljoprivredu. Štrajkali su željezničariu FBiH, ali i njihove kolege u RS. Zbog tog štrajka privredaRS, koja je ionako na koljenima, pretrpjela je štete od nekolikomiliona maraka.

Obustavom rada nezadovoljstvo su iskazali i radnici sarajevskog GRAS-a, a u generalni štrajk stupili su radnici Hidro-

gradnje. Svjedoci smo nezadovoljstva radnika i Feroelektra, jablaničkog Granita, banjalučke Fabrike duhana, zavidovićkeKrivaje i brojnih drugih preduzeća u BiH.



>>>

Brojke BH6,5milijardi KM iznosio je vanjskotrgovinski robni decit BiH za jedanaestmjeseci 2011. godine. Izvoz je iznosio više od 7,5 milijardi KM, što je za16,6 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz iznosio 14,1 milijarduKM, što je za 14,4 posto više.

9,64posto bilo je manje krivičnih djela u oblasti ekonomskog kriminalau BiH u 2011. godini u odnosu na godinu ranije, podaci su kojimaraspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH.

94,2posto putnika u BiH je u trećem kvartalu 2011. godine prevezenocestovnim saobraćajem, željezničkim tri posto, dok je zračnimprevezeno 2,8 posto od ukupnog broja prevezenih putnika, podacisu Agencije za statistiku BiH.

3,31milijardu eura iznosio je obim robne razmjene RS sa inostranstvomu periodu od januara do novembra 2011. godine, od čega se naizvoz odnosilo 1,2 milijarde, а na uvoz 2,1 milijarda eura, podaci suRepubličkog zavoda za statistiku RS.

16.906iznosili su smještajni kapaciteti u FBiH u novembru 2011. godine i većisu za 4,3 posto u odnosu na novembar prošle godine. Ukupan brojdolazaka turista u novembru 2011. godine iznosi 25.571 i manji je za1,6 posto u odnosu na novembar 2010. godine.

18.238dolazaka turista ostvareno je u novembru 2011. godine u RS, što jeu odnosu na oktobar manje za 15,8 posto, i 45.015 noćenja, što jeu odnosu na oktobar 2011. godine manje za 23,8 posto, podaci suRepubličkog zavoda za statistiku RS.

3.135hektara u Tuzlanskom kantonu zasijano je tokom jesenje sjetve, što

je 88,19 posto od planiranih površina, a 50,19 posto od ukupno os-tvarene sjetve. Ostala strna žita su zasijana na površinama od 1.120 ha,odnosno 89,31 posto od planiranih površina.

28.500radnika u RS ostalo je bez posla u 2011. godini, izjavila je predsjed-nica Saveza sindikata RS Ranka Mišić. Sindikat će nakon januarskihpraznika tražiti od Vlade RS da donese konkretne mjere za sma-njenje stope nezaposlenosti.

8,6posto bila je veća oktobarska industrijska proizvodnja u FBiH u odno-su na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine, saopćeno jeiz Zavoda za statistiku FBiH.

2.800maraka iznose prosječna primanja jednog proesionalnog poslanikau Narodnoj skupštini RS. Poslanici koji nisu proesionalizirani za svojmandat primaju 1.912 KM, a najviša primanja ostvaruje predsjednik entitetskog parlamenta, i to 3.800 KM.

630,5miliona KM iznosila je vrijednost izvršenih građevinskih radovapreduzeća u FBiH od januara do novembra 2011. godine. Od toga sena objekte visokogradnje odnosi 51,7 posto izvršenih radova, a na objekte niskogradnje 48,3 posto.

47milijardi KM procijenjena je vrijednost nekretnina u RS, dok je poreskaosnovica 34 milijarde, kazala je direktorica Poreske uprave RS Zora

Vidović, a prenijela ONASA.

Hypo Alpe-Adria banka u BiH donijela je Odluku da za kori-snike kredita sa valutnom klauzulom uz švicarski ranak (CHF)ksira ovu valutu na 1,31 KM, odnosno na njegovu srednju vri-

jednost po kursu CBBiH od 31. decembra 2009. godine.U saopćenju iz ove banke naglašeno je da će se ksirani kurs

CHF-a primjenjivati samo za klijente iz kategorije zičkih licakoji se odluče za opciju „balon” otplate kredita.

Do septembra 2011. godine bez posla je ostalo blizu 70.000

radnika. U FBiH je zbog prestanka radnog odnosa prijavljeno35.232 radnika, u RS 30.370, a u Brčko distriktu 827 radnika.U zavodima i službama za zapošljavanje u BiH evidentirano je529.989 nezaposlenih, podaci su Agencije za rad i zapošljavanjeBiH. Odlukom Vlade RS, iz budžeta RS u 2011. godini izdvojeno

je 2.150.000 KM za nansiranje rada predstavništava RS u ino-stranstvu. Najviše sredstava, 500 hiljada KM, namijenjeno je zarad predstavništva RS u Briselu, za predstavništvo u Beogradu448.561, a u Moskvi 437.750. Predstavništvu RS u Štutgartu do-dijeljeno je 361.725, a u Jerusalemu 200.000 KM. Entitetska vla-da odobrila je i 201.964 KM za osnivanje novog predstavništvau Beču.

Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanjeautocesta zvanično je prestala s radom 31. decembra 2010. go-dine, a svu dokumentaciju, opremu i uposlene ove direkcije pre-uzelo je novoormirano Javno preduzeće Autoceste FBiH d.o.o,sa sjedištem u Mostaru. JP Autoceste FBiH zvanično je počelo sradom 1. januara 2011. godine.

Dobri momenti

Pored svih teškoća koje su zapljusnule našu zemlju u 2011. go-dini, nisu izostali ni pozitivni momenti. Naime, ovogodišnjapreporuka turističke stranice Crescentrating, svojevrsnog vodi-ča za halal, odnosno vjerski podobna putovanja za musliman-

ske vjernike, BiH ima potencijal da postane jedna od top-desti-nacija halal turizma.Nakon višemjesečnog istraživanja i anketa, BiH je svrstana

kao najatraktivnija halal destinacija u kategoriji zemalja izvanOrganizacije islamske konerencije (OIC), koja inače okuplja57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska re-ligija.

Halal turizam je novi oblik turističke ponude koji postaje svepopularniji u svijetu, a godišnji promet u oblasti ovog turizmaiznosi preko 90 milijardi američkih dolara.Uprava za indirektnooporezivanje je u 2011. godini prikupila rekordne bruto i netoprihode od uspostave ove institucije. Bruto prihodi su iznosili

više od 5,87 milijardi KM, što je za 6,3 posto više u odnosu na

2010. godinu, a neto prihodi raspoređeni korisnicima iznosilisu više od 4,99 milijardi KM (za četiri posto više).





Formirana Evroazijskaekonomska komisija

Na sjednici Višeg evroazijskog ekonomskog vijeća u Moskviosnovana je Evroazijska ekonomska komisija (EEK) koja imacilj da vodi stvaranju Evroazijske ekonomske unije. DmitrijMedvedev, Nursultan Nazarbajev i Aleksander Lukašenko,predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije, potpisali su do-kumenta o ormiranju EEK-a. “Osnovali smo Evroazijsku

komisiju, što je najozbiljniji korak ka ormiranju Evroazijskogekonomskog prostora, a zatim i stvaranja Evroazijske ekonom-ske unije’’ - istakao je predsjednik Rusije Dmitrij Medevedev,prenosi RIA Novosti.

Godina na izmaku je nepovratno promijenila Evropskuuniju, odnose među njenim članicama i zajedničku ev-ropsku valutu euro. Najveće iskušenje - dezintegracija

Evropske unije je protekle godine bila bliža nego ikada.Vrijeme će pokazati da li je Unija iz ovoga izašla jača ili sla-

bija, ali jedno je sigurno, način unkcioniranja, ustrojstvo, ali idisciplina će se mijenjati. Zaključak je jedan - Evropa neće odu-stati ni od eura, ni od Unije, ali i kada dobije ovu bitku, jedno jesigurno, bit će to drugačija Unija.

TEMA >>> Svjetska ekonomija u 2011. godini

Kraj novembra će ostati upamćen po neuspješnoj prodajinjemačkih obveznica i odbijanju Berlina da omogući veću uloguECB-a. Krajem novembra je dogovorena akcija glavnih central-nih banaka za rasterećenje evropskog nansijskog sistema.

Na decembarskom samitu EU dogovoren je rancusko-njemački sporazum o novom evropskom ugovoru s ciljem una-pređenja budžetske discipline. o je ujedno nosilo i prijetnjusmanjenja rejtinga za 15 zemalja zone eura, uključujući Nje-mačku i Francusku, kao i Evropskom ondu za nansijsku sta-bilnost. Velika Britanija ostaje po strani tvrdeći da sporazum

ugrožava njene nacionalne interese.Poslovni urednici agencije Te Associated Press smatraju

da je evropska kriza najvažniji događaj u svijetu biznisa koji jeobilježio 2011. godinu. Dužnička kriza uzdrmala je nansijskisistem cijele Evrope i zabrinula ostatak svijeta. Uslijed rastatroškova zaduživanja, Portugal je postao treća zemlja koja je za-tražila evropsku pomoć, nakon što su to lani napravile Grčka iIrska. Istovremeno, tržišta se pribojavaju da će veće ekonomije,poput Španije i Italije, trebati spasonosne pakete.

Ekonomija SAD-a već se četiri uzastopne godine bori s pro-blemima. Recesija je završila, ali tempo oporavka je još uvijek ra-zočaravajući. U prvoj polovini godine američka ekonomija rasla

je po godišnjoj stopi od samo 0,9 posto. Stanje se poboljšalo u

trećem kvartalu, s rastom od 2 posto, a za posljednje tromjesečjeočekuje se povećanje od 3 posto. Ipak, dvije i po godine nakonzavršetka recesije, 25 miliona ljudi je nezaposleno ili ne možepronaći posao na puno radno vrijeme. Zbog nemogućnosti

Evropska unija i eurou najvećem iskušenju

Urednici agencije The Associated Press smatraju da je evropska kriza najvažniji događaj u svijetu biznisa koji jeobilježio 2011. godinu. Dužnička kriza uzdrmala je fnansijski sistem cijele Evrope i zabrinula ostatak svijeta.

Piše: Ruždija Adžović

Protesti na Wall Streetu



>>>

1.600otkaza uručit će u prvom kvartalu 2012. godine Morgan Stanley, jedinavelika banka sa Wall Streeta koja ove godine nije otpuštala radnike,saopćeno je iz ove banke. Banka nije precizirala koliku će ušteduostvariti ovom mjerom.

1,8posto iznosila je prosječna godišnja inlacija na mjesečnom nivou u Sloveniji,objavio je slovenački Zavod za statistiku. Godišnja inlacija u Slovenijimjerena rastom cijena osnovnih životnih namirnica iznosila je dva posto.

35, 5miliona eura prohoda i 3,5 miliona dobiti ostvarila je crnogorska kom-panija Plantaže u 2011. godini. Obilježen je i rekordni kvalitet grožđa uhistoriji ove kompanije.

368eura iznosila je prosječna neto zarada u Srbiji u novembru 2011. go-dine, što je realno manje za 0,4 posto, a nominalno više za 0,5 postonego u prethodnom mjesecu, objavio je Republički zavod za statis-tiku.

8,8miliona posjetilaca obišlo je u 2011. godini pariski Luvr, najposjećenijimuzej na svijetu, prenio je France Press. Najviše ih je bilo iz SAD-a,potom iz Brazila, Italije, Australije i Kine.

10,6milijardi eura iznosio je gubitak koji je objavila najveća italijanskabanka UniCredit. Zabilježen je u trećem kvartalu, a zbog njega je naja-vljeno otpuštanje 6.150 zaposlenih i zatvaranje nekih ogranaka.

1,9veći je bio procijenjeni rast bruto domaćeg proizvoda u Srbiji u 2011.godini nego lani, kazao je direktor Republičkog zavoda za statistiku Sr-bije Dragan Vukmirović.

250miliona eura uložit će Qatari Diar Hotel Property Investment Montene-gro (QDHPIM) u izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u CrnojGori, navodi se u saopćenju dosta-vljenom Portalu Analitika.

45miliona eura vrijedna je najveća geotermalna elektrana u Austriji kojaće biti izgrađena u primorskom gradu Aspernu, a preko koje će seod 2014. godine ekološkim grijanjem iz zemljine toplote zagrijavati40.000 stanova u Aspernu i Beču, saopćio je Compress.

41milion stanovnika Njemačke radilo je u 2011. godini, što je re-kordan broj još od ujedinjenja Njemačke, zaključak je zvaničnenjemačke statistike.

908miliona dolara naknade dobio je natni gigant Exxon Mobil Corpod arbitražne komisije pošto su vlasti Venecuele 2007. godinenacionalizirale jedan projekat ove rme, prenosi BBC.

11.283eura iznosi plata poslanika italijanskog parlamenta, navedeno jeu izvještaju. Poslanici mjesečno dobijaju i 3.503 eura za troškoveprijevoza, a osim toga imaju pravo na besplatna putovanja vo-zom, avionom i brodom i oslobođeni su plaćanja putarine.

1,5milijardi eura investirat će Natna industrija Srbije u sljedeće trigodine da bi postala moćna, regionalna energetska kompanijakoja će omogućiti energetsku stabilnost Srbije, izjavio je gene-

ralni direktor NIS-a Kiril Kravčenko.

Brojke svijetpolitičkih lidera da dogovore smanjenje budžetskog manjka,agencija Standard & Poor’s srezala je američki vrhunski rejting- AAA. Riječ je o historijskom presedanu.

“Ukoliko čelnici EU nastave sa sve čvršćom skalnom in-tegracijom, euro bi kroz deset godina mogao postati vodećasvjetska valuta’’ - optimistično je najavio Kristijan Nojer, guver-ner Francuske centralne banke i jedan od prvih ljudi ECB-a.

“Ako uspijemo provesti sve odluke donesene na samitu u

Briselu, postat ćemo jači. U roku od deset godina mogli bi biti valuta broj jedan na svijetu’’ - napisao je u članku za Journal duDimanche, povodom desete godišnjice uvođenja eura.

U septembru se nekoliko stotina demonstranata okupilo ublizini Njujorške berze, protestirajući protiv neoliberalnog ka-pitalizma i nejednakosti u raspodjeli bogatstva. Slični protestiubrzo su se raširili širom svijeta.

Čelnik Applea umro je 5. oktobra, dva mjeseca nakon što jenjegova kompanija nakratko premašila Exxon Mobil po tržišnoj

vrijednosti. Iza Jobsa ostaje niz tehnoloških uređaja koji su pro-mijenili svijet, poput iPhonea i iPada.

Britanski tabloid News o the World, u vlasništvu Murdo-chovog News Corpa, našao se u središtu velikog skandala zbogteleonskog prisluškivanja. abloid je ubrzo ugašen, ali mrlja naMurdochovom medijskom carstvu je ostala.

Nuklearna kriza

Razoran japanski potres u martu rezultirao je nuklearnom kri-zom u zemlji i poremetio distributerske mreže mnogih kom-panija. Velike štete pretrpjeli su automobilski divovi, poput o-yote i Honde.

Cijene zlata krajem godine, suprotno očekivanjima analiti-čara, nisu premašile rekordni nivo od 2.000 dolara za uncu i čak su snižene. Stručnjaci za plemenite metale u Londonu i Njujo-rku ne isključuju mogućnost da zlato 2012. godine ipak premašitu “psihološku’’ granicu, iako je sve više onih koji sumnjaju da

će zlato u 2012. poskupjeti za oko 400 dolara po unci u odnosuna sadašnju cijenu.

Brojni analitičari su početkom 2011. godine prognozirali“neviđen rast cijena zlata’’ zbog nestabilnosti globalne ekonom-ije na najmanje 2.000 dolara za uncu.

urski izvoz porastao je u prošloj godini za rekordnih 18,2posto, dosegnuvši vrijednost od 134,6 milijardi dolara, kazao jeministar privrede Zaer Caglayan.

“o je najveći skok u historiji urske’’, prenosi novinskaagencija Anadolia ministrove riječi. U decembru je turski izvozporastao za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine,na 12,1 milijardu dolara, dodao je Caglayan. urska ima oko73 miliona stanovnika i sedamnaestu ekonomiju po veličini u

svijetu i spada u skupinu zemalja s najvišim stopama rasta.U Srbiji je novčanica od 2.000 dinara puštena u opticaj 30.decembra 2011. Nova novčanica se uvodi u opticaj, kako je rekaoguverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, da bi se za oko 20miliona komada smanjila ukupna količina novčanica u opticaju,a time i troškovi njihove izrade za oko 170 miliona dinara.





Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je uprotekloj godini izdala jedanaest brojeva InfoKoma.Sadržaj je kvalitativno poboljšan, na čemu će se i dalje

u kontinuitetu raditi.Pored distribucije 2.000 primjeraka na adrese privrednih

subjekata i postavke pd izdanja na zvaničnu stranicu Komore,Služba za inormiranje je u 2011. godini započela i elektronskudistribuciju InfoKoma slanjem elektronske verzije magazinana više stotina e-mail adresa članova Komore.Veliki uspjeh upromociji aktivnosti Komore, kroz teme aktuelne za bosansko-hercegovačku poslovnu zajednicu, postignut je i distribucijom

InfoKoma na adrese štampanih i elektronskih medija koji susadržaje prenosili u cijelosti ili djelimično, zavisno od aktuelno-sti i raspoloživog medijskog prostora.

Da InfoKom opravdava svoju misiju, tj. koristi članovimai poslovnoj zajednici, potvrđuju dopisi brojnih privrednih su-bjekata i predstavnika bh. institucija kojim izražavaju zainte-resiranost da magazin dobivaju na adresu. akođer, Službaza inormiranje je u 2011. godini zaprimila i brojne zahtjeveprivrednika za objavljivanje vijesti vezanih za uspješnost njiho-

vog poslovanja (otvaranje novih postrojenja, ulaganja, plasmanroba na nova tržišta i sl.). Stoga smo odlučili da u 2012. godiniotvorimo nekoliko stranica InfoKoma koje će kreirati sami pri-

vrednici. Vijesti i inormacije o vašim poslovnim uspjesima uzadekvatne otograje možete slati na e-mail adresu: [email protected], a mi ćemo se potruditi da ih objavimo na stra-nicama InfoKoma.

ANALIZA >>>

Piše: Aida Alić

Otkako je prije četiri godine štampan prvi broj InoKoma broj naših čitalaca konstantno se povećava. Na

stranicama magazina ugostili smo više od 30 ambasadora akreditiranih u BiH, visokih zvaničnika EU,ministara fnansija i trgovine brojnih država. Kroz razgovore s njima i uglednim bh. privrednicima pokušavali smo ukazati na ključne probleme u bh. ekonomiji i doprinijeti njihovom rješavanju. Iako u tome ponekad možda i nismo bili uspješni, raduje nas činjenica da smo od InoKoma izgradili prepoznatljiv brend, te da sunaše teme otvorile prostor za raspravu i analize u Parlamentu i mnogim medijima.

InoKomiz godine u godinu postaje sve

utjecajni poslovni magazin

Web stranica Komorezabilježila posjetu iz 106 zemalja

Od marta mjeseca zvanična Internet stranica Komore registrira-na je na Google Analytics za praćenje posjećenosti. Praćenjepodrazumijeva evidenciju broja posjeta, zemalja iz kojih su po-sjetioci, ali i evidenciju pregledavanih sadržaja, ključnih riječiza pretraživanje i sl.

Uvidom u izvještaj o posjećenosti, u periodu 1.3- 31.12.2011.godine na stranici Komore bilo je 94.620 posjeta, odnosno267.876 pregleda. Stranica je posjećivana iz 106 zemalja svije-ta. Najviše posjeta bilo je iz BiH (76.287), Hrvatske (5.116), Sr-bije (3.671), Velike Britanije (1.903), Njemačke (1.052), Slove-nije (842), urske (728), Sjedinjenih Američkih Država (551) iAustrije (493). Nakon zemalja s najvećom posjećenosti, slijedeposjete iz Crne Gore, Poljske, Makedonije, Švicarske, Holandije,

Italije, Francuske, Švedske, Belgije, Češke i drugih. Zanimljivo je da je stranica posjećivana i iz Čilea, Jemena, Etiopije, Sudana,Mongolije, anzanije, Kolumbije, Vijetnama, Singapura, Mek-sika, Nigerije, ajlanda, Južne Arike, te sa ajvana, Jamajke,Ekvadora, Nepala, Filipina...

Posjetioci stranice najviše su bili zainteresirani za sadržaje sanaslovnice (106.654), što je i razumljivo jer je na istoj dat pregledpet najaktuelnijih vijesti, najava aktivnosti Komore (edukacije,poslovni susreti, sajmovi), te aktuelnosti/obavijesti za poslovnuzajednicu. Pored navedenog sadržaja, najviše interesovanja po-sjetioci su iskazali za Registar poslovnih subjekata, inormacijekoje se odnose na izdavanje različitih dokumenata, vijesti izSektora za transport i komunikacije, Instituta za edukaciju, te

inormacije o članstvu u Komori i promociji izvoza.




Šta je nužno učiniti kako bi Bosna i Hercegovina u nared-nom periodu osigurala aktivniji evropski put, koji su pri-oriteti, te kakva je važnost i uloga unapređenja i razvoja

ekonomije u našoj državi pitanja su koja su bila povod za eks-kluzivni intervju sa NJ.E. ambasadorom Peterom Sorensenom,specijalnim predstavnikom i šeom Delegacije Evropske unijeu BiH.

EKSKLUZIVNO >>> NJ.E. ambasador Peter Sorensen,specijalni predstavnik i še Delegacije EU u BiH

Dobro ekonomsko upravljanje izuzetno je bitno kako bi se zemlja mogla takmičiti na globalnom tržištu, proizvoditi i trgovati robom i uslugama visoke dodate vrijednosti, ali i pomoći onim članovima društva kojima je potrebna so-cijalna pomoć • S pravom ste naglasili da lideri i građani ove zemlje trebaju uložiti dosta truda. Imat ćete još mnogo

ambasadora EU, ali svi će biti ovdje da pomognu BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji a ne da taj zadatak uradeumjesto vas • Evropska komisija u potpunosti podržava Nacrt zakona o državnoj pomoći koji je Vijeće ministara

dostavilo Parlamentarnoj skupštini, a koji je potpuno kompatibilan sa evropskim pravnim tekovinama i izrađen uz znatnu pomoć Evropske komisije.

Sa ambasadorom Sorensenom razgovarali smo o važnostiSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, IPA ondovima, va-žnosti donošenja zakona o sistemu državne pomoći u BiH. Zaopći napredak BiH nužan je angažman domaćih političkih lide-ra, ali i građana. I o tome je govorio ambasador Sorensen.

Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2011. godini, koji je objavila Evropska komisija, nije zadovoljavajući. U neko-

liko navrata ste upozorili da bi se organi vlasti u BiH ubudućetrebali okrenuti otklanjanju nedostataka kako bi se procesodblokirao a država BiH krenula ka članstvu u EU. Smatrateli da je došlo vrijeme da vlasti u BiH težište pažnje stave na

Razgovarao: Almir Terzić

Ekonomija i ekonomski razvoj su najveći prioriteti BiH




>>>

ekonomiju a ne dnevnopolitička pitanja u okviru kojih vodebesmislene rasprave?

“Dobro ekonomsko upravljanje je izuzetno bitno da bi sezemlja mogla takmičiti na globalnom tržištu, proizvoditi i tr-govati robom i uslugama visoke dodatne vrijednosti, ali i pomoćionim članovima društva kojima je potrebna socijalna pomoć.Unapređenje ovdašnje ekonomije i pružanje pomoći kod stvara-nja uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i rast nalaze se u

središtu pažnje EU. I zaista, naša bogatstva su međusobno veza-na – što potvrđuje visok obim bilateralne trgovinske razmjene.Politički akteri treba da prilagode svoj rad ovom cilju i ostavesvoje političke razlike po strani kada se radi o boljem školstvui otvaranju boljih i brojnijih radnih mjesta. Važno je da vlastiBosne i Hercegovinu što je moguće prije ulože napore koji ćeomogućiti da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – ugovorsa EU – stupi na snagu. Njegovim stupanjem na snagu, BiH ćenačiniti još jedan iskorak ka unkcionalnoj tržišnoj ekonomijikoja je sposobna da se nosi sa konkurencijom i tržišnim silamau EU.’’

Otvaranje radnih mjesta ismanjenje birokratije

Čak i kada ste preuzeli dužnost specijalnog predstavnika i šeaDelegacije EU u BiH jasno ste rekli da niste došli da namećeterješenja, nego da pomognete u njihovom iznalaženju, i to usaradnji sa vlastima BiH. Čini se da je Brisel više posvećennapretku BiH nego domaći političari. Šta bi se, prema Vašemmišljenju, moglo smatrati prioritetom svih prioriteta za vla-sti BiH koji se mora ispuniti kako bi se ostvarili napredak iprosperitet za sve građane Bosne i Hercegovine?“S pravom ste naglasili da lideri i građani ove zemlje trebajuuložiti dosta truda. Imat ćete još mnogo ambasadora EU, ali

svi će biti ovdje da pomognu Bosni i Hercegovini na njenomputu ka Evropskoj uniji a ne da taj zadatak urade umjesto vas.Smatram da je najveći prioritet ekonomija i ekonomski razvoj.Kako ga ostvariti? Otvaranjem novih radnih mjesta, smanjenjembirokratskih uvjeta za domaće i strane investitore, jačanjemkonkurentnosti u regionu i zauzimanjem mjesta na ogromnomevropskom tržištu, ulaganjem u školstvo i ključne inrastruktur-ne projekte poput Koridora Vc. Ne vidim kako će to biti mogućebez sve jačeg partnerstva između BiH i EU, koje će kulminira-ti konačnim članstvom BiH u evropsku porodicu. Perspektivačlanstva ove zemlje je realna, ali je njeno napredovanje ka EUtrenutno suviše sporo. BiH zaostaje za ostalim zemljama u re-gionu. U ovim nastojanjima Bosne i Hercegovine da ostvari

članstvo u EU vodeću ulogu imaju građani, institucije, medijii civilno društvo. Zbog toga sam još u septembru prošle godi-ne denirao “partnerstvo’’ kao jedan od ključnih elemenatasvog pristupa. Što se tiče puta ka članstvu u EU, glavni korak jestupanje na snagu SSP-a. Konkretno, moraju se uložiti vjerodo-stojni napori da se izvrši sudska odluka u predmetu Sejdić-Fincikojom je utvrđeno da Bosna i Hercegovina ne poštuje Evropskukonvenciju o ljudskim pravima. reba da se donese zakon održavnoj pomoći koji je kompatibilan sa propisima EU. Isto tako,treba da se usvoji zakon o popisu stanovništva. Sve navedenooslobodit će određena sredstava za nansiranje programa odEU, otvoriti nove puteve saradnje između vlada i parlamena-ta, ubrzati usaglašavanje zakona i propisa kojima se regulira

poslovanje i tržište i zemlja približava punopravnom članstvu uEvropskoj uniji. Naročito želimo da se Bosna i Hercegovina vidikao atraktivnija sredina za poslovanje.’’

Zakon o državnoj pomoći u Bosni i Hercegovini je akt kojispada među tri glavna uvjeta za propisno podnošenje zahtjeva za članstvo u EU i dodjelu statusa zemlje kandidata. Treba-lo je nekoliko godina da se postigne dogovor za donošenjepotrebne pravne odluke a sada se sva neslaganja svode nanačin fnansiranja budućeg vijeća za državnu pomoć. Da li jeu redu da građani trpe zbog toga?“Evropska komisija u potpunosti podržava Nacrt zakona o

državnoj pomoći koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamen-tarnoj skupštini BiH. Ovaj Nacrt je potpuno kompatibilan saevropskim pravnim tekovinama i izrađen je uz znatnu pomoćEvropske komisije. Do sada su o različitim modalitetima i rje-šenjima vođeni opširni razgovori između različitih institucijai Evropske komisije. Sada apeliramo na institucije i političkestranke da se usmjere na hitno usvajanje ovog zakona.’’

