O KATASTRU I ZEMLJINIM KNJIGAMANacionalni program sreivanja zemljinih knjiga i katastraREPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo pravosua Dravna geodetska uprava

Projekt sufinancira EU

SADRAJO HRVATSKOM SUSTAVU REGISTRIRANJA NEKRETNINA I PRAVA NA NJIMA O KATASTRUO javnim ispravama koje izdaje katastar to je kopija katastarskog plana? to je prijepis posjedovnog lista? to su potvrde i uvjerenja? Parcelacijski i drugi geodetski elaborati to su parcelacijski i drugi geodetski elaborati? Uvid u katastarske podatke Kako obaviti uvid u katastarske podatke? Mijenjanje podataka u katastru Kako se mijenjaju podaci o katastarskim esticama? Kako se mijenjaju podaci o korisnicima upisanim u posjedovne listove? Kako ete u katastru evidentirati stvarni poloaj i oblik neke vae ve evidentirane katastarske estice? Kako ete u katastru evidentirati graevnu katastarsku esticu? Kako ete u katastru evidentirati graevinu? Kako ete u katastru evidentirati promjenu naina uporabe svoje katastarske estice? O katastarskoj izmjeri to je katastarska izmjera? Tko provodi katastarsku izmjeru? Kako se vlasnici obavjetavaju o katastarskoj izmjeri? Kako se obavlja obiljeavanje granica katastarskih estica vidljivim trajnim oznakama (omeivanje)? to su proizvodi katastarske izmjere? Izlaganje na javni uvid podataka katastarske izmjere i izrada novog katastra Kako se katastarski podaci izlau na javni uvid? Kako se novi katastarski podaci stavljaju u slubenu uporabu?

3 44 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 6 7 7 8 8 8 8 9 10 11 11 11

O ZEMLJINIM KNJIGAMAto je izvadak iz zemljine knjige? Kako rade zemljinoknjini odjeli opinskih sudova? Kako da saznate pravno stanje nekretnine? Postupak kupnje Prije kupnje nekretnine Sklapanje ugovora Ugovori za koje je potreban poseban oblik Podnoenje prijedloga Plomba Kada kupujete ili prodajete samo dio estice Hipoteke Kako se i kada upisuje hipoteka? to ako ste stan kupili na kredit? to kad otplatite kredit? to kada na nekretninama postoji upis stare hipoteke? Kako brisati hipoteke u postupku amortizacije i brisanja starih hipotekarnih trabina? Kako obrisati staru hipoteku upisanu do 25. prosinca 1958? Brisanje stare hipoteke na prijedlog stranke Brisanje stare hipoteke po slubenoj dunosti Zemljinoknjino rjeenje to ako niste zadovoljni rjeenjem? to ako primijetite pogreku uinjenu prilikom prijepisa runo voene zemljine knjige u digitalni oblik? Upis u zemljinu knjigu - potrebne isprave i sudske pristojbe I. Uknjiba II. Brisanje upisa III. Ispravak IV. Zabiljeba

1414 14 15 16 16 16 17 17 19 19 20 20 20 20 20 21 21 21 21 22 22 22 23 23 24 25 25

O HRVATSKOM SUSTAVU REGISTRIRANJA NEKRETNINA I PRAVA NA NJIMAHrvatski sustav registriranja nekretnina i prava na njima zasniva se na dva registra - katastru i zemljinoj knjizi. U katastru se nekretnine opisuju po njihovim tehnikim karakteristikama. Katastarski podaci o nekretninama (katastarskim esticama) temelj su za osnivanje, obnovu, voenje i odravanje zemljinih knjiga. U zemljinim se knjigama podacima o katastarskim esticama, utvrenima po katastru, pridruuju podaci o nositeljima prava na katastarskim esticama. Hrvatski sustav registriranja nekretnina i prava na njima ima viestruke zadae, od kojih su najvanije uspostava sigurnosti u pravnome prometu nekretnina i zatita prava upisanih u registre. Kao takvi, katastar i zemljina knjiga jedni su od temeljnih registara na kojima poiva pravna drava. Mnoge europske drave spojile su katastar i zemljinu knjigu u jedinstveni registar koji vodi jedna institucija. Tradicionalno, kao i u mnogim srednjoeuropskim zemljama (Austrija, Njemaka itd.), hrvatski model registriranja nekretnina i prava na njima nije institucionalno objedinjen. Republika Hrvatska objedinjuje katastar i zemljinu knjigu, poduprta zajmom Meunarodne banke za obnovu i razvoj, kroz zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra.

3

O KATASTRUDa bi neka nekretnina mogla biti predmetom vlasnitva, ona mora biti pojedinano odreena. Katastar je evidencija u kojoj se nekretnine (estice zemljine povrine, katastarske estice) opisuju prema njihovim tehnikim karakteristikama i time pojedinano odreuju. Zakon definira katastar kao evidenciju o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim graevinama koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini. Katastarsku evidenciju vode podruni uredi Dravne geodetske uprave. Za podruje Grada Zagreba katastar vodi Gradski ured za katastar i geodetske poslove. Uredi u kojima se vodi katastar popularno se nazivaju katastarskim uredima ili samo katastrom. Katastarski uredi pruaju graanima razliite vrste usluga od kojih su najvanije: izdavanje kopija katastarskih planova izdavanje prijepisa posjedovnih listova izdavanje razliitih potvrda i uvjerenja koja se temelje na evidentiranim katastarskim podacima. Osim nabrojenog, katastarski uredi pregledavaju i potvruju parcelacijske i druge geodetske elaborate koje za graane izrauju privatne geodetske tvrtke. Da bi se parcelacijski i drugi geodetski elaborati proveli u katastru, naruitelji izrade tih elaborata podnose zahtjev nadlenome katastarskom uredu. Na temelju posebnog zahtjeva katastarski ured provodi promjenu u katastru i podnositelju zahtjeva izdaje potrebnu javnu ispravu (kopiju katastarskog plana, prijepis posjedovnog lista ili koju drugu potvrdu ili uvjerenje). Postupci koji se provode u katastarskim uredima propisani su: - Zakonom o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007.) - Pravilnikom o katastru zemljita (Narodne novine, br. 84/2007.) - Pravilnikom o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (Narodne novine, br. 86/2007.).

O JAVNIM ISPRAVAMA KOJE IZDAJE KATASTARTO JE KOPIJA KATASTARSKOG PLANA?Katastarski uredi vode i odravaju katastarske planove. Na katastarskim planovima su katastarske estice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgraene i brojevi katastarskih estica. Kopija katastarskog plana izrauje se precrtavanjem katastarske estice za koju se kopija trai. Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska estica prikazana na katastarskom planu.

TO JE PRIJEPIS POSJEDOVNOG LISTA?Katastarski uredi vode i odravaju posjedovne listove. U posjedovne listove upisuju se korisnici katastarskih estica i unose pisani podaci o katastarskim esticama (broj, adresa, nain uporabe, izgraenost, povrina). Pisani podaci o katastarskim esticama osnova su za voenje zemljinih knjiga. Prijepis posjedovnog lista je javna isprava kojom se dokazuje kako je pisanim podacima opisana neka katastarska estica i tko je u katastru upisan kao njezin korisnik. Do donoenja novih propisa u katastar su se upisivali posjednici katastarskih estica. Danas se u njega upisuju vlasnici.

TO SU POTVRDE I UVJERENJA?Potvrde i uvjerenja su javne isprave koje se izdaju na temelju podataka koje vodi katastarski ured, a graanima trebaju radi dokazivanja odreenih injenica pred drugim administrativnim tijelima.

4

PARCELACIJSKI I DRUGI GEODETSKI ELABORATITO SU PARCELACIJSKI I DRUGI GEODETSKI ELABORATI?To su struni i detaljni prikazi neke promjene na zemljitu. Parcelacijske i druge geodetske elaborate za graane izrauju ovlatene geodetske tvrtke, a oni su osnova za mijenjanje podataka na katastarskom planu i u posjedovnim listovima. Pomou takvog elaborata moe se npr. formirati graevna estica ili upisati kua. Kada formira katastarsku esticu ili upie kuu, katastarski ured o tome obavjetava zemljinoknjini odjel koji takvu katastarsku promjenu po slubenoj dunosti provodi u zemljinoj knjizi.

DOBRO JE ZNATI!Ako je od neke geodetske tvrtke naruena izrada geodetskog elaborata, on se moe koristiti za provoenje promjena u katastru i zemljinoj knjizi tek kada ga je potvrdio katastarski ured. Ako katastarski ured odbije potvrditi neki geodetski elaborat, on e o tome pisanim putem obavijestiti naruitelja. Da bi se geodetski elaborat proveo u katastru, mora se podnijeti poseban zahtjev za njegovo provoenje.

UVID U KATASTARSKE PODATKEKAKO OBAVITI UVID U KATASTARSKE PODATKE?Katastarski podaci su javni i svatko ima pravo, u radnom vremenu, obaviti uvid u njih. Da biste saznali stanje katastarskih podataka, morate se zaputiti u nadleni katastarski ured i ondje obaviti uvid. Katastarski uredi e vam predoiti katastarske planove i posjedovne listove, a po potrebi i druge katastarske podatke. Slubenici katastarskih ureda e vam pomoi u pronalaenju katastarskih estica u koje elite izvriti uvid. Dravna geodetska uprava, koja je nadlena za katastar, omoguuje vam i uvid u pisane katastarske podatke (popise katastarskih estica i posjedovne listove) putem interneta na stranici www.katastar.hr. Da biste obavili uvid u te podatke, morate znati u kojem katastarskom uredu se vode podaci za neku katastarsku esticu, u kojoj se katastarskoj opini ona nalazi i koji je njezin broj. Do podataka o katastarskim esticama upisanima u neki posjedovni list moete doi ako znate broj posjedovnog lista.

DOBRO JE ZNATI!Ako stanje katastarskih podataka o katastarskim esticama ne odgovara stvarnom stanju na terenu, to se stanje moe promijeniti samo na temelju odgovarajueg geodetskog elaborata. Ako korisnik upisan u posjedovni list ne odgovara stvarnom vlasniku, katastarskom uredu treba podnijeti zahtjev za upis vlasnika. Tom zahtjevu treba priloiti ispravu (ugovor, rjeenje o nasljeivanju, zemljinoknjini izvadak ili drugu ispravu kojom se dokazuje neije vlasnitvo).

5

MIJENJANJE PODATAKA U KATASTRUKAKO SE MIJENJAJU PODACI O KATASTARSKIM ESTICAMA?Katastarski podaci kojima se opisuju katastarske estice mogu se promijeniti jedino na temelju geodetskog elaborata i upravnog rjeenja, koje u svrhu mijenjanja tih podataka donosi katastarski ured. Rjeenje se donosi prema pravilima upravnog postupka i o svakoj promjeni podataka kojima se mijenjaju podaci o katastarskim esticama upisani nositelji prava na katastarskim esticama moraju biti obavijeteni dostavom tog rjeenja. Rjeenje e postati pravomono 15 dana nakon to ste ga primili i tada e katastarski ured promijeniti podatke.

KAKO SE MIJENJAJU PODACI O KORISNICIMA UPISANIM U POSJEDOVNE LISTOVE?I za upisivanje vlasnika u posjedovne listove, na temelju vaih zahtjeva, katastarski uredi donose rjeenja kao i u prethodno opisanom sluaju. Vlasnici se mogu upisati u posjedovne listove i na temelju rjeenja zemljinoknjinog odjela, po slubenoj dunosti. Tada neete biti posebno obavijeteni niti e se donositi rjeenje jer ste rjeenje primili od zemljinoknjinog odjela.

KAKO ETE U KATASTRU EVIDENTIRATI STVARNI POLOAJ I OBLIK NEKE VAE VE EVIDENTIRANE KATASTARSKE ESTICE?Ako neka katastarska estica, koja je ve evidentirana u katastru, nije u njemu prikazana onako kako se koristi na terenu, treba se obratiti ovlatenoj geodetskoj tvrtki. Popis ovlatenih geodetskih tvrtki nalazi se u svakom katastarskom uredu. Popis svih ovlatenih geodetskih tvrtki moete pronai i na ve prije spomenutoj internetskoj stranici. Geodetska tvrtka e za vas izraditi potreban geodetski elaborat. Ako je do razlike u katastarskoj estici dolo zbog nekog neprijavljenog pravnog prometa, geodetska tvrtka e izraditi parcelacijski elaborat. Taj parcelacijski elaborat je, nakon to ga potvrdi katastarski ured, osnova za sklapanje kupoprodajnih ugovora. Ako pravnog prometa nije bilo, geodetski elaborat je dovoljna osnova za promjenu podataka u katastru. Geodetska tvrtka e pozvati i vlasnike susjednih katastarskih estica kako bi izjavili da su suglasni sa stanjem mea na terenu. Geodetska tvrtka vam je duna, prije predaje elaborata na potvrivanje, predoiti elaborat.

DOBRO JE ZNATI!Parcelacija zemljita unutar granica graevinskog podruja i graevinskog zemljita izvan granica tog podruja moe se provoditi samo u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim planom ureenja.

KAKO ETE U KATASTRU EVIDENTIRATI GRAEVNU KATASTARSKU ESTICU?Ako je nekim aktom ili dokumentom prostornog ureenja doputena parcelacija graevinskog zemljita u svrhu formiranja graevne estice, parcelacijski elaborat za evidentiranje te katastarske estice izradit e za vas ovlatena geodetska tvrtka. Prije nego to katastarski ured potvrdi elaborat, geodetska tvrtka e ishoditi potvrdu da je graevna estica formirana u skladu s aktom ili dokumentom prostornog ureenja kojim je predvieno njezino formiranje. Katastarski ured potvruje da je parcelacijski elaborat izraen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima i da se moe koristiti za potrebe katastra. Za provoenje elaborata treba podnijeti poseban zahtjev katastarskom uredu.

6

KAKO ETE U KATASTRU EVIDENTIRATI GRAEVINU?U katastru se (posljedino i u zemljinoj knjizi) mogu evidentirati samo one graevine za koje posjedujete dokumentaciju na temelju koje se dokazuje njezina legalnost. Geodetski elaborat za upis graevine za vas e izraditi ovlatena geodetska tvrtka.

DOBRO JE ZNATI!Katastarski ured evidentira graevinu ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, zavrno izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se izdaje rjeenje o uvjetima graenja, rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno potvrda nadlenoga upravnog tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi spomenuti akti. Graevine sagraene prije 15. veljae 1968. upisuju se ako stranka posjeduje potvrdu da je spomenuta graevina sagraena prije tog datuma. Ovu potvrdu izdaje upravno tijelo nadleno za poslove gradnje, a moe je zamijeniti i potvrda Dravne geodetske uprave da je graevina evidentirana u nekim evidencijama te uprave prije spomenutog datuma. Za graevine izgraene na temelju graevinske dozvole (ili drugog odgovarajueg akta) izdane do 19. lipnja 1991. zahtjevu za evidentiranje graevine treba priloiti konanu graevinsku dozvolu i dokaz (potvrdu) da u vezi s tom graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije. Za graevine izgraene na temelju graevinske dozvole izdane nakon 20. lipnja 1991. pa do stupanja na snagu Zakona o prostornom ureenu i gradnji zahtjevu za evidentiranje treba priloiti uvjerenje da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom glede vanjskih gabarita i namjene. Zakon o prostornom ureenju i gradnji predvia i drugu vrstu dokumentacije koja je dovoljna za upis graevine u katastar. O spomenutom moete dobiti relevantne informacije od geodetske tvrtke koju ste izabrali da vam izradi geodetski elaborat za upis graevine.

KAKO ETE U KATASTRU EVIDENTIRATI PROMJENU NAINA UPORABE SVOJE KATASTARSKE ESTICE?Za promjenu naina uporabe katastarske estice moete se, osim ovlatenim geodetskim tvrtkama, obratiti i katastarskom uredu. Promjenu naina uporabe najee trae oni koji ele ostvariti poticaje u poljoprivredi, a promjenu naina uporabe katastarske estice nisu prijavili katastarskom uredu. Ako se obratite katastarskom uredu, njegovi e slubenici izai na terenski uviaj i izraditi odgovarajui geodetski elaborat.

7

O KATASTARSKOJ IZMJERITO JE KATASTARSKA IZMJERA?Kada nekretnine (estice zemljine povrine, katastarske estice) upisane u katastar ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, to se stanje moe promijeniti na temelju odgovarajueg geodetskog elaborata, kao to je prethodno ve opisano. Budui da je, zbog povijesnih razloga, ova neusklaenost prisutna na veim podrujima, Dravna geodetska uprava je, nakon to je osnovana u svom dananjem obliku i nakon to su u njezin sastav uli katastarski uredi, osmislila opsean program sreivanja katastra i njegovog usklaivanja sa stanjem na terenu. Ovaj program financira se iz sredstava dravnog prorauna, prorauna upanija, gradova i opina, a u financiranju mogu sudjelovati i pravne i fizike osobe koje su nositelji prava na nekretninama. Osnova ovog programa su katastarske izmjere. Katastarska izmjera prikupljanje je i obrada svih potrebnih podataka kojima je svrha osnivanje katastarskih estica, evidentiranje zgrada i drugih graevina, evidentiranje posebnih pravnih reima na zemljitu i naina uporabe zemljita te izrada katastarskog operata. Katastarski operat je naziv za ukupnu katastarsku evidenciju koja se vodi za neku katastarsku opinu.

DOBRO JE ZNATI!Jedinice lokalne samouprave mogu u financiranje katastarske izmjere ukljuiti pravne i fizike osobe koje su nositelji prava na nekretninama na podruju obavljanja tih poslova, odlukom predstavnikog tijela. Odlukom se odreuje visina sredstava koje trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu.

TKO PROVODI KATASTARSKU IZMJERU?Katastarsku izmjeru za neku katastarsku opinu ili njezin dio provodi Dravna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadlenim za poslove pravosua, a pojedine poslove u okviru katastarske izmjere ovlatene privatne geodetske tvrtke. Ovlatene geodetske tvrtke odabiru se na javnim nadmetanjima.

KAKO SE VLASNICI OBAVJETAVAJU O KATASTARSKOJ IZMJERI?S obzirom na to da se katastarska izmjera provodi za neko podruje, svi zainteresirani na tom podruju moraju biti obavijeteni o njezinom provoenju. Zakonom je propisano da Odluku o katastarskoj izmjeri donosi ravnatelj Dravne geodetske uprave i da ta Odluka mora biti objavljena u Narodnim novinama. Osim spomenutog, informacija o provedbi katastarske izmjere objavljuje se i u lokalnim glasilima (novine, radio). U svim jedinicama mjesne samouprave na podruju na kojem se provodi izmjera odravaju se javni skupovi graana na kojima se zainteresiranim osobama objanjava postupak izmjere te daju upute za obiljeavanje granica zemljita vidljivim trajnim (menim) oznakama. Na glavnim cestovnim ulazima u podruje koje je pod izmjerom postavljaju se ploe kojima se oznaava radilite.

8

DOBRO JE ZNATI!Svrha je opisanog naina obavjetavanja o katastarskoj izmjeri osigurati da se nitko nee moi pozvati na to da nije bio upoznat s provoenjem katastarske izmjere.

KAKO SE OBAVLJA OBILJEAVANJE GRANICA KATASTARSKIH ESTICA VIDLJIVIM TRAJNIM OZNAKAMA (OMEIVANJE)?Kada se u nekoj katastarskoj opini provodi katastarska izmjera, nositelji prava na zemljitima duni su u roku koji je odreen Odlukom o katastarskoj izmjeri, vidljivim trajnim oznakama i na svoj troak oznaiti granice zemljita na kojem imaju pravo vlasnitva, druga prava ili kojima upravljaju. Nositelji prava na obiljeavanje se pozivaju pisanim putem. U postupku obiljeavanja nositeljima prava osigurava se struna pomo, bez naknade. Obiljeavanje se obavlja za sve lomne toke neke katastarske estice, a ovisno o vrsti terena obiljeavanje se moe izvriti betonskim stupiem, eljeznim klinom, keramikom cijevi, plastinom oznakom sa eljeznom jezgrom ili klesanjem kria u ivoj stijeni. One lomne toke katastarske estice koje su jasno raspoznatljive na terenu, npr. ograde, kue i sl., nije potrebno posebno obiljeavati. Nositelji prava na zemljitu duni su prilikom obiljeavanja obiljeiti i granice graevnih estica za koje su bili izraeni parcelacijski elaborati.

DOBRO JE ZNATI!Ako nositelji prava na zemljitu ne obiljee granice svog zemljita, obiljeavanje e se obaviti na njihov troak. Za obiljeavanje granica katastarskih estica koje ne obiljee vlasnici i drugi ovlatenici odluni su postojei katastarski podaci. Pogreke koje nastanu zbog neobiljeavanja granica zemljita ispravit e se na troak nositelja prava na zemljitu. Iznos troka za obiljeavanje granica neobiljeenih zemljita i iznos troka za ispravak pogreaka koje nastanu zbog neobiljeavanja granica zemljita rjeenjem odreuje nadleni katastarski ured.

9

TO SU PROIZVODI KATASTARSKE IZMJERE?Kada se katastarskom izmjerom prikupe i obrade svi potrebni podaci, izrauje se elaborat katastarske izmjere. Uz ostale dijelove, elaborat katastarske izmjere obvezno sadri katastarski plan i popisne listove. Na katastarskom planu katastarske su estice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgraene i brojevi katastarskih estica. Na katastarskom planu prikazani su i kuni brojevi te granice razliitog naina uporabe na katastarskoj estici. U popisnim listovima iskazuju se svi prikupljeni i obraeni pisani podaci o nekoj katastarskoj estici, podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljeni na temelju raspoloivih dokumenata (zemljine knjige i katastra), kao i izjava zainteresiranih stranaka.

DOBRO JE ZNATI!Katastarska estica utvrena katastarskom izmjerom u pravilu se svrstava u zaseban popisni list i, za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere, predstavlja zasebnu nekretninu. Vie katastarskih estica moe biti svrstano u isti popisni list kada to zahtijeva vlasnik katastarskih estica i tada one, za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere, predstavljaju jednu nekretninu.

10

IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA KATASTARSKE IZMJERE I IZRADA NOVOG KATASTRAKAKO SE KATASTARSKI PODACI IZLAU NA JAVNI UVID?Prikupljeni i obraeni podaci izlau se na javni uvid. Izlaganje na javni uvid katastarskih podataka provodi povjerenstvo Dravne geodetske uprave, istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom zemljine knjige, to obavlja povjerenstvo zemljinoknjinog odjela nadlenog opinskog suda. Katastarski podaci prikupljeni i obraeni u okviru katastarske izmjere, uz pisani poziv, izlau se osobama koje su u elaboratu katastarske izmjere iskazane kao nositelji prava na nekretninama, a te osobe u postupku izlaganja potpisom potvruju da su im podaci katastarske izmjere predoeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka. Osobe koje nisu suglasne sa stanjem prikupljenih podataka mogu na to stanje uloiti prigovor. Na temelju prigovora obvezatno se obavlja terenski uviaj, na kojemu osoba koja je uloila prigovor mora biti nazona. Ako je na temelju terenskog uviaja potrebno promijeniti podatke sadrane u elaboratu katastarske izmjere, ti se podaci ponovno izlau na javni uvid. Neosnovani prigovor odbit e se rjeenjem donesenim u upravnom postupku, a protiv tog rjeenja doputena je alba. Ako se u postupku rjeavanja prigovora utvrdi da je rije o spornoj mei izmeu dva nositelja prava na nekretninama, povjerenstvo e zakljukom prekinuti postupak do rjeenja spora. Nakon to su katastarski podaci izloeni stranci te je ona s tim podacima suglasna, stranka pristupa povjerenstvu zemljinoknjinog odjela koje, na temelju raspoloivih dokumenata i izjava zainteresiranih stranaka, sastavlja zemljinoknjine uloke.

KAKO SE NOVI KATASTARSKI PODACI STAVLJAJU U SLUBENU UPORABU?Nakon to povjerenstvo Dravne geodetske uprave na javni uvid izloi sve katastarske estice, a povjerenstvo zemljinoknjinog odjela opinskog suda sastavi sve zemljinoknjine uloke za neku katastarsku opinu, odlukom ministra nadlenog za poslove pravosua otvara se zemljina knjiga, te se otvaranjem zemljine knjige otvara ispravni postupak prema Zakonu o zemljinim knjigama. Danom otvaranja zemljine knjige stavljaju se u slubenu uporabu i novi katastarski podaci (novi katastarski operat), na temelju odluke ravnatelja Dravne geodetske uprave, a stari podaci stavljaju se izvan uporabe.

DOBRO JE ZNATI!Aktivnim sudjelovanjem u postupku katastarske izmjere, izlaganja na javni uvid i postupku koji provodi zemljinoknjini odjel osigurat ete zatitu svojih prava na nekretninama. Ovi su postupci jedinstvena prilika i za razrjeavanje svih nerijeenih imovinskopravnih odnosa.

11

O ZEMLJINIM KNJIGAMAO pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet vode se zemljine knjige. Za voenje zemljinih knjiga nadleni su zemljinoknjini odjeli opinskih sudova (popularno: gruntovnice ili zemljinici). U zemljinoknjinom odjelu stranke: podnose prijedloge za upis odreenih prava/pravnih injenica/drugih podataka bitnih za nekretninu i nositelje odreenih prava na nekretninama (vlasnitvo, hipoteka, promjena adrese, promjena prezimena) imaju pravo na uvid u zemljinu knjigu i sve pomone popise dobivaju izvatke, odnosno ispise i prijepise iz zemljine knjige. Postupak u zemljinoknjinim odjelima ureen je: Zakonom o zemljinim knjigama objavljenim u Narodnim novinama br. 91/96, 68/98,137/99,114/01, 100/04 i 107/07 Pravilnikom o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova (Zemljinoknjini poslovnik), objavljenim u Narodnim novinama br. 81/97, 109/02,123/02, 153/02 i 14/05 i brojnim drugim propisima.

TO JE IZVADAK IZ ZEMLJINE KNJIGE?Zemljinoknjini izvadak, koji je izdao i ovjerio zemljinoknjini odjel nadlenog opinskog suda, je dokaz o vlasnitvu ili nekom drugom pravu koje moe biti predmet upisa u zemljine knjige. Izvadak, ispis i prijepis iz zemljine knjige uiva javnu vjeru i ima dokaznu snagu javne isprave.

KAKO RADE ZEMLJINOKNJINI ODJELI OPINSKIH SUDOVA?Zemljinoknjini odjeli vode postupke samo povodom: prijedloga osobe koja je ovlatena podnijeti prijedlog, ili prijedloga nadlenoga tijela (npr. ureda tijela dravne uprave, primjerice - katastra, nekog drugog suda i sl.). Zato, ako elite da stanje zemljine knjige odraava stvarno stanje nekretnine, vaa je obveza da zemljinoknjinom odjelu nadlenog opinskog suda dostavite sve potrebne isprave. Isprave se dostavljaju uz pisani prijedlog.

DOBRO JE ZNATI!injenica da ste sklopili ugovor o kupoprodaji i platili trokove ovjere potpisa i poreza na promet ne znai da ste time postali vlasnikom nekretnine. Vlasnik nekretnine postajete tek nakon upisa u zemljinu knjigu!

14

KAKO DA SAZNATE PRAVNO STANJE NEKRETNINE?Zemljina knjiga je javna, to znai da svatko moe zahtijevati uvid u nju. Na taj nain moete dobiti uvid u sve njene dijelove, zbirku isprava i sve pomone popise, te iz nje dobiti izvatke, odnosno ispise i prijepise. Digitalizacija zemljinih knjiga omoguuje korisnicima interneta da uvid u stanje zemljine knjige obave iz svog ureda ili doma, na web-stranicama Ministarstva pravosua. Pri pregledu stanja zemljine knjige na internetskim stranicama treba obratiti panju na natpis uloka u dijelu oznaenom slovom A. Ako se iznad slova A nalazi tekst z.k. uloak je verificiran, to je znak da se zemljina knjiga za sve estice koje se nalaze u tom uloku vodi iskljuivo u elektronikom obliku. Taj podatak vidljiv je na stranici www.pravosudje.hr ili na www.uredjenazemlja.hr. Ako u uloku iznad slova A stoji tekst z.k. uloak je u prijepisu, to znai da se radi o uloku koji je prepisan, ali nije potpuno provjerena tonost prijepisa. Za takav uloak stanje obavezno treba provjeriti u zemljinoknjinom odjelu - mogue je da prijepis uloka nije dovren, ili da se dogodila greka u pisanju ili prijepisu. Ako na zemljinoknjinom izvatku u natpisu postoji oznaka aktivna plomba, znai da je za nekretninu u tom uloku u tijeku postupak, odnosno da neki predani prijedlog nije rijeen. Oznaka broj zadnjeg dnevnika je broj posljednjeg predmeta koji je u tom uloku rijeen. Za sada, izvadak s interneta moe vam posluiti samo za informaciju. To nije isprava na temelju koje moete zakljuiti bilo koji pravni posao. Zemljinoknjini izvadak koji ima snagu javne isprave moe vam izdati jedino zemljinoknjini odjel nadlenog opinskog suda.

DOBRO JE ZNATI!Stanje zemljine knjige moe se iz raznih razloga promijeniti, pa savjetujemo da podatke o nekretnini provjerite jo istoga dana u nadlenom zemljinoknjinom odjelu opinskog suda!

15

POSTUPAK KUPNJEPRIJE KUPNJE NEKRETNINEPotrebno je provjeriti stanje nekretnine: u zemljinoknjinom odjelu opinskog suda - zemljinoknjini izvadak u katastarskom uredu - prijepis posjedovnog lista i kopija katastarskog plana. Podaci o nekretnini iz zemljine knjige i katastra moraju biti usklaeni! Ako postoji razlika u oznakama estica, razlika u povrini ili opisu nekretnine, potraite strunu pomo ovlatenog geodetskog strunjaka. Podaci osobe koja prodaje nekretninu moraju biti upisani u zemljinu knjigu i biti istovjetni onima iz osobne iskaznice (ime, prezime, adresa prebivalita). Ako postoji sumnja u identitet, sud moe odbiti prijedlog za upis. Provjerite je li nekretnina koju kupujete optereena hipotekom, ili kojim drugim stvarnim pravom (npr. pravom doivotnog uivanja u korist neke osobe). Naime, takvi upisi ne spreavaju daljnje prijenose prava vlasnitva, nego ih novi vlasnik nasljeuje zajedno s nekretninom. Provjerite ujedno i podatke o poloaju nekretnine pomou kopije katastarskog plana, da se ne dogodi da u ugovor unesete podatak o pogrenoj estici. Podatak o tome je li neko zemljite graevinsko zatraite u nadlenom uredu dravne uprave za graditeljstvo, jer zemljinoknjini odjeli i katastarski uredi nemaju taj podatak.

SKLAPANJE UGOVORASavjetujemo da sastavljanje ugovora prepustite strunim i za to nadlenim osobama: odvjetnicima i javnim biljenicima! Ugovori o prijenosu prava vlasnitva (kupoprodajni, ugovori o darovanju i slino), prema odredbama Zakona o zemljinim knjigama, smatraju se privatnim ispravama. Ugovori moraju biti: sklopljeni u pisanom obliku potpisani od ugovornih strana moraju imati mjesto i datum (dan, mjesec i godina) kada je ugovor sklopljen. Ugovor ne smije imati oite nedostatke koji bi doveli u sumnju njegovu vjerodostojnost. Nije doputeno napisani ugovor dopunjavati, precrtavati, pisati razliitim rukopisima i olovkama. Ako se ugovor sastoji od vie listova, oni moraju biti spojeni tako da se izmeu njih ne moe umetnuti nijedan list. Osobe koje sklapaju ugovor moraju biti u ugovoru navedene tako da ih se ne moe zamijeniti s drugim osobama stoga je u ugovoru potrebno navesti: ime, prezime, ime oca, po potrebi djevojako prezime, datum roenja ili jedinstveni matini broj za prodavatelja i kupca, odnosno darovatelja i obdarenika (ako na takvu naznaku svi pristanu) adresu prebivalita koja odgovara onoj iz osobne iskaznice. Nekretnina koja je predmet prijenosa mora biti opisana jednako kao to je opisana u zemljinoj knjizi (prema izvatku iz zemljine knjige).

16

Na ugovorima se uvijek ovjerava potpis one osobe koja svoje pravo ograniava, optereuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. Za poslove ovjere potpisa nadleni su javni biljenici. esto se za sklapanje ugovora upotrebljavaju obrasci - tiskanice koje sadravaju tekst, npr. ugovora o kupoprodaji. Te tiskanice sadravaju i izriitu izjavu onoga ije se pravo prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjibu (tzv. clausula intabulandi). Nisu iznimka sluajevi u kojima se isplata kupovne cijene ugovara dijelom prilikom sklapanja ugovora, a dijelom u nekom odreenom roku nakon sklapanja ugovora. Ako se upis u zemljinu knjigu eli uvjetovati isplatom ugovorene cijene u cijelosti, tada to treba u tiskanici posebno naznaiti. Ako izostane takva oznaka, sud e dopustiti prijenos prava vlasnitva na drugu osobu, bez obzira na to to ugovorena cijena nije isplaena u cijelosti. Ako se unese ugovorna odredba o isplati ugovorene cijene u cijelosti kao pretpostavci upisa, tada e uz ugovor biti potrebno priloiti posebnu ispravu o isplati cijene u cijelosti i pristanku na uknjibu.

UGOVORI ZA KOJE JE POTREBAN POSEBAN OBLIKDa bi bile pravnovaljane, odreene vrste ugovora moraju biti sklopljene u posebnom obliku - kao javnobiljeniki akti ili moraju biti ