BROJ 1 prosinac 2009. - gluhi-cakovec.hrgluhi-cakovec.hr/wp-content/uploads/2017/05/Fijolica-1.pdfPovijest razvoja brige o osobama oštećena sluha na području Međimurja Predsjednik

G O D I N A 1B R O J 1

Č A S O P I S J E U C I J E L O S T I F I N A N C I R A N J E D N O K R AT N O M P O T P O R O MM I N I S TA R S T VA Z D R AV S T VA I S O C I J A L N E S K R B I R H Z A G R E B

p r o s i n a c2 0 0 9 .

Č A S O P I S U D R U G E G L U H I H I N A G L U H I HM E D I M U R S K E Ž U PA N I J E - Č A K O V E C

ISSN 1847-4713

Uvodne riječi………………..........O nađoj Udruzi …………………... Aktivnosti Udruge …………….... Znakovni jezik ………………....... Neđto o đportu …………………...Izazov pred vama ………….........Poziv članovima ………………… Masovno druţenje ……………… Zakonska prava ………............... Komentari naðih članova ...…...... Recepti ……………………...........Mudre misli …………………….....

358141617181820212223

Cvijeće je čovjekov pratitelj kroz cijeli život, a u našem Međimurju cvijet ljubičicu nazivaju „fijolica“.

Časopisi Udruga osoba oštećena sluha diljem Hrvatske zovu se Sluh, Znak, Oska, Glas, … Lijepo, ali ipak strogo. Mi smo htjeli malo izvan tih okvira i nešto specifično za naš kraj. Ima naše Međimurje svojih znamenitosti, između kojih posebno mjesto zauzima i narodna pjesma.

Kaže se da su pjesme iznikle iz tla na kojem su nastale. U međimurskim narodnim pjesmama spominju se klinčeki, rožice i fijolice u proljeće.

Kako tek počinjemo, i mi smo kao proljeće, no rekli smo „klinčeki ne dišiju, rožice imaju pikače, a mala, nježna i krhka fijolica svojom posebnom bojom, oblikom i mirisom može umjesto govora iskazati ljubav i poštovanje“.

Eto, tako smo tim zvučnim i raskošnim imenom željeli da, čitajući svoju „Fijolicu“, nakratko zaboravite na sluh i u ozračju osebujnog mirisa razmislite o tome kako smo svi djeca istoga Boga, a ipak se po mnogočemu razlikujemo.

Nada Igrec

Izdavac: Udruga gluhih i nagluhih Medimurske županije Cakovec

Perivoj Zrinskih 2, 40000 Cakovec tel: 040 391 210, tel/faks: 040 390 920 e-mail: [email protected]

Glavna urednica: Mirela IgrecUredivacki odbor: Nada Igrec, Tomislav Logožar, Pavao Ružman, Zlata Štefulj, Mirela IgrecOdabir fotografija: Mirela IgrecKorektor: Donata BalentGraficka priprema i tisak: Tiskara KRON, CakovecNaklada: 500 primjeraka

Zašto ime "Fijolica" ?

Sadržaj

Impresum

Naslovnica: Mirela Igrec: Ljubičica

Zadnja strana: advent s prigodnom čestitkom

Casopis je besplatan primjerak i o trošku Izdavaca dostavlja se na adresu clanova. 2

, broj 1, prosinac 2009

Poštovani članovi Udruge gluhih i nagluhih Međimurske županije, dragi naši prijatelji i svi ljudi dobre volje!

Pripala mi je velika čast da Vam mogu predstaviti prvi broj ovog našeg časopisa „Fijolica“ i toplo se nadam da ćete se njime ponositi kao i mi koji smo zaslužni da je on konačno štampan.

Nemam dovoljno riječi kojima bih se u ime naše Udruge zahvalila Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Zagreb što je prepoznalo našu inicijativu i putem jednokratnih potpora odobrilo potrebna sredstva.

Osobno pak sam uvjerena da sam ove godine radom na nekoliko uspješnih projekata opravdala svoje mjesto tajnice, a o financijskom oporavku ste uostalom bili izviješteni na masovnom druženju prigodom obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih.

UVODNE RIJEČI

Uvjerena sam da su nam se tu i tamo potkrale greške, no trudit ćemo se da ih ispravimo.Uostalom, svima Vam je dobro poznata izreka „Tko radi taj i griješi“.

Pune 52 godine postoji naša Udruga, osobe smo oštećena sluha za koje bi pisana riječ trebala biti zakon, a eto tek sada je imamo pred sobom. Ne treba se osvrtati na to zašto se ovo nije dogodilo puno prije, nego se u ovo blagdansko vrijeme radujte zajedno s nama listajući i čitajući našu „Fijolicu“.

O svemu će uostalom biti prilike pisati u sljedećim brojevima, pa Vas ovim putem pozivam na punu suradnju.

Mirela Igrec, glavna urednica

Dragi članovi, dragi čitatelji!

Kao što smo Vam obećali, potrudili smo se da i Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije i Grada Čakovca, tiska prvi broj časopisa „Fijolica“, glasilo naše Udruge.

Najvažnije je da smo počeli. Želja nam je da Vam časopis bude prihvatljiv i razumljiv, a mi ćemo se potruditi da Vam pruži potrebne informacije, savjete i sugestije.

To je ujedno i naš poziv Vama, dragi članovi i čitatelji, da nam u tome pomognete, da pošaljete svoja pitanja i prijedloge, a na nama je da na njih u sljedećim brojevima odgovorimo. Svakako ćemo se potruditi da časopise obogatimo i ostalim sadržajima s temama bliskim našoj problematici.

Vjerujemo da ćemo iz broja u broj biti sve bolji jer ovo je ipak tek početak, naš rad je volonterski, a i nemamo prethodnog iskustva.

Posebno mi je drago što je naša mlada tajnica Mirela Igrec pokrenula inicijativu da počnemo s izdavanjem ovog časopisa. To je dokaz ispravne politike vođenja i rada Udruge, da se mladi uključe u rad i da nastave za bolje sutra naše Udruge.

Kako je ovaj prvi broj financiran sredstvima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Zagreb, posebno im se zahvaljujemo.

Tomislav Logožar, predsjednik

3


Poštovani članovi Udruge gluhih i nagluhih,

dragi prijatelji i svi ljudi velikog srca!

Osobe s invaliditetom zaslužuju razumijevanje, divljenje i

potporu svih aktivnosti koje na bilo koji način olakšavaju svakodnevni

život pojedinca kao ravnopravnih članova našeg društva.

Zato sam počašćen što vam mogu pružiti svoju potporu i ovim

malim uvodnikom u prvom broju časopisa ''Fijolica'', uz želju da sve

tople riječi pretvorimo u stvarnost.

Poštovani članovi Udruge gluhih i nagluhih!

U prigodi izlaska prvog broja časopisa „Fijolica“ srdačno vas pozdravljam i želim vam mnogo uspjeha u daljnjem radu Udruge, kako biste svojim aktivnostima u Udruzi olakšali svakodnevni život.

Grad Čakovec je izuzetno osjetljiv i svakodnevno pokazuje razumijevanje prema osobama s posebnim potrebama i invaliditetom. To je postao stalni obrazac naše kulture življenja i obrazac ponašanja.

Na žalost, ljudi su još uvijek nedovoljno upućeni u njihove potrebe i mogućnosti. Grad Čakovec se zalaže za njihovo školovanje, brine o potrebama mladih ljudi, pomaže pri njihovom zapošljavanju s ciljem ravnomjernog uključivanja osoba s invaliditetom u aktivan društveni život.

Moram priznati da me svaka vaša akcija, svaka vaša zamolba dirne toliko da ne mogu ostati

ravnodušan na bilo koju teškoću koja vam otežava svakodnevni život. Zato vam odajem priznanje na

upornosti, kreativnosti i hrabrosti i pozivam vas da nastavite svoja prava tražiti od nas koji smo na

odgovornim pozicijama i samim time u većoj mogućnosti da vam pomognemo.

Ivica Perhoč, župan

Časopis „Fijolica“ preporučujem osobama s invaliditetom, ali i svima nama u cilju promicanja, zađtite i pođtivanja prava osoba s invaliditetom.

Branko Ðalamon, gradonačelnik

4


O NAŠOJ UDRUZI

Prema važećem Statutu, Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec je dragovoljna, socijalno-humanitarna, kulturno -prosvjetna, rekreativna, nestranačka i neprofitna organizacija koja okuplja osobe oštećena sluha na području Međimurske županije u jedinstvenu udrugu, a u svrhu promicanja svih aspekata kvalitetnijeg života osoba oštećena sluha u ostvarivanju i zaštiti pojedinačnih i zajedničkih interesa.

Osnovni cilj Udruge je prevladavanje socijalnih i kulturnih posljedica oštećenja sluha, koje uzrokuju teške komunikativne barijere. Udruga je osnovana 5. ožujka 1956. godine i od onda djeluje neprekinuto.

Udruga je registrirana pri nadležnom tijelu državne uprave te je time stekla svojstvo pravne osobe koja može biti nositelj prava i obveza u pravnom prometu.

Udruga je članica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Zagreb koja je krovna organizacija svih udruga gluhih i nagluhih osoba koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Isto tako, Udruga je i članica Saveza udruga osoba s invaliditetom Međimurske županije, koji okuplja sve udruge invalida i osobe s posebnim potrebama koje djeluju na području Međimurske županije (kao što su slijepi, tjelesni invalidi, osobe s mentalnom retardacijom i dr.). Tijela Udruge su Skupština, Izvršni odbor, Nadzorni odbor i Stegovna komisija, a zastupaju ju predsjednik i tajnica.

Danas Udruga ima 208 registriranih (evidentiranih) članova koji imaju oštećenje sluha, od čega je trideset dvoje djece i mladih. Osim spomenutih, članstvo Udruge čine i osobe koje su direktno ili indirektno vezane uz osobe oštećena sluha, a koje smatraju da svojim članstvom i radom u Udruzi mogu doprinijeti realizaciji ciljeva Udruge.

Sredstva za rad Udruga ostvaruje od članarina te nešto donacija i sponzorstva fizičkih i pravnih osoba, bilo u novčanim sredstvima, bilo u materijalnim sredstvima.

U posljednje dvije godine intenzivno se radilo na natječajima za projekte i programe pa su na taj način znatno proširene aktivnosti Udruge.

Redovna izborna skupština

U listopadu ove godine Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec održala je redovnu izbornu Skupštinu.

Skupštini je nazočio velik broj članova, a sama Skupština protekla je u vrlo dobrom ozračju.Uz velik broj gostiju pozivu se odazvao i predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Zagreb

gosp. Andrija Halec s tajnicom Tajanom Biškupić. Između riječi ohrabrenja istaknuo je da je Savez puno postigao na proširenju prava gluhih i nagluhih osoba, a i dalje se radi na tome.

Novi mandat predsjednika ponovno je povjeren Tomislavu Logožaru, a za tajnicu je potvrđena Mirela Igrec.

U članstvo Izvršnog odbora izabrani su: Tomislav Logožar, Mirela Igrec, Marija Črnjak, Milica Ladašić, Brankica Mlinarić, Slavko Bujan, Stjepan Toplek, Vinko Klarić i Dino Marciuš.

Novo vodstvo Udruge predstavilo je plan i program rada za 2009. i 2010. godinu.Cijelu Skupštinu prevodila je gđa Zlatica Bahun iz Varaždina, tumač za gluhe.

Ovo je ulaz u naš prostor...

5


Na inicijativu Glavnog odbora Saveza gluhih Jugoslavije dne 5. ožujka 1956. godine, u nazočnosti dr. Sulejmana Mašovića iz Zagreba, formiran je prvi Kotarski odbor Saveza gluhih Jugoslavije u Čakovcu, za područje Međimurja. Tom prigodom dr. Mašović dao je kratka uputstva za početak rada Odbora - sakupljanje podataka o gluhonijemim osobama na terenu i sl. Od tada počinje briga o osobama oštećena sluha na našem području. Zanimljivo je napomenuti da su do tog vremena gluhe osobe bile prepuštene same sebi i svojim obiteljima, a neke obitelji imale su velikih teškoća sa svojom djecom. Baš radi toga nametnula se potreba hitnosti formiranja takovog odbora i u Čakovcu, kao centar za Međimurje. Već tijekom te godine, unatoč teškim problemima, uz stručnu i dobru volju, u Međimurju su bile evidentirane 578 gluhe osobe, od toga 298 ženskih i 280 muških osoba.

Povijest razvoja brige o osobama oštećena sluha na području Međimurja

Predsjednik prvog Odbora bio je Andrija Kolonić, koji je, unatoč lošem zdravlju, radio do prosinca 1964. godine. Rad se odvijao tako da su gluhe osobe slali na liječničke i audiološke preglede u Zagreb, smještavali u Zavode i u razne ustanove - već prema specifičnim oštećenjima tih osoba. Vrlo siromašnim obiteljima s gluhonijemim osobama dodjeljivane su novčane pomoći. Kasnije se radilo na opismenjavanju odraslih gluhih osoba i njihovom zapošljavanju, a mlađe osobe upućivane su u specijalne škole, kasnije na zanate. Bilo je velikih problema, otpora i nesnalažljivosti, jer je trebalo djecu odvojiti iz obitelji, ali s vremenom je i to prebrođeno. Neku su djecu smještali u nove obitelji u blizini tih specijalnih škola ili ih uključivali u Zavode koji su u svom sastavu imali i škole. Treba istaći da je organizacija Crvenog križa, na nivou općina i kotara u to vrijeme, odigrala značajnu ulogu, oko materijalne pomoći članovima organizacije Saveza gluhih jer je ista pružala nesebičnu pomoć, kako u hrani, tako i u odjevnim predmetima. Briga za gluhe u to vrijeme prerasla je u općedruštvenu brigu tog vremena. Radilo se i na osposobljavanju kadrova koji su se aktivno, dobrovoljno, uključivali u rad za pomoć obiteljima s gluhim osobama. Poseban problem bio je sporazumijevanje s gluhim osobama.

Treba istaći i imati u vidu da za cijelo vrijeme trajanja bivše (stare) Jugoslavije i Mađarske okupacije, nije na našem području registriran ni jedan slučaj školovanja gluhih osoba - lica i njihove rehabilitacije. Prema tome vrijedno je istaći da već 1961. godine ima 37 djece i omladine, koji se nalaze na školovanju i učenju zanata. Uključivanje djece u školu svake je godine bio primarni zadatak tog Kotarskog odbora.

U 1962. godini nakon promjena u komunalnom sistemu, formiran je Savez gluhih Jugoslavije -

Općinski odbor u Čakovcu.

1964. godine za predsjednika je izabran Josip Taradi, socijalni radnik.

1968. godine za predsjednicu je izabrana Slavica Maričić, službenica.

1970. godine za predsjednika je izabran je Dragutin Palaček, socijalni radnik.

U 1973. godini dolazi do promjene naziva, odnosno Savez se formira na nivou republike, pa naziv

društva glasi: Savez osoba oštećena sluha - Općinski odbor Čakovec.

U 1980. godini za predsjednicu je izabrana Zlata Štefulj, socijalna radnica.

U godini 1981. dolazi do ponovne promjene, tako da sada službeni naziv glasi: Savez osoba

oštećena sluha Hrvatske - Općinsko udruženje osoba oštećena sluha Čakovec.

U godini 1982. za predsjednicu je izabrana Anica Homan, profesor logoped.

Godine 1989. i 1990. predsjednica je ponovno bila Zlata Štefulj.

Godine 1986. naziv društva glasi: Savez osoba oštećena sluha Čakovec.

Na izvanrednoj Skupštini 11. rujna 1993. godine ponovno dolazi do promjene naziva i glasi:

Savez osoba oštećena sluha mijenja se u naziv: Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije

Čakovec koji ostaje do danas.

Od 1990. do 1993. godine predsjednik Udruge bio je Dušan Macakanja, osoba s velikim gubitkom

sluha.

Od 1993. godine do danas predsjednik naše Udruge je Tomislav Logožar.

Zlata Štefulj

6


Tijekom svih tih godina Udruga je rješavala razna pitanja svojih članova. Bilo je i poteškoća, ali tijekom vremena rješavana su manje - više sva pitanja. Danas Udruga ima svoje prostorije, gdje se dva puta tjedno okupljaju članovi na druženju, ima sređenu evidenciju članova.

Od 2009. godine bitno je popravljeno financijsko stanje Udruge, tako da sada imate u ruci i naš prvi časopis koji čitate. Zahvaljujući upornom i stručnom radu rukovodstva ove Udruge značajna sredstva dobivena su od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske Zagreb, preko projekata i jednokratnih potpora.

Zlata Štefulj

Godine 2007., 26. siječnja, svečano je obilježena 50. obljetnica Udruge gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec u Dvorani Zrinski u Čakovcu. Uz veliki odaziv naših članova svečanosti su nazočili predstavnici gradskog i županijskog poglavarstva, delegacija Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Zagreb, brojni predstavnici srodnih udruga, političkih i društvenih organizacija te javnih medija.

Aleksandra Ličanin,voditeljica proslave

Zlatica Bahun,tumač prevoditelj

Zlata ätefulj na proslavi 50. obljetniceosvrnula se na povijest Udruge

Ovo je nezaobilazni dio Cakovcakada dolazite u našu Udrugu

7


Prijave na natječaje za financiranje

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Zagreb objavilo je natječaj za udruge osoba s invaliditetom koje djeluju u području socijalne skrbi za sufinanciranje osnovne djelatnosti u okviru raspoloživih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2009. godinu.

Vijest za odobreno sufinanciranje osnovne djelatnosti stigla je u travnju, a već 5. svibnja 2009. potpisan je Ugovor.

Uz sufinanciranje osnovne djelatnosti za godinu 2009. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odobrilo nam je i sredstva za zapošljavanje tajnice pa smo nakon provođenja zakonske procedure dobili osobu za stalan rad u Udruzi.

Zapošljavanjem tajnice znatno smo proširili aktivnosti Udruge i poboljšali financijsko stanje. Prijavama na natječaje za jednokratne potpore osigurali smo sredstva za manifestaciju obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih pa i za izdavanje ovog časopisa za osobe oštećena sluha Međimurja.

Treba spomenuti da su predani projekti Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu pod nazivom „Znakovni jezik u javnim ustanovama“ te je za isti potpisan i Ugovor s Međimurskom županijom.

Seminari

Hrvatski savez gluhih i nagluhih Zagreb organizirao je vrlo kvalitetne godišnje seminare za mlade, tajnike, predsjednike i aktiviste Udruga. Seminare je uspješno vodio prof. Milan Ristić, suradnik pri Savezu, a financirani su preko programa pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Zagreb.

Seminar za mlade održan je u Lovranu u vremenu od 26. do 29. ožujka 2009. Nazočio mu je naš mladi član Nikola Martić koji nam povremeno pomaže. Na seminaru se govorilo o Europskoj Uniji - kako je počelo, kako funkcionira, njezine prednosti i na kraju prava gluhih u svijetu i u Hrvatskoj.

U vremenu od 2. do 5. travnja 2009. bio je, također u Lovranu, seminar za tajnike, predsjednike i aktiviste temeljnih organizacija. Na seminaru se govorilo o ljudskim pravima, odnosno pravima gluhih.

Tom seminaru je nazočio naš predsjednik Tomislav Logožar.

Doniran fotokopirni uređaj

Na zamolbu tajnice Mirele Igrec Međimurska županija je donirala multifunkcionalni fotokopirni uređaj u vrijednosti od tri tisuće kuna.

Fotokopirni uređaj je stigao 18. veljače 2009. godine, a primopredaju je obavio osobno tadašnji župan Josip Posavec.

Zahvaljujući ovoj vrijednoj donaciji olakšano je daljnje održavanje tečaja znakovnog jezika za koje sami pripremamo i fotokopiramo potrebne materijale, a kod pripremne dokumentacije za projekte, gdje se svaka dokumentacija dostavlja u 5 primjeraka, gotovo je i nemoguće raditi bez fotokopirnog uređaja.

Vijest o ovoj vrijednoj donaciji je bila u svim novinama i to:Večernji list za područje Varaždina i Međimurja, županijske novine Međimurje te Međimurske novine. I Čakovečka televizija je prenosila ovu vijest u informativnim emisijama Međimurje danas.

Primopredaja fotokopirnog ureðaja

8

AKTIVNOSTI UDRUGE


Božićno darivanje djece

Dana 20. prosinca 2008. u prostoriji Udruge, u jutarnjim satima okupilo se 21 dijete naših članova (što gluha, što čujuća djeca gluhih roditelja) po božićne poklon pakete.

Uz Djeda Božićnjaka, koji je djecu posebno razveselio, darove su podijelili predsjednik Tomislav Logožar i tajnica Mirela Igrec.Dječje darove osigurali smo putem donacija i nešto malo učešćem vlastitih sredstava, a nadamo se da ćemo isto tako uspjeti i ove godine, jer Djed Božićnjak nam je najavio svoj dolazak za subotu, 19. prosinca.

Veselimo se ponovnom susretu.

Opremanje ureda

Srećom, imali smo prostora za rad, ali puno je godina prošlo, a naš ured je ostao isti, nepromijenjen.

U odobrenom sufinanciranju osnovne djelatnosti za ovu godinu osigurali smo sredstva za opremanje ureda. Potrudili smo se da namještaj za ured bude moderan, ali i funkcionalan. Gotovo sav stari namještaj smo sami maknuli, a sredstvima iz vlastitih izvora nabavili smo boje pa je predsjednik osobno lijepo oličio zidove.

I u zajednički prostor Udruga koje su članice SUOI-a Čakovec postavili smo velike konferencijske stolove i stolice pa će sada biti ugodnije na tečajevima znakovnog jezika i na sjednicama Izvršnog odbora, kao i na druženjima naših članova.

Ovako je bilo prije...

...a ovako ured izgleda danas

Podjela darova u prostorijama Udruge

9


Likovna radionica za djecu

Kako je to bila prva radionica takve vrste, odazvalo se manje djece od očekivanog i to mahom čujuća djeca gluhih i nagluhih roditelja. Ipak je bilo veoma zanimljivo i učinkovito. Najmlađa djeca su se posebno iskazala u veoma maštovitom oslikavanju pisanica, a veći sudionici su izradili i nekoliko zanimljivih čestitki. Nadamo se da će ipak na sljedeće radionice čujući roditelji dovesti svoju djecu koja imaju problema sa sluhom. Mislimo da će svi zajedno jako uživati.

Po završetku, organizatori su lijepo aranžirali nekoliko pisanica pa su ih sudionici ponesli kućama da ih podijele prijateljima, a par pisanica darovano je i predstavnicima Međimurske županije.

Prvi put nakon dugo godina održana je u prostorijama Udruge mini likovna radionica za djecu.

Bilo je to jedno lijepo subotnje jutro, netom prije samog Uskrsa, 4. travnja 2009. godine.

Boje, kistovi i ostali pribor za oslikavanje pisanica i čestitki spremno su čekali djecu da pokažu svoju kreativnost.

10


Posjet Udruzi gluhih i nagluhih Rijeka

Nakon predaha i usputnog ručka krenulo se u Udrugu gluhih i nagluhih Rijeka. Domaćini su nas lijepo dočekali tako da je druženje potrajalo do kasnih sati. Nekoliko članova održava kontakte još od zajedničkog pohađanja škole pa su se jako razveselili ponovnom susretu. I mladi su se sprijateljili i zaželjeli što brži ponovni susret, a u razgovoru s ljubaznom predsjednicom Katicom Križić saznali smo da možemo ubrzo očekivati uzvratni posjet Čakovcu.

Kući smo stigli nešto poslije pola noći.

Članovi na okupu

Ove godine, 27. lipnja, 50 članova Udruge krenulo je autobusom u Rijeku. Dogovoreno je druženje s članovima Udruge gluhih i nagluhih Rijeke.

Druženje je bilo dogovoreno za poslijepodne, ali članovi su se dogovorili da na put krenu u ranim jutarnjim satima kako bi posjetili Svetište Majke Božje Trsatske. Čak su stigli za vrijeme održavanja jutarnje mise.

Ugodno druženje s domaćinima u Rijeci

11


Izlet u Varaždinske toplice

Dne 29. kolovoza 2009. Udruga je osigurala jedan autobus za izlet u Varaždinske toplice.Krenulo se iz Čakovca u ranim jutarnjim satima, no kako je tih dana zahladilo, kupanje je bilo

moguće samo na unutarnjim bazenima stoga je povratak uslijedio nešto ranije nego prijašnjih godina.Unatrag nekoliko godina organizirani su isti izleti pa je dio članova izrazio želju da se to promijeni.

Potrudit ćemo se iduće godine poraditi na tome.

Posjet Udruge gluhih i nagluhih Rijeka

Dne 8. listopada 2009. članovi Udruge gluhih i nagluhih Rijeka bili su na jednodnevnom izletu u Austriji. Odlučili su se da na povratku skrenu prema Čakovcu kako bi posjetili našu Udrugu. Došli su u večernjim satima, smjestili se u hotelu Park i uputili k nama. Druženje je proteklo u vrlo ugodnoj atmosferi do kasno u noć.

Ujutro smo se našli pred hotelom gdje su prespavali, slikali se za uspomenu i još malo porazgovarali. Ranoranioci su čak uspjeli obići i tržnicu.

Bilo nam je drago što su prihvatili naš poziv i što im se Čakovec svidio, a posebno što su bili zadovoljni smještajem i uslugom u hotelu.

Ispratili smo ih sa željama da sretno stignu kući i da se ubrzo opet vidimo.

Clanovi Udruge gluhih Rijeka u ugodnom druženjus našim clanovima u Cakovcu

Gosti iz Rijeke prije odlaska iz Čakovca

12


Radionica na otvorenom

Sve udruge u Savezu udruga osoba s invaliditetom Međimurske županije nazočile su manifestaciji “Radionica na otvorenom” dne 26. rujna 2009. u prigodi Međunarodnog dana invalida. Za tu prigodu već u ranim jutarnjim satima članice su lijepo aranžirale naš štand.

Udruga gluhih je na štandu promovirala radove osoba s invaliditetom. Radove su izlagale članice: Mirela Igrec - ručno oslikane keramičke licitare i prigodne suvenire te Marija Trstenjak - ručno pletene majice.

Predsjednik je marljivo dijelio promotivne letke „Razgovor rukama“ i ostali reklamni materijal s tematikom o osobama s invaliditetom.

13

Sve je bilo spremno za početak

Tomislav Logoþar u "kontroli"

Članice spremne za početak radionice


ZNAKOVNI JEZIK

Od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2009. godine Udruga je provodila trogodišnji program “Komunikacijom do ravnopravnosti” sufinanciran od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH Zagreb.

Udruga je tijekom tri godine uredno podnosila Izvješće o provođenju programa.Cilj je bio održavanje tečaja znakovnog jezika za osposobljavanje tumača prevoditelja za gluhe

osobe na području Međimurske županije. Žalosna je činjenica što u cijeloj našoj županiji nemamo niti jednog tumača prevoditelja za gluhe osobe.

Kroz tečaj je prošlo deset polaznika različitih struka i iako nisu u potpunosti usvojili znakovni jezik, polaznici su naučili kako se mogu lakše sporazumijevati s gluhim osobama.

Udruga je 2008. i 2009. godine tiskala prigodne prospekte pod nazivom „Razgovor rukama I. i II.“ kojima je bila svrha pozvati sve zainteresirane građane Međimurja da se uključe na tečaj znakovnog jezika radi upoznavanja s problemom komuniciranja s gluhim osobama.

14


Što je znakovni jezik?Osobe koje su gluhe međusobno komuniciraju pomoću znakova koristeći se pri tome rukama,

licem i gornjim dijelom tijela. To je jezik znakova.Znakovi kojima se služe za sporazumijevanje rukama ne prenose značenje samih riječi. Njihovo

značenje zavisi od pokreta osobe koja se tim govorom služi i od njegova ili njezina lica. Samo značenje znakova varira u zavisnosti od izraza lica koji ih prati. Osim znakova rukama upotrebljavaju se i oni koji se izvode usnama.

Paralelna uporaba govornog i znakovnog jezika je puno praktičnija za svakodnevnu komunikaciju. Takva govorno-znakovna komunikacija, punim nazivom hrvatski znakovni jezik, dominira u nekolicini škola za gluhu djecu u kojima je neslužbeno prisutan totalni pristup edukaciji, zatim u medijima, kao što su vijesti za gluhe i nagluhe.

Znakovni jezik je danas u svijetu prepoznat kao jezik ravnopravan jezicima čujuće zajednice i u skoroj budućnosti će biti priznat kao službeni jezik manjine.

No, izvorni znakovni jezik gluhih ima posebnu strukturu i gramatiku i ne može se upotrebljavati paralelno s hrvatskim znakovnim jezikom. Drugačiji je red pojmova, drugačiji tempo, drugačija uloga mimike… To je primjena znakova bez glasovnog govora i većina gluhih ga smatra svojim materinjim jezikom. Njime se koriste osobe koje su od rođenja gluhe i one koje su ga usvojile od najranijeg djetinjstva odrastanjem u njihovoj sredini.

Gluhe osobe koje se služe izvornim jezikom znakova teško stupaju u kontakt s čujućim osobama i tu je, ustvari, početak komunikacijske barijere. Kako bi se te barijere socijalizacije gluhih osoba prevladale, rješenje je u edukacijama čujućih osoba o znakovnom jeziku, a imperativ je svakako osposobljavanje tumača prevoditelja, što smo si u našoj Udruzi zacrtali kao prioritetni zadatak u narednom razdoblju.

S tecajeva znakovnog jezika u prostorijama Udruge,

koji su se održavali svaki drugi utoraku vremenu od 18,00 do 20,00 sati

15


NEŠTO O ŠPORTU

Posljednje desetljeće 20. stoljeća Udruga je bila aktivna u športu. Iako je bio mali broj članova koji smo se aktivno bavili športom, natjecali smo se u šahu, pikadu, stolnom tenisu pa i u streljaštvu. Postizali smo lijepe rezultate i osvajali medalje.

U posljednjih nekoliko godina u Udruzi se dosta zapostavio šport naših članova. Ali u zadnjih pet godina aktivirali smo se u streljaštvu. Naša tajnica Mirela Igrec postizala je izvrsne rezultate i osvajala zlatne i srebrne medalje. Zahvaljujući njezinim uspjesima Udruzi je od strane Hrvatskog športskog saveza gluhih Zagreb povjerena organizacija Državnog prvenstva gluhih u streljaštvu 2007. godine.

Želja nam je da u narednom razdoblju unutar Udruge pokrenemo Međimursko športsko društvo gluhih, a kako nam je krenulo, nadam se da to neće ostati samo želja.

Ovako je izgledalo 2007. godineprije podjele medalja i pehara...

...a ovako kada su podijeljenemedalje i zahvalnice

Naša članica s osvojenimsrebrom i zlatomove godine...

...i u druðtvu Marija Luðića,predsjednika HÐSG Zagreb

16


IZAZOV PRED VAMAnapisao Roger J. Carver, magistar pedagogije

Gluh sam od ranog djetinjstva pa razmišljam o svemu što sam u životu postigao. Najviše se ponosim svojom pismenošću. Ona je jednaka, ili bolja, nego kod većine ljudi koji čuju. Bez svoje sposobnosti čitanja i pisanja ne bih u životu bio ostvario ono što jesam.

Najvažniji čimbenik u razvoju moje pismenosti bila je uloga mojih roditelja. Ozračje u obitelji redovito je bilo smireno i roditelji su se radovali kad su uz njih bila njihova dva gluha sina. Poticali su u najvećoj mjeri sposobnosti našeg vida, a nisu se previše brinuli za ostatke našeg sluha.

Sjećam se kako su roditelji mog brata i mene učili igrati Scrabble (igru u kojoj se slova slažu u riječi), kad mi je bilo šest ili sedam godina. Moj otac je bio strastveni zagonetač i sjećam se kako je svakog dana ispunjavao svoju križaljku. Od tog vremena ja sam uvijek uživao u zagonetkama gdje se traže riječi. Moja baka, koja je živjela s nama, razgovarala je sa mnom pisanjem, pokazujući mi da je moguće sporazumijevanje na takav način.

Moji roditelji i baka strastveno su voljeli čitati i među najranijim su mi uspomenama odlasci s majkom u mjesnu biblioteku. Tamo su nam obilno davali dječje slikovnice i stripove. Moji roditelji su pravilno shvatili da će nam ilustracije pomoći povezivati radnju na slici s pisanim riječima.

Naši su roditelji u spavaću sobu stavili ploču za pisanje. Na nju su svakog dana upisivali različite riječi iz slikovnog rječnika. Svake su večeri čitali s nama. Njihovo nastojanje i primjer koji su nam pružali pomogli su meni i mom bratu da izvrsno naučimo čitati i pisati.

Što se mene tiče, u svijet ljudi koji čuju stupio sam u velikoj mjeri putem pismenosti. Pristup tom svijetu nije obična fizička nazočnost niti govorna sposobnost. Radi se o tome da duhom budemo dio pismenog svijeta. To je sposobnost nezavisno djelovati i sudjelovati u društvu na svoj vlastiti način i služeći se vlastitim prirodnim sposobnostima. Pristup pismenom svijetu je sposobnost ostvarivanja individualnih potencijala bez umjetne, nenaravne prisile.

Pristup pismenosti - to je plovidba niz Mississippi na splavi, skupa s Tomom Sawyerom i Huckleberryjem Finnom. To je uzmicanje ledenim ruskim stepama s Napoleonom. To je poimanje kako se ružna gusjenica pretvara u prekrasna leptira. Mogu se diviti Kristovu uskrsnuću. Mogu proturječiti Aristotelovim gledištima o ljudskoj naravi. Otkrivam da je Halleyev komet prljava ledena gromada, a ne bljesak atomske eksplozije. Mogu se dopisivati na njemačkom s prijateljem u Hamburgu. Mogu slanjem pisama polemizirati o mjerama gradskih vlasti. Ostvarujem svoje snove. Do svega ovoga i do još beskrajno mnogo toga mogu doći brzo i lako u svako vrijeme, putem časopisa, knjiga, računala, novina i TV emisija s natpisima.

Dr. Jerome D. Schein kazao je da pismenost nije „dar koji rijetkim pojedincima mogu udijeliti karitativne ustanove; ona je pravo svih građana u našoj demokraciji.

Budući je obrazovanje isto što i pismenost, pa budući se vlada brine o obrazovanju građana, ona to mora jednako pružati i gluhim građanima“. Pustiti gluhu djecu da rastu bez mogućnosti stjecanja odgovarajuće pismenosti znači povredu njihovih temeljnih ljudskih prava.

Pisana riječ je jedno od najsnažnijih sredstava izražavanja koje su ljudi izmislili. Bez nje cijela bi ljudska civilizacija zaškripala i stala. Bez nje milijuni ljudi nikad ne bi postigli viši životni standard.

Moj je izazov roditeljima: pobrinite se da vaše dijete dostigne jednaku pismenost kao i njegovi vršnjaci zdrava sluha. Taj cilj nije nedostižan i moguće je doseći ga suradnjom roditelja, stručnjaka i gluhih ljudi.

Sljedeća anegdota dobra je da posluži kao post scriptum: Dok sam u zračnoj luci čekao svoj let, susreo sam staru prijateljicu obitelji, koja je radila kao učiteljica govora za gluhe. Upitala me:„Zar nisi sretan što te majka naučila govoriti?“ Moj je odgovor bio:„Još sam sretniji što me naučila čitati!“

Izvadak iz brošure: Životvorna riječIzdanje: Hrvatski savez gluhih i

nagluhih ZagrebPrijevod: Andrija Žic

Tekst izabrala: Nada Igrec, stručni suradnik

17


POZIV ČLANOVIMA I OSOBAMA OŠTEĆENA SLUHA

Zbog komunikacijskih barijera gluhe osobe dosta su upućene jedne na druge. Puno im znače zajednička okupljanja, vrlo često u Udruzi se osjećaju bolje nego u svom domu jer postaju ravnopravni sugovornici.

No u našoj Udruzi druženja su u zadnje vrijeme dosta zapostavljena. Jednim dijelom je to zbog samog mjesta stanovanja članova, jer često u neradne dane i u dane praznika nemaju odgovarajuće autobusne veze, a jednim dijelom zbog sve veće nezainteresiranosti mlađih članova za sudjelovanje u nekakvim aktivnostima.

Svjesni smo da današnji mladi s problemima sluha imaju drukčiji tretman, mahom su uključeni u redovno školovanje i to je izuzetno pohvalno, no ne treba zanemariti činjenicu da se ponekad ipak ne osjećaju ugodno u čujućoj sredini pa ne bi bilo na odmet da se tu i tamo sastanu i razmijene ta iskustva koja stječu u redovnom školovanju.

Znamo da svim mladima baš ne odgovaraju savjeti odraslih osoba, ali nije zanemariva i činjenica da i odrasli ponekad pretjeruju u svojim zahtjevima. Na primjer, da nagluho dijete vode na zajednička okupljanja ne razmišljajući da veliki i bučni skupovi nisu primjereni djetetovom hendikepu.

Što pak se tiče učenja znakovnog jezika, mišljenja su različita. Međutim, trebalo bi vrijediti ono pravilo da što više znaš, lakši ti je izbor. Nagluha osoba će kroz život svakako pronaći mjesto gdje se osjeća ugodnije pa ako će mahom to biti druženja u Udrugama za gluhe i nagluhe dobro će joj poslužiti poznavanje znakovnog jezika.

Svakako je u svemu ipak najvažnija pismenost, jer tehnologija ide velikim koracima naprijed no tu će struka napraviti svoje. Služenje SMS porukama postati će nezamjenjivi vid komuniciranja pa će i to sve više smanjivati komunikacijske barijere.

Stoga ovim putem pozivamo sve naše članove kao i ostale gluhe i nagluhe osobe s područja cijelog Međimurja da nas svojim prijedlozima usmjere u kojem pravcu trebamo ići, kako bi poboljšali djelovanje preko Udruge i učinili život svima nama barem u jednom malom dijelu lakšim i ugodnijim.

Rukovodstvo Udruge

MASOVNO DRUŽENJE

18

Dne 3. listopada 2009. godine Udruga je organizirala cjelodnevno masovno druženje svojih članova u restoranu “Čakovec - KTC”, a u prigodi obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih.

Na samom početku goste, umjetnike i nazočne članove pozdravio je predsjednik Tomislav Logožar i prepustio riječ tajnici Mireli Igrec koja je bila inicijator manifestacije pa se samim time i pobrinula oko organizacije sa željom da druženje protekne u što boljem ozračju.

Predsjednik HSGN Zagrebu obracanju clanovima i gostima

„Nakon dugo vremena to je izuzetno dostojanstveno obilježavanje dana gluhih osoba, za što smo zahvalni Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH Zagreb, što je odobrilo naš zahtjev u vidu jednokratnih potpora“, njezine su prve riječi pri pozdravljanju svih sudionika, da bi na kraju dodala kako joj je želja da takvih susreta bude što više.


U sklopu druženja održana je 1. likovna kolonija pod nazivom „Dobro je činiti dobro“ na koju su se umjetnici uključili bilo da su donijeli već gotove radove, bilo da su slikali i stvarali tijekom druženja. Koloniju je uspješno organizirala gospođa Nada Igrec, stručni suradnik, a koja vodi Likovnu radionicu „HOBICA - Jurica Varga“ pri Društvu distrofičara Varaždin.

Članica Udruge gluhih Magdalena Kvakan iz Svete Marije prezentirala je izradu svetomarske čipke, što je pobudilo veliko zanimanje svih nazočnih.

Osnovni cilj ove manifestacije bio je druženje te aktivno provođenje vremena i ujedno pokretanje kreativnih mogućnosti kroz likovne radionice i aktivnosti Udruge.

19

Župan Ivica Perhoč u svojem pozdravnom govoru nazočnima napomenuo je kako i ovaj lijepi jesenski dan odgovara nazivu manifestacije „Dobro je činiti dobro“, ali i da bi dodao da je „bogat onaj čovjek koji čini dobro“.

Osvrnuo se na sadašnju situaciju koja baš ne ide u prilog udrugama, no kazao je da će se osobno založiti da se u proračunu za 2010. godinu uključe značajnija sredstva za sufinanciranje rada udruga.

Predstavnik Grada, Gordan Vrbanec, u svom je obraćanju nazočnima prenio pozdrave gradonačelnika Branka Šalamona te spomenuo njegovo žaljenje što zbog bolesti ne može nazočiti ovoj manifestaciji, ali da nije zaboravio na osobe s invaliditetom kojima je pomoć i te kako potrebna.

Obilježavanjem Međunarodnog tjedna gluhih, sudjelovanjem i druženjem svih članova Udruge te ostalih sudionika željela se postići razmjena iskustva kroz problematiku invaliditeta i veća angažiranost pojedinih članova u narednim aktivnostima. Svakako se željelo animirati mlađe članove da se uključe aktivnije u sam rad Udruge, a starije da pokrenu klub umirovljenika.

Druženju se odazvao i predsjednik Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina, Ivan Vujec, prof., Društva koja se po uspješnosti ubrajaju u sam vrh Hrvatske pa nam njihova iskustva u radu i te kako mogu poslužiti za primjer.

Organiziranjem 1. likovne kolonije umjetnika postiglo se da druženje bude još ugodnije u kreativnom ozračju, kao i popularizacija i poticanje likovnog stvaralaštva među osobama s posebnim potrebama, a kako je ona bila humanitarnog karaktera za Udrugu je prikupljeno 20 umjetničkih djela. Svoja djela darovali su: Dražen Pavlović, Silvija Benković, Elvira Vidović, Mihailo Mihajlov, Ivan Šebestijan, Slavko Dukić, Mladen Palić, Stanko Padarić, Pavao Ružman, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Đurđa Marđetko, Mirela Igrec, Dubravka Novak, Karmela Vitaić, Gabrijela Binder i Nada Gorupić.

Svima njima u znak zahvale uručena su priznanja koja je vrlo lijepo osmislio, izradio i darovao varaždinski umjetnik Željko Prstec.

Nadamo se da će već iduće masovno druženje biti popraćeno raznim natjecanjima između samih članova, kao i između udruga osoba s invaliditetom.


ZAKONSKA PRAVA- preuzeto s internetskih stranica -

Iz sustava mirovinskog osiguranjaPrema Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN br. 71 od 8.VII.1999.), gluhe osobe imaju pravo na beneficirani radni staž, tj. na svakih 12 mjeseci računa se radni staž od 15 mjeseci.

Iz sustava zdravstvenog osiguranjaPrema Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN br. 25 od 21.II.2005.) i Pravilniku o izmjeni o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN 11/08).

Slušna pomagalaOsigurana osoba ostvaruje pravo na slušno pomagalo kada ima obostrani trajni gubitak sluha, a tonski audiogram pokazuje da je prosječan prag sluha za uho na koje bolje čuje na frekvencijama 0,5 kHZ, 1 kHZ, 2 kHZ i 4 kHZ za dijete do navršene 18. godine 30 dB i više, a 40 dB za odrasle na istim frekvencijama.Osigurana osoba odobrenim s lušnim pomagalom mora postizati slušno-govornu komunikaciju unutar socijalnog kontakta prema govornom audiogramu.Osigurana osoba ima pravo na jedno od slijedećih slušnih pomagala: 1. analogno slušno pomagalo 2. digitalno slušno pomagalo.Dijagnostički postupak i odabir slušnog pomagala određuje i provodi doktor medicine u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi,specijalist otorinolaringolog-audiolog koji izdaje i potvrdu za odabrano slušno pomagalo.Djeca do navršene 18. godine života, koja se nalaze na kontinuiranoj slušno-govornoj rehabilitaciji odnosno osigurane osobe na redovnom školovanju imaju pravo na dva slušna pomagala.

Vanjski dijelovi Ugradbenog slušnog pomagala „umjetna pužnica“Osigurana osoba kojoj je zbog gluhoće ugrađena umjetna pužnica ima pravo na vanjski dio pužnice: 1. procesor koji se nosi uz tijelo, ili 2. zaušni tip procesora.Osiguranoj osobi s ugrađenom umjetnom pužnicom osigurava se jednom godišnje redovna provjera ispravnosti uređaja pri ugovornom isporučitelju.

Surdotehnička pomagalaOsigurana osoba s potpunim gubitkom sluha (gluha osoba) ima pravo na sljedeća surdotehnička pomagala: 1. predajnik 2. prijemnik za a) svjetlosni ili vibracijski signal za budilicu b) svjetlosni signalizator plača djeteta - jednom od roditelja koji ima potpuni gubitak sluha do navršene sedme godine života djeteta 3. telefaks uređaj.Ako u zajedničkom kućanstvu živi više osoba s potpunim gubitkom sluha, pravo na pomagala iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka ostvaruje samo jedna osigurana osoba u zajedničkom kućanstvu.

Iz sustava socijalne skrbiPrema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 103 od 26.VI.2003., članak 7., NN 44/06), gluhe i gluhoslijepe osobe stječu pravo na doplatak za pomoć i njegu, u punom iznosu ako osoba nije osposobljena za samostalan život i rad, odnosno u smanjenom iznosu za osobe osposobljene za rad, bez obzira na imovinski cenzus.Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 103 od 26.VI.2003., članak 7., NN 44/06) navedeno je - radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih poteškoća gluhe i gluhoslijepe osobe imaju, u svezi sa sklapanjem pravnih poslova i postupcima ostvarivanja iz socijalne skrbi, pravo na tumača.

Ostala prava i povlasticeZakon o povlasticama u unutrašnjem putničkom prometu (NN br. 97 od 30.IX.2000.) gluhe osobe uz ostale kategorije invalida imaju pravo na 75% popusta na cijenu vozne karte za četiri putovanja godišnje vlakom i trajektom.Zakon o boravišnoj pristojbi (NN br. 35/2000. i 42/1995.) - temeljem tog zakona gluhe osobe ne plaćaju boravišnu pristojbu kada borave izvan svog prebivališta. Ova povlastica se može koristiti uz predočenje članske iskaznice: - T-COM popust 50% pretplate i 100 besplatnih impulsa - HAK daje 50% popusta na godišnju članarinu - VIP-net GSM daje mogućnost kupnje mobitela uz povoljnije uvjete, oslobađanje od pretplate i nižu cijenu poruka.

20

KOMENTARI NAŠIH ČLANOVA

Dragi prijatelji - članovi naše Udruge!

Veliko nam je zadovoljstvo i radost da naša Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije izdaje časopis Fijolica.

Zahvaljujući razumijevanju i financijskoj potpori Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH Zagreb časopis će biti velika novina i pomoć našim članovima - osobama oštećena sluha. Nastojat ćemo da članovi u časopisu dobiju sve informacije koje će im trebati u rješavanju određenih pitanja, a također i razne novosti iz života i rada osoba oštećena sluha.

Budući da je Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije dragovoljna, socijalno-humanitarna, kulturno-prosvjetna, nestranačka i neprofitna organizacija koja okuplja osobe oštećena sluha na području Međimurske županije, a u svrhu promicanja svih aspekata kvalitetnijeg života osoba oštećena sluha u ostvarivanju i zaštiti pojedinačnih i zajedničkih interesa, u budućem časopisu pisat ćemo o svemu što će članove zanimati, kao i uvesti rubriku pitanja i odgovora, a koje će članove postavljati putem telefona, telefaksa ili pismenim putem. Upravo iz gore navedenih razloga, do sada nam nije bilo moguće taj kontakt održavati, osim na Skupštini jednom godišnje.

Želimo da časopis dođe u ruke svakog redovnog člana naše Udruge.

Zlata Štefulj

Pismo iz Svete Marije

Rođen sam 6. studenog 1929. u Svetoj Mariji i jedan sam od najstarijih članova Udruge. Stupio sam u članstvo godine 1965., dugogodišnji sam član Izvršnog odbora pa sam za svoj rad primio nekoliko nagrada i priznanja.

Želja mi je da se u jednom od sljedećih brojeva objave ta moja priznanja.

Matija Orehovec

Jutrom rano mi smo krenuli Majčicu Božju za pomoć prositi.U Čakovcu nas tajnica dočekala i uz najbolje želje otpremila.

Putovali smo Lijepom Našom s pjesmom i molitvom i divili se prirodi, daru Božjemu.

U Trsatu su nas lijepo dočekali, ali nas je Božja providnost iznenadila. Jedna prijateljica zametnula je ili izgubila novac i dokumente.

Rekao sam joj: „Ne žalosti se, prijateljice, ima dosta novca i za tebe. Zamolit ću ja mojega Anđela da pošalje Tvojega po stvari Tvoje“.

Bili smo na Križnom putu i svetoj misi. Nakon toga, na veliko iznenađenje naše prijateljice, koja je rekla da je sve pretražila bezbroj puta, pronašli su se i novci i dokumenti. Da, to je Božja providnost!

Kao i list naše Udruge za sretan Božić i blagdane.

Vinko Klarić

Izlet Majci Božjoj Trsatskoj 2008. godine

21

Spomenik Ivanu Pavlu II.na Trsatu

Dragi clanovi, kao i sve osobe oštecena sluha, te svi ostali citatelji, ocekujemo Vaše komentare, osvrtei prijedloge vec za sljedeci broj naše "Fijolice".


RECEPTI

Tijesto: - 400 grama brašna (150 gr bijelog i 250 gr integralnog)

- 120 grama maslaca ili margarina- 100 grama šećera u prahu- 2 cijela jaja- 2 žlice vrhnja- 1/2 žličice praška za pecivo

Nadjev: - 5 velikih jabuka naribati i kratko pirjati

- 60 grama šećera- 80 grama mljevenih oraha ili badema/lješnjaka- 1 vrećica vanilin šećera- 1/2 žličice cimeta

Zamijesimo tijesto i malo više od polovice utisnemo u tepsiju, prekrijemo nadjevom pa gore ravnomjerno naribamo ostatak tijesta, pečemo dok kuštravo tijesto ne porumeni.

Tijesto: - 400 grama brašna (pola bijelog,pola integralnog)

- 140 grama maslaca- 120 grama šećera- 1 cijelo jaje- 2 žumanjka- 1 žličica praška za pecivo

Nadjev: - 150 grama mljevenog maka

- 120 grama šećera u prahu- 1 vrećica vanilin šećera - 1 žličica cimeta- 2 dcl mlijeka - 1 žlica ruma

Zamijesimo tijesto i malo više od polovice utisnemo u tepsiju, premažemo marmeladom po izboru i prelijemo s makom kojeg smo prokuhali u mlijeku zajedno s ostalim sastojcima. Na to naribamo ravnomjerno ostatak tijesta i pečemo dok kuštravo tijesto ne porumeni.

Ako ne želite baciti bjelanjke koji su ostali od Kuštrave Kate s makom, predlažemo jednostavan i brzi recept:

22

Kuštrava pita od jabuka

Kuštrava Kata s makom

Kuštravi poljupci

Želimo Vam dobar tek!

Istucite čvrsti snijeg od 2 bjelanjka, dodajte 60 grama šećera u prahu, 1 vanilin šećer, 60 grama brašna i 100 grama mljevenih badema.Žlicom napraviti kuglice na tepsiju obloženu masnim papirom i peći na 180 stupnjeva 10 minuta, a ostalih 10 minuta na 160 stupnjeva.

Documents

BROJ 1 prosinac 2009. - gluhi-cakovec.hrgluhi-cakovec.hr/wp-content/uploads/2017/05/Fijolica-1.pdfPovijest razvoja brige o osobama oštećena sluha na području Međimurja Predsjednik