Važnost zakona o državnoj pomoći i SSP-a

Pored neslaganja u pogledu načina fnansiranja budućeg vijeća za državnu pomoć i činjenice da od 1. jula 2010. go-dine, kada je istekao rok za usvajanje ovog zakona, BiH kršiPrelazni ugovor o trgovini i trgovinskim pitanjima, malo sezna o značaju zakona o sistemu državne pomoći. Zašto jeuopće važno da BiH ima ovaj zakon? Šta on podrazumijeva?“EU je uvela jasna pravila i uvjete pod kojima se dodjeljujedržavna pomoć. Evropska komisija nadgleda zemlje članiceu tom pogledu, čime se osiguravaju er tržišni uvjeti u okviruEU. Državna pomoć je instrument koji vlade često koriste dabi utjecale na ekonomsku politiku. Međutim, rizik koji nosidirektna državna podrška ili indirektna pomoć privrednim su-bjektima, preduzećima, abrikama i poslovanju jeste iskrivljava-nje tržišne ekonomije, zato što se određena preduzeća stavljajuu povoljniji položaj u odnosu na druga, prije svega preduzeća

koja posluju u istom sektoru. o čak može dovesti do domi-nante pozicije određenog preduzeća ili proizvođača na tržištu,a krajnja posljedica je poskupljenje robe i usluga čiju cijenu nakraju plaćaju potrošači. Ponekad se državna pomoć koristi dabi se neekasna preduzeća zadržala na tržištu. o neće pomoćizemlji da ostvari ekonomski rast i konkurentnost u globalnomokruženju u kojem danas živimo i radimo. Potpisivanjem Spora-zuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom 2008.godine, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da primjen-

juje propise Evropske unije koji se odnose na državnu pomoć,što podrazumijeva i ormiranje posebne institucije za praćenjeprimjene. Bosna i Hercegovina je prihvatila ovu međunarodnuobavezu kako bi Evropska unija “asimetrično’’ otvorila svoje

tržište, tj. liberalizirala svoju trgovinu brže nego Bosna i Herce-govina, i to za skoro sve proizvode porijeklom iz BiH, a posebnoindustrijske.’’

Kada je riječ o zakonu o sistemu državne pomoći, moramospomenuti pitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Konkretno, pored toga što je zakon bitan za propisno po-dnošenje zahtjeva za učlanjenje u EU, njegovo usvajanje je jedan od ključnih elemenata za stupanje na snagu tog Spo-razuma. Koje prednosti donosi ovaj Sporazum BiH i njenimgrađanima?“Već sam jednom ili dva puta spomenuo SSP. Dozvolite mi dase sada osvrnem na kontekst. Proces stabilizacije i pridruživanja

je progresivno partnerstvo, gdje EU jednoj zemlji daje raznekoncesije (autonomne trgovinske mjere), ekonomsku i nansi-

jsku pomoć kroz instrument za pretpristupnu pomoć (samo za




>>>

BiH ova pomoć iznosi 660 miliona eura za period 2007.-2013.)i ugovorne odnose (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju).Napredak postignut u okviru ovog procesa kulminira usposta-

vljanjem ugovornog odnosa između date zemlje i EU, koji jepoznat kao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. SSP je in-strument u kojem se utvrđuju ormalni mehanizmi i usaglašeni

reperi kako bi EU mogla da radi sa Bosnom i Hercegovinom nanjenom približavanju standardima Evropske unije. BiH je pot-pisala SSP, što znači da je ušla u ugovorni odnos sa EU. Zemlja

je prepoznala značaj približavanja sadašnjih domaćih propisapropisima Evropske unije i njihove primjene. Nažalost, iako suga potpisale i raticirale sve strane, ukupno 28, naš zajednički“ugovor’’ još uvijek nije stupio na snagu jer bi se BiH našla u situ-aciji u kojoj bi ozbiljno kršila njegove odredbe, prije svega zbogdiskriminacije nacionalnih manjina, kao što je već utvrđeno usudskoj odluci u predmetu Sejdić-Finci. Dakle, u ovom trenu-tku, BiH ne može da uživa u svim prednostima SSP-a, jedinoonima koje nosi Prelazni sporazum koji je trenutno na snazi.Prednosti koje SSP nosi po građane BiH su ogromne i mogu se

vidjeti u području ekonomije, pravosuđa, sigurnosti i mira. uspadaju: promoviranje nesmetanog kretanja robe, stvaranje e-kasnih institucija, razvoj tržišne ekonomije uz zaštitu potrošača,smanjenje stope kriminaliteta i korupcije, promoviranje reorme

visokog školstva, razvoj demokratije, ljudska prava, promovi-ranje nezavisnih medija i unapređenje prometne inrastrukture.Generalno, njime se jača konkretna perspektivu članstva.’’

Nužnost harmonizacije propisa sa EU

Evropska komisija, odnosno Brisel, u nekoliko su navrataposlali jasnu poruku kako je važno da svi pravni akti usvo-

jeni u BiH budu harmonizirani sa evropskom regulativom,ali da ne moraju nužno biti na državnom nivou. Mislite li da je moguće na ovaj način riješiti pitanje uspostavljanja jed-instvenog ekonomskog prostora, obaveze, kontrolu bankar-

stva, usvajanje strategija u oblasti energetike? Ovo Vas pitamzbog toga što su sve ovo trenutno zadaci koji se nalaze pred vlastima Bosne i Hercegovine?“Pa, dozvolite da ja Vama postavim jedno pitanje: Mislite li daBiH može pristupiti jedinstvenom evropskom tržištu a da samanije uspostavila jedinstven ekonomski prostor u zemlji? o nije

prihvatljivo za zemlje članice EU i preduzeća EU, nije u skladusa zakonima EU i, što je najvažnije, nije u interesu građana BiHda na malom, lokalnom tržištu imaju ragmentirana ili kon-tradiktorna pravila. Ovo se može prevazići ako postoji opre-djeljenje za dobru koordinaciju i pozitivnu političku volju. EUće i dalje pružati podršku kao partner, a njen stav je veoma ja-san: Bosna i Hercegovina će ući u Uniju samo kao jedinstvena isuverena zemlja. Sve političke stranke i lideri podržali su procespridruživanja EU i izjavili da će se boriti protiv korupcije, jačatipravnu državu i postaviti ekonomiju ponovo na noge. o dajedovoljnu podlogu za dogovor, uključujući i dogovor o načinuunkcioniranja interne koordinacije. EU je spremna da pomo-gne na svaki mogući način, ali suštinska odluka da se krene na-prijed mora doći iz Bosne i Hercegovine.’’

Kad smo se već dotakli neophodnosti harmonizacije propisaBiH i njihove harmonizacije sa pravnim tekovinama EU, ja-sno je navedeno da u ovoj oblasti još uvijek postoje problemiu entitetima. Tako Federacija BiH nije donijela promjene Za-kona o javnim preduzećima, a odredbe Zakona o unutrašnjojtrgovini Federacije BiH krše SSP i u suprotnosti su sa odred-bama WTO-a. Kakva je Vaša ocjena trenutnog stanja nesa-glasnih propisa? Koji su prioriteti?“Željeli bismo da podstaći nadležne institucije u BiH da uskla-de zakonske propise kako bi se odgovarajući propisi EU mo-

gli adekvatno prenijeti u odgovarajuće zakone u BiH. Što se ti-če Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, izmjene i dopune supripremljene i trenutno ih analizira Evropska komisija. Kada

je riječ o propisima koji omogućavaju primjenu načela EU o




>>>

konkurenciji javnih preduzeća, kao što su željeznice ili elektro-privreda, a s obzirom na to da će se ovo pitanje razmatrati napredstojećoj sjednici Pododbora za unutrašnje tržište 24–25.

januara u Briselu, nadamo se da će do tada BiH obavijestiti EUda su postignuti neki konkretni rezultati. Ovaj uvjet je suštinskiza otvaranje tržišta i BiH ga mora ispuniti u procesu evrop-skih integracija. Ova dva primjera ilustriraju potrebu da BiHpoboljša internu koordinaciju i usvoji program evropskih in-

tegracija za cijelu državu, što je urgentno pitanje. ačno je dasu mnogi aspekti zakonskih propisa EU u nadležnosti entiteta iBrčko distrikta. Međutim, usaglašavanje zakona i reormi kojese odnose na EU moraju se odvijati ravnomjerno u cijeloj zem-lji i uz koordinaciju. Ako obaveze ne budu ispunjene, pa i nanajmanjem području njene teritorije, BiH (i njeni građani) ćesnositi posljedice. Koordinacija je neophodna naročito u obla-stima koje su u nadležnosti entiteta kako bi se osigurali jednakirezultati na cijeloj teritoriji. Kada bi postojao program u kojemsu jasno navedene neophodne mjere, odgovorne institucije irokovi, svi bi znali šta je njihov zadatak. U tom programu bi

jasno bile navedene zone odgovornosti države i entiteta (i kan-tona), te bi bio koristan za sve nosioce interesa u zemlji.’’

Razvoj kroz IPA fondove

Kako ocjenjujete stepen provedbe Akcionog plana realiza-cije prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo? Njegovaprovedba za prvih šest mjeseci 2011. bila je svega 13,9 posto,što je najlošije do sada. Trebaju nam Ekonomsko-socijalno vijeće BiH, izmjene Zakona o javnim nabavkama i niz drugih važnih akata. Slažete li se da zbog njihovog nedonošenja trpegrađani?“Evropsko partnerstvo je jedan od instrumenata procesa stabi-lizacije i pridruživanja za zemlje zapadnog Balkana, a služi kao

pomoć pri utvrđivanju reormskih prioriteta u svakoj zemljiponaosob. Posljednji dokument EP-a usvojen je u ebruaru 2008.godine, prije potpisivanja SSP-a. Logično, u njemu su sadržaneobaveze koje su sada obuhvaćene SPP-om. Srednjoročni prio-riteti EP-a trebalo je da budu ostvareni u roku od tri do četirigodine, što nije slučaj. Aktivnosti predviđene EP-om i SSP-omtrebalo je da budu integrirane u gore spomenuti jedinstveniprogram integracija. BiH je jedina zemlja u pretpristupnoj azikoja nema ovaj dokument. eško je realizirati reorme bez ja-snog programa. o je razlog zaostajanja BiH za ostalim zemlja-ma, a njeni građani trpe posljedice.’’

Nedavno je u Sarajevu organiziran sastanak visokih zvani-

čnika Evropske komisije i vlasti BiH kako bi se dogovoriloprogramiranje Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za2012. i 2013. godinu. Inormacije govore da je za te godineplanirana pomoć Evropske komisije vrijedna 200 milionaeura. Kako ste zadovoljni sastankom i cijenite li kako se višeneće ponoviti 2011. kada smo imali problema oko dogova-ranja IPA projekata?“IPA ondovi su važan oblik podrške EU i koriste se kao pomoćzemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima da se pri-preme za uvjete za učlanjenje u EU po različitim sektorima.Smatram da će nansijska sredstva IPA – preko 91 milion eurasamo iz programa za 2011. godinu – izuzetno pozitivno utjecatina život građana Bosne i Hercegovine. Međutim, kao što kažete,

Evropska komisija mora biti sigurna da sredstva mogu biti apsor-birana i da će se pravilno realizirati. Moramo biti sigurni da seu tome možemo osloniti na Bosnu i Hercegovinu. Iz tog razlo-

ga, neophodna je nesmetana i ekasna interna koordinacija, ainstitucije na različitim nivoima moraju uspostaviti djelotvornemehanizme. Mi smo već osigurali savjetodavnu i stručnu pomoćo ovom pitanju svim nadležnim institucijama na državnom i en-titetskom nivou. Kao što sam već rekao, smatram da se ovo možei treba uraditi.’’

Podrška EU neće izostati

Kroz InfoKom sam imao priliku razgovarati sa više od 30ambasadora akreditiranih u BiH, visokih zvaničnika EU,ministara fnansija i trgovine brojnih država i svi oni su miukazali na dva velika problema u BiH - komplikovanu ad-ministraciju koja je uz političke prilike glavni kočničar ak-tivnijih stranih investicija, a time i napretka, te visok stepenkorupcije. Kakvo je Vaše viđenje situacije o ovim pitanjima?

Šta su rješenja?“Prije svega, treba naglasiti da EU shvata da Bosna i Hercegovi-na ima svoj specičan ustavni poredak. Mi to poštujemo i mo-lim Vas da imate na umu da postoje različite vrste unutrašnjeorganizacije u sadašnjim zemljama članicama. U tom pogledu,reorma javne administracije i uprave je od ključne važnosti zaevropske integracije i procese ekonomskog razvoja bilo koje ze-mlje. Suština ovog cilja, tj. bolje uprave, nije samo pristupanjeEU nego podrška ekonomskom rastu, otvaranju novih radnihmjesta za nezaposlene mlade i izgradnja konkurentne zemljeiz koje niko ne želi zauvijek otići. Jasno je da administrativnastruktura zemlje mora biti znatno čvršća ako Bosna i Hercegovi-na želi djelotvorno odgovoriti na uvjete procesa pristupanja EU,

kao što je navedeno u Izvještaju Evropske komisije o napretkuostvarenom u 2011. godini. Neophodno je stalno raditi na borbiprotiv korupcije i promoviranju investicija – odgovornost vlasti

je da donesu politike u tom cilju. Mi pružamo podršku. Npr.:Strategija za reormu javne uprave u BiH donesena je 2006. go-dine, a prema izvještajima sačinjenim sredinom 2011. godinenivo ostvarenja prioriteta je iznad 50%. Projekat “Izgradnja ka-paciteta Ureda koordinatora za reormu javne uprave’’ (EUPAR)nansirala je Evropska unija iz instrumenta za pretpristupnupomoć (IPA) u iznosu od 1.845.400,00 eura.’’




TEMA >>> Nakon kakvog-takvog uspjeha u teškoj 2011. godini u BiH

Očekivana dobitBH elecoma, jedne od najprotabilnijihkompanija u BiH, u 2011. godini je oko 150 miliona KM.

“Očekivani prihod kompanije je oko 615 milionaKM. Realizirane su investicije u iznosu od oko 130 miliona KM,koje preko 60 posto realiziraju domaće rme. Isplaćena je di-

videnda za 2010. godinu u iznosu od 110 miliona KM. U 2011.smo obavili tehničke transormacije, povećali broj ADSL kori-snika, izvršili marketinšku orijentaciju tržišta’’ - rekao je gene-ralni direktor BH elecoma Nedžad Rešidbegović.

Ova kompanija je imala najpovoljnije ponude paketa zaskalne kase sa 38.000 priključaka. U 2011. je otvoreno devet

novih telekom centara, a do sada je otvoreno ukupno 40 takvihcentara u BiH. Kako je najavljeno, u 2012. godini Uprava BHelecoma planira tehnološka unapređenja kroz modernizacijupristupne mreže, razvoj 3G radio mreže, proširenje asortima-


Velike kompanije u našoj zemlji su, i pored veoma teške poslovne godine i uvjeta u kojima se radilo, zadovoljneostvarenim rezultatima. Za Energoinvestje 2011. godina bila najteža poslijeratna godina, čije posljedice će seosjetiti i u 2012. BH Telecom u 2012. godini planira zadržavanje liderske pozicije na telekomunikacijskom tržištuBiH. Elektroprivreda BiH i rudnici očekuju još bolje rezultate, a Aluminij Mostar traga za jetinijom strujom.

Nekim kompanijama 2012.

uliva strah, drugima nadu

Nedžad Rešidbegović: Dobit od 150 miliona KM



na postojećih usluga novim paketima, posebno 3Play usluga,povećanje brzine mobilnog Interneta. Najavljeno je i sniženje ci-

jena u gotovo svim segmentima, bilo klasičnih, bilo usluga novegeneracije u mobilnoj i ksnoj mreži, ali i u međunarodnomsaobraćaju i romingu, kao i komercijalizacija usluge MojaWebV. BH elecom će u 2012. godini ponuditi SIP teleoniju zaroomere i dijasporu te uvođenje macropaymenta i mobilnogoglašavanja. Orijentacija kompanije bit će usavršavanje kadrova

BH elecoma i zadržavanje liderske pozicije na telekomunika-cijskom tržištu BiH.

Nemiri u Libiji zadali težak udarac Energoinvestu

Za sarajevski Energoinvest 2011. je, prema riječima DžemailaVlahovljaka, dojučerašnjeg prvog čovjeka ove kompanije a da-nas savjetnika direktora, bila najteža poslijeratna godina.

“Ostvaren je prihod veći od 260,4 miliona KM, rashod jeiznosio 259,9 miliona, a dobit 497.470 KM. Nemiri u Libiji bilisu najteži udarac za našu kompaniju, jer smo od polovine e-bruara bili primorani obustaviti sve aktivnosti na tom za nasizuzetno važnom tržištu. Ipak, u pregovorima s novim vlastimau toj zemlji uspjeli smo aktivirati sve poslove koji su ugovoreniprije izbijanja nemira’’ - kaže Vlahovljak.

Direktor Energoinvesta Enes Čengić rekao je da ova kom-panija, i pored izuzetno loše investicijske i sigurnosne klime,realizira poslove u Alžiru, Etiopiji, Kongu, Makedoniji, Kosovu

i Slovačkoj, te da će se ti poslovi dijelom prenijeti u 2012. godi-nu.“Još se čeka investicijski zamah na bh. tržištu, pri čemu se

Energoinvest treba tretirati kao lider u pokretanju izgradnjeelektroenergetskih objekata u vidu projektiranja i izgradnje hi-dro i termoelektrana koje planiraju vlasti u BiH, a očekuju se iznačajnije učešće naših stručnjaka na realizaciji poslova na Ko-ridoru VC’’ - kazao je Čengić.

Prema njegovim riječima, i 2012. godina će biti teška zbog veoma nepovoljnih globalnih ekonomskih kretanja koja se in-tenzivno reektiraju na regione u kojima Energoinvest ima izra-ženi poslovni interes.

“Kao dio poslovne strategije, Energoinvest planira jače i du-

goročnije povezivanje s proizvođačima opreme iz Evrope, kao iuspostavljanje čvršćih veza s partnerima iz Kine, Koreje i Indije.Nakon isteka ugovora s INA-om i obostrane saglasnosti da se

>>>

Džemail Vlahovljak: Povratak na tržište Libije najam bh. pumpi i drugih objekata vezanih za nau i nanederivate ne produžava, Uprava Energoinvesta donijela je od-luku kojom su svi objekti rme BH promet u Zagrebu prere-gistrirani u kompaniju Energoinvest – Hrvatska, čija je osnovnadjelatnost promet nae i nanih derivata na objektima koji su

vlasništvo sarajevskog Energoinvesta.’’Uvažavajući realnost postojećih kapaciteta i realizaciju po-

slova relativno niske protne marže, da bi Energoinvest ostvariominimalnu dobit za 2012., neophodno je da ostvari prihode na-

jmanje od 300 miliona KM, bez prihoda po osnovu uvoza gasa’’- kaže Čengić.

Prihodi pokrili gubitke

Direktor mostarskog Aluminija Ivo Bradvica naglasio je da ćeova kompanija 2011. poslovnu godinu završiti s pozitivnim re-zultatom. Aluminij je prvih šest mjeseci 2011. godine završio sa4,5 miliona KM dobiti. Bradvica, međutim, nije očekivao velikudobit Aluminija na kraju 2011. godine.

“Kada je riječ o investicijama, Aluminij je potpisao tri ugovora, među kojima je najznačajniji ugovor sa austrijskom r-mom Hertwich Engineering, vrijedan šest miliona eura. Nare-dna godina sigurno će biti puno teža i gora od 2011., ali to neznači da se neće razmišljati investicijski. Idemo dalje u inves-ticije onoliko koliko nam mogućnosti budu dozvoljavale. Per-

manentno sagledavamo mogućnosti iznalaženja jednog trajnogizvora električne energije. Do sada su u Aluminiju razmatranisvi mogući izvori energije, jer Aluminij plaća električnu ener-

Talgo vozovi na proljeće ili ljeto na šinama u BiH

Usprkos teškoćama, željeznički sektor u BiH imao je uspješnuposlovnu 2011. godinu, smatra pomoćnik ederalnog mini-stra prometa i komunikacija Izet Mehinagić. Obim prijevoza

je povećan za 15 do 20 posto, a s druge strane izvršeno jeznačajno nansijsko konsolidiranje Željeznica FBiH na osno-

vu sanacionog kredita. Uspješno se implementiraju projektiobnove i razvoja, prije svega veliki projekat inrastrukture

južnog kraka na Koridoru VC kroz BiH i 66 kilometara napodručju RS. U 2012. godini će se obaviti značajne investi-cione aktivnosti u obnovi željezničke inrastrukture u BiH, ado kraja godine trebala bi započeti i obnova pruge Bradina-Sarajevo. U BiH je pristiglo svih devet algo vozova nabav-ljenih putem kredita od 67,6 miliona eura koji je Vlada Španijeodobrila BiH. Mehinagić vjeruje da bi se, nakon odgovarajućihtehničkih ispitivanja, algo vozovi mogli naći u saobraćaj nameđunarodnim putničkim linijama na proljeće ili početkomljetne sezone.




>>>

giju 48 eura po megavatu i tu cijenu jedva izdržava’’ - kazao jeBradvica i dodao da je, uz investicije i pozivne poslovne rezul-tate, Aluminij u 2011. godini uspio proizvesti oko 160.000 to-na metala te smanjiti vanjski dug koji je sada, kaže Bradvica,praktično neznatan.

Elektroprivreda BiH (EP BiH) će, prema riječima general-nog direktora ove kompanije Elvedina Grabovice, ovu godinuzavršiti sa pozitivnim poslovnim rezultatom i ostvarenom do-

biti od 6,5 miliona KM, i pored zatečenog gubitka od 16,3 mili-ona KM u prvom polugodištu i najlošije hidrološke situacije uposljednjih 60 godina.

Elektroprivreda je u 2011. godini zabilježila rekordnu proizvodnju električne energije od 7.373 gigavat sati, što je za 2,7posto više u odnosu na 2010. godinu. o je omogućilo stabilnosnabdijevanje svih kupaca. Za prodaju viška električne energijeu 2011. godini ostvarena je veća cijena nego prošle godine za 13posto, a prihodi za istu količinu električne energije bili su većiza 11,5 miliona KM.

Na zajedničkoj konerenciji za medije Nadzornog odbora iUprave EP BiH naglašeno je da je lani ostvarena maksimalnaproizvodnja električne energije, uz značajnopovećanje potro-šnje uglja. ermokapaciteti su zajedno sa rudnicima dali svojmaksimum. Ostvarena je najveća nabavka uglja od 1999. godi-ne. Rudnicima je plaćen 41 milion KM više u odnosu na prošlugodinu. Planirana ulaganja u rudnike iz programa dokapitali-zacije iznose više od 204 miliona KM. Ulaganja se odnose narevitalizaciju i modernizaciju rudnika, što će, kako je rečeno, ukonačnici doprinijeti stvaranju boljih uvjeta rada. Novim ula-ganjima u rudnike počet će se rješavati pitanja od kojih zavisiproduktivnost rada koja i jedino mogu doprinijeti boljim re-zultatima.

“Očekivanja su da će poslovna 2012. godina biti uspješnijaod 2011., na šta ukazuju rezultati tendera za prodaju viškova

električne energije gdje je postignuta cijena za 13 posto većau odnosu na prošlogodišnju. Naime, novim uvjetima za pro-daju električne energije omogućeno je većem broju ponuđačada učestvuju na međunarodnom javnom tenderu. Raspisanasu dva tendera. Na prvi tender prijavilo se 11 kompanija kojesu dostavile ukupno 37 ponuda (za razliku od prošlogodišnjegtendera kada ih je bilo 15), što je, u konačnici, rezultiralo većimprihodom za 11,5 miliona KM za istu količinu električne energi-

je u prošloj godini. I na drugi tender prijavilo se 11 kompanija, aprikupljeno je 30 ponuda. Ugovori su sklopljeni sa najpovoljni-

jim ponuđačima: na prvom tenderu sa Konzorcijem Rudnap iRE Power Adria i na drugom tenderu sa EP HZHB’’ - rečeno jena konerenciji i naglašeno da je EP BiH u 2011. godini jedan od

najvećih investitora u BiH. U elektroenergetske objekte investi-rano je ukupno 187 miliona KM.

Direktor Grabovica najavio je da će se u 2012. godini otvori-ti gradilište na hidroelektrani Vranduk, maloj hidroelektrani naNeretvici i vjetroelektrani Podveležje, a vrijednost planiranihdugoročnih investicija je 3,6 milijardi KM.

Poslovanje rudnika

I ermoelektrana Kakanj ispunila je prošlogodišnji plan proizvodnje tako što je neposredno pred kraj 2011. godine dostigla2.158.540.000 kw/h električne energije.

“Ovo je, pored 2008. godine, rekordna poslijeratna proizvodnja, s tim da je ostvarena bez bloka VI koji je od marta urevitalizaciji. E Kakanj ima 621 zaposlenika, a za sebe „veže“oko 6.000 rudara iz pet rudnika mrkog uglja koji su, također,članice Koncerna EP BiH. ermoelektrani Kakanj ove godine

je isporučeno 1.895.270 tona uglja, a kada u 2012. godini u po-gonu bude i blok VI, što je novih 600 miliona kw/h električneenergije, trebat će nam još oko 500.000 tona uglja’’ - rekao jedirektor E Kakanj Hasan Čaušević.

Rudnik mrkog uglja Kakanj u 2012. godini planira proizvesti 1.114.000 tona uglja. Izvršni direktor za proizvodnju iodržavanje RMU Kakanj Jakub Mehić naglasio je da bi za pro-

izvodnju električne energije u E Kakanj do kraja ove godinetrebalo bi biti isporučeno 1,1 milion tona, dok je 14.000 tonapredviđeno za ostale potrošače. Planski parametri su veći u od-nosu na 2011. godinu u kojoj je planirana proizvodnja od 1,1miliona tona uglja ispunjena nekoliko dana prije roka, a u Upra-

vi društva ističu kako će njihovo ostvarenje zavisiti od realiza-cije investicija. o se, prije svega, odnosi na ulaganja u izgra-dnju hidrotehničkih objakata i nabavku utovarnih transportnihsredstava na površinskom kopu Vrtlište.

U RMU Zenica je u 2011. godini proizvedeno 320.000 to-na uglja ili 96 posto u odnosu na godišnji plan proizvodnje od340.000 tona. Prema riječima direktora tog rudnika Esada Ći-

vića, razlozi za podbačaj su u potpunoj obustavi proizvodnje u

pogonu Stara jama, počevši od 20. septembra, radi izvođenja ra-dova na sanaciji izvoznog okna. Rudnik Zenica je tokom 2011.na tržište plasirao 295.000 tona uglja i ostvario prihod od 34,7miliona KM. Planirani gubitak od 12,6 miliona KM, od čega senajveći dio odnosi na amortizaciju, na kraju godine bio je ma-nji za milion maraka. Odlukom koncerna EP BiH realizirana su10,3 miliona KM vrijedna investiciona ulaganja, s ciljem pove-ćanja produktivnosti i humanizacije uvjeta rada. U 2012. godiniplanirana su ulaganja od 15,2 miliona, a do kraja 2014. godinedodatnih 6,9 miliona KM.

“Zahvaljujući ulaganjima, između ostalog, upravo ovih danazavršava se montaža i puštanje u probni rad mašine za izradu

jamskih prostorija u pogonu Raspotočje. Nakon završetka sana-

cije, takvu mašinu dobit će i pogon Stara jama’’ - kazao je Ćivić.




Početkom 2011. godine mnogi u svijetu su očekivali daće svjetska ekonomija denitivno izaći iz krize u kojoj senalazila od druge polovine 2008. Neki trendovi početkom

godine davali su pokriće za taj optimizam, ali je kriza evrozoneu drugoj polovini godine ozbiljno ugrozila same temelje eura iutjecala da se ponovo pojave crni oblaci nad svjetskom ekono-mijom.

Kada se pogledaju privredna kretanja u Republici Srpskoj,može se slobodno konstatirati da je ova godina bila „godina

otrežnjenja“. Sve do početka 2011. vlast je šakom i kapom rasi-pala nerealni optimizam uz velika obećanja i ničim potkreplje-nje tvrdnje tipa „nas kriza ne pogađa“ i „svi oko nas su u krizi,

TEMA >>>

a mi nismo“. Više aktora je utjecalo na takvo ponašanje izvršne

vlasti. Već mnogo puta spominjanih 1,2 milijarde KM od pro-daje elekoma RS su dugo služili kao „rezervni budžet“, kojimsu krpljene rupe i stvaran privid skalne i socijalne stabilnosti.

akođer, godine 2009., a pogotovo 2010. bile su predizborne,a to je vrijeme kada nijedna vlast na balkanskim prostorima ne-će priznati da postoje bilo kakvi problemi u ekonomiji.

Dolaskom nove Vlade RS, na čelu sa premijerom Aleksan-drom Džombićem, koja pred sobom ima puni četverogodišnjimandat, napokon je pogledano istini u lice i otvoreno niz temakoje ozbiljno ugrožavaju ekonomsko stanje u Republici Srpskoj,od nansiranja Fonda PIO i Fonda zdravstva, prekomjerne javnepotrošnje, do restrukturiranja neekasnih javnih preduzeća.Ohrabruje zbog toga najava koja je krajem godine došla od

strane premijera Džombića da se više neće tolerirati gubici u javnim preduzećima i da će svi direktori koji budu poslovali sgubitkom biti smijenjeni.

Piše : Čedomir Spasojević

„Godina otrežnjenja”

privrednika i privrede

Sve do početka 2011. godine vlast je šakom i kapom rasipala nerealni optimizam, uz velika obećanja i ničim potkrepljenje tvrdnje tipa „nas kriza ne pogađa“ i „svi oko nas su u krizi, a mi nismo“. U 2011. uslijedilo je otrežnjenje i sagleda-vanje problema iz pravog ugla. U InoKomu analiziramo koji aktori su utjecali na takvo ponašanje izvršne vlasti.




>>>

Rast poreskih opterećenja

Politika Vlade RS, kada je u pitanju oporezivanje zarada, nijebila naklonjena privredi u toku 2011. godine. Svi analitičari suse složili da bi bilo mnogo bolje nedostajuće javne prihode obez-bijediti povećanjem stope PDV-a nego dodatno opterećivati za-rade. Međutim, komplikovani sistem odlučivanja na nivou BiH

vjerovatno je utjecao na to da se Vlada RS odluči za povećavanje

opterećenja ličnih primanja, s obzirom da su ti porezi u entitet-skoj nadležnosti. U svakom slučaju, kada se posmatra skalnisistem Republike Srpske, privrednici neće 2011. godinu pamtitipo dobru. Naime, u 2011. godini u Republici Srpskoj je došlodo povećanja doprinosa sa 30,6% na 33% bruto plate i ukidanjaneoporezivog dijela dohotka, dok je na samom kraju godineusvojen novi zakon o doprinosima koji predviđa uvođenje do-prinosa i na ona lična primanja koja su do sada bila opterećenasamo porezom, kao što su ugovori o djelu i autorski honorari.

aj porast opterećenja plata se negativno odrazio na poslovanje cjelokupne privrede. Prema podacima koji su objavljeniu kvartalnom ekonomskom monitoru Udruženja ekonomistaSWO br. 6, na kraju septembra 2011. godine, privatna pre-duzeća u Republici Srpskoj su zapošljavala 120.000 radnika ili8.000 manje nego u istom periodu prethodne godine. U isto vri-

jeme, broj radnika u javnom sektoru je povećan za 300. Jasno jeda se jedan dio radnika „prelio“ iz privatnog u javni sektor (tj. nabudžet), ali je znatno veći broj radnika ostao bez posla. Doda-tan problem je što rast poreskog opterećenja zarada nije riješioproblem nansiranja socijalnih ondova. Upravo u 2011. godiniFond PIO RS i Fond zdravstva RS našli su se u najvećim prob-lemima do sada, pa je Vlada morala posegnuti i za kreditima dabi se održala likvidnost ovih dvaju ondova. ime se potvrdilateza dobronamjernih kritičara da povećanje opterećenja zaradaneće dugoročno riješiti problem socijalnih ondova, već će

samo utjecati na rast sive zone i povećanje rada na crno. Na tajnačin su privrednici koji rade u skladu sa zakonom dvostrukokažnjeni. Prvo, troškovi bruto zarada u 2011. godini su im seznačajno povećali. Drugo, dobili su znatno jaču konkurenciju uoblasti sive ekonomije nego što su je imali u godinama kada suporeska opterećenja bila manja.

Manje velikih obećanja

Kao što smo već spomenuli, u 2011. godini je situacija u privre-di RS prikazivana mnogo realnije i sa manje uljepšavanja nego

prethodnih godina. Nije bilo grandioznih obećanja o velikimprivrednim poduhvatima „teškim“ milijarde eura. U toku 2011.godine napokon je pušten u saobraćaj (iako nije u potpunostizavršen) autoput Banja Luka - Gradiška. Ovaj put nije značajansamo direktno, kao velika investicija, već i indirektno, kao putkoji banjalučki region povezuje sa mrežom evropskih auto-puteva. Otvaranje ovog puta bi trebalo imati pozitivan utjecaj uprivlačenju potencijalnih stranih investitora.

Nastavljena su ulaganja u nani sektor. Ruski investitori su,pored pokretanja ranerija u Brodu i Modriči, u potpunostiobnovili i modernizirali lanac benzinskih pumpi Nestro Petrol,koji se uz određene akvizicije nametnuo kao lider u malopro-daji nae i nanih derivata ne samo u Republici Srpskoj već iu Bosni i Hercegovini. Osim toga, počela su i ozbiljna geološkaistraživanja koja imaju za cilj da daju odgovor da li je na teri-toriji Republike Srpske moguće u budućnosti pokrenuti i eks-ploataciju sirove nae.

Prerađivačka industrija se djelimično opravila u odnosu naprethodne godine. Porastao je i izvoz na zapadna tržišta pa jetim više razumljivija strepnja sa kojom su privrednici u Repu-blici Srpskoj pratili krizu evrozone, naročito krizu u Italiji koja

je jedan od najznačajnijih investitora u RS, ali i jedno od naj-značajnijih izvoznih tržišta.

Pozitivno je da se napokon počelo ukazivati da je trenutnostanje u javnom sektoru neodrživo. o se prvenstveno odnosina javna preduzeća Željeznice Republike Srpske i Šume Repu-blike Srpske. a preduzeća su u prethodnom periodu primalaznačajne dotacije iz budžeta i na taj način predstavljala velikiteret za privredu i građane Republike Srpske. I pored toga, uprethodnim godinama su stvarala ogromne gubitke sa mnogo-brojnim birokratskim aparatom sastavljenim od politički podo-bnih kadrova.

Važno je naglasiti da se u 2011. godini i dalje nije dovoljno

radilo na razvoju ogromnih energetskih potencijala koji postojeu Republici Srpskoj. Iako su odobrene brojne koncesije za gra-dnju malih hidroelektrana, taj posao i dalje stoji u mjestu.

akođer, poljoprivreda i prehrambena industrija ponovonisu zauzeli odgovarajuće mjesto u privrednoj strukturi Repub-like Srpske. Bez obzira na plodnu zemlju Semberije, Posavine iLijevče polja, većina hrane se i dalje uvozi, a domaći brendovi izoblasti prehrambene industrije skoro da su zanemarivi.

Otvorene teške teme

Prethodna godina je bila teška za privredu u Republici Srpskoj.Rast poreza, jačanje nelojalne konkurencije, kriza koja je vlada-

la u glavnim izvoznim tržištima, aktori su koji su utjecali daposlovni rezultati u 2011. godini nikako ne mogu biti na zado- voljavajućem nivou. Ipak, važno je naglasiti da su tokom prošlegodine otvorene neke teške teme, da je napušteno samoza-

varavanje da nismo u krizi i da se napokon počelo govoriti oproblemima vezanim za predimenzioniranu javnu potrošnju.Sve te činjenice daju nadu da će u 2012. godini Vlada RS po-

vlačiti poteze koji bi trebali doprinijeti da se višegodišnje preli- vanje sredstava iz realnog u javni sektor zaustavi i da se stvoriambijent za razvoj privatnih kompanija. U suprotnom, može seočekivati da i ovako slaba privreda u Republici Srpskoj doživisvoj potpuni krah, što bi trenutnu predimenzioniranu javnupotrošnju ostavilo bez izvora prihoda.




Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskimpitanjima, u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruži-

vanju naše zemlje sa Evropskom unijom, ušla je u novuazu. Naime, od 1. januara ove godine na snagu je stupilo novosmanjenje stopa carina na određeni broj proizvoda porijeklom izEvropske unije koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu.

Prema Privremenom sporazumu o trgovini i trgovinskim pi-tanjima, od 1. januara 2012. godine nastavlja se sa snižavanjimacarinskih stopa prema dinamici ugovorenoj u aneksima i pro-tokolima koji su pripadajući dio ovog Sporazuma. ako je, kako jenaglašeno iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za proizvodepoput bezolovnog motornog benzina sa oktanskim brojem ma-njim od 95 stopa carine smanjena sa četiri na dva posto, dok će u

cijelosti biti ukinuta 2013. godine. Isto se odnosi i na motorna ulja,odnosno kompresorska i turbinska ulja za podmazivanje.

Najveći korak

Stopa carine postepeno se smanjuje i za određene tekstilne pro-izvode, kao što su kaputi, jakne, ogrtači, odijela od vune i drugo,kod kojih je, prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, stopa carineiznosila 15 posto, a u 2011. godini šest posto. Od 1. januara te stopeiznose tri posto, a od 1. januara 2013. u potpunosti se ukidaju.

Carinska stopa za polovna putnička motorna vozila porije-klom iz Evropske unije u prošloj godini iznosila je šest posto, od1. januara 2012. iznosi tri posto, a bit će, također, potpuno ukinuta

u 2013. godini.Stope carine se postepeno smanjuju i na određene mliječneproizvode, u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće. U 2011.godini stopa carine na ove proizvode iznosila je četiri posto, u

TEMA >>> Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskimpitanjima BiH i EU

2012. godini iznosit će dva posto, a od početka 2013. bit će pot-puno ukinuta.

Postepeno smanjenje carine odnosi se i na teleće i juneće meso,za koje je carina prije stupanja na snagu Sporazuma iznosila desetposto, a u 2011. godini četiri. U ovoj godini carina na te proizvodeiznosi dva posto, a do potpunog ukidanja doći će iduće godine.

Carine su smanjene i na određene vrste povrća, poput crvenog

luka, paradajza, te na određene vrste voća. Carina na prženu kausa koeinom i bez koeina smanjena je sa četiri na dva posto. Ni nje2013. godine više neće biti. Smanjenje carina sa šest na tri postoodnosi se i na draguljarske predmete i predmete zlatarstva.

Bosna i Hercegovina je, podsjetimo, 16. juna 2008. godine uLuksemburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju(SSP) sa Evropskom unijom. ime je učinjen najveći dotadašnjikorak ka članstvu u ovu evropsku porodicu u kojoj su sve razvi-

jene zemlje evropskog kontinenta. Potpisivanjem SSP-a Bosna iHercegovina stupila je u prvi ugovorni odnos sa Evropskom uni-

jom.


Od 1. januara na snagu je stupilo novo smanjenje stopa carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz EU koji se uvoze u BiH. Carina za polovna vozila smanjena je sa šest na tri posto, a na mliječne proizvode, teleće i junećemeso te kau stopa iznosi dva posto

Manje carine,

manji i prihodi




>>>

Kako je tada naglašeno, zadatak koji je BiH preuzela potpi-sivanjem Sporazuma jeste da provede dogovorene odredbe iz Spo-razuma i nastavi sa aktivnostima i ispunjavanjem kriterija za pu-nopravno članstvo. Nakon potpisivanja Sporazuma, sljedeći korak

je stjecanje statusa zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim

pitanjima počela je 1. jula 2008. godine, a od početka 2009. go-dine za oko 90 posto proizvoda koji se uvoze iz Evropske unije i

imaju porijeklo iz EU carine su u potpunosti ukinute. Za ostaleproizvode,za koje je naš pregovarački tim utvrdio da su od pose-bnog značaja za BiH, postignut je dogovor sa EU da se stope cari-ne postepeno smanjuju od 2008. do 2013. godine, kada će biti upotpunosti ukinute.

Kada je spomenuti dokument potpisan,evropski komesar zaproširenje Oli Ren (Olli Rehn) istakao je kako je stupanje na snaguPrivremenog sporazuma još jedan dokaz zalaganja Evropske unijeza evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, “čime će se unapri-

jediti ekonomski razvoj ove zemlje’’.

Slobodan pristup

Sporazumom je omogućen slobodan pristup tržištima u Ev-ropskoj uniji za skoro sva dobra iz Bosne i Hercegovine, koja seobavezala da zauzvrat otvori svoje tržište za sve proizvode i uslugeiz Evropske unije. Bosna i Hercegovina je, također, trebala uvestievropske standarde postepenim usklađivanjem zakona u brojnimsektorima, kao što su konkurentnost, intelektualno vlasništvo, in-

vesticije, javne nabavke ili zaštita ličnih podataka. Ovim procesomtrebalo je olakšati ekonomski i socijalni razvoj Bosne i Hercego-

vine i ohrabriti provedbu daljnjih ekonomskih reormi, a uspješnaprimjena Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju trebali su biti ključni aktor u procjeni spremnostiBosne i Hercegovine za daljnje napredovanje u uspostavljanju

odnosa sa Evropskom unijom.Nažalost, proteklih godina, pogotovo u 2011. godini koja je iz-gubljena godina za našu zemlju kada su u pitanju evroatlantskeintegracije, BiH se nije pomakla s mjesta. Osim toga, što je evi-dentno, u periodu od početka primjene Privremenog sporazumao trgovini i trgovinskim pitanjima, Bosna i Hercegovina, iako jeto trebao biti ključni zadatak, nije učinila mnogo ni na povećanjekonkurentnosti svojih proizvoda, odnosno na obogaćivanju svo-

je ponude za tržište Evropske unije, tako da je period primjeneasimetričnog sporazuma prokockala i nije adekvatno iskoristila.

Umjesto boljitaka za budžet ove zemlje, primjena Privreme-nog sporazuma donijela je manje prihode od carina. Najveći padprihoda zabilježen je 2009. godine, kada je u potpunosti ukinuta

carina na najveći dio proizvoda. Neumoljive su činjenice da su u2007. godini prihodi od carina iznosili 655 miliona KM, u 2008.godini 650 miliona KM, dok su u 2009. godini ti prihodi gotovoprepolovljeni i iznosili su svega 345 miliona.

Kako vrijeme odmiče, prihodi od carina koji se slijevaju udržavnu kasu sve su manji. U 2010. godini iznosili su 302 milionaKM, a u toku prvih deset mjeseci 2011. godine svedeni suna svega238 miliona maraka. No, gubitak carinskih prihoda pokušava senadomjestiti povećanjem akciza, odnosno posebnih poreza, prijesvega povećanjem akciza na duhanske prerađevine.

rgovinska politika ima izuzetno važnu ulogu u sveukupnojstrategiji EU za zapadni Balkan. Zasnovana je na četiri stuba: au-tonomnim trgovinskim mjerama (kojima se omogućava kvota

bez carinskih dažbina i slobodan pristup tržištu EU za skoro sveproizvode koji potiču iz zemlje i teritorija korisnica), stvaranju bi-lateralnih zona slobodne trgovine kao dio Sporazuma o stabiliza-

ciji i pridruživanju, podršci trgovinskoj integraciji regije i podršcičlanstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Što se tiče trgovine robom, cilj SSP-a je da se postepeno uspo-stavi zona slobodne trgovine između EU i zemalja iz regiona, nabazi reciprociteta, ali na asimetričan način.

okom procesa ratikacije SSP-a od strane svih zemalja članicaEU, trgovinske mjere su na snazi putem Privremenog sporazuma.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Makedonijom stu-

pio je na snagu 1. maja 2004. godine, a sa Hrvatskom 1. ebruara2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Albani-

jom potpisan je u junu 2006., a Privremeni sporazum o trgovinii trgovinskim pitanjima 1. decembra 2006. godine. Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju sa Crnom Gorom potpisan je 15. okto-bra 2007., a Privremeni sporazum je stupio na snagu 1. januara2008. godine, dok je SSP sa Srbijom potpisan 29. aprila u Luksem-burgu.

EU ponovo uspostavila trgovinske povlastice

Evropska unija ponovo je uspostavila specijalne izuzetne tr-govinske povlastice koje se odnose na zemlje zapadnog Bal-kana do kraja 2015. godine, uključujući i Kosovo. Ekonomijezapadnog Balkana od 1. januara nastavit će da uživaju pogod-nost neograničenog bescarinskog pristupa tržištu EU zagotovo sve proizvode koji dolaze iz ovih država i područja,saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

‘’Zajedno sa bilateralnim Sporazumom o stabilizaciji ipridruživanju potpisanim sa svim zemljama zapadnog Bal-kana, izuzimajući Kosovo, ove trgovinske povlastice podstičuekonomsku integraciju sa EU, a time i političku stabilnosti iekonomski napredak u regionu. Posebne trgovinske povlas-tice trebalo bi da omoguće svim zemljama zapadnog Balkanada još više iskoriste povlašteni trgovinski režim koji donosi

više pogodnosti od onoga što je predviđeno u SSP-u’’ - dodajese u saopćenju. Evropska unija je, kako se navodi, prvi put u2000. godini uspostavila jedinstven neograničen bescarinskipristup tržištu EU za skoro sve proizvode koji dolaze iz regio-na zapadnog Balkana, odnosno za BiH, Albaniju, Hrvatsku,

Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Jedino su vino, šećer, nekigoveđi i riblji proizvodi ušli u EU pod preerencijalnim carin-skim kvotama kako je ugovoreno SSP-om. Režim je obnovljen2005. i isticao je 31. decembra 2010. godine.

Zbog toga je 22. ebruara prošle godine Evropska komisijapredložila produženje režima autonomnih povlastica do 31.decembra 2015. godine. Vijeće Evrope glasalo je za prijedlogKomisije 13. oktobra i Vijeće EU ga je usvojio 24. novembraprošle godine. Sniženje carina, prema novoj Uredbi o iz-mjenama i dopunama Uredbe Evropske komisije, usvojeno

je 30. decembra, a primjenjivat će se retroaktivno kako biizvoznicima omogućilo naknadu za obaveze plaćene u 2011.godini.




Implementacija sistema poreza na dodatnu vrijednost(PDV-a) sa jednom stopom u BiH logičan je nastavak trenda u razvoju sistema PDV-a u svijetu u posljednja dva

desetljeća.Ovakvo opredjeljenje ustanovljeno je na osnovu preporuka

MMF-a i loših iskustava članica EU i drugih zemalja sa zre-lim sistemima PDV-a sa dierenciranim stopama, zbog čega se

većina država svijeta koje su u posljednjih dvadesetak godinauvodile PDV opredijelila za jedinstvenu stopu. Nakon nega-tivnih iskustava sa dierenciranom stopom PDV-a, u posljed-nje vrijeme nekoliko država je najavilo povratak na jedinstvenustopu (Češka od 2013., Švicarska od 2017.), a neke su sproveleozbiljna istraživanja eekata unikacije stopa (Velika Britanija).

Ovo, između ostalog, stoji u Analizi o implikacijama die-rencirane stope PDV-a koju je izradio Odjel za makroekonom-sku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a primio naznanje Upravni odbor UIO BiH, i kao takvu proslijedio svimzainteresiranim subjektima. Naime, UO UIO BiH se opredijelioza izradu ovog dokumenta zbog često upućivanih inicijativatijela izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i entitetskomnivou za uvođenje dierencirane stope PDV-a. Stoga je oormioradnu grupu sa zadatkom da analizira inicijative sa aspektaodrživosti skalne stabilnosti.

Kompleksna operacija

Komparativna analiza ekasnosti sistema PDV-a u BiH ičlanicama EU ukazuje na činjenicu da je sistem PDV-a u BiHdaleko ekasniji. Najvažniji aktor ekasnosti PDV sistema u

BiH jeste upravo postojanje jedinstvene stope, koja je umjerene visine (trenutno samo dvije članice EU imaju standardnu stopuPDV-a koja je niža od stope u BiH) i koja ostavlja manji prostorza PDV prevare, navedeno je u Analizi.

Ocijenjeno je kako uvođenje dierenciranih stopa PDV-apredstavlja kompleksnu operaciju sa širokim dijapazonomimplikacija. Naglašeno je da pored skalnih eekata Analizatreba obuhvatiti i mikroekonomske i makroekonomske eekte,koji će se u konačnici odraziti i na ekonomski rast, socijalnipoložaj građana i povratno na skalnu poziciju zemlje. Stoga

je ocijenjeno kako je inicijative potrebno sagledati i u svjetluusklađivanja legislative iz područja PDV-a u BiH sa evropskimdirektivama i najboljom praksom, ali i u kontekstu reormskihi strateških opredjeljenja EU, imajući u vidu da će se za BiH

vremenski horizont za prilagođavanje obavezama iz acquisa odmomenta dobivanja kandidatskog statusa podudariti sa peri-

odom provedbe nove porezne strategije EU do 2020.Evolutivni put politike stopa PDV-a u EU pokazuje kon-tinuirano djelovanje Evropske komisije i Vijeća s krajnjimciljem eliminacije sniženih stopa PDV-a u zemljama članicama.Pojava distorzija na tržištu EU, sa erozijom prihoda od PDV-a,koja je eskalirala nakon otvaranja jedinstvenog tržišta Evrop-ske zajednice (1992.) i procesa širenja EZ-a, ugrozila je dostig-nuti stepen harmonizacije PDV-a na nivou Zajednice. U ciljuostvarenja većeg stepena konvergencije politike stopa PDV-ana nivou EU u proteklih dvadeset godina donesene su mjerekoje podrazumijevaju sljedeće: napuštanje nulte stope PDV-a,propisivanje maksimalno dvije snižene stope, determiniranjeminimalne snižene stope PDV-a u visini od 5 posto, propi-

sivanje liste dobara i usluga na koje se mogu primijeniti sniženestope, ukidanje derogacija ili maksimalnu racionalizaciju dotada stečenih privilegija, uz uvođenje vremenskog ograničenjatrajanja primjene nulte ili sniženih stopa, stoji u dokumentu.

OTKRIVAMO >>> Šta sadrži analiza Uprave za indirektno oporezivanje BiHo porezu na dodatnu vrijednost

Piše: Almir Terzić

Uvođenja nulte stope ili sniženih stopa od 5 ili 8 posto na osnovne životne namirnice, lijekove, sanitetski ma-terijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za grafčku industriju, knjige i novine pokazujumoguće gubitke prihoda od PDV-a između 280 i čak 1.348 miliona KM

Jedinstvena stopa PDV-au BiH logičan nastavak,diferencirana bi izazvala

mnoštvo implikacija




>>>

Primjeri u EU

Iako velika većina članica u svojim PDV sistemima i sadaima dierencirane stope PDV-a, navedeno je da je, u principu,primjena sniženih, pogotovo nultih stopa PDV-a, ograničena,

jer se iz godine u godinu obim povlaštenih dobara i usluga sve više sužava.

ako osim Danske, koja ima jedinstvenu stopu, jednu

sniženu stopu ima 11 članica, dvije stope 13 članica, dok dvije (Luksemburg i Irska) imaju tri snižene stope. Nultu stopu usvojim sistemima i dalje ima sedam članica. Međutim, nultastopa se primjenjuje na strogo ograničen obim dobara, u četiričlanice uglavnom na novine i periodiku, dok samo tri članice(Irska, Malta i V. Britanija) primjenjuju nultu stopu na širi di-

japazon dobara/usluga iz njihove dozvoljene liste. Spomenutetri zemlje su ostrvske, što umanjuje mobilnost dobara, tako daprimjena nultih stopa PDV-a ima zanemariv distorzivni učinak na zajedničko tržište Unije i nastanak prekograničnih lančanihprevara.

Naglašeno je da pojavom globalne ekonomske krize ra-cionalizacija broja, visine i obima sniženih stopa PDV-a postajenajvažnija mjera antikriznih nacionalnih politika velikog brojačlanica EU. Opredjeljujući se za snažnije oporezivanje potrošnje,navodi se u dokumentu, kako bi u najkraćem vremenu mogle za-tvoriti ili barem ublažiti skalne decite, 15 članica je u posljed-njih dvije i po godine povećalo snižene stope, ukinulo nulte sto-pe ili smanjilo obim dobara na koje se ove stope primjenjuju,dok je 13 članica povećalo standardnu stopu PDV-a. ako će se,s obzirom na planirana povećanja stopa u naredne dvije godine,prosječna standardna stopa u EU povećati sa 19,5 posto iz 2008.na 21 posto u 2013.

Navodi se i da nova strategija PDV-a, kao sastavni dionove porezne strategije EU do 2020., politiku PDV-a stavlja u

unkciju dva cilja: kratkoročnog - skalne konsolidacije i bržegekonomskog oporavka i dugoročnog - ekonomskog rasta isnaženja konkurentnosti.

Jedna stopa idealni sistem

Prema procjenama Komisije, članice zbog sniženih stopa ioslobađanja uspiju naplatiti tek 55 posto potencijalnih prihodaod PDV-a. Koncept idealnog sistema PDV-a, kojeg zagovarajuEU, OECD i MMF, temelji se na njegovog jedinstvenoj stopi,široj poreznoj osnovici i minimalnom obimu oslobađanja.

Sistem PDV-a sa navedenim karakteristikama može osigu-rati maksimalno moguću neutralnost oporezivanja PDV-om i

povećati ekasnost njegovog ubiranja bez povećanja skalnogopterećenja. Širenjem porezne osnovice i smanjenjem stand-ardne stope PDV-a značajan dio sive ekonomije bit će uključenu regularne tokove, jer će troškovi izbjegavanja plaćanja PDV-ai poslovanja na crno postati veći od iznosa obaveze za PDV.Konačno, niže jedinstvene stope imaju manji regresivni učinak na građane s manjim dohocima nego što to danas imaju vi-soke standardne stope PDV-a na troškove energenata, komu-nalija, komunikacija i sl. koji čine pretežni dio troškova većinedomaćinstava, ocijenjeno je u dokumentu.

Dosadašnja iskustva članica EU i analize Evropske komisijei MMF-a pokazuju da dierencirane stope PDV-a proizvode nizuniverzalnih implikacija, koje bi se mogle očekivati i u slučaju

BiH:- postojanje dvije ili više stopa PDV-a ugrožava izbor

potrošača, a time i izbor proizvođača,

- proizvođači uvijek nastoje prilagoditi cjenovnu politikudo praga izdržljivosti potrošača, te će nastojati maksimalnoprenijeti povišenu stopu na potrošače, što će anulirati bilokakvo snižavanje cijena na artikle koji su u režimu nižestope,

- koristi od niže stope neće imati samo siromašniji slojevi već i bogati slojevi društva,

- povlašteni porezni tretman dobara diskriminirajući je za

proizvođače supstituta,- više stopa PDV-a otvara prostor za porezne prevare,

najviše zbog problema deniranja dobara ili usluga koje suu povlaštenom režimu, s obzirom na širok dijapazonproizvoda i sive zone koje postoje u takvom asortimanudobara, ali i zbog rasta standardne stope,

- viša stopa PDV-a neće donijeti očekivani rast prihoda, dok će istovremeno značajno porasti troškovi administriranjadvije stope.

ako se u Analizi navodi da bi uvođenje dierenciranih stopaPDV-a u BiH proizvelo sljedeće implikacije:

- skalne- mikroekonomske- makroekonomske

Fiskalne implikacije

Naglašeno je kako bi skalne implikacije podrazumijevale gubi-tak prihoda od PDV-a na dobra/usluge koje su pod povlaštenimporeznim režimom i povećanje rashoda budžeta BiH za UIOuslijed veće složenosti administriranja i kontrole obveznika.

Navodi se da bi u slučajevima uvođenja nulte stope ilisniženih stopa od 5 ili 8 posto na osnovne životne namirnice,lijekove, sanitetski materijal i ortopedska pomagala, inpute

za poljoprivredu, papir za gračku industriju, knjige i novinerazličiti modeli za izračun gubitaka prihoda od PDV-a pokazalisljedeće raspone njihovog gubitaka:

u milionima KM

0% 5% 8%

MIN 548 387 280

MAX 1.348 852 714

(Maksimalni iznosi gubitaka podrazumijevaju situacijuprimjene nulte ili sniženih stopa na sva dobra koja su bilaoslobođena ili sa nižom stopom u sistemu poreza na promet).

Ukoliko se nakon uvođenja dierenciranih stopa želi zadržati

isti nivo prihoda od PDV-a nužno bi bilo povećati standardnustopu na sva ostala dobra i usluge. akođer, standardnu stopubi trebalo povećati i za procjenu gubitka prihoda zbog porezneevazije. Visina nove standardne stope u slučaju primjene nulteili sniženih stopa od 5 i 8 posto u BiH je procijenjena u sljedećimrasponima:

0% 5% 8%

MIN 20.81% 19.68% 19.02%

MAX 30.91% 26.82% 24.36%

Osim toga, navedeno je da bi uvođenje dierencirane stope

PDV-a u BiH predstavljalo složenu tehničku operaciju kojapodrazumijeva postojanje razrađenog dinamičkog plana im-plementacije i pravovremenog osiguranja pravnih, operativnih,I, materijalno-tehničkih i nansijskih pretpostavki. Prema






S vjetska ekonomija ulazi u opasni period. Finansijska trži-šta već su u stanju panike, a prazna obećanja umjesto kon-kretnih sanacijskih mjera dolaze kao so na ranu. Italija i

Španija, pa čak i Grčka, možda same uspiju napraviti dovoljnoda zaustave širenje krize. Problemi eurozone preveliki su da bise prepustili samo evropskim zemljama. Ostatak razvijenog svi-

jeta morat će intervenirati jer dužnička kriza u eurozoni lakomože gurnuti cijeli svijet u novu recesiju. Ovo zbog činjenice da

se sve više i sve glasnije govori o budućnosti eura (€) kao zaje-dničke valute, a time i eurozone.

akav razvoj događaja rezultirao je činjenicom da je preko200 miliona ljudi nezaposleno na globalnom nivou, što je vr-

ANALIZA >>>

Posljedice moguće daljnje eskalacije recesije u eurozoni direktno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Prven-stveno će doći do velikog pada bh. izvoza, jer ne treba zaboraviti da naša zemlja izvozi više od 50 posto u EU.Samim time bit će manje sredstava. Banke će biti pogođene, što će smanjiti kreditnu sposobnost i ekonomskuaktivnost u našoj zemlji. Sve ovo znači manju proizvodnju, nezaposlenost, niže plaće i još veće siromaštvo, atime i nezadovoljstvo postojećim stanjem.

Pišu: Prof. dr. sci. Duljko Hasić iProf.dr.sci. Dževad Šabić

lo blizu negativnog rekorda zabilježenog na vrhuncu recesi-je.Ovim tempom oporavka kriza nezaposlenosti samo će se pro-dubiti. Današnja kriza radnih mjesta najviše pogađa upravo

socijalno najosjetljivije grupe u društvu. Najveći problemi suogromna stopa nezaposlenih među mladima, te visoka stopazapošljavanja na crno. Vlade moraju pronaći rješenje za brže iekasnije stvaranje novih radnih mjesta, jer trenutni tempo nijedostatan kako bi se apsorbirala masa onih koji su izgubili posaou posljednje tri godine.

Jedan od ključnih problema predstavlja i slab bonitet evrop-skih banaka koje su kreditirale problematične zemlje i kojima jenužna dokapitalizacija ukoliko se želi izbjeći nova recesija, akone i depresija. Međutim, problem se očituje u činjenici da zem-lje koje su vlastitim snagama prebrodile krizu, poput Njemačke,Finske i Slovačke, ne mogu podnijeti teret spašavanja posrnu-lih ekonomija ostalih članica. Iz ovih razloga vlade svih evrop-

skih zemalja moraju poduzeti aktivnosti kojima će poduprijetibankovni sistem zbog toga što su se banke koje drže veliki dioevropskog duga našle pod pritiskom investitora, zabrinutih zamoguće gubitke u slučaju da se dugovi ne otplate.

Privreda i građani već plaćajucijenu aktuelne krize eura




>>>

Posljedice teške krize

Posljedice moguće daljnje eskalacije recesije u eurozoni direkt-no će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Prvenstveno će doćido velikog pada bh. izvoza, jer ne treba zaboraviti da naša zem-lja izvozi više od 50 posto u EU. Samim time bit će manje sred-stava. Banke će biti pogođene, što će smanjiti kreditnu sposob-nost i ekonomsku aktivnost u našoj zemlji. Sve ovo znači manju

proizvodnju, nezaposlenost, niže plaće i još veće siromaštvo, atime i nezadovoljstvo postojećim stanjem. Ovo zbog činjeniceda bh. privreda i građani već plaćaju cijenu aktuelne krize eura,što se maniestira kroz:

- pad kreditnog rejtinga zemlje i otežano daljnje kreditnozaduživanje u inostranstvu,

- jačanje restriktivne kreditne politike banaka u BiH kojeimaju ozbiljnih problema sa povratom plasiranih sredstava,što iznosi cca 12,6% ukupno odobrenih kredita, u situacijikada su visokolikvidne i imaju dobru kapitalizaciju,

- rast kamatnih stopa na kredite privredi i stanovništvu,- depresijaciju, tj. obezvrijeđenost kursa BAM (KM) vezanog

za euro, budući da je početkom 2012. godine dostigaonajniži kurs prema američkom dolaru i japanskom jenu uposljednjih 10 godina,

- rast vanjskog duga izraženog u ostalim valutama zemaljakreditora,

- rastuću inaciju,- rast postojećih kreditnih zaduženja građana vezanih za

švicarski ranak i ostale stabilne EU i svjetske valute,- obezvrijeđenost izdatih vrijednosnih papira i pad domaće i

posebno inostrane tražnje za njihovu kupovinu,- smanjene mogućnosti nansiranja države i privrede putem

daljnjeg izdavanja vrijednosnih papira zbog depresijacijekursa BAM (KM) vezanog za euro i time zastoje u prilivu

stranih ulaganja, investiranju, razvoju, povećanju zaposle-nosti i životnog standarda građana, smanjenju nezaposle-nosti i uopće razvoju BiH i smanjivanju postojećeg jazarazvijenosti u odnosu na EU.

Kako je vidljivo, aktuelna dužnička, tj. nansijska kriza EU,postavila je s razlogom i pravom na dnevni red organa i insti-tucija EU, nacionalnih organa i institucija njenih 17 članica ukojima je sredstvo plaćanja, kandidata za članstvo, stručne inaučne javnosti, medija i građana pitanje budućnosti eura kaozajedničke valute ove trgovinske i monetarne unije koja imaambicije da se zaokruži kao moćna ekonomska unija i njeneposljedice po nacionalne ekonomije. I to najčešće po principu

crno-bijelo, tj. pesimističkog i optimističkog pristupa.

Optimistički pristup

Realni optimistički pristup, utemeljen na snazi ekonomija vo-dećih članica (Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Češka,Poljska), na tradiciji saradnje i integracija i snažno izraženomopredjeljenju za izgradnju EU kao moćne ekonomske unije,utemeljene u zajedničkoj trgovinskoj, tj. carinskoj, monetar-noj, skalnoj i ostalim bitnim sektorskim politikama (industri-

jska, poljoprivredna, prometna, politika obrazovanja, politikanaučnoistraživačkog rada, politika zaštite životne okoline i dr.),govori u prilog opstanka eura kao zajedničke valute i daljnju

izgradnju EU kao nezaobilaznog aktora i partnera u ekonom-skim, političkim i drugim odnosima u svijetu. Ovo, naravno,daje realnu šansu Bosni i Hercegovini da ispunjavanjem za-

htjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i korištenjemtehničke, nansijske i ostalih vidova pomoći unaprijedi nivo teh-nologije i certiciranosti nacionalne privrede, podigne njenukonkurentsku sposobnost i uspostavi stabilnost, uravnoteži

vanjskotrgovinsku razmjenu i time značajno podigne i približiEU prosjeku nivoa životnog standarda i privredne razvijenosti,kao sumarnog rezultata ispunjavanja uvjeta i kriterija za pri-

jem u punopravno članstvo. Nakon propuštenih brojnih šansi

od 2008. godine kada je potpisan SSP, Bosna i Hercegovina bikonačno trebala i morala učiniti dodatne napore za ispunjava-nje uvjeta na svom evropskom i razvojnom putu, što privreda igrađani s pravom očekuju od novouspostavljenog Vijeća mini-stara i ostalih nadležnih organa i institucija.

Sa postepenim jačanjem kursa eura prema dolaru i ostalim vodećim svjetskim valutama, smanjivat će se postojeće nega-tivne posljedice krize eura i EU na privredu i građane BiH.

Pesimistički pristup

Manje realni i time manje izvjesni pesimistički i arhaični pri-stup, utemeljen na trenutnoj dužničkoj krizi Grčke i još nekihekonomija članica, zagovaraju i priželjkuju protivnici sistema itime reda, saradnje i integracija, koji u mogućem slabljenju EU

vide šansu svojih nacionalnih zatvorenih monopolističkih eko-nomija. Ovo je historijski i time razvojno gledano retrogradanproces koji, dugoročno promatrano, nema realnih šansi. Paipak, da se crne slutnje i ostvare, život i sa njim trgovanje, koje

je uz lov najstarija ljudska aktivnost, utemeljeno u proizvodnjikao egzistencijalnoj ljudskoj aktivnosti će se prilagoditi novona-stalim okolnostima i tako održati.

Kako je vrijednost bosanskohercegovačke (BAM) ili konvertibilne marke (KM) kroz stopostotno devizno pokriće veza-na za tekuću vrijednost eura, sa njegovom eventualnom zamje-

nom nacionalnim valutama zemalja članica, moglo bi doći doslijedećih rješenja:- zamjene za neku drugu stabilnu konvertibilnu svjetsku valutu ili

- napuštanje valutnog aranžmana curency boarda

I jedno i drugo rješenje bi po privredu i građane BiH imaloi negativnih i pozitivnih posljedica.

Zamjena BAM –a za neku drugustabilnu konvertibilnu svjetsku valutu!?

Zamjene BAM-a (KM) za neku drugu stabilnu konvertibilnu

svjetsku valutu, najizglednije američki dolar ili valutu Njemačke,bi najvjerovatnije imalo određene, kratkoročne i dugoročne po-sljedice.

a) Kratkoročno gledano, posljedice bi se, de acto, svodile natehničku zamjenu postojećih deviznih rezervi u € za novu

vezanu kao obračunsku i ostale valute i adekvatno preraču-navanje po kursu nove obračunske valute, što je već viđeno uzamjeni DEM za € prilikom uvođenja eura u platne transak-cije 1999. godine.b) Dugoročno gledano, posljedica bi zavisile od snage i timekretanja kursa vezane kao obračunske valute, koja, s obziromna izvjesnost slobodnog izbora najjače i najperspektivnijesvjetske valute koji CBBiH stoji na raspolaganju ne bi trebale

biti negativne. Izvjesne negativne posljedice bi se, de acto,svodile na potrebu osiguranja nacionalnih valuta zemaljapovjerilaca prema kojima bi privreda i građani BiH imali




>>>

obavezu plaćanja. Eventualni pojedinačni nedostaci na nivouprivrednih subjekata i građana bi se nadoknađivali kupovi-nom na deviznom tržištu, koje bi ovim dobilo dodatne po-slove i time šansu za zaradu.

Eekti i tendencije postojećih negativnih posljedica aktuelnekrize eura i EU na privredu i građane BiH će zavisiti od kursanove zamjenske valute prema dolaru i ostalim vodećim svjet-skim valutama.

Napuštanje valutnog aranžmana curency borda!?

Napuštanje valutnog aranžmana curency boarda i time uvođe-nje tekućeg ili plivajućeg kao slobodnog realnog kursa BAM-a(KM) kao nacionalne valute, imalo bi određene negativne i po-zitivne posljedice.

a) Negativne posljedice bi se, uglavnom, maniestirale uslijedećem:

- izraženijoj inaciji u početnim godinama primjene, sobzirom na postojeću nisku konkurentsku sposobnostprivrede BiH i otvorenu bh. granicu i sa njom slobodanuvoz i time izraženu konkurenciju svih roba,

- stimuliranje uvoza po osnovu cjenovnog obezvređivanjarealnog kursa BAM-a (KM) kao nacionalne valute.b) Pozitivne posljedice a time i šanse bi se, uglavnom,

maniestirale u slijedećem:- mogućnosti povremenog usklađivanja, tj. smanjenja kursa

putem devalvacija,- mogućnosti povećanog izvoza po osnovu realnijeg kursa

BAM-a (KM) kao nacionalne valute,- mogućnosti slobodnog kreiranja kreditne politike zemlje i

time stvaranje kreditnog potencijala za značajnije nansi-ranje investicija i sa njima pokretanja velikih radova kojibi uposlili domaće kapacitete i radnu snagu i time zaustavilipostojeći galopirajući pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti.

Eekti i tendencije postojećih negativnih posljedica aktuelnekrize eura i EU na privredu i građane BiH će zavisiti od snage itendencija plivajućeg kursa BAM-a (KM).

Budućnost konvertibilne markeu rukama bh. političara

Budućnost eura i EU je briga dužnosnika i institucija EU koje in-tenzivno rade i uspješno pronalaze zajednička općeprihvatljivarješenja za sve izazove na historijskom putu integracija i iz-gradnje EU kao moćne i zaokružene ekonomske zajednice,uključujući i najnovije aktivnosti na izgradnji EU kao nove s-kalne unije. Nema sumnje da će tako i nastaviti u nastojanju daočuvaju euro kao simbol zajedništva rastuće EU. U ovom uvje-renju, EU u periodu 2014.-2020. godine planira za reormskeprocese u zemljama na putu pridruživanja uložiti 14,1 milijardu€, što je za cca 1 milijardu više od uloženih sredstava u pretho-dnom šestogodišnjem periodu.

Budućnost BAM-a (KM), privrede i građana BiH je brigadužnosnika i institucija BiH i u njihovim je rukama. Na općužalost, oni se ne ugledaju na praksu i ponašanje svojih kolegau EU, nego se razmeću u trošenju javnog novca i dragocjenogmandatnog vremena, zanemarujući činjenicu da Bosni i Her-cegovini, uz postojeći alarmantan tempo razvoja i time relativ-nog zaostajanja za EU, trebaju desetine godina da dostigneEU prosjek razvijenosti mjeren GDP/pc od cca 17.000 € i nivo

nezaposlenosti manji od 8%. Jačanje konkurentnosti zemlje ucilju privlačenja stranih ulaganja i intenziviranja investicija je,uz EU integracije, najučinkovitiji odgovor na moguće negativ-ne ekonomske posljedice krize eura u BiH. Ovo je, između os-talog, i na tragu rješenja koja je tokom 2011. godine u svojimistraživačkim analizama, studijama i projektima ponudila Vanj-skotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (harmonizacija po-reza i doprinosa, približavanje carinske politike i prakse BiHcarinskoj politici i praksi EU, društveno odgovorna i razvojnopodsticajna politika i praksa državne pomoći, unapređenje sis-temskih rješenja nansijske politike i prakse u skladu sa poli-tikom i praksom EU i zemalja okruženja, strategija povećanjaizvoza BiH i sektorske strategije povećanja izvoza BiH za me-

talni, drvoprerađivački, poljoprivredno-prehrambeni, sektor gra-đevinarstva, sektor turizma itd.).




BHEPA >>>

zvoj web stranica i platorme za e-trgovinu; istraživanje tržištana terenu; adaptacija proizvoda za nova tržišta; certikacijaproizvoda i implementacija sistema za upravljanje kvalitetom.

Program razvoja izvoza bio je otvoren za sva mala i srednjapreduzeća iz Bosne i Hercegovine koja su ispunjavala slijedećeuvjete:

• da su proizvođači koji rade u prioritetnim sektorima: prerada metala, sekundarna prerada drveta, prerada hrane;

• da imaju visok potencijal i kapacitet da započnu s izvozom

ili povećaju svoj izvoz ulaskom na nova tržišta;• da su direktno odgovorni za pripremanje i upravljanje

svojim izvoznim aktivnostima;• da imaju stabilne i dovoljne izvore fnansiranja kako bi do-

prinijeli implementaciji svojih izvozno-marketinških planova;• da nisu dobili javnu podršku od drugih projekata za

aktivnosti koje predviđa PRI.

Značajna uloga VTK BiH

VK BiH/BHEPA, uz podršku stranih konsultanata, bila jezadužena za implementaciju ovog Programa u cijelosti. Njegovpočetak označila je objava javnog oglasa u svim štampanim

medijima u Bosni i Hercegovini i na web stranici VK BiH iBHEPA-e. Aplikaciju za učešće u Programu podnijelo je 67 bh.kompanija. Shodno postavljenim kriterijima izvršena je pred-selekcija 31 bh. kompanije iz tri prioritetna sektora privrede.Nakon posjete svim kompanijama koje su prošle predselekciju iizvršene revizije izvoznih kapaciteta ovih rmi, odabrano je 20kompanija za učešće u Programu. Kompanije su odobrene odstrane Odbora za evaluaciju, koji su činili predstavnici Evrop-ske komisije u BiH, projekta EU EXPRO II, MVEO BiH, VKBiH/BHEPA. Svaka pojedinačna aplikacija ovih kompanija bila

je prezentirana i stručno odbranjena od eksperata iz BHEPA-e.Rezultati evaluacije objavljeni su na web stranicama Izvoznog

vijeća BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH i BHEPA-e.

Od odabranih 20 kompanija, njih 17 je uspješno prošlo krozproces razvoja izvoza, te tom prilikom izradilo i svoje izvoznemarketing strategije i akcione planove.

okom ceremonije zatvaranja projekta EUEXPRO II, koja je održana u Delegaciji Evropske komisije u BiH sredinomdecembra prošle godine, prezentirani su rezultati Programa,kao i Strategija rasta izvoza BiH 2012.-2015. koja je još jedanod rezultata navedenog Projekta. Ovom prilikom, predstavni-ci kompanija Kovan, Furnir Fix, ropic Ribarstvo, Drinjača iFaveda prezentirali su izvozne aktivnosti koje su sunansiranekroz Program razvoja izvoza u Bosni i Hercegovini. Programse pokazao kao učinkovit i ekasan mehanizam podrške bh. iz-

voznicima. Stoga Vanjskotrgovinska komora BiH /Agencija zapromociju izvoza BiH namjerava i u narednom periodu nasta-

viti realizaciju ovakvih ili sličnih aktivnosti.

Piše: Enes Ališković

Program za razvoj izvoza (PRI) u Bosni i Hercegovini je pilot inicijativa u okviru projekta EU EXPRO II koja je

implementirana na državnom nivou. Namjera je bila podržati bh. mala i srednja preduzeća (MSP) u njihovimnaporima da budu konkurentna na međunarodnom tržištu.

Uspješna realizacijaPrograma razvoja izvoza BiH

Program za razvoj izvoza osigurao je direktnu pomoćpojedinačnim malim i srednjim preduzećima s ciljem

jačanja njihovih kapaciteta rasta kroz izvoz. Svaka kom-panija koja je učestvovala u Programu za razvoj izvoza prošla jekroz proces od pet aza, uz podršku osoblja VK BIH/BHEPA iiskusnih međunarodnih konsultanata za razvoj izvoza.

Kroz reviziju izvoznih kapaciteta udruženi su napori među-narodnih eksperata i rukovodstva kompanije kako bi se procije-nili izvozno-marketinški kapaciteti kompanija. Potom se radiloocjenjivanje izvoznih tržišta s ciljem spoznaje realnih prilika zaizvoz kompanija na međunarodno tržištu, te se pristupilo izradiizvozne marketing strategije i akcionog plana za izvoz. Pripremaza izvoz rađena je kroz savjetovanje kompanija vezano za neo-phodne izmjene na proizvodu, njegovo pakovanje, kanale distri-bucije, metode promocije, logistiku i strategiju ulaska na tržište, apotom je slijedila implementacija izvozne marketing strategije.

Finansijska podrška izvozu

Učesnici u Programu razvoja izvoza imali su pristup nansij-skim sredstvima (Finansijski mehanizam za promociju izvo-za - FMPI) za implementaciju izvozne marketing strategije iakcionog plana kompanije. Ovim sredstvima pokriven je diotroškova odobrenih aktivnosti kompanije, na principu podje-letroškova između projekta i kompanije učesnice u Programu raz-

voja izvoza. S tim u vezi, kompanije su mogle dobiti podršku odmaksimalno 5.000 eura (9.779 BAM) za pokriće od 50% do 70%ukupnih troškova izvoznih aktivnosti - zavisno od veličine kom-panije. Aktivnosti za koje su kompanije mogle tražiti nansijskupodršku su: izlaganje ili posjeta sajmovima; bilateralni trgovin-ski susreti s ciljem istraživanja tržišta; razvoj promotivnih i pro-dajnih materijala namijenjenim ciljnim izvoznim tržištima; ra-




Usvom radu, Sektor privrede je sarađivao sa Vladom BiH,Parlamentarnom skupštinom BiH, državnim agencijama iinstitutima, te Evropskom komisijom, USAID-om, SIP-

PO-om, GIZ-om, UNDP-om i drugim. Asocijacije Sektora privrede i Udruženja u entitetskim komorama i Komori Brčko distrik-ta su zajednički djelovale prema državnim institucijama u pogledudonošenja zakonske regulative, zaštiti domaće proizvodnje, učešćuna sajmovima i izradi Mape puta za poljoprivredni sektor, a sveu cilju pomoći što većem broju privrednih subjekata u rješavanjaproblematike njihovih članica i stvaranja povoljnijeg poslovnogokruženja.

Sarađivalo se i sa entitetskim privrednim komorama i Komorom

Brčko distrikta, a sve s ciljem da se domaćim proizvođačima omogućida na svjetskom tržištu budu ravnopravni s ino konkurencijom.

Aktivnosti Sektora privrede u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sastojale su se u usaglašavanju privrednelegislative sa zakonodavstvom EU, te implementaciji evropskih po-slovnih standarda na bh. privredu, u saradnji sa resornim mini-starstvima i drugim institucijama. Angažmanom predstavnikačlanica i sekretara asocijacija ovaj posao se odvijao kontinuiranotokom čitave godine, te je dat konkretan doprinos na velikom bro-

ju sastanaka državnih komisija, radnih grupa,tehničkih komiteta iekspertnih timova. Posebno treba izdvojiti da je Komisiji za inte-grirano upravljanje državnim granicama i Direkciji za evropskeintegracije dostavljeno više analiza BIP-ova (graničnih prijelaza) saRepublikom Hrvatskom i prijedloga oko povećanja njihovog broja

za proizvode biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Republi-ke Hrvatske u EU. Zvaničan stav VK BiH je da su potrebna trigranična prijelaza za proizvode životinjskog porijekla i tri za onebiljnog porijekla, jer bi u suprotnom domaći izvoznici bili izloženiznatno povećanim troškovimate pojedinačnim umanjenjem kon-kurentnosti svojih proizvoda. Sektor privrede dao je doprinos u iz-mjeni carinskih taria za 2012. godinu i prilagođavanju EU taria-ma, izradi Strategije sigurnosti hrane, dok je Radna grupa u okviruPrivremenog pododbora za poljoprivredu, sigurnost hrane i ribar-stvo između EU i BiH unaprijedila platormu za određivanje pri-oriteta u donošenju zakonodavstva i sačinila pregled usklađenostizakonodavstva po vertikalnoj i horizontalnoj liniji.

Uspješno predsjedavanje Pododborom

za TBT i NTBCEFTA 2006

Ovogodišnje predsjedavanje Bosne i Hercegovine Pododboromza tehničke barijere u trgovini (B) i netarine barijere (NB)

CEFA 2006 praćeno je pod predsjedavanjem Vanjskotrgovin-ske komore BiH Radnom grupom za B i NB. Na sastancima

Radne grupe konstatirano je da još uvijek nije u potpunosti uspo-stavljena zona slobodne trgovine, za šta su dati konkretni primjerii prijedlozi a odnose se na: komplicirane procedure na graničnimprijelazima, nedostatak međunarodno priznatih akreditacijskihi certikacijskih tijela i nedovoljan broj ovlaštenih laboratorija iinstitucija, nepriznavanje certikata o kvalitetu na izvoznim trži-štima, neusklađenost domaćih standarda i tehničke regulative smeđunarodnim standardima, nedostatak prometne i druge inra-strukture, korupcija i krijumčarenje, nekorektno postupanje in-spekcijskih tijela u nekim članicama CEFA-e, uvođenje i primjenanovih propisa u jednom broju članica koji sprečavaju nesmetanoposlovanje i trgovinu itd.

Na sastanku Radne grupe za poljoprivredu i SPS najviše pažnje je posvećeno aktuelnim barijerama slobodnoj trgovini u CEFA-i

i mogućim posljedicama očekivanog istupanja Hrvatske iz ovogSporazuma i pristupanju Evropskoj uniji. Zaključeno je da će na-kon ove promjene vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-pre.hrambenih proizvoda direktno ovisiti o usklađenosti zakono-davstva ostalih članica CEFA-e 2006 sa zahtjevima Evropske uni.

je. Predsjedavajući ovim radnim grupama su bili predstavnici Sek-tora privrede.

U okviru Projekta EUROEXPO2, pomoći Evropske komisijeu izgradnji kapaciteta za promociju izvoza, sekretari asocijacija supredsjedavali radnim grupama u izradi strategija izvoza za metalnii drvni sektor, poljoprivredu i turizam. Kroz šest sastanaka,za svakisektor, u izradi strategija je učestvovalo oko 400 članica VKBiHi njihov nacrt je usvojen na Izvoznom vi-jeću u decembru 2011.godine.

Zadovoljni korisnici

Poslovi u Sektoru privrede su se obavljali na osnovu ISO stan-darda 9001:2008 i 14.001:2009 te denirane misije, vizije i ciljevarada VKBiH, što je potvrđeno pozitivnim eksternim auditom iAnketnim upitnikomo zadovoljstvu korisnika usluga na koji suodgovorile 52 članice. Za kvalitet usluga Sektor privrede je dobioocjenu 4,36, a za kvalitet rada uposlenih 4,56.

Na pitanje “Šta, prema Vašem mišljenju, treba učiniti da bismoispunili Vaša očekivanja?’’, pristiglo je dosta korisnih odgovora kojiće pomoći da Sektor privrede u 2012. godini odredi pravac svogdjelovanja.

TEMA >>> Rezime

Piše: Goran Brčkalović

Visoka ocjena

za Sektor privredeSektor privrede VTK BiH protekle godine aktivno je djelovao na rješavanju pojedinačnih zahtjeva nekih članica, ali i u raduna projektima od značaja za privredu u cjelini. Sve aktivnosti su imale za cilj da se stvori povoljno ekonomsko okruženje,

poveća proizvodnja i cjelokupna vanjskotrgovinska razmjena. Sektor je radio na osnovu ISO standarda 9001:2008 i 14.001:2009, zbog čega je Sektor privrede za kvalitet pruženih usluga od korisnika dobio vrlo visoku ocjenu.




Činjenica da su u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Her-

cegovine u toku čitave protekle 2011. godine usvojenesvega tri izmjene i dopune zakona koji se odnose na oblastprivrede u našoj državi jasno pokazuje da parlamentarci nisuadekvatno odgovorili kako bi se ne samo prevazišla ekonomskakriza u BiH nego i unaprijedio i pospješio ekonomski ambijenti privukle inostrane investicije u BiH.

Umjesto na angažman u sređivanju stanja u oblasti eko-nomije BiH, više od pola 2011. godine Parlamentarna skupštinaBiH izgubila je na konstituiranje Predstavničkog i Doma naroda,odnosno komisija i radnih tijela Parlamenta bez kojih nije bilomoguće otpočeti sa razmatranjem i usvajanjem zakonskihprijedloga u novom sazivu (nakon općih izbora).

Skromni rezultati

ako su u parlamentarnoj proceduri i to u drugoj polovini 2011.usvojene izmjene i dopune Zakona o mineralnim đubrivimaBiH, te izmjene i dopune Zakona o carinskoj politici BiH (obausvojena 27. jula u Predstavničkom i 14. septembra u Domunaroda PS BiH).

Nešto ranije prošle su i izmjene i dopune Zakona o postupkuprinudne naplate indirektnih poreza BiH (usvojene 14. jula uPredstavničkom, a 28. jula u Domu naroda PS BiH).

Osim ovih, Parlamentarna skupština BiH usvojila je još tek dvije izmjene i dopune zakona koje imaju i to indirektne vezesa ekonomskom oblasti u našoj zemlji. Radi se o izmjenama i

dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa staredevizne štednje (usvojene 22. septembra u Predstavničkom, a 21.decembra u Domu naroda PS BiH), te izmjenama i dopunama

Zakona o registraciji pravnih subjekata koje osnivaju institucijeBiH (usvojene u Predstavničkom domu 8. septembra, a 14.septembra u Domu naroda PS BiH).

Osporeni zakoni

S druge strane, u Parlamentarnoj skupštini BiH osporena su čak dva prijedloga zakona od kojih je onaj o vinu BiH (osporen 14.septembra na sjednici Doma naroda PS BiH) jedan od obavezanaše države iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Evropskomunijom.

Iako je ocijenjeno kako su njegovi dijelovi u suprotnosti sapravnim tekovinama EU (tvrdio Klub srpskog naroda u Domunaroda PS BiH), te da nije bio usaglašen sa udruženjima vinarau BiH (ocjena Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH),iz Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH smatrali sukako je bilo moguće doći do ovog važnog zakonskog akta uznove amandmanske korekcije.

U procedurije, i to nakon 17 mjeseci rasprave i diskusija (nasjednici Predstavničkog doma 10. novembra), osporen i Prije-dlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnomprijevozu BiH jer je njegov tekst bio u suprotnosti sa pravnimtekovinama EU.

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH zaduženo je daizradi novi tekst zakona koji će biti usaglašen sa pravnim teko-

vinama EU, te ga predloži Vijeću ministara i Parlamentarnojskupštini BiH na usvajanje.

I predložene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkamaBiH doživjele su neuspjeh i kao takve su odbijene u parlamen-tarnoj proceduri (na sjednici Predstavničkog doma PS BiH 14.

jula).

Daleko veći broj zakonski prijedloga bitnih za unapređenjeekonomskog stanja u BiH i dalje se nalazi u parlamentarnojproceduri.

TEMA >>> Parlamentarna skupština BiH nije odgovorila postavljenomzadatku u prošloj godini

U toku 2011. u parlamentarnoj proceduri usvojene tek tri izmjene i dopune zakona koji se odnosena oblast ekonomije i privrede u BiH - o carinskoj politici BiH, mineralnim đubrivima i postupku prinudne naplate indirektnih poreza • I 2011. bez važnih evropskih zakona - o sistemu državne pomoći u BiH i zakonu o popisu stanovništva,domaćinstava i stanova u BiH • Akcioni plan za pripremu BiH, a s ciljem eliminiranja mogućih posljedica stupanja Republike Hrvatske u Evrop-sku uniju čeka novo Vijeće ministara BiH - Parla-mentarna skupština BiH zaduženja državnimministrima izdala tek krajem 2011.

Piše: Almir Terzić

Svi važni zakoni iz oblasti ekonomije ostavljeni za

usvajanje u 2012.




>>>

Čekanje

Jedan od najvažnijih je svakako Prijedlog zakona o sistemudržavne pomoći u BiH (dostavljen u proceduru 8. septembra2011.) čije je izjašnjenje odloženo, iako je dobio podršku nanadležnoj komisiji (za vanjsku trgovinu i carine), i to čak i naprincipima (prvo čitanje) zbog insistiranja poslanika iz RS-a,prvenstveno SNSD-a, koji su tražili garancije da će u drugom

čitanju biti prihvaćeni njihovi amandmani da se Vijeće zadržavnu pomoć nansira osim iz budžeta institucija BiH i sanivoa entiteta podjednako - po jedna trećina.

Deblokada, odnosno njegovo konačno usvajanje očekujese u prvim mjesecima 2012., a nakon što su predsjednici šestpolitičkih stranaka koje su dogovorile parlamentarnu većinupostigli dogovor o tekstu Prijedloga zakona o sistemu državnepomoći u BiH koji će, kako je navedeno, ostati u obliku kojega

je dostavilo Vijeće ministara BiH.Da se radi o važnom zakonu najbolje se vidi iz činjenice

da je njegovo donošenje jedan od najvažnijih uvjeta kako biBiH ispunila kredibilne uvjete za aplikaciju za članstvo u EU,odnosno dobivanje kandidacijskog statusa.

Osim toga, donošenje zakona o sistemu državne pomoći uBiH jedan je od uvjeta kako bi na snagu stupio i Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, što se, između ostalog,nemože desitii bez donošenja tog akta usprkos činjenici da je svih27 država članica EU još krajem 2010. raticiralo taj dokumentizmeđu EU i BiH.

Inače, s prvim danima januara 2012. navršilo se tačnogodina i po otkako vlasti BiH krše odredbe iz Privremenogsporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU s obziromkako je obaveza donošenja zakona o sistemu državne pomoćibila najkasnije do 1. jula 2010. (dvije godine nakon potpisivanjaSSP-a).

Spora (re)akcija

Već više od godinu u parlamentarnoj proceduri na izjašnjenjučekaju i prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu

vrijednost (PDV) BiH (od 30. jula 2010.), te izmjenama idopunama Zakona o Centralnoj banci BiH (od 22. jula 2010.).

Jedina stvar za koju nije direktno odgovorna Parlamentarnaskupština BiH već prvenstveno Vijeće ministara BiH jeste(ne)donošenje adekvatnih mjera za prevazilaženje mogućihnegativnih implikacija ulaska Republike Hrvatske u EU.

I ovaj iznimno važan zadatak ostavljen je većinom za 2012.,a parlamentarce svakako ne opravdava zakašnjela reakcija ka

Vijeću ministara BiH.ako je na prijedlog Zajedničke komisije za evropske in-tegracije Parlamentarne skupštine BiH tek krajem novembraPredstavnički dom PS BiH, a Dom naroda PS BiH krajem de-cembra 2011., na svojoj sjednici usvojio Zaključak kojim seod Vijeća ministara BiH traži da u roku od dva mjeseca sačiniakcioni plan za pripremu Bosne i Hercegovine, a s ciljem elimi-niranja mogućih posljedica stupanja Republike Hrvatske u Ev-ropsku uniju.

S obzirom na razliku od gotovo mjesec dana od usvajanjaZaključka rok od 60 dana ističe krajem januara (prema Pred-stavničkom), odnosno krajem ebruara (prema Domu narodaPS BiH).

Po svemu sudeći,s obzirom na trenutne aktivnosti, ova obaveza će sačekati novo Vijeće ministara BiH.

Zajednička komisija za evropske integracije predložila je da

državni ministri Parlamentarnoj skupštini BiH, a nakon što Vi- jeće ministara BiH sačini akcioni plan, svaka tri mjeseca dostavljaju izvještaj na razmatranje kako bi se mogao pratiti tok ak-tivnosti, ali i eventualno pravovremeno reagirati.

Zaključkom Zajedničke komisije za evropske integracije

Parlamentarne skupštine BiH Direkcija za evropske integracije(DEI) BiH u saradnji sa drugim nadležnim institucijama spro- vest će kampanju inormiranja javnosti o implikacijama ulaskaRepublike Hrvatske u Evropsku uniju po BiH.

Ocijenjeno je, naime, kako bi dodatni pritisak javnosti mogaoimati učinkovitije mjere i potaknuti izvršnu i zakonodavnu vlastu BiH da adekvatnije odgovori na eliminaciju što većeg brojaimplikacija koje bi mogle nastati po BiH ulaskom RepublikeHrvatske u Evropsku uniju.

Malo vremena

Vlasti BiH imaju još veoma malo vremena da dođu do rješenje

s obzirom kako će punopravno članstvo Republike Hrvatske uEvropskoj uniji otpočeti 1. jula 2013. godine, a niz aktivnostikada je u pitanju priprema BiH moraju biti završene najmanješest mjeseci ranije (do 1. januara 2013.).

Upravo su moguće implikacije ulaska Republike Hrvatskeu EU po BiH bile jedna od tačaka sjednice Zajedničke komisijeza evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH održanekrajem novembra 2011.

Inormacije koje su se čule su krajnje alarmantne. Izraženo jenezadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima Vijeća ministara BiHna donošenju mjera i aktivnosti kojim će se spriječiti negativneposljedice, posebno po kompanije koje se bave izvozom, odno-sno cjelovitu bh. privredu koja bi mogla doživjeti potpuni kolaps

ako se nešto hitno ne poduzme.

Druga godina bez budžeta i kapitalnih ulaganja

Kako su radile vlasti BiH na poboljšanju stanja u ekonomiji iprivredi najbolje je vidljivo iz činjenice da su cijelu prošlu godi-nu država i njene institucije okončale na privremenom nan-siranju (Vijeće ministara BiH donosilo odluke o privremenomnansiranju svaka tri mjeseca i to na nivou iz 2010.).

ako cijele 2011. nije bilo novih višegodišnjih kapitalnih investicija, ali nisu realizirane ni one planirane za tu godinu.

Ista situacija nastavljena je i u prvom kvartalu (januar -mart) 2012. s obzirom kako je do(sadašnje) Vijeće ministaraBiH donijelo novu, petu, drugu godinu zaredom odluku oprivremenom nansiranju.

Sve ovo što se dešavalo oko neusvajanja budžeta institucijaBiH i međunarodnih obaveza za 2011., ali i nedonošenja zakonao sistemu državne pomoći i popisu stanovništva, domaćinstavai stanova u BiH, neprovođenja presude Evropskog suda za ljud-ska prava iz Strasbourga, teormiranja novog Vijeća ministaraBiH, cijelu prošlu godinu ne samo da je utjecalo na enormnousporavanje evropskog puta BiH već je rezultiralo time da BiH2011. završi sa veoma niskim inostranim investicijama.

Potvrda ovoga najbolje se vidi iz izjave delegata u Domunaroda PS BiH i člana Zajedničke komisije za evropske in-tegracije PS BiH Mehmeda Bradarića koji je nakon povratkasa Interparlamentarnih susreta delegacije PS BiH i Evropskogparlamenta sredinom decembra 2011. izjavio kako članica EP-ai izvjestiteljica za BiH Doris Pack “javno poziva i lobira u EU dase ne ulaže u BiH jer je to zona rizika’’.




Prema izvršenom istraživanju u Bosni i Hercegovini, od21% ispitanih privrednih subjekata koji su imali iskustvosa pravima intelektualnog vlasništva, 71% navodi da je

zaštita ovih prava veoma važna za njihovo poslovanje. S drugestrane, 79% ispitanih privrednih subjekata nije imalo iskustva saintelektualnim vlasništvom. Zašto i kako promijeniti ovo stanje?

Inovativnost jednog društva igra ulogu katalizatora njegovogekonomskog razvoja. Kreiranje okruženja koje će stimuliratiistraživanje i razvoj,omogućiti nesmetan transer tehnologijaizmeđu istraživačkih ustanova (laboratorije, instituti i sl.) i

privatnog sektora (armaceutska i hemijska industrija, sektorinormacionih tehnologija i sl.) predstavlja značajan elementstrategije privrednog razvoja jedne države, podstiče stvaranjeradnih mjesta i pozitivno utječe na konkurentnost nacionalneekonomije na globalnom tržištu, kao i konkurentnost privred-nih subjekata na nacionalnom tržištu.

Globalni indeks inovacija

Prema Globalnom indeksu inovacija 2011., Švicarska se nalazina prvom, a Kina, koja je zadnjih godina inovacije prepoznala

kao instrument strategije svog ekonomskog razvoja, na četvrtommjestu ljestvice. Od analiziranih 125 država, BiH je tek na uku-pnom 76 mjestu, a u pogledu saradnje (transera tehnologija)između istraživačkih ustanovai industrije na 106.Domaća i strana

PRAVNA REGULATIVA >>>

Piše: Iza Razija Mešević, stručnjak USAID IPR Projekta

Intelektualno vlasništvo– instrument ekonomskog razvoja

Šta je to što predstavlja ključne elemente razlikovanja između ekonomski razvijene države i države sa nižim ste- penom ekonomskog razvoja? Da li je u pitanju raspolaganje prirodnim resursima, geopolitički položaj ili moždavladavina prava?Jedan od odgovora je - podsticaj, promocija i efkasna zaštita intelektualnog i stvaralačkograda. Na koji način? Putem prava intelektualnog vlasništva! Empirijske studije upućuju na korelaciju između zaštite intelektualnog vlasništva i ukupnog privrednog napretka države (zaposlenost, priliv stranih investicija,stepen inovativnosti).




>>>

ulaganja u povećanje stepena inovativnosti Bosne i Hercegovinemogu se isplatiti samo kroz adekvatnu zaštitu inovacija putempatentnog sistema. Registracija patenta pri Institutu za intelektu-alno vlasništvo BiH pruža inovatorima/privrednim subjektimaekskluzivno pravo privrednog iskorištavanja i raspolaganja sa pat-entiranim pronalaskom (proizvodnja, prodaja, stavljanje u pro-met, izvoz…) za određeni vremenski period. Na taj način, vlasnik patenta ekskluzivno uživa i u nansijskoj dobiti od korištenja pat-entiranog pronalaska koja mu, ujedno, omogućava da kompen-zira ulaganja u istraživanje i nastanak pronalaska i koja ga potičeda ponovo ulaže u nove inovacije. Postizanje konkurentnosti,posebno privrednih subjekata, u odnosu na druge učesnike nadomaćem, evropskom ili svjetskom tržištu, danas u vremenuglobalizacije i široke ponude proizvoda predstavlja složen zada-tak. Na koji se način istaći u odnosu na konkurente i učiniti svojeproizvode prepoznatljivim i karakterističnim u poređenju sa is-tim ili sličnim potrošačkim dobrima i na taj način privući kupce?Odgovor ponovo leži u zaštiti prava intelektualnog vlasništva,posebno prava žiga i industrijskog dizajna.

Intelektualno vlasništvo

Registracijom žiga pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH

privredni subjekat stiče ekskluzivno pravo da upotrebljava ži-gom zaštićeni znak, koji se može sastojati od riječi, slova, crteža,kombinacija boja i sl. na svojoj robi ili uslugama, prilikom nji-hovog stavljanja promet, reklamiranja, izvoza itd. Pored toga,stiče pravo da zabrani konkurentima upotrebu istog ili sličnogznaka na istim ili sličnim robama ili uslugama.

Registracijom industrijskog dizajna, privredni subjekat stičepravo da jedan vremenski period ekskluzivno koristi određeni

vanjski izgled, vizuelni dojam svog proizvoda (dizajn), što po-sebno može biti od značaja u, npr., automobilskoj industriji,proizvodnji namještaja, kućanskih aparata ili komunikacionihuređaja (mobiteli, računari…).

Zaštitom žiga i industrijskog dizajna svojih proizvoda kom-

panije se, zaštićenim vizuelnim identitetom tih proizvoda kojipripada ekskluzivno njima, izdvajaju od svojih konkurenata istječu kompetitivnu prednost na tržištu zbog svoje prepozna-tljivosti kod kupaca. akođer, kupci sa proizvodima obilježenim

određenim žigom uobičajeno vežu i određeni standard kvaliteta.Žigovi, kao zaštićena nematerijalna dobra, danas čine sve većiudio u tržišnoj vrijednosti kompanija. Vrijednost žiga Goog-lea iznosi preko 44 milijarde dolara ili 27% ukupne vrijednostikompanije. Iako klasična industrijska djelatnost proizvodnje iprometa materijalnih dobara predstavlja neizostavan elementprivrede svake države, stvaralačka djelatnost u kulturnom sek-toru odavno je prerasla domen isključivo estetskog i nekomerci-

jalnog i pretvorila se u samostalnu, unosnu i moćnu privrednugranu, zvanu “kulturna industrija’’. U Evropskoj uniji sektor kul-turne industrije (muzička, lmska, izdavačka itd.) doprinosi sa3% ukupnom BDP-u EU, što predstavlja tržišni udio u iznosu od500 milijardi eura, te radna mjesta za preko 6 miliona zaposle-nih.Da bi nastala i opstala, kulturna industrija zavisi od rezultatakreativnog rada ljudskog intelekta u oblasti nauke, knjiženosti iumjetnosti (autorskih djela) i njihove ekasne zaštite (autorskopravo).

Autorsko pravo

Autorsko pravo na određenom autorskom djelu za razliku od,npr., žiga ili patenta ne treba registrirati. Ono nastaje samimnastankom autorskog djela (kompozicije, lmskog djela, djela

arhitekture...) i daje njegovom autoru ili osobi na koju on prene-se svoje autorsko pravo mogućnost ekskluzivne ekonomske eks-ploatacije autorskog djela (umnožavanje, iznajmljivanje, izvođe-nje, prevođenje, emitiranje...). Autorsko pravo, također, štiti i ličniodnos autora i njegovog djela.Pored spomenutih, postoje i drugaprava intelektualnog vlasništva (oznake geograskog porijekla,biljne sorte, topograje integriranih kola) koja nisu manje bitnaod spomenutih prava i koja, također, posjeduju potencijal da dajuznačajan doprinos razvoju domaće ekonomije i povećanju ste-pena konkurentnosti domaćih kompanija.

Vrijeme je da domaće kompanije prepoznaju značaj intelek-tualnog vlasništva u svim njegovim segmentima (patenti, žigovi,autorska prava...) i počne ga eektivno koristiti kao instrument

za unapređenje vlastitog razvoja i dobiti, te ujedno i ukupnogekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.




TEMA >>> Sektor za javne dokumente

Certifkat o porijeklu robanajtraženiji javni dokument

Ideja o jedinstvenim pan-evro-mediteranskim pravilima porijekla roba vrlo je stara. Rad na realizaciji te ideje je pri samomkraju. Potpisivanje Protokola o pan-evro-mediteranskim pra-

vilima porijekla roba pojednostavilo bi primjenu Sporazuma oslobodnoj trgovini među svim zemljama Evrope i Mediterana.Za neke privredne sektore nova pravila mogla bi izazvati pozi-tivne ali i negativno eekte. Zato je prije potpisivanja Protokolapotrebno da nadležne institucije BiH cjelokupnu privredu zemlje

uključe u davanje primjedbi na pravila iz Protokola. S tim ciljem,Sektor je uputio poziv bh. kompanijama da se aktivno uključe udavanje primjedbi, a poziv ostaje otvoren i u 2012. godini. Inače,Sektor za javna dokumenta je učestvovao u radu Radne grupe zacarine i pravila porijekla roba Foruma komora CEF-a zemalja zakoji smo predložili upravo temu “Pan-evro-mediteranska pravilaporijekla roba’’. Po uspostavi ureda VK u Banjoj Luci, Mostarui uzli, Sektor je, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovinei ekonomskih odnosa, organizirao dvodnevni seminar s temompravila porijekla roba po GSP sistemu.

Nacrt Zakona o javnim nabavkama

Agencija za javne nabavke pokrenula je izradu Nacrta zakon o javnim nabavkama BiH koji u skladu sa Ugovorom o stabilizacijii pridruživanju treba uskladiti sa Direktivama EU, ali i otkloniti

nedostatke uočene u višegodišnjoj primjeni zakona. U VK jeorganizirana dvodnevna javna rasprava o Prednacrtu zakona o

javnim nabavkama. ržište javnih nabavki izuzetno je značajnoza članice Komore, te su po završetku Nacrta zakona i njegovojobjavi na web stranici Agencije za javne nabavke članice Komorekontinuirano pozivane da daju svoje primjedbe na tekst Nacrtazakona, s ciljem dobijanja što kvalitetnijeg zakona.

Novi softver

Sektor za javna dokumenta je u azi implementacije soveraza izdavanje svih robnih dokumenata sa jedinstvenom bazom

podataka koju će ažurirati i koristiti uposlenici Sektora i UredaVK. Primjena aplikacije će omogućiti veću ekasnost u radu.Paralelno s tim, vođene su i aktivnosti na praćenju i usklađivanjudokumenata sa zakonskom regulativom.

U 2011. godini Sektor za javna dokumenta uspješno je im-plementirao novi sover za praćenje i kontrolu izdavanja saglas-nosti za detašmane, što daje mogućnost pojednostavljenja pro-cedura izdavanja saglasnosti. UO VK BiH usvojio je u prvojpolovini 2011. novi Pravilnik o detašmanima u SR Njemačkoj. Umeđuvremenu, uočen je pojačan interes njemačkih investitora zauslugama preduzeća iz Bosne i Hercegovine u svim građevinskimdjelatnostima koje koriste detaširanu radnu snagu. o stvara do-bre preduvjete za okončanje prijenosa hrvatskog kontingentadetašmana na BiH po ulasku Hrvatske u EU.

Piše: Mira Kurtagić

Sektor za javne dokumente je u 2011. godini izdao ukupno 8.018 različitih dokumenata, od čega je najviše certifkata o porijeklu roba koji su neizostavan dokument kod svih preerencijalnih trgovina. Poslovi izdavanja certifkata o porijekluroba podrazumijevaju dobro poznavanje pravila porijekla proizvoda, linearne i dijagonalne kumulacije porijekla, tekontinuirano praćenje svih promjena nastalih potpisivanjem bilateralnih ili multilateralnih sporazuma i protokola. Osimšto rade na izdavanju ovih dokumenata, uposlenici Sektora za javna dokumenta primjenjuju svoja znanja pomažući članicama da se snađu u šumi kompliciranih pravila porijekla čiji je cilj zaključivanje preerencijalne trgovine.




Ukoliko je ponuđač zainteresovan za prodaju roba, us-luga ili radova javnom sektoru u Bosni i Hercegovini,neophodno je da ima što potpunija saznanja o tome

kako se uključiti u postupak javne nabavke, kako pripremitiponudu, koje uslove je neophodno zadovoljiti za dobijanjeugovora i kako smanjiti troškove. Stoga da bi pravilno sačiniliponudu i minimizirali troškove, važno je da se poznaju propisio javnim nabavkama.

roškovi leže u srcu mnogih poslovnih odluka. Ponuđačipažljivo analiziraju sve troškove i na osnovu njih donose važneposlovne odluke. Računi koji stižu ponuđaču, pokazaće da listvarate ili gubite novac i koje su investicije uspješne.

Učešće u postupku javne nabavke stvara trošak ponuđačima,ali i očekivanja da povećaju prodaju svojih proizvoda u budu-ćem periodu. Ponuđači iz tenderske dokumentacije mogu izvr-šiti procjenu nansijskih sredstava potrebnih za pripremu i do-stavljanje svoje ponude. Jer tenderska dokumentacija sadrži:obavještenje o nabavci, popunjen model standardne tenderskedokumentacije za odabrani postupak nabavke sa pripadajućimobrascima (aneksima), dodatnu specikaciju koja opisuje pred-met nabavke ili premjer i predračun radova, eventualno speci-čne zahtjeve ugovornog organa (uzorci, skice, modeli, obras-ci...), nacrt ugovora i osnovne elemente ugovora.

Zaista, ponuđači koji odluče da učestvuju u postupcimanabavke moraju da se naoružaju strpljenjem, jer samo učešćeu postupku javnih nabavki podrazumijeva “papirologiju’’ kojakošta. Ugovorni organi trebaju da vode računa da sami troškovipripreme ponude od strane ponuđača ne budu visoki.

TEMA >>>Javne nabavke

Ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumentacijuprije nego se odluče na otkup, odnosno trošak. Ugovorni organimogu denisati da tendersku dokumentaciju dobavljači preuz-

mu bez naknade, odnosno da ona bude besplatna, da je postavena svoju web stranicu ili da odrede naknadu ukoliko je u pitanjutenderska dokumentacija većeg obima. Izrada tenderske doku-mentacije može biti značajan izdatak za ugovorne organe, samoukoliko je obimna. Zakonom je propisano da ugovorni organmože za sve dobavljače odrediti jednaku novčanu naknadu kojase plaća za tendersku dokumentaciju.

Naknada pokriva samo stvarni trošak kopiranja i dostavlja-nja dokumentacije dobavljačima i ne smije biti previsoka zbog:

• eliminacije malih ili slabijih kompanija koje sebi ne mogupriuštiti da plate visoku cijenu za učešće u postupku,

• jer ugovorni organi ne smiju visokom cijenom tenderskedokumentacije obezbijediti sredstva za nadoknadu troška

koji je nastao pripremom i provođenjem postupka nabavke,

• obezbjeđenja fnansijskih sredstava za privredni subjekt ili• obezbjeđenja naknade članovima Komisije za provođenje

postupka javne nabavke.

Prigovor

Ukoliko privredni subjekti, odnosno dobavljači smatraju da jetenderska dokumentacija preskupa, što je suprotno članu 18.stav 4. Zakona, mogu uložiti prigovor, odnosno žalbu na na-

vodnu nezakonitu odluku vezanu za previsoku cijenu doku-mentacije, što direktno doprinosi nepotrebnom odugovlačenju

postupka javne nabavke i povećava trošak ponuđaču za pisanjeprigovora, odnosno žalbe i plaćanje taksi Kancelariji za razma-tranje žalbi.

Troškovi ponuđača u postupcima javih nabavki

Piše: Tatjana Zubović

U Bosni i Hercegovini ima preko 2.000 ugovornihorgana koji podliježu primjeni Zakona o javnim na-bavkama. Ukupna vrijednost zaključenih ugovorau Bosni i Hercegovini tokom 2010. godine je prekotri milijarde konvertibilnih maraka. Ponuđači koji odluče da učestvuju u postupcima nabavke mora-

ju da se naoružaju strpljenjem, jer samo učešćeu postupku javnih nabavki podrazumijeva ‘’papirologiju’’ koja košta od nekoliko stotina do neko-liko hiljada konvertibilnih maraka.




>>>

Prigovor se podnosi ugovornom organu kao prvostepenojinstanci u žalbenom postupku, u pisanom obliku, u roku od petdana kada je ponuđač saznao ili je trebao saznati za navodnupovredu ovog Zakona, i ne kasnije od jedne godine od dananavodne povrede. Rok od pet dana za dostavljanje prigovoraugovornom organu od strane ponuđača na visoku cijenu ten-derske dokumentacije se računa od dana preuzimanja tender-ske dokumentacije, s tim da se u rok računa pet kalendarskih a

ne radnih dana.Ukoliko ugovorni organ ponavlja postupak nabavke i

ukoliko nije bilo značajnijih izmjena u pogledu tenderske do-kumentacije, ponuđači koji su u prethodnom postupku većotkupili tendersku dokumentaciju ne bi trebali istu ponovnootkupljivati i plaćati već plaćenu tendersku dokumentaciju. Ovainormacija treba da bude navedena u tenderskoj dokumenta-ciji da ne bi ponuđaču povećali troškove pripreme ponude.

Agencija za javne nabavke provodi monitoring postupaka javnih nabavki za sve ugovorne organe. Na osnovu obavještenjao nabavci objavljenih u Službenom listu BiH upućen je velikibroj dopisa ugovornim organima o previsokim cijenama ten-derske dokumentacije. Pojedini ugovorni organi su navodili da

je cijena tenderske dokumentacije nekoliko stotina konvertibil-nih maraka, a u pojedinim slučajevima i par hiljada konverti-bilnih maraka. Opravdanje za previsoke cijene tenderske doku-mentacije ne može biti ni ogromna projektna dokumentacija.

Ukoliko je u tenderskoj dokumentaciji navedeno da je pred-met nabavke podijeljen na više lotova, ugovorni organ u tender-skoj dokumentaciji treba navesti da se original dokumenti u po-nudi dostavljaju za jedan lot, a za sve ostale lotove treba navestida je dovoljna kopija, s napomenom da se original dokumentinalaze u ponudi za taj jedan lot. U postupcima javne nabavkekoju provode bolnice ili klinički centri za nabavku lijekova u

jednom postupku nabavke može biti od 500 do 1.000 lotova,

odnosno svaki lijek je jedan lot. Stoga je zahtijevanje svih doku-menata kojim se dokazuju ispunjenje kvalikacionih uslova zasve lotove nepotrebno i stvara ogromne troškove dobavljačimaprilikom pripreme ponuda.

akođer, trošak ponuđačima predstavlja i dostavljanje do-kumenata kojim se dokazuje da njihove kvalikacije odgovara-

ju zahtjevima ugovornog organa u skladu s članovima 23. do 26.Zakona. Dostavljanje velikog broja dokumenata da bi dokazalida ispunjavaju uslove koje se odnose na ličnu situaciju ponuđača,sposobnost za obavljanje proesionalne djelatnosti, ekonomskoi nansijsko stanje i tehničku i proesionalnu sposobnost pred-stavlja trošak ponuđaču. o se može činiti previše birokratski.Međutim, svrha je provjeriti da li je ponuđač pouzdan za izvr-

šenje ugovora. Za pribavljanje potrebne dokumentacije potreban je ne samo novac već i vrijeme. Navedeni dokumenti morajudolaziti iz sudskog registra BiH ili relevantne zemlje iz kojeponuđač dolazi. Kada ponuđači nisu u mogućnosti da izvadedokumente iz sudskog registra, može se prihvatiti i ekvivalentandokument koji izdaje nadležan sudski ili administrativni organ.roškove povećava i činjenica da se određena dokumentacijapraktično mora pribaviti od nadležnog organa za svaki postu-pak javne nabavke.

Zatim, ugovorni organ može zahtijevati i garanciju za oz-biljnost ponude i garanciju za izvršenje ugovora. Dostavljanjegarancije predstavlja trošak za ponuđača jer subjekt koji izdajegaranciju naplaćuje proviziju. Provizija takođe, povećava cijenu

ponude. reba imati u vidu da obezbjeđenje garancije za manjedobavljače može predstavljati veliki trošak i prepreku za učešćeu postupku javne nabavke. Garancija za ponudu zahtjeva se u

slučaju velikih i kompleksnih nabavki, a ne u slučaju nabavkimanjih vrijednosti.

Cijenu ponude može povećati i trošak žalbe. Svaki dobavljačkoji ima legitiman interes za konkretan ugovor o javnoj nabavcii koji smatra da je ugovorni organ u toku konkretnog postupkadodjele ugovora prekršio jednu ili više odredbi ovog zakona i/ili pratećih podzakonskih akata ima pravo da uloži prigovor napostupak.

akođe, podnosilac prigovora može da uloži i pismenu žalbuKancelariji za razmatranje žalbi. Prilikom ulaganje žalbe Kan-celariji za razmatranje žalbi ponuđač plaća i taksu zavisno od

visine cijene ponude. Za ponudu čija je vrijednost do 50.000,00KM visina takse za žalbu je 20,00 KM, za ponudu čija je vrije-dnost od 50.000,00 KM do 500.000,00 KM visina takse za žalbu

je 50,00 KM, a za ponudu čija je vrijednost preko 500.000,00KM visina takse za žalbu je 100,00 KM.

Poslovnik o radu Kancelarije za razmatranje žalbi („Službenilist BiH“, broj 100/06, 24/07) propisuje da ponuđač, odnosnodobavljač koji podnosi žalbu može imati i troškove postupkakoji se javljaju tokom ili zbog postupka žalbe. roškovi postup-ka uključuju i troškove vještačenja ukoliko je potrebno dokazizvesti vještačenjem.

Šansa za mala i srednja preduzeća

Na kraju možemo reći da svaka aza postupka javnih nabavkikošta. Zaista je neophodno voditi računa o svim troškovima upostupku. Ponuđači svakodnevno učestvuju u postupcima ja-

vnih nabavki. Prodaja roba, usluga i radova javnom sektoru jeput kojim se svakodnevno kreće na hiljade privrednih subjekata.Predmet nabavki je zaista impozantan i kreće se od elementar-nih stvari kao što su hrana, piće, higijenski ili kancelarijski ma-terijal, računari, namještaj, nabavka avionskih karata, nabavka

bankarskih usluga, pa do najsloženijih oblasti potrošnje, kao štosu izgradnja autoputeva.U Bosni i Hercegovini ima preko 2.000 ugovornih organa

koji podliježu primjeni Zakona o javnim nabavkama. Ukupna vrijednost zaključenih ugovora u BiH tokom 2010. godine jepreko tri milijarde konvertibilnih maraka. Ponuđači imaju do-bar razlog za učešće u postupcima javnih nabavki.

reba se voditi računa da su troškovi učešća ponuđača upostupcima javnih nabavki za male i srednje ponuđače zaista vi-soki. Ugovorni organi moraju voditi računa da se tenderska do-kumentacija pripremi na način da omogući transparentan pos-tupak javne nabavke, bez diskriminacije privrednih subjekatakoji učestvuju u njenom postupku, te da se obezbijedi pravedna

i aktivna konkurencija među potencijalnim dobavljačima.akođe, treba dati šansu i malim i srednjim ponuđačima daučestvuju u postupcima nabavke i da obezbjede dio tržišta i zasebe. Zaista, ponuđači ulažu dosta vremena, napora i novaca dabi učestvovali u postupku javne nabavke, a nema garancija zapozitivan krajnji ishod.

Ugovorni organi moraju obezbijediti da troškovi ponuđačane budu visoki. Stoga je od kandidata potrebno zahtijevati min-imum kvalikacionih uslova i broj dokumenata potrebnih zanjihovo dokazivanje, obavezno srazmjernih predmetu ugovora.Na taj način osiguraće se učešće svih privrednih subjekata upostupcima javnih nabavki.




Dionice su u sve većem minusu a kompanije u proble-mima zbog topljenja vrijednosti kapitala. S druge stra-ne su indolentni investitori koji gledaju kako da ono

malo preostalih sredstava presele na druga, atraktivnija tržišta.Povlačenje kapitala traje već nekoliko godina i, kao što reče je-dan od aktivnih sudionika tržišta kapitala, došli smo u situaciju

da na tržištu nemamo kvalitetan vrijednosni papir u koji bi vrijedilo uložiti. Stoga ne iznenađuju podaci Registra vrijedno-snih papira prema kojima su na SASE najaktivniji domaći in-

vestitori.

Piše: Elvira Ahmetović

SASE >>>

Šta će učesnici na tržištu kapitala reći na kraju još jedneteške poslovne godine osim ‘’Preživjeli smo!’’. Kada se podvuče crta nema mnogo stvari, posebno ne lijepih, po kojima ćemo pamtiti 2011. Ušli smo u petu godinuod kako tržište kapitala preživljava pravu agoniju i bori

se za opstanak.

Agonija se nastavlja




Promašena ulaganja

Ranije su se ulagači otimali za dionice Elektroprivrede, eleco-ma, Bosnalijeka, raznih banaka… Nažalost, ispostavilo se da jeulaganje u ove dionice bio čisti promašaj. Vrijednost indeksaSASX-10, koji čine deset najlikvidnijih dionica na Sarajevskojberzi, tokom 2011. godine pala je za 16 posto, tako da su nasvakih 100 uloženih KM investitori izgubili 16 KM. U SASX-u

10 po 20% udjela imaju BH elecom i JP Elektroprivreda BiH,dok JP Elektroprivreda HZHB imao udio od 19,24%.

U protekloj godini dionica Elektroprivrede je potonula za36,31% te je vrijednost ove kompanije opala za 319,6 milionamaraka (sa 880 miliona maraka na početku godine na 560,6miliona maraka na njenom kraju). Nominalna vrijednost jednedionice JP EP BiH je 71,00 KM, dok je tržišna cijena na kraju2011. iznosila 18,24 KM.

Elektroprivreda HZHB prošlu godinu je završila s padomdionice od 11,11% i smanjenjem tržišne vrijednosti za 88 mili-ona KM. Nominalna vrijednost jedne dionice mostarske Elek-troprivrede je 100,00KM a na kraju godine vrijedila je 48KM.

Dionica BH elecoma također nije ostvarila dobit ali se ba-rem izvukla s minimalnim padom od 3,44%, te je dionica ovekompanije sa 18,80 KM u januaru 2011. skliznula na 18,27 KMu decembru iste godine. Usprkos padu, vrijednost kapitala BHelecoma uspjela se održati iznad 1 milijarde KM.

Na vrhu liste gubitnika našla se dionica sarajevskog Bosna-lijeka koja je tokom 2011. godine izgubila 42,09 posto svojetržišne vrijednost. Cijena ove dionice na kraju godine od 8,16KM niža je i od njene nominalne vrijednosti (10 KM). ime jetržišna vrijednost kompanije u prošloj godini smanjena za 45miliona maraka (sa 107 miliona maraka na početku godine na61,9 miliona na kraju godine).

U gubitku su i dioničari Sarajevo osiguranja, čija dionica je

nakon povlačenja sa kotacije Sarajevske berze ubilježila minusod 6%.

Upitan rast

Vrijedi se kratko osvrnuti i na one emitente koji su u 2011. os-tvarili rast dionica. Sa kotacije ondova posebno se izdvajaju dvaemitenta: ZIF Bonus koji je porastao za 47,17% i DUF Herboskoji je “uzletio’’ 197%. Uvidom u statistike vidi se da taj rast nijerealan, jer su u protekloj godini obavljene tek tri transakcijes dionicama ovog DUF-a vrijednosti 1,44 miliona KM. Isti jeslučaj sa Euroherc osiguranjem koje je zahvaljujući samo jednojtransakciji skočilo za 204% .

>>>

Tržišna kapitalizacija SASEsmanjena za 3 milijarde KM

Prema podacima Registra vrijednosnih papira, 31.12.2011.bilo je registrirano 635 emitenata čija je vrijednost kapitalaiznosila 11.761.486.000 KM i za 8,6 miliona KM je manja uodnosu na godinu dana ranije. Smanjena je i tržišna kapitali-

zacija Sarajevske berze sa 7,2 milijarde na početku 2011. na 4,3milijarde na kraju iste godine.

2011. godina na SASE

- Vlada FBiH emitirala trezorske zapise, čime su Vlada FBiHi njeno Ministarstvo nansija berzi posvetili puno višepažnje

- Općina Tešanj je prva općina u Federaciji BiH koja jeemitirala emisiju municipalnih obveznica javnomponudom putem Sarajevske berze vrijednosnih papira

- Održana javna ponuda dionica FAD Jelah

- Istanbulska berza, Takasbank i Centralni registar Turskepostali su novi dioničari Sarajevske berze. Svaka odnavedenih institucija stekla je po 5% dionica

- SASE implementirao niz mjera za sprečavanjemanipulacija na tržištu

- Delistirano 420 kompanija sa slobodnog tržišta, odnosnoveliki broj nelikvidnih vrijednosnih papira i uveden novisupsegment na slobodnom tržištu

- Uvedena prekidbena aukcija i novi statički limiti za tržišnesegmente radi stabilizacije cijena vrijednosnih papira

- Pušten u rad novi web portal www.sase.ba i novi TradingObserver desktop – sotver za praćenje trgovanja urealnom vremenu

- EBRD prodala 32.478 dionica Intesa Sanpaolo banke

vrijednosti 15,46 miliona KM

- Chellomedia kupila 500 dionica sarajevske televizije OBNza 21.514.130 KM

- Ugašene brokerske kuće Auctor i Palisaen

- Raifaisen brokers i Hypo Alpe Adria vrijednosnicepripojene matičnim bankama




G

odina na izmaku nije donijela priželjkivani preokretna Banjalučkoj berzi. Pozitivni trendovi u drugoj polo-

vini 2010. godine su dali nadu da bi se u toku 2011.

mogao desiti pozitivni preokret koji bi ponovo privukao većibroj, prvenstveno stranih, investitora. Ipak, ta očekivanja senisu ostvarila. I pored toga što je ukupan promet snažno po-rastao (prvi put nakon rekordne 2007. godine), ponovo je tajrast uvjetovan činjenicom da se država prvi put u 2011. godinipočela zaduživati putem berze.

U toku 2011. godine obveznice su se potvrdile kao naj-značajniji tržišni materijal i potvrdilo se ono što smo već višeputa naglašavali da se berza umjesto tržišta kapitala pretvorila utržište zaduživanja, prvenstveno države i javnih ondova.

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u 2011. godini izno-sio je oko 425,4 miliona KM i bio je za 141,4 % veći od pro-

meta ostvarenog u 2010. godini koji je iznosio 176,2 milionaKM. ako visok promet rezultatje javne ponude obveznica uiznosu od 178,7 miliona KM, što čini 42 % ukupnog prometa i

javne ponude trezorskih zapisa u iznosu od 88,3 miliona KM ili20,76% ukupnog prometa. Bez ove dvije stavke ukupan prometbi bio ispod prošlogodišnjeg.

Osim javne ponude, neznatno je porastao i redovan prometobveznicama. On je u 2011. godini iznosio 29,8 miliona KM,što je za 6% više od prošlogodišnjih 28,1 milion KM.

Kada se podaci iz 2011. godine usporede sa podacima iz2010., vidljivo je da je došlo i do značajnog porasta redovnogprometa akcijama - sa 36,6 miliona KM u 2010. na 63,1 mili-on KM u 2011 godini. I ovaj podatak nije u potpunosti realan.

Iako se ne može osporiti rast redovnog prometa od akcija, on jedobrim dijelom uvjetovan velikim obimom trgovanja akcijamaržnice a.d. Banja Luka koji je rezultat dugogodišnje borbe zapreuzimanje tog akcionarskog društva.

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

U toku 2011. godine obveznice su se potvrdile kao najznačajniji tržišni materijal i potvrdilo se ono što smo već više puta naglašavali da se berza umjesto tržišta kapitala pretvorila u tržište zaduživanja, prvenstveno državei javnih ondova. Zahvaljujući upravo obveznicama, ukupan promet na Banjalučkoj berzi u 2011. godini izno-sio je oko 425,4 miliona KM, što je za 141,4 % više od prometa ostvarenog u 2010. godini.

DOMINACIJA DUŽNIČKIH PAPIRAU 2011. GODINI




>>>

Najveće učešće u ukupnom prometu imala je javna ponudaobveznica sa 42,00 %. aj podatak dovoljno pokazuje da su ob-

veznice preuzele primat na banjalučkom tržištu kapitala.Redovan promet akcija i obveznica u iznosu od 92,9 mili-

ona KM je znatno porastao u odnosu na prošlu godinu, ali senjegovo učešće u ukupnom prometu smanjilo. On čini samo21,84 ukupnog prometa, dok je taj procenat u 2010. godini iz-

nosio 36,7 % ukupnog prometa, a u 2009. godini 43,9 % ukup-nog prometa.

Top 10 najtrgovanijih vrijednosnih papira na BLSE

BIRS u crvenom

Indeksi Banjalučke berze su tokom 2011. godine imali neko-liko perioda uspona i padova. Generalno posmatrano, u prvojpolovini godine indeksi su uglavnom porasli, dok su u drugoj

polovini godine uglavnom padali. Krajem godine, po običaju,indeksi su ponovo počeli da rastu. Godinu je negativno završiosamo Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) koji je izgubio8,34% svoje vrijednosti, Indeks preduzeća iz sistema Elektro-privrede RS (ERS 10) na godišnjem nivou porastao je za 9,08%,dok je Indeks investicionih ondova (FIRS) u 2011. godinipovećao svoju vrijednost za čak 11,61%.

ržišna kapitalizacija Banjalučke berze veći dio 2011. godineimala je vrijednost iznad 4 milijarde KM. Međutim, pod utjeca- jem pada cijena vrijednosnih papira u drugoj polovini godine i vrijednost tržišne kapitalizacije se značajno smanjila,

tako da je na kraju 2010. godine ona iznosila 3,83 milijardi KM.ržišna kapitalizacija na kraju 2011. bila je za 1,86 % viša od

tržišne kapitalizacije godinu dana ranije, koja je iznosila 3,73milijarde KM.

Očekivanja u 2012. godini

Kada je Banjalučka berza u pitanju, utisak je da se u 2012. godi-nu ulazi sa manje optimizma nego što je to bio slučaj sa 2011.godinom. Ni globalne ni lokalne prilike ne idu u prilog pozi-tivnim očekivanjima. Kriza evrozone je na vrhuncu i mnogaugledna svjetska imena proriču da je 2012. godina “zadnja godi-na eura’’. Zbog te se činjenice evropski ekonomski rast usporava,a ponovna recesija u Evropi sigurno bi negativno utjecala nacjelokupnu svjetsku ekonomiju i nansijska tržišta.

Stanje u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj sigurnoneće pozitivno utjecati na privlačenje novih investitora. Politi-čka nestabilnost, zastoj u evropskim integracijama, potpunoodsustvo donošenja reormskih zakona, slaba privreda, predi-menzionirana javna uprava i državna potrošnja, mogućnostsocijalnih potresa, aktori su koji će prije obeshrabriti negoohrabriti potencijalne investitore.

Jedino čemu se treba nadati, imajući u vidu da se na ovimprostorima obično sve desi suprotno očekivanom, jeste da ćese u 2012. godini desiti taj “bosanski paradoks’’, iako za sada

ne postoji nijedan objektivan argument koji bi išao u prilog tojčinjenici.

RS osniva tržište novca

“Banjalučku berzu ove godine očekuje uspostavljanje tržištanovca u Republici Srpskoj, te uvrštavanje akcija na listu A’’ -izjavio je direktor ove berze Milan Božić. Istakao je da će krozizmjene Zakona o vrijednosnim papirima, koje su u proceduri,biti omogućeno da ova berza bude nosilac tržišta novca, ali idata mogućnost da budu pokrenute određene aktivnosti zaosnivanje produktne berze. Govoreći o ostalim izmjenama

zakonske regulative bitne za poslovanje berze, Božić je naveoda u ovoj godini slijede izmjene Zakona o investicionimondovima Republike Srpske.




P

rošla godina je počela sa naglim rastom cijena nae (štose jasno vidi na grakonu ispod) preko psihološke grani-ce od “stoje’’ (100 dolara po barelu). Krivac za ovaj nagli

rast su tzv. “Jasmin revolucije’’ u Egiptu, Jemenu i unisu. Iakosu ovo manji proizvođači nae, realne su bile šanse da se revo-lucionarni duh prenese i na velike proizvođače poput SaudijskeArabije. o se nije desilo, ali desila se Libija. Mada je Libija proiz-

vodila svega oko 2% svjetske nae, crno zlato iz ove zemlje jeizuzetno visokog kvaliteta, a njegove rezerve veoma velike, čak

veće nego rezerve Nigerije, Alžira ili Angole. ako smo dočekaliebruar sa cijenama od preko 120 dolara po barelu.

U isto vrijeme, ekonomska politika SAD-a je sve više ovisilao labavoj monetarnoj politici, povećanju količine novca u opti-caju (Quantiative Easing, ovaj puta ‘QE2’) i postepenoj deval-

vaciji vrijednosti dolara. o je, naravno, dovelo do daljeg rasta

NAFTNI BLOG >>>

Piše: Adnan Imširović

Nova godina je vrijeme da se dobro pojede i popije. Ako je godina bila dobra, treba je proslaviti. Ako je bila loša,treba je što prije ispratiti i nazdraviti novoj, valjda boljoj godini. U ovoj godini natno tržište će zavisiti od dvaglavna aktora: raspleta dužničke krize u Evropi i geopolitičke situacije, posebno u vezi sa Iranom.

cijena nae (i svih drugih roba i ostalih svjetskih berzi; grakonispod poredi cijene nae i S&P Index dionica u SAD-u, izvorF). Kao što smo objasnili u majskom broju InoKoma, ovaj

rast je bio predvođen ogromnim investicijama od strane banakai novčanih ondova koji su tražili bolje zarade u okolnostimaniskih kamatnih stopa i jeinog novca.

Juni nam je donio jedan od najgorih sastanaka OPEC-a,

prema riječima saudijskog ministra Ali Naimija. Međutim,Saudijska Arabija je godinama ulagala ogromne investicije ueksibilnost svoje proizvodnje, odnosno mogućnost da povećaili smanji proizvodnju za nekoliko miliona barela u relativnokratkom roku. Ova eksibilnost dala joj je moć da se ove godi-ne opet potvrdi kao neprikosnoveni lider OPEC-a. Zvaničnaproizvodnja kartela je ostala nepromijenjena u junu. Međutim,kada je u Libiji počeo rat i proizvodnja od oko 1,8 miliona bareladnevno (mbd) stala, Saudijska Arabija je nadoknadila gubitak.Krajem ove godine, kada je libijski izvoz počeo da raste, Saudij-ci su postepeno smanjili izvoz. Ni jedna druga zemlja u svijetunema ni približno sličnu mogućnost i nansijsku moć da ovakoregulira ponudu na svjetskom tržištu nae.

Sa ljetom su stigli i godišnji odmori koji su ove godine bilikratki za sve zaposlene u nanom sektoru i nansijama uopće.Dužnička kriza Grčke, ali i drugih zemalja evropske perieri-

Bit će bolje, ako Bog da




>>>

je o kojoj smo pisali u 2010. godini (ebruar, maj, juni 2010.,Nani blog, InoKom), ponovo je isplivala na površinu. Ovajput, likvidnost Italije, pa čak i opstanak evrozone, dovedeni suu pitanje. Nakon čak tri evropska samita, ovo i dalje ostaju ot-

vorena pitanja. U decembru, Evropska centralna banka (ECB) je intervenirala davanjem (trogodišnjih) kredita evropskimbankama od gotovo 500 milijardi eura pod izuzetno povolj-nim uvjetima. Ovo je privremeno smirilo nansijska tržišta,

barem toliko da bankari u miru pojedu pečene ćurke prekonovogodišnjih praznika.

Dužnička kriza

U ovoj godini nano tržište će zavisiti od dva glavna aktora:raspleta dužničke krize u Evropi i geopolitičke situacije, poseb-no u vezi sa Iranom. Dužnička kriza u Evropi je smirena akci-

jom ECB-a u decembru. Ali time nije i riješena. U 2012. godininekih 300 milijardi eura državnih dugova treba biti renan-sirano. Po svome statutu, ECB je u stanju dati kredite bankamaali ne i suverenim državama. Restriktivna skalna politika i ba-

lansiranje državnih budžeta će sigurno smanjiti privredni rast uovome dijelu svijeta. Sa druge strane Atlantika, privreda SAD-ase polako oporavlja. Međutim, ovaj oporavak je izuzetno spor idobrim dijelom će zavisiti od razvoja događaja u Evropi. Sreća

je pa je privreda azijskih zemalja, posebno Kine, u relativno do-broj ormi. Potražnja za derivatima kao i aktivni ranerijski ka-paciteti u ovoj zemlji su na rekordnom nivou (grakoni ispod,izvor Norwegian Energy):

Ranerijske marže (proti) u Aziji su daleko iznad onihu Evropi i Americi i izvoz nae u ovaj dio svijeta i dalje raste(grakon ispod, isti izvor). o znači da bi ukupna potražnja zanaom u idućoj godini trebala biti oko milion barela iznad ovegodine (90-91 mbd, u odnosu na 89-90 mbd u 2011., u zavi-snosti od sezone).

Konačno, geopolitičke prilike u narednoj godini je teškopredvidjeti. SAD i dalje pojačava pritisak na Iran u vezi sa razvo-

jem nuklearnih kapaciteta u ovoj zemlji. Dok je Barak Obamapredsjednik, SAD više teže diplomatskom rješenju ovoga kon-ikta. Iran proizvodi oko 3,5 mbd nae, što je oko dva puta višenego, npr. Libija. Embargo na kupovinu iranske nae bio bi težak udaraca za privredu ove zemlje koja uglavnom zavisi od izvozaove sirovine, ali bi to bio i veliki udarac za zemlje potrošače jer bicijene nae znatno porasle. U pitanju nije samo mogući gubitak nae iz ove zemlje već i moguća iranska blokada Hormuškogzaljeva. Iran je već nagovijestio tu mogućnost u slučaju daljnjihekonomskih sankcija. Hormuški zaljev je strateški značajan jerpreko 15 mbd ili oko 17% sve svjetske nae mora proći krozovaj tjesnac širine svega oko 30 kilometara. Iranska blokada bigotovo sigurno izazvala rat između ovih dviju zemalja. Za sada

je to samo mogućnost u političkoj igri između SAD-a i Irana,međutim i to je dovoljno da drži cijenu nae iznad 100 dolara.

Nadamo se da će prijetnje ostati samo na retorici, a da će seEvropa nekako izvući iz ove dužničke krize. Dogodine će biti

bolje, ako Bog da.




EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

DIPAK (Državni koordinator za IPA-u) je visokorangirani slu-žbenik vlade ili državne uprave koji je nadležan za cjelokupnukoordinaciju pomoći koju država korisnica dobiva. On osguravaunkcioniranje partnerskog odnosa između Evropske komisije idržave korisnice i blisku vezu između procesa pristupanja uopćei korištenja pomoći.

Državni koordinator snosi cjelokupnu odgovornost za ko-herentnost i koordinaciju

programa u okviru IPA-e, godišnje programiranje Kompo-nente I - tranzicija i izgradnja institucija, odnosno organiziranjepripreme prijedloga projekata, izradu i predstavljanja idejnihprojekata Evropskoj komisiji, te praćenje tehničkog izvršenjaprograma.

DIPAK (NATIONAL IPA CO-ORDINATOR-NIPAC/ COORDINATEUR IAP NATIONAL)

akođer, državni koordinator snosi odgovornost za koor-

dinaciju učešća zemlje u programima Komponente II - preko-granična saradnja. Zadužen je za izradu i dostavljanje godišnjihizvještaja za IPA-u i završnih izvještaja o provođenju Evropskojkomisiji. Državni koordinator za IPA-u je na čelu organizacionestrukture koja upravlja pomoću Evropske unije u okviru decen-traliziranog sistema upravljanja.

U Bosni i Hercegovini je unkcija državnog koordinatora zaIPA-u uspostavljena 2008. godine.

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija




Pripremili: Jadranka Stany i Senad Hromić

TEMA >>>

Nakon ankete o rezultatima poslovne saradnje koju jeEICC BiH proveo početkom decembra 2011. godi-

ne dobijeni su veoma pozitivni i ohrabrujući rezul-tati. Bh. kompanije ostvarile su uspješnu poslovnu saradnju sapreduzećima iz Slovenije i Hrvatske iz oblasti poljoprivredne iprerađivačke industrije. Postignut je ugovor o saradnji izmeđudomaće rme koja se bavi proizvodnjom ambalaža i rme izHrvatske koja je postala predstavnikom ove rme za hrvatskotržište i koje su već ostvarile uspješno poslovanje.akođer, po-stoje naznake za potpisivanje ugovora o poslovnoj saradnji u ob-lasti projektiranja sa rmom iz Austrije, dok nas je predstavnik domaćeg proizvodnog preduzeća iz oblasti metalne industrijeinormirao da je uspostavljena saradnja s rmom iz Hrvatskekoja se trenutno bazira na davanju ponuda, a postoje nagovještajida bi se neki proizvodi uskoro mogli isporučiti u susjednu zem-

lju. Raduju nas pozitivne reakcije naših klijenata koji su stupili ukontakt s inostranim preduzećima i koji navode da “su pozitivnoiznenađeni kvalitetom pruženih inormacija koje su na visokozadovoljavajućem nivou’’.

Predstavnici nekoliko preduzeća su odgovorili da su već us-postavili kontakte sa inostranim rmama, razmijenili iskustva uproizvodnji, ali da se radi o veoma kratkom periodu za uspostavukonkretne saradnje, te da su i dalje zainteresirani za kontakte sarmama sastranog tržišta. Neke rme su imale dosta kontakataali nisu uspjele udovoljiti tehnološkim zahtjevima poslovnih par-tnera u inostranstvu.

Provjeren put za pronalaženje poslovnih partnera

Od početka postojanja Mreže EEN na području Bosne i Her-cegovine od marta 2009. godine odgovoreno je na preko 200 za-

htjeva bh. preduzeća za pronalaskom poslovnog partnera u EUi isto toliko zahtjeva za podacima bh. preduzeća od strane pre-duzeća iz EU.

Do sada je u Bazu poslovne saradnje EEN uneseno 136 pro-la bh. preduzeća. Objavljivanjem u InoKomu poslovne ponude

još su više dobile na značaju, te je za samo tri mjeseca u VK BiHstiglo 40 zahtjeva domaćih kompanija za dostavu podataka ino-stranih kompanija.Nažalost, EICC BiH ne raspolaže podacimao kojem broju ostvarenih rezultata poslovne saradnje se tačnoradi jer preduzeća i nakon provedene ankete i molbe za dosta-

vom povratnih inormacija nisu u obavezi da odgovore na našzahtjev. Ipak, raduje nas činjenica da su predstavnici anketiranihpreduzeća koja su ostvarila saradnju,ali i onih koja dosada tonisu uspjela, naveli da podržavaju naše aktivnosti i da će i daljeredovno pratiti i koristiti naše usluge.

U ovom vam broju predstavljamo 10 novih poslovnih ponu-da. Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponudeobjavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzeća

nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirateputem e-maila na adresu: [email protected]. Uko-liko odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži,nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem navedenee-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u Bazu poda-taka poslovne saradnje mreže EEN koja se dalje objavljuje u po-slovnim magazinima ili na web stranicama centara u zemljama ukojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća seputem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanjapodataka i na taj način vas direktno povezujemo s poslovnimpartnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam sljedećeposlovne ponude:

Poslovna saradnja

januar 2012.

Otkad je u septembru 2011. godine EICC BiH u InoKomu prvi put predstavio Poslovnu saradnju u okviru koje

ino kompanije traže partnere iz Bosne i Hercegovine, broj naših čitalaca stalno se povećava. Svakog mjesecau InoKomu se predstavi 10 novoodabranih aktuelnih ponuda. Ponude se preuzimaju iz baze poslovnesaradnje Evropske preduzetničke mreže, prilikom čega se prednost daje onim ponudama u kojima se traži saradnja sa bh. proizvođačima radi zajedničke proizvodnje ili sličnih aktivnosti u odnosu na ponude gdjeinostrane frme iskazuju interes za pronalaskom distributera u našoj zemlji.




>>>




SAJMOVI >>>

U posljednjih nekoliko godina redovito sam nastojao prikazati dokle se došlo u resorom ministarstu sa realizacijom veoma bitih pitanja za poslovnu zajednicu.

Pobrojati urađeno, započeto a nerealizirano, ono “nikada taknuto’’ (i Bog dragi zna kada će biti).Međutim, ove godine sam odlučio da ništa takvo ne radim. Ama baš ništa. Jednostavno, neću!

Neću, jer poštjem daleko veći broj sijedih u kosi koje imam, samo godinu dana nakon posljednjeg urađenog prošlogodišnjeg presjeka. Pa, ljudi moji, valjda bih tebao biti mudriji (što u prijevodu znači – misliti samo na sebe).

Neću, jer očigledno da svaki tekst koji napišem i svaku golu činjenicu koju navedem samo ja sto puta iščitam,odvagam i ozbiljno shvatam. Drgi ili ne pročitaju, ili pročitaju ali ne reagiraju, ili time tgju sa prozvanim, pljujući svaku činjenicu koju sam samo zbog njih i umjesto njih i napisao (da ih zaštitim od odmazde).

Da bi i moj tekst bio zastpljen u ovom broju, pa da ne budem cra ovca?! Pa to i nema nekog smisla. Ja ću to svakako biti. Jer urednica je iskoristila sve uljudne alate, osim na Balkanu dopuštenih (psovke).Pored toga, moja glava nije gađena tako da služi tđim izerskim vještinama pa se jadna mora oslanjati na sadržaj vlastite unutašnjosti (rizikujem da ljudi pomisle da ovo piše izvjesni mister Vlajki. Ali nema veze,i on je valjda čovjek).

Kome? Pa valjda onima koji su odgovori za ovakve propuste, privrednicima kojih se ovo ponajviše tiče.Ma i to je utopija! Jer mnogo sam se puta uvjerio da oni međusobne nesuglasice (na obostano zadovoljsto!)razriješe jednom “hajrovanom’’ bilateralnom dozvolom pa tako kratkoročno riješe problem i osigraju sigru kar za prisusto ceremoniji dugoročnog uništavanja vlastitog uspjeha.

Zašto? Zašto bih uporo bacao činjenice na hastal kada mi je ljepše zažmiriti na jedno oko (a ako je potebno i na oba) i uživati kada svi glume da se raduju što me vide? I još mi kažu (kao djetet za laku noć) da sam divan.(Znam jednog koji je to čitav radni vijek radio i mjesečno “zarađivao’’ više nego povisoki predstavnik. I danas jeza sve koje je “izublehašio’’ časniji nego ja.)

I dokle više?!? Dokle se više boriti za sistemska rješenja koja je mogće realizirati za 5 dana kada privrednici žele pojedinačna, parcijalna, a vrlo često i nikakva za 4-5 dana?

Dnevnik Zijada Sinanovića

BIO JE DOBAR ČOVJEK




DUGA LISTA PROBLEMA

A i dokle više da spominjem (vjerjte da me je stid, iako nemam nikakve ovlasti da to riješim) kako:

- tanspora zajednica nema usklađene redove vožnji na međunarodnim linijama već više od 6 godina,- u ovoj zemlji još nikada nije održano usklađivanje međuentitetskih autobusnih linija,-državno ministarsto nema pojma kome izdaje 10% ukupnog kontingenta bilateralnih dozvola (cca 5.000

dozvola), dok se iste te dozvole “dilaju’’ po BiH i po 400 KM po komadu,- državno ministarsto nije u stanju objaviti registar redova vožnje za SR Njemačku,- raznorazni dileri napadaju Federalno ministarsto prometa i komunikacija zbog odgovorog pristpa

raspodjeli bilateralnih dozvola,- državno ministarsto nema nikakvog osjećaja za potebe prijevoznika za uspostavljanje multilateralnih

autobusnih linija,- državno ministarsto izvore nadležnosti, potuno nezakonito, prenosi na niže nivoe, svjesno uršavajući

osnovna načela Zakona o upravnom postpku, znajući da takva rješenja predstavljaju budući problem prijevoznicima,- ministarsto uvijek nađe način da dođe do Kazahstana, Japana i sličnih zemalja, ali nije spremno potošiti

ni gama energije da napravi važne kontakte sa ključnim zemljama (valjda se uspješnost mjeri brojem egzotičnih destinacija i slika sa istih),

- prijedloge izmjena zakona i pravilnika sa pojedinim prijevoznicima dogovaraju i po kafanama,- tasu Koridora Vc problematiziraju zbog najobičnije parcele,- hladno posmataju kako se u pregovorima sa Republikom Hratskom i EU umjesto pitanja prolaska od

Metkovića do Neuma i od Metkovića do Ploča samo rješava pitanje prolaska kroz Neum (što je čista diskriminacija jer isto pravo mora imati dijete koje bez putovnice teba doći od Dubrovnika do Zageba, kao i ono koje iz Neuma teba doći do Mostara ili Sarajeva).

Ne, sve to se nikoga ne tiče. Može se, ne dao Bog, neko moćan naljutiti. Pa će napraviti probleme i postavljati kojekakva pitanja.E, zbog svega toga, a i zbog mnogo drgih razloga, neću da pravim nikakve analize o protekloj godini.

ZAŠTO JE VAŽNO BITI DOBAR?

Da, uspjeli smo u protekloj godini osigrati dostpnost ATA kareta mnogima koji su ga godinama iščekivali u BiH i postaviti vrlo kvalitetan i uzoran sistem zbog kojeg dobijamo čestitke i od najodgovorijih za fnkcioniranjeovog sistema u svijet. Uspjeli smo udvostčiti broj izdatih TIR kareta u odnosu na prethodnu godinu. Uspjeli

smo podržati ministarsto (i to ćemo uvijek raditi bilo da je riječ o državnom ili entitetskim ministarstima) u pozitivnim aktivnostima.

Ali nismo uspjeli uvjeriti najodgovoriju osobu u ministarstu da je važno biti: dobar, uzoran, pozitivan, nepokolebljiv,sa vlastitom vizijom (ali ne mahalškom), odgovoran prema sebi i svojim nasljednicima (da se ne stide izgovoriti njegovo ime). Nismo uspjeli i eto, neka ne bude On kriv za to (jer znam da je sujetan). Evo, bit ću ja kriv za sve.

No, kako svako u ovoj zemlji, bio on poslovan čovjek ili radnik, zaposlen ili ne, konstittivan ili “ostali’’,ima isti običaj biti blag i za svakoga ko izađe iz fore na koju smo navikli reći “bio je dobar čovjek’’,i ja ću uraditi isto i samo reći – BIO JE DOBAR ČOVJEK.

>>>




Poslije neprestanog rasta cijena žitarica kojim je obilježen po-četak 2011. godine, početkom marta je došlo do blage stabili-zacije, pa čak i pada cijena na većini tržišta u okruženju. Dokraja ebruara cijena pšenice u Srbiji je porasla za 30,00 EUR/t,dok je u Hrvatskoj zabilježen skok cijene za 20,00 EUR/t. Ci-

jena pšenice u Mađarskoj je takođe konstantno rasla i dostiglacijenu od 340,00 EUR/t. Zatim dolazi do blažeg pada cijenepšenice na Mađarskoj berzi koja bitno utiče na ostala tržišta uokruženju i do pada cijene pšenice na ostalim tržištima. Nuđe-ne cijene pšenice sa svih tržišta u okruženju prvih martovskihdana su se kretale od 290,00 do 320,00 EUR/t. Ponude sa trži-šta Srbije su se kretale od 290,00 do 320,00 EUR/t, sa tržištaMađarske od 306,00 do 315,00 EUR/t, a sa tržišta Hrvatskeod 295,00 do 300,00 EUR/t. Cijena pšenice na bh. tržištu se uprvom tromjesečju 2011. kretala od 530,00 do 680,00 KM/t +

PDV. Poslije izglasane Uredbe Vlade Republike Srbije o zabraniizvoza pšenice sa tog tržišta i očekivanom daljem rastu cijenepšenice, desilo se upravo suprotno. Japanska katastroa i libijskakriza su imale značajan uticaj na kretanje cijena na svjetskim

BERZA INFORMACIJA >>> InoCentar

U protekloj godini japanska katastroa i libijska kriza imale su značajan uticaj na kretanje cijena na svjetskim

merkantilnim berzama, te se desio neočekivan pad cijena na svim tržištima, uključujući i ona u bližem okruženju.Padu cijena žitarica doprinijela je Uredba Vlade Republike Srbije o privremenoj zabrani izvoza pšenice sa togtržišta. Nova godina donijela je i nove cijene žitarica.

berzama, te se desio neočekivan pad cijena na svim tržištima,pa i onim u bližem okruženju. Cijena pšenice je značajno palapa je u četvrtom mjesecu najniža zabilježena ponuda pšenicesa mađarskog tržišta iznosila 270,00 EUR/t za pšenicu standar-dnog kvaliteta. Ponude pšenice sa hrvatskog tržišta su se kretaleod 280,00 do 300,00 EUR/t.

Osim cijene pšenice, došlo je i do pada cijene kukuruza.Ponude vještački suvog kukuruza iz uvoza su se krajem ebru-ara i početkom marta kretale od 200,00 do 225,00 EUR/t, zavis-no od tržišta. Cijena sirovog kukuruza 18-20% vlage nuđenogsa tržišta Srbije kretala se u tom periodu od 173,00 do 180,00EUR/t. Zbog značajne razlike u cijeni u odnosu na vještački suvkukuruz, jako puno uvoznih trgovačkih preduzeća je uglavnomuvozilo sirovi kukuruz. Kod domaćih trgovačkih kuća cijenakukuruza se u prvom tromjesečju godine kretala od 410,00 do500,00 KM/t + PDV za vještački suv kukuruz, dok se prirodnosuv kukuruz mogao nabaviti po nižoj cijeni za 20,00 KM/t.

Mađarska prednjačila u izvozukvalitetnih sorti žitarica

Početak drugog polugodišta 2011. je bio obilježen konstan-tnim oscilacijama cijena žitarica na svim tržištima u okruženju.Usli-jed iščekivanja nove žetve, te smanjenja zaliha pojedinih

Neočekivane reakcije tržištamerkantilnih roba




>>>

žita-rica, uvozne cijene ječma i zobi su značajno porasle. Cijenapšenice u tom periodu nije rasla, ali je bila prisutna nestašicakvalitetne pšenice, koje je sve manje u ponudi. Domaći mli-nari su iščekivali i prekid zabrane izvoza pšenice iz Srbije, štobi im u tom periodu i značajno olakšalo nabavu. Nuđene ci-

jene pšenice sa tržišta Mađarske su se tada kretale od 259,00 do280,00 EUR/t.

Poslije žetve pšenice i zobi pojačana je ponuda žitarica sa

svih tržišta u okruženju. U tom periodu najniže nuđene cijenepšenice su bile sa tržišta Srbije, odakle su ponude kretale većod 170,00 EUR/t naviše, zavisno od kvaliteta. Kvalitet pšenice

je bio znatno bolji u odnosu na proteklu godinu a pšenica sesa tog tržišta trgovala po cijenama od 170,00 do 187,00 EUR/t.Visokokvalitetne sorte pšenice su se uglavnom i dalje uvozile satržišta Mađarske, gdje se cijena poboljšivača kreće od 200,00 do205,00 EUR/t, dok se pšenica standardnog kvaliteta nudila od190,00 do 198,00 EUR/t. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske suse kretale od 194,00 do 220,00 EUR/t. Nuđena cijena domaćepšenice se kretala od 390,00 do 500,00 KM/t + PDV, zavisno odponuđača.

Ječam se najviše uvozio sa tržišta Mađarske i prosječna tr-govana cijena je iznosila 180,00 EUR/t. Na tržištu Srbije je ci-

jena ječma bila nešto jača i kretala se od 192,00 do 195,00 EUR/tza 1. klasu ječma.

Najpovoljnije ponude zobi su ove godine takođe bile sa trži-šta Mađarske i kretale su se od 180,00 do 196,00, dok se najvišetrgovalo po cijenama od 180,00 do 183,00 EUR/t.

Vodostaj Dunava uticao na cijenu kukuruza

Sa najviše oscilacija cijena u proteklom periodu je svakako pro-praćena cijena kukuruza koja je početkom avgusta dostiglacijenu i 230,00 EUR/t, da bi pred berbu ranih sorti kukuruza

došlo do naglog pada cijene i za 30,00 EUR/t u samo jednojsedmici. Sa novom berbom nastavljen je i pad cijene, pa se prvih septembarskih dana stari kukuruz nudio po cijenama od185,00 EUR/t, dok se cijena novog vještački osušenog kukuruza

Kretanje cijena od 1.1.2011. do 31.12.2011.

kretala od 181,00 do 190,00 EUR/t. Novi sirov kukuruz 16-20% vlage se nudio po cijeni od 160,00 do 178,00 EUR/t, zavisno odprocenta vlage.

Porastom vodostaja Dunava i uplovljavanjem prvih barži zaizvoz kukuruza iz Srbije polovinom oktobra je došlo do rastacijene. Izvozne ponude sa tržišta Srbije su za samo sedam danaporasle za 10,00 EUR/t. akva cijena se zadržala vrlo kratko,toliko koliko je bila pojačana potražnja zbog izvoza. Početak

novembra donosi nove znatno niže cijene. Nuđena cijena kuku-ruza sa tržišta Srbije je tokom novembra bila prilično nestabil-na. Najniže nuđene cijene su se kretale od 149,00 do 154,00EUR/t. Kao razlog konstantnog pada cijene srpski izvoznici na-

vode jako nizak vodostaj Dunava, te rast kursa evra u odnosuna dinarsku valutu.

Ovako niska cijena kukuruza u ovom vremenskom periodunije bila slučaj prethodnih godina. Vještački suv kukuruz sena domaćem tržištu početkom decembra nudio od 350,00 do370,00 KM/t + PDV, da bi cijena tokom decembra pala za 20,00KM/t i do kraja godine se kretala od 330,00 do 350,00 KM/t +PDV.

Za razliku od kukuruza, cijena pšenice je prilično stabilna,osim na tržištu Srbije gdje je došlo do blažeg rasta cijene. Po-nude sa tržišta Mađarske su se kretale od 180,00 do 198,00EUR/t, dok su nuđene cijene sa tržišta Srbije i Hrvatske nešto

jače u odnosu na protekli period i kretale su se od 185,00 do195,00 EUR/t. Nuđene cijene pšenice na domaćem tržištu su sekretale od 380,00 do 420,00 KM/t + PDV.

Zbog rasta vodostaja Dunava i omogućenog izvoza iz Srbijei Mađarske je u novoj godini došlo do rasta cijena ovih žitarica.Već u prvoj sedmici 2012. cijena kukuruza je porasla za 10-15EUR/t, a pšenice za 5,00 EUR/t.




U prvom kvartalu smo bilježili poskupljenje izvozne cijene bra-šna 15-20% u odnosu na zadnji kvartal u 2010. godini i cijenesu se kretale za -500 od 320,00 do 375,00 EUR/t, a za -400345,00-400,00 EUR/t. Međutim, cijene domaćeg brašna su jednoizvjesno vrijeme bile na istom nivou bez nekih bitnijih promjena.Sredinom trećeg mjeseca Vlada Srbije je objavila Uredbu o pri-

vremenom kvantitativnom izvozu brašna. Domaći uvoznici suu tom trenutku ostali bez ponuda brašna sa tog tržišta i bili suprimorani da uvoze iz Hrvatske ili Mađarske po cijeni od 410,00EUR/t. Ovakva situacija je odgovarala domaćim mlinovima jersu se nadali pojačanoj prodaji brašna na domaćem tržištu, kao imogućnosti izvoza za Crnu Goru po cijeni od 410,00 do 480,00

EUR/t, u zavisnosti od tipa. Zabrana izvoza iz Srbije nije bila du-gog daha pa je Vlada Srbije donijela izmijenjenu Uredbu o izvozubrašna i dozvolila izvoz od 33.000,00 t u sljedeća tri mjeseca ipravo izvoza samo proizvodnim mlinovima. Početkom drugogkvartala izvozna cijena brašna iz Srbije je počela da pada, prvo za5,00-10,00 EUR/t, a kasnije smo bilježili pojeinjenje u prosjekui do 30,00 EUR/t mjesečno. Kraj godine je završen sa još jednimpadom cijene brašna. Domaći mlinovi su izašli sa nižom cijenomod 0,05 KM/kg u odnosu na prošli mjesec i brašno -500 setrgovalo od 0,512 do 0,684 KM/kg + PDV, a -400 0,57-0,68 KM/kg + PDV. Kod izvozne cijene brašna bilježili smo pad za 5,00EUR/t, pa je najniža ponuda za -500 bila 230,00 EUR/t, a za-400 250,00 EUR/t.

Obogaćena ponuda ulja

Sa ulaskom u 2011. godinu proizvođači su promijenili cijeneulja. Izvozne cijene su porasle u prosjeku za 0,10 EUR/l. Cijeneulja Sunce Sombor je sa 1,06 EUR/l u odnosu na kraj 2010. go-dine došla na 1,16, dok se ulje Brilijant nudilo po 1,25 EUR/l. Udomaćim veleprodajama je cijena ulja tada porasla u prosjekuza 0,30 KM/l. Ovo poskupljenje je uslijedilo zbog povećanjacijene suncokret zrna za oko 70% u odnosu na prošlu godinu.Početkom drugog kvartala krenuo je uvoz dugo očekivanog uljaFloriol Duet koji se proizvodi od mješavine suncokreta i uljanerepice i na domaćem tržištu se njegova cijena nudila od 2,22 do2,33 KM/l + PDV. Ci-jena suncokretovog Floriol ulja je pala zaoko 2,9% i prodavalo se 2,28-2,48 KM/l + PDV, a Floriol Fami-lly i Plus za oko 3,5% i kretalo se od 2,23 do 2,41 KM/l + PDV.Inače, u tom je periodu abrika Floriolulja pokrenula akciju za ulje Plus, Familly i Duaet i ponudila izvoznu cijenu od1,125 EUR/l, dok je Floriol suncokret bio1,16 EUR/l. Na domaćem tržištu se kra-

jem petog mjeseca pojavio novi mađarskibrend suncokretovog ulja Kunsaki edenčija je cijena iznosila 2,18 KM/l + PDV.Po kvalitetu i po sastavu je sličan Flori-

olu, a pošto je relativno nepoznato uljena našem tržištu njegova je prodaja išlalaganim tempom. Krajem drugog kvar-tala bilježili smo pad izvozne cijene ulja


Godina koja je iza nas je godina oscilacija u cijenama prehrambenih artikala. Početak 2011. je obilježen nestašicomrobe, povećanjem cijena sirovina za preradu i poskupljenjem osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini.

prema BiH i ona se kretala od 1,06 do 1,08 EUR/l iz Mađarske, od1,13 do 1,15 EUR/l iz Srbije, a 1,17 KM/l iz Makedonije. Krajemšestog mjeseca bilježili smo dugo očekivani pad cijene Bimalovihi Is-kon ulja, cijena je pala za 0,10 KM/l, a Zvijezdinih ulja za oko0,20 KM/l. Na domaćem tržištu ponuda Bimalovih ulja se kretalaod 2,30 do 2,40 KM/l + PDV, Iskona 2,30-2,31 KM/l + PDV, aZvijezde 2,38-2,62 KM/l + PDV. Pošto su prinosi suncokret zrnabili zadovoljavajući, bilo je i za očekivati da će u četvrtom kvartaludoći do pada cijene ulja. Cijena Floriol ulja je na domaćem tržištupala za 0,46% i nudila se od 2,14 do 2,30 KM/l + PDV. U arbiciFloriol su odobrili količinski rabat koji je trajao do kraja godine.

Nepredvidivo tržište šećera

Na početku godine javljala se nestašica šećera. Ponuda brazilskogšećera je sve manje bila prisutna na domaćem tržištu zbog visokeizvozne cijene u Brazilu i Argentini. U drugom mjesecu smo bilje-žili povećanje cijene za oko 3%. Domaći trgovci su šećer nudili od1,49 do 1,63 KM/kg + PDV. Raspoloživih količina za izvoz iz re-giona prema BiH gotovo da i nije bilo pa su se trgovci okrenulikupovini iz Šećerane Brčko. Od početka drugog kvartala cijenašećera je počela da pada, tako da je sa 1,49 KM/kg + PDV pala na1,45 KM/kg + PDV. Na tržištu BiH pojavio se alžirski šećer koji

je proizveden od šećerne trske i ima 45 icumsa. U tom periodu,cijena ovog šećera je bila 1,367 KM/kg + PDV. Sa početkom se-

dmog mjeseca krenula je nova viša cijena šećera za 0,05 KM/kg- sa 1,37 KM/kg + PDV na 1,42 KM/kg + PDV. Sve više su se ve-letrgovci odlučivali za kupovinu domaćeg šećera jer se u izvoznucijenu brazilskog šećera nisu mogli uklopiti zbog stalne oscilacijecijena. Od početka četvrtog kvartala alžirskog šećera više nije bilou ponudi zbog nekonkurentne nabavne cijene u Alžiru, ali su zatouvoznici počeli da uvoze tajlandski, egipatski i indijski šećer čija secijena kretala od 1,51 do 1,57 KM/kg + PDV. U osmom mjesecusmo bilježili porast cijene šećera od 13% u odnosu na prethodnimjesec. Početkom oktobra cijena domaćeg šećera je pala za oko0,05 KM/kg i veleprodajna se cijena domaćeg i brazilskog šećeranudila od 1,452 KM/kg + PDV. Krajem godine izvozne cijenabrazilskog šećera u lukama Bar, Kopar i Rijeka pala za 11,5% sa650,00 EUR/t na 575,00 EUR/t. Pred kraj godine cijena domaćegšećera se nije bitnije mijenjala i nudila se od 1,32 KM/kg + PDV,dok je brazilski bio 1,35 KM/kg + PDV.

Godina puna oscilacija u cijenama

Cijene berzanskihroba u 2011. godini





Od početka januara cijena armaturnog željeza bilježila je porastiz sedmice u sedmicu. Do prvog poskupljenja u novoj poslovnojgodini došlo je početkom januara (cijena je uvećana u prosjekuza 100,00 KM/t), ali se takav trend nastavio i u drugoj polovinimjeseca kada je zabilježeno novo poskupljenje ovih artikala uprosjeku za 85,00 KM/t. Početak ebruara donio je nove cijene,uvećane u prosjeku za 20,00 KM/t, ali je sredinom mjesecadošlo do sniženja cijena za oko 85,00 KM/t. Ponuda za arma-turnu mrežu kojom je završen prvi kvartal iznosila je 1.115,00KM/t + PDV, dok su se za betonsko gvožđe, u zavisnosti odprola, cijene kretale od 998,00 do 1.028,00 KM/t + PDV. Samanjim oscilacijama, ovakvo se stanje zadržalo do decembrakada je najavljeno novo poskupljenje ovih artikala. Cijena ar-maturne mre-že sa kojom je završena poslovna godina iznosila

je 1.135,00 KM/t + PDV, ali se na samom početku 2012. godinestanje pro-mijenilo pa je trenutna ponuda u prosjeku uvećanaza 60,00 KM/t i bilježi kretanje od 1.185,00 do 1.190,00 KM/t +PDV, dok se proli kreću od 1.060,00 do

1.120,00 KM/t + PDV.

Rabati za građevinske materijale

Domaće cementare u prethodnoj godininisu imale značajnije promjene u cijena-ma svojih proizvoda. Formiranje ponudakod veletrgovaca isključivo je zavisilo odproizvođačkih rabata. Najniža ponudacementa za kvalitet PC 450 u Kakanj-skoj cementari iznosila je 161,00 KM/t+ PDV, a u Lukavačkoj 179,48 KM/t +PDV.

Proizvođači kreča su bili u sličnojsituaciji kao i proizvođači cementa. Utrećem kvartalu je došlo do blagog sni-ženja cijene ovog proizvoda. Domaća

Kretanje cijena od 1.1. do 31.12.2011.

abrika kreča Stamal iz Kreševa je izašla sa novom ponudom od84,00 KM/t + PDV, te je ovo ujedno najpovoljnija ponuda koja

je zabilježena u godini koja je iza nas.Cijene opekarskih proizvoda u protekloj godini su bile sta-

bilne. Domaći proizvođači su iz razloga lošije potražnje odo-bravali trgovačke rabate i nudili akcijske ponude bloka i opeke.akođe, veliki broj trgovaca orijentisao se na uvoz blokovskerobe sa tržišta Srbije i Hrvatske, te je i to znatno uticalo na lošijiplasman domaćih proizvoda. Najpovoljnija ponuda giter bloka25X19X19 za proteklu godinu iznosila je 0,48 KM/kom + PDV,a proizvođači za početak nove građevinske sezone najavljuju i

nove izmjene u cijenama ovih artikala.

Drvoprerađivači izborili svoje mjestona zahtjevom EU tržištu

Porast proizvodnje i izvoza zabilježen je jedino u drvopreradi.Na EU tržištu zabilježen je porast potražnje za namještajem ipoluproizvodima od punog drveta, pa su proizvođači iz BiHpronašli svoje mjesto na tom tržištu, prvenstveno dobrim kvali-tetom, ali i konkurentnim cijenama svojih proizvoda.

Poslovna 2011. godina koja je iza nas bila je veoma nepovoljna za građevinarstvo. Cijene građevinskih materijala, izuzev armaturnog željeza čija se cijena konstantno mijenjala, bilesu uglavnom stabilne. Ipak, protekla građevinska sezona se pokazala izrazito nepovoljnom i za izvođače i za veletrgovce.Smanjenje potražnje je neminovno dovelo do smanjenja trgovinegrađevinskim robama.

Smanjena trgovina građevinskim robama




Microso navodi privatni (Private) Cloud kao novipomak u inormatici. Karakteristike komercijalnog

javnog Cloud servisa: skup resursa, samousluga, ela-stičnost, cijena bazirana na usluzi, privatni (Private) Cloud pro-širuje sa: mogućnost kontrole i slobodno konguriranje. Za krei-ranje i vođenje privatnog Clouda Microso nudi i nove proizvode:MS Windows 8 Server i MS System Center 2012 (SC).

MS System Center 2012 je nova verzija sovera za uprav-ljanje sistemskim resursima u zičkim i virtualnim mrežama.

Ovaj sover u privatnom Cloudu omogućava vođenje inrastruk-ture, automatizaciju i slanje servisa, vođenje aplikacija. Dodat jeApp Controller koji vrši detaljan nadzor i dijagnostiku aplikacijana nivou preduzeća. Nadzirane aplikacije mogu biti smještenei u javnom i u privatnom Cloudu. SC omogućava dinamičkooptimiziranje resursa.

MS SQL Server 2012, Denali, je novi SQL server koji donosiniz novosti i poboljšanja. Jedna od novosti je SQL Server Dataools. SQL Server Audit je poboljšan. Autentikacija se može vršitibez logiranja. Kriptiranje je prošireno sa AES256 i SHA2 (256,512). Novi tip baze, “Contained baza”, olakšava premještanje ba-za između raznih instanci SQL Servera, ne zahtjeva logiranjei ne zavisi od konguracije nove instance SQL Servera. Novosigurnosno rješenje “AllwaysOn” je integrirano High Availa-bility Disaster Recovery (HADR) database mirroring rješenjekoje je eksibilno i ekasno. SQL Server bez gračkog sučelja

je podržan za Windows Server Core, što povećava ekasnost ismanjuje mogućnost napada na SQL Server.

Sigurnosne tehnologije Windows Servera

Prezentirane su i sigurnosne tehnologije Windows Servera 2008R2: AppLocker, Windows Security Auditing, DNSSec, ManagedService Accounts. AppLocker spriječava instaliranje i pokretanjeaplikacija u zavisnosti od konguracije Active Directory Group

Policy i Local Policy. Security Auditing sadrži System AccessControl Liste (SACL) pomoću kojih se kontrolira pristup. DNS-Sec je novost koja poboljšava sigurnost saobraćaja između DNSservera kriptiranjem DNS saobraćaja sa PKI. Managed Service

TEMA >>> CIS

U Sarajevu je krajem prošle godine održan MS TechNet Dan 2011 na kojem je Microsot prezentirao svoje nove proizvode. Prezentirani su: MS Private Cloud, MS System Center 2012, SQL Server 2012, Windows Server 2008 R2,Consumerisation IT, Windows 8, Windows Phone 7.5.

Accounts omogućava korištenje standardnih korisnika (User ac-counta) za servise i aplikacije.

Consumerisation I je nova Microsoova strategija bazira-

na na operativnim sistemima, Cloud servisu, alatima za vođenjesigurnosti i sadržaja, aplikacijama i razvojnim alatima.Novi operativni sistem Windows 8 je trenutno u azi Deve-

loper Preview. Novo sučelje, Metro, je potpuno izmijenjeno i je-dinstveno za računare i tablete. U odnosu na Windows 7, Win-dows 8 ima: brže vrijeme bootanja, može se pokrenuti sa USBsticka, SkyDrive za čuvanje dokumenata u Cloudu, podršku zaUSB 3.0, Internet Explorer 10, HML 5.

Windows Phone 7.5, Mango, je nova verzija operativnogsistema za mobilne teleone. Na tržištu je od septembra 2011. isadrži Wireless Sync, Internet Explorer 9, HML 5, multitask-ing, integriranje poruka sa raznih servisa, integraciju na Ofce365 i SkyDrive servise na Cloudu. Dodatna zaštita mobilnog

teleona može se napraviti pomoću aplikacija:Ring it - nalaženjemobilnog teleona pomoću aktiviranja zvona; Lock it - udaljenozaključavanje; Erase it - briše sve sadržaje sa mobilnog teleonai resetira ga na abričke postavke.

Noviteti u 2012.

Microso je napravio novu paletu proizvoda koji se trebaju po- javiti u 2012. godini, a sadrži: MS Private Cloud za Windows 8Server, MS System Center 2012, SQL Server 2012 Denali, MSWindows 8, Windows Phone 7.5 Mango.

MS TechNet

Dan 2011

Piše: Suad Sućeska




U toku debate, predstavnici zemalja članica EU su diskutiralio praktičnim problemima implementacije Digitalne agende zaEvropu (DAE) i naglasili potrebu za zajedničkom evropskomdenicijom i indikatorima za digitalnu pismenost. Ovaj događajbio je idealan orum da nacionalni predstavnici daju povratnuinormaciju Komisiji i drugim kreatorima politika u EU o stvar-nim izazovima s kojim se suočavaju u implementaciji DAE, unacionalnom kontekstu.

U svom obraćanju skupu, potpredsjednica Evropske komi-sije Neelie Kroes je naglasila potrebu za transormacijom kojabi stavila digitalno osnaživanje (digital empowerment)u sredi-šte političke agende. Predstavnici zemalja članica su svoja izla-ganja nastavili u istom tonu, podržavajući potrebu da digitalnapismenost bude noseći element uključen u sve nacionalne poli-tike, od obrazovanja do inrastrukture, jer ona čini kamentemeljac DAE. Naglašena je potreba za zajedničkom standard-nom denicijom i indikatorima digitalne pismenosti u Evropi.

Dodatno, potpredsjednica Kroes je podvukla da je “digitalnapismenost pitanje poštenja i pristupa mogućnostima; ona je

ECDL >>>

ECDL ondacija je pod pokroviteljstvom NeelieKroes, potpredsjednice Evropske komisije (EK), povezala ključne aktere iz Evropske komisije,Evropskog parlamenta, 12 nacionalnih vladai drugih zainteresiranih strana kako bi dis-kutirali o progresu, prioritetima i načinima za implementaciju aktivnosti u oblastima‘digitalne pismenosti, vještina i e-uključenosti’ iz Digitalne agende za Evropu (DAE).

Dvanaest zemalja članica EU pozivaju nakreiranje jedinstvene defnicije i indikatora

za digitalnu pismenost i e-vještine

Pripremila: Aida Ajanović

jedno socioekonomsko pitanje…’’, dodajući da će poruke svihzainteresiranih strana koje su učestvovale u ovoj debati bitisaslušane. akođer, Kroes je pohvalila posvećenost ECDL on-dacije Digitalnoj agendi za Evropu kroz omogućavanje da višeod 5 miliona ljudi stekne digitalne vještine i sposobnosti.

Sean Kelly, član Evropskog parlamenta je naglasio važnostdigitalnih vještina za zapošljavanje i ekonomski rast i rekao: “Ubudućnosti, 18 miliona poslova u Evropi će zavisiti od toga daEvropljani imaju digitalne vještine; ono o čemu govorimo jeuklanjanje prepreka za milione ljudi kojima trenutno nedostajuneophodne vještine da budu ekonomski uključeni’’.

Dugoročne politike digitalne pismenosti

Predstavnici zemalja članica su zaduženi da razvijaju dugoročnepolitike digitalne pismenosti, a naglašeno je nekoliko ključnihelemenata koji će ubrzati progres, uključujući i potrebu da se

naglašava važnost koju e-vještine imaju u promociji ekonom-skog oporavka, i potrebu za korodiranim pristupom razvoju na-cionalnih i evropske politike.

Prema mišljenju direktora ECDL ondacije DamienaO’Salivana (Damien O’Sullivan), Evropska budućnost će bitidigitalna, a razvoj digitalne budućnosti leži u rukama predsta-

vnika zemalja članica koji su učestvovali na ovoj debati.“U ECDL ondaciji se energično borimo sa ovim izazovima

više od decenije; radimo zajedno sa našim nacionalnim par-tnerima, vladama na nacionalnom nivou i kreatorima politikau Briselu. Posvećeni smo podržavanju vlada kako bi pomoglistvaranju politika u vezi digitalne pismenosti i omogućavamokanal za dijalog u razvoju i implementaciji DAE u nastupajućim

godinama’’, rekao je O’Salivan.

O ECDL fondaciji

ECDL ondacija je tijelo za certikaciju vodećeg međunarodnogprograma za certikaciju kompjuterskih vještina – ECDL/ICDL. Misija Fondacije je da omogući stručnu upotrebu ICkojom se osnažuju pojedinci, organizacije i društvo putem ra-zvoja, promocije i isporuke kvalitetnog programa certikaciješirom svijeta. Sa preko 11 miliona kandidata koji učestvuju u ši-rokom spektru programa, ECDL ondacija je postavila globalni

reerentni nivo u certikaciji vještina krajnjih korisnika. Za višeinormacija o ECDL ondaciji, kao i o ECDL/ICDL programu,molimo vas posjetite www.ecdl.org.

Predstavnici zemalja članica i donosioci EU politika diskutiraju o praktičnim problemima implementacije Digitalne agende za Evropu.




ECOS >>>

ECOS je kao imperativ i obavezu sam sebi nametnuoda vrši edukaciju i consulting poslovne zajednice, koja

je spremna da smjelo i hrabro izađe na međunarodnotržište i dokaže svoju produktivnost, konkurentnost i kvalitet.Hiljade polaznika i učesnika naših seminara, radionica, školai programa iz svih dijelova Bosne i Hercegovine prepoznalo jeInstitut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Herce-govine kao svog partnera u stjecanju novih znanja, iskustava ikompetencija.

Jedan od prvih seminara koji je realiziran u 2011. godiniimao je zadatak da upozna učesnike sa najaktuelnijim trgova-čkim pravilima – Incoterms 2010. Članovi VK BiH na taj sunačin prvi imali priliku educirati se o najnovijim proceduramaMeđunarodne trgovačke komore (ICC), ali i o tome sami čitati sobzirom da je tom prilikom za njih prevedena knjiga Incoterms2010.

Učesnici seminara zaposleni u kompanijama koje se bavetransportom robe imali su priliku da prisustvuju seminaru natemu “AA karnet – Pasoš za robu’’, što je bila sama uvertiraza svečani početak izdavanja karneta AA u Bosni i Hercego-

vini od strane Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.Stotine polaznika iz privatnih kompanija i državnih institucijaimalo je priliku educirati se o tome kako najjednostavnije iz-

voziti robu koja će se opet vratiti u zemlju iz koje je krenula.Nismo zaboravili na učesnike koji su aktivni i u drugim

granama privrede. ako je za one iz oblasti drvoprerađivačkogsektora u sklopu sajma INERIO 11 organiziran seminar “Ak-tuelnosti u drvnoj industriji’’. Kao vrhunac, za učesnike sajmanamještaja IMM 2012 u Kelnu organiziran je seminar “Inter-national Sales Manager – Menadžer za međunarodnu prodaju’’,čija organizacija polako ali sigurno postaje kontinuirana ak-tivnost Instituta za edukaciju.

S ciljem pružanja što raznovrsnijeg edukativnog sadržaja, apri tome prateći i poštujući princip jednakopravnosti, suorgan-

izirali smo konerenciju “Ravnopravnost spolova u ekonom-skom razvoju’’ te uspješno realizirali projekat “Socijalna, podu-zetnička i e-inkluzija žena 40+’’.

Dobra ideja zlata vrijedi

Svjesni vremena i okruženja u kojem živimo, nismo zaboravilina one koji u svakodnevnom poslovanju nisu u mogućnostida pokažu i dokažu svoju kreativnost i sposobnost. Uspješnarealizacija projekta “Daj ideju – postani poduzetnica’’ je pokazalada u Bosni i Hercegovini žive i djeluju ljudi sa kreativnimidejama i vizijama koje vrlo lako mogu postati realnost ukolikosvoje uporište imaju u znanju i štivu koje se, između ostalog,

stječe u “Školi malog biznisa’’.S obzirom da smo i sami svjedoci ambicija naše države

da postane članom jedne velike evropske porodice, Institut zaedukaciju je održao radionice “Pisanje projektnih prijedloga zaIPA programe prekogranične saradnje’’ i organizirao ino dane“Programi Evropske unije za istraživanje i razvoj – FP7, COSi EUREKA’’ (na opće zadovoljstvo predstavnika i institucija izoblasti obrazovnog i naučno-istraživačkog sektora) i na pra-gmatičan način podcrtao ambicije naše države na njenom ev-ropskom putu.

Kada svemu ovome dodamo projekte i programe čija re-alizacija i uspješna implementacija traje već duži niz godina,a polaznike obučava o najvažnijim temama u okviru poslovneadministracije (Škola poslovne administracije i Škola mena-džerskih alata i vještina), pruža saznanja i kompetencije iz svijetainormacionih tehnologija (ECDL – Škola računara) i pripremakompanije i poslovne subjekte da se što bolje predstave i ostvarenove kontakte na međunarodnom tržištu (Škola poslovnogengleskog jezika), onda sa ponosom možemo reći da je 2011.godina itekako bila dobra i uspješna godina. Ne samo za nas veći za one koji su bili uz nas i koji su zajedno sa nama slavili sveposlovne uspjehe koje je sa sobom nosila 2011. godina.

Svim partnerima i klijentima Instituta za edukaciju VKBiH ovom prilikom želimo sretnu i uspješnu poslovnu 2012.godinu, sa željom da vam se ostvare svi do sada neostvareni po-

slovni poduhvati.ECOS – Vaša adresa za edukaciju!

Partner u stjecanju znanja

Investiranje u edukaciju, kao alat i sredstvo za ostvarivanje bolje produktivnosti i dugoročnije održivosti kompanije na samomvrhu, kako na globalnom nivou tako i na području Bosne i Herce-govine, dobija sve više na značaju. Američke kompanije koje ulažustotine miliona američkih dolara godišnje kako bi kompetentnost, znanje i produktivnost svojih radnika održale na najaktuelnijemnivou i, samim tim, bili makar jedan korak ispred konkurencije najbolji su primjer za to. Trend investiranja u kadrove prepoznale su i bosanskohercegovačke kompanije i poslovna zajednica. Institut zaedukaciju služi kao najsvjetliji primjer za to.

Piše: Mirza Konjo




TEMA >>>

Udanašnjem dinamičnom i turbulentnom poslovnomokruženju potrebno je osigurati uvjete za kontinuiranoobrazovanje menadžera koje će ih osposobiti i dati im

mogućnost usavršavanja vlastitih znanja i vještina te stjecanjanovih, s ciljem ekasnog i uspješnog obavljanja radnih aktiv-nosti.

U današnjem dinamičnom i turbulentnom poslovnom

okruženju potrebno je osigurati uvjete za kontinuirano obra-zovanje menadžera koje će ih osposobiti i dati im mogućnostusavršavanja vlastitih znanja i vještina te stjecanja novih, sciljem ekasnog i uspješnog obavljanja radnih aktivnosti.

Planiranje obrazovanja menadžera

Kao i sve drugo, i razvoj i obrazovanje menadžera potrebno jeplanirati. Cilj takvog planiranja jeste omogućiti nesmetan pro-esionalni razvoj menadžera prema njihovim vlastitim sposob-nostima, mogućnostima i dostignućima.

Proesionalni razvoj menadžera treba prolaziti kroz sljedećetri aze:

1. osnovno proesionalno obrazovanje (kontinuiran procesupoznavanja menadžera sa radom i elementima rada);

2. radno uvođenje novog menadžera (proesionalnaadaptacija);

3. proesionalno usavršavanje ili stjecanje proesionalnog

majstorstva.

Većina organizacija ističe da su sastavni dio menadžerskogposla različiti oblici obrazovanja, obuke i razvoja menadžera,

Značaj obrazovanja menadžera

Jedan od najbitnijih aktora menadžmenta jesu menadžeri koji se pojavljuju kao nosioci procesa menadžmenta.Od pravog menadžera ovisi i uspjeh procesa rada i djelovanja, jer je on osoba koja upravlja ljudima unutar određenog kolektiva. Da bi menadžer zaista bio menadžer u pravom smislu te riječi, potrebno je da posjeduje potrebna znanja, sposobnosti i vještine djelovanja. Stoga, bitan segment menadžmenta čini i obrazovanje (edu-kacija) menadžera kao osoba koje upravljaju procesom i dinamikom radnih aktivnosti koje obavljaju podređeni im ljudski resursi (uposlenici). Rad je okusiran na obrazovanje menadžera kao bitnu odrednicu ukupnog poslov-nog rezultata kolektiva.

Piše: Mr. Ermin Kuka




>>>

što znači da se dužina menadžerskog obrazovanja sve više po- većava. Svakako da je glavna tema menadžerskog obrazovanja irazvoja, ustvari, vodstvo, ali takvo obrazovanje i razvoj trebajuuključivati i stalno osavremenjivanje i razvoj njihovih osnovnihstručnih znanja i sposobnosti.

Menadžerske kompetencije

Kontinuiran razvoj menadžera podrazumijeva ekasno postav-ljen i jedinstven sistem obrazovanja i obuke, zasnovan na ana-lizi strategije i budućih potreba menadžera, prepoznavanju kri-tičnih elemenata menadžerskih kompetencija i sposobnosti,te uspješnog ponašanja menadžera u konkretnim poslovnimradnim situacijama. Programe i nivoe obrazovanja i razvojamenadžera potrebno je maksimalno usaglasiti i povezati saorganizacijskim ciljevima i osobnim potrebama i motivimamenadžera. Bez ovog jedinstva i usaglašenosti nije mogućeočekivati ekasnost i uspješnost u implementiranju planiranihciljeva djelovanja. Stoga, jedna osoba, da bi zaista mogla bitimenadžer, mora posjedovati određene kompetencije, a njihmože steći vlastitim obrazovanjem. Osnovne menadžerske

kompetencije date su u sljedećoj tabeli:OSNOVNE MENADŽERSKE KOMPEENCIJE

Upotreba moći: Upotreba utjecaja da se osigura pristanak.

Tačna ocjena sebe: Realistična ili utemeljena spoznaja osebi, svojim snagama, slabostima i ograničenjima.

Pozitivan odnos: emeljno vjerovanje u druge, uvjerenje dasu ljudi dobri, optimizam i kod drugih stvaranje osjećaja dasu važni.

Prirodnost: Sposobnost skladnog i lakog izražavanja misli iideja i donošenje brzih odluka.

Logičko mišljenje: Stavljanje događaja u uzročan slijed,

metodičnost i sistematičnost.Specijalizirano znanje: Znanje upotrebljivih podataka,teorija, okvira ili modela.

Razvijanje drugih: Pomaganje drugima da obave svojposao, preuzimanje uloge trenera i upotreba povratnihinormacija u poticanju vlastitog razvoja drugih.

Većina provedenih istraživanja učesnika seminara mena-džerskog obrazovanja pokazuje da se menadžeri najčešće su-sreću s problemima motivacije svojih uposlenika. o je razlogšto su mnogi obrazovni programi za menadžere usmjereniupravo ka tom cilju. Programe obrazovanja menadžera nije

moguće postići i implementirati bez analize njihovih potreba,dizajniranih programa razvoja i konačne evaluacije.Dugogodišnjim razvojem i istraživanjem obrazovanja i ra-

zvoja menadžera razvijen je čitav niz metoda i tehnika usmje-renih ka povećanju vještina, znanja i uspješnosti menadžera.Osim standardnih metoda i tehnika (predavanja, kursevi, l-movi, konerencije), razvijene su i neke specične koje se oba-

vljaju na poslu ili van njega.

Obrazovanje menadžera na poslu i van njega

Obrazovanje i razvoj menadžera na poslu (unutar organizacije)podrazumijeva sljedeće metode:

- Planirano napredovanje je tehnika koja daje menadžerima jasnu viziju njihovog razvojnog puta. Može se shvatiti kaolagani put ka vrhu, a u suštini je pristup korak po korak koji zahtjeva da se zadaci obave dobro na svakom nivou.

- Promjena posla ili programi rotacije na poslu mogu sesprovesti radi proširenja znanja menadžera ili potencijal-nih menadžera. Polaznici uče o različitim unkcijamaorganizacije prolazeći različita radna mjesta.

- Stvaranje položaja “pomoćnika’’ - Radna mjesta“pomoćnika’’ često se stvaraju da bi se proširila znanjauposlenih u procesu razvoja tako što im se dozvoljava darade u blizini iskusnih menadžera koji mogu skrenutiposebnu pažnju na njihove razvojne potrebe.

- Privremena imenovanja - Pojedinci se često postavljaju

kao “vršioci dužnosti’’ menadžera kada je, npr., menadžerna odmoru ili dužem poslovnom putu. Na taj način privre-mena imenovanja postaju razvojno sredstvo organizacije.

- Komisije i “niži odbori’’, poznati i kao “kolektivno ruko- vodstvo’’, daju učesnicima u procesu razvoja priliku dameđusobno rade s iskusnim menadžerima i tako se upo-znaju s brojnim pitanjima koja se tiču cijele organizacije.

- Vježbanje (treniranje) - Da bi bilo djelotvorno, mora seizvesti u klimi pouzdanja i povjerenja između nadređenogi polaznika

Uz navedene metode obrazovanja i razvoja menadžera naposlu, menadžersko obrazovanje se provodi i izvan posla (izvan

organizacija), npr. na akultetima, specijaliziranim institucija-ma za obrazovanje menadžera i slično. U svijetu, a osobito uSAD-u, ovaj je oblik menadžerskog obrazovanja jako razvijen,posebno na akultetima.

Eekti obrazovanja menadžera vidljivi su kroz proces evalu-acije takvih pothvata. Stoga se razvoj menadžera treba posmat-rati kao investicija koja će donijeti rezultate u ormi jače, zdravijei održive organizacije. Potrebno je pravilno procijeniti utrošak,kako novca tako i vremena, da bi se odredila osnovanost ula-ganja u ovakav oblik obrazovanja i razvoja.

Menadžeri trebaju biti spremni da se do kraja svoje poslovnekarijere kontinuirano obrazuju, mijenjaju (idu u korak spromjenama), proširuju vlastitu poslovnu lozoju i pozitivno

i realno prihvaćaju probleme pred koje nailaze u toku svog rada.Da bi riješili sve nadolazeće poslovne probleme, trebaju se pos-

vetiti vlastitom obrazovanju, kontinuirano učiti i usavršavatisvoja znanja, sposobnosti i vještine.




>>>

Mnoštvo aktora utječe na uspješnost razvoja menadžera,no pet ih je ključnih:

1. Kritični aktor je široka i vidljiva uključenost glavnogmenadžera, odnosno direktora organizacije i smatrase “najvažnijim pojedinačnim aktorom’’ uspjehaprograma menadžerskog razvoja;

2. Organizacije koje imaju uspješan proces razvojamenadžmenta imaju jasno artikuliranu i prihvaćenustrategiju, politiku i lozoju razvoja. One postavljaju

jasne ciljeve i svrhu kojoj služe;3. Politika i strategija uspješnog razvoja menadžmenta

moraju biti neposredno povezane i proizilaziti izorganizacijskih poslovnih strategija, ciljeva i izazova.Moraju biti rađene na temelju poslovnih planova;

4. Uspješni procesi razvoja menadžmenta morajuuključivati tri glavna elementa: a) godišnje planiranjesukcesije, b) planove razvoja kroz poslove i zadatke, c)unutrašnje programe obrazovanja menadžera usklađenes potrebama i prilagođene ciljnim grupama, pa iindividualizirane, te dopunjene selektivnom upotrebomuniverzitetskih i drugih programa izvan organizacije;

5. Menadžerski razvoj je odgovornost izvršnog (linijskog)menadžmenta, a ne unkcije ljudskih resursa. Ulogaunkcije ljudskih resursa vrlo je važna, ali u osnovipodržavajuća i savjetodavna. Članovi te jedinice iobrazovno osoblje služe kao promicatelji procesamenadžerskog razvoja i kao izvor podataka i znanja za

izvršne (linijske) menadžere o tome koje razvojneprograme i aktivnosti upotrijebiti i kako.

Posebni programi obrazovanja i razvoja menadžera usmje-reni su na menadžere s disunkcionalnim (neučinkovitim) po-

našanjem. akvo ponašanje najčešće se pokazuje u odnosu sadrugima, tj. u vođenju ljudi. Menadžeri s disunkcionalnimponašanjem su neosjetljivi na potrebe drugih, nesposobni zatimski rad i saradnju, arogantni, loše upravljaju koniktima islično. Da bi se takvim menadžerima pomoglo upotrebljavajuse različiti programi obrazovanja i razvoja. Primjer jednogtakvog, posebno oblikovanog programa jeste program “Indi-

vidualnog treniranja za učinkovitost’’ koji uključuje i kombiniraučinkovitost, trening, procjenu, savjetovanje i oblikovanje po-našanja, a usmjeren je individualno na svakog menadžera, teobavezno uključuje i rad psihologa u svim azama.

Dugoročna investicija

Svakako da je obrazovanje menadžera garant uspješnog dje-lovanja i daljnjeg unkcioniranja svake poslovne organizacije iliinstitucije. Stoga, ulagati u obrazovanje menadžera znači ulagatiu nešto što će nakon određenog vremena donijeti višestrukekoristi, kako za organizaciju tako i za samog menadžera kaopojedinca. Budući tokovi poslovnog života svakako će sve višenaglašavati potrebu obrazovanja menadžera, a one koji zane-mare tu činjenicu promjene će jednostavno “pregaziti’’ i pomes-ti s tržišta rada.




MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Kako ustanoviti rezultat

dobre saradnje

U praksi se često susrećemo sa ljudima sa kojima samo vjerujemo da dobro sarađujemo. Mnogo je razgovora prekoteleona, uz kau ili na neki drugi, neormalan način. Koliko je takvih razgovora poslovno učinkovito možete provjeriti tako

da na list papira napišete ime osobe, konkretan broj poslova koji ste, recimo, prošle godine sklopili i dobit koju ste zajednoostvarili. Rezultat je činjenica kvaliteta vaše saradnje.




Piše: Evgen Gec

Na susretu voditelja predstavništava nekih od većihkompanija razgovarali smo o poslovnim prilikama,razvoju i okolnostima koje se predviđaju u novoj 2012.

godini. Izvanredna motivacija činila je pozitivnu atmoseru istvarala utisak da su i oni koji su obično pesimisti promijenilisvoje mišljenje. Nada da se ipak nešto mora promijeniti postala

je jača od realnosti i situacija je, za razliku od proteklih godina,bila u potpunosti drugačija. Ljudi su prilazili jednim drugima irazmjenjivali poslovne kontakte.

Da je odista nešto drugačije u odnosu na protekle susreteprimijetilo se najprije kod osoba koje su na takvim druženjimaobično bile suzdržane i rijetko kada razmjenjivale poslovnekontakte. One su odjednom postale pristupačnije, otvorenijei po svemu drugačije u komunikaciji općenito. ražile su mo-gućnosti za nove poslove i svom se snagom zauzimale za što višeposlovnih susreta. “I to je posljedica krize’’, rekao je jedan odučesnika susreta kada je prilazio. “Drago mi je’’, rekao je, “da sena svaku situaciju gleda optimistično, pa čak i ako je tako teška.Konačno se i na takav način mogu sklapati poslovi koji prijenisu bili mogući zbog nepristupačnosti pojedinih osoba.’’

Mijenjanje njihovog stava primjetno je činilo zadovoljstvosvima koji su imali mogućnost s takvim osobama kontaktirati.Jednostavno, ostavljale su izuzetan dojam poslovnog partner-stva. “Možete zamisliti kako se i ranije moglo dobro poslovatisamo da je pristup bio sličan današnjem’’, rekla je druga prisu-tna osoba. “Sami smo krivi’’, rekla je treća! Ako ste iskreni, po-gledajte koliko i sami imate kontakata na koje ste već davnozaboravili i uopće ne znate šta zapravo vaši nekadašnji poslovnipartneri rade.

Poslove stvara dobro partnerstvo

Nove je poslove potrebno tražiti bez stava da se “nešto ne možezbog...’’ ili “ne vjerujem da...’’, odnosno “nemoguće je jer...’’ Vje-rujem da među svojim poznanicima imate osobe koje bi vam uposlu itekako mogle pomoći. u spadaju i one sa kojima se čestosusrećete ali ne razgovarate konkretno o raspoloživim potenci-

jalima. Zamislite da sjednete s njima za stol i da svako od njihponudi svoje poslovne kontakte kako biste se međusobno po-mogli! o je potencijal neizmjernih vrijednosti koji se u praksipremalo koristi.

“Ne vjerujem da je to uvijek tako’’, rekao je jedan gospodinkada smo razgovarali na tu temu i bio je u pravu. Jer u poslovanjuse svakodnevno povezujemo, samo je pitanje kako to činimo.

U praksi se često susrećemo sa ljudima sa kojima samo vjerujemo da dobro sarađujemo. Mnogo je razgovora preko te-leona, uz kau ili na neki drugi, neormalan način. Koliko jetakvih razgovora poslovno učinkovito možete provjeriti tako da

na list papira napišete ime osobe, konkretan broj poslova kojiste, recimo, prošle godine sklopili i dobit koju ste zajedno ost-

varili. Rezultat je činjenica kvaliteta vaše saradnje. a saradnjase sastoji iz vašeg ulaganja u prijateljstvo ili partnerstvo koje je

jedini aktor produktivnosti i proizlazi iz količine međusobnogpovjerenja. U kompanijama u kojima je pojedincima par-

tnerstvo proesionalna uloga, takvo je mišljenje u potpunostilogično. Naime, njima je cilj dobiti što više konkretnih inor-macija i produktivnih kontakata. Ukoliko se te inormacije ikontakti dobivaju od osoba u koje se ima povjerenje, stvarajuse novi poslovni odnosi koji već od početka stvaraju uvjete zakvalitetnu buduću saradnju.

Sistem je najjače sredstvo saradnje

Svi sa kojima poslujemo svjesni su da to činimo iz određenihinteresa. U privatnom životu sami biramo ljude sa kojima sedružimo, ali u poslovnom okruženju je to drugačije jer zahtjevapoznavanje poslovnih pravila, koja se često iskorištavaju na ne-korektan način. Neke su zemlje poznate po tome da kupuju po-slovno povjerenje. Zato sistemi za učinkovito poslovanje koji suna raspolaganju u takvim zemljama teško uspijevaju stvoriti do-bro partnerstvo. Dugoročno, to djeluje retrogradno, pa umjestoda se uspješno stvaraju mogućnosti za nova ulaganja, ona sekratkoročnim djelovanjem sprječavaju.

U okruženjima u kojima su sistemi udruživanja interesakvalitetni kultura saradnje je bitno drugačija. Korektan pristupna kojem se gradi povjerenje ima daleko veće mogućnosti pri-dobivanja novih kvalitetnih partnera. Kupovanje partnerstva utakvim okruženjima se ne kažnjava jer to nije potrebno. Osobekoje ne poštuju pravila sistema jednostavno same odustaju od

partnerstva jer ih okolina ne prihvaća. Dakle, sistemi zdravogpoduzetništva postaju sve jači segment saradnje ili partnerstvakoje ima samo jedan cilj - pridobivati kvalitetne partnere! Kvali-tetni preduzetnici se uvijek nalaze u kvalitetnim okruženjimasa pravim ljudima, koji dobrim poslovanjem postaju sve pre-poznatljivi u uspješnim krugovima ostalih poslovnih partnera.Ukoliko se uz to uključuju u napredne i zdrave sisteme, njihova

je briga za dugoročno uspješno poslovanje prepuštena onimakoji na poslovnost imaju drugačiji pogled.

>>>





ECOS >>>

Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori BiH (“Službeni

glasnik BiH” broj 30/01) propisano je da su članovi Ko-more preduzeća, banke, osiguravajuća društva i druga

pravna-privredna lica registrovana za obavljanje poslova sa ino-stranstvom na prostoru BiH.

Odredbama Odluke o članarini Vanjskotrgovinskoj komoriBiH (“Službeni glasnik BiH” broj 45/04 ispravka u 49/04), koju

je usvojila Skupština Komore na sjednici od 14.9.2004. godine,utvrđene su dvije vrste članarine:

U I kategoriji su privredno-pravna lica koja imaju realizira-

ni uvoz, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje.Za njih je članarina 1‰ na statističku vrijednost uvezene robeiskazanu u carinskoj deklaraciji. Obračun članarine na vrije-dnost uvoza vrši se kvartalno, te se takvim članicama Komore

Sve članice VTK BiH su obavezne plaćati

članarinu

Uposleni u Vanjskotrgovinskoj komori BiH nerijetko se susreću s primjedbama klijenata da su jedni privilegovani

u odnosu na druge, da jedni dobivaju InoKom, a drugi ne i sl. Za Vanjskotrgovinsku komoru BiH sve članice su podjednako važne, isto onoliko koliko je važno da svaka od tih članica redovno plaća godišnju članarinu. Stogavas podsjećamo da je učlanjenje u Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine obavezno, te objavljujemoinormaciju o načinu obračuna i naplate članarine VTK BiH koja bi trebala otkloniti neke nejasnoće.

Pišu: Belma Hasić iLejla Mulaosmanović



>>>

šalje obavijest o dospjelim obavezama za prethodni kvartal.Bitno je naglasiti da se članarina ne plaća na uvoz opreme za vlastite potrebe.

U II kategoriji su banke, osiguravajuća društva i drugaprivredna-pravna lica iz oblasti prometa (cestovni, željezničkii vazdušni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora,poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelat-nosti i agencije u prometu), građevinarstva, kao i drugi članoviKomore registrirani za obavljanje poslova sa inostranstvom naprostoru BiH koji nemaju realizirani vanjskotrgovinski promet,prema carinskoj deklaraciji. Oni plaćaju članarinu od 2‰ (dvapromila) mjesečno na osnovicu koja predstavlja bruto isplaćeneplaće zaposlenih i plaća se prilikom isplate plaća zaposlenima.

Ovakvi članovi samoincijativno uplaćuju članarinu, a Komora vodi evidenciju o njihovim obvezama.Naglasimo još da članovi Komore mogu platiti članarinu

samo po jednom osnovu. ako, npr., ako je član oslobođen čla-narine po osnovu uvoza, obavezan je dostaviti dokumentaciju iplatiti članarinu po osnovu bruto plaća.

O prethodno navedenom postoji i tumačenje Komisije Par-lamentarne skupštine Bosne i Hercegovine od 16.9.2005. godi-ne povodom zahtjeva Privredne komore Republike Srpske zatumačenje člana 3. stav 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komoriBiH.

Prednost redovnim platišama članarine

Finansiranje Komore se vrši iz članarine, kotizacija, doprinosaprivrednih komora Federacije Bosne i Hercegovine, RepublikeSrpske i Brčko distrikta. Stoga su članovi Vanjskotrgovinske ko-

more BiH obavezni uredno plaćati članarinu i druge utvrđenenovčane obaveze Komori. Redovne platiše imaju prvenstvo usvim aktivnostima Komore. U svakodnevnoj komunikaciji, pru-žanju pomoći i inormacija, takva vrsta selekcije ne postoji i

jednako se ažurno pristupa svim zahtjevima za pomoć, inor-maciju i sl. ali se, isto tako, svaki put i sa svim korisnicima ra-zgovara i o redovnom plaćanju članarine, posebno kada su upitanju sudjelovanja na sajmovima, učešća u edukacijama, se-minarima, stručnim predavanjima, kontakti sa stranim par-tnerima i sl.

Naše članice svakodnevno od nas traže pristup domaćoj bazipodataka koje ormira Centar za inormatiku i statistiku VKBiH. Ovaj Centar, u okviru programa domaćih baza podataka,

priprema, obrađuje i dostavlja na upit podatke o robnoj razmjenisa inostranstvom po: robama (tarie na 2, 4 ili 10 znakova),državama (pojedinačno i grupiranim u CEFA, EU i ostale)za Bosnu i Hercegovinu, entitete, kantone, regione i općine zaodređeni vremenski period. Osnovni pokazatelji se mjesečnoažuriraju na web stranici, a detaljniji izvještaji se dostavljajuna zahtjev (OB 750-61). Zahtjev se odobrava članovima kojiredovno izmiruju obaveze po osnovu članarine.



Documents

InfoKom [broj 49, januar 2012.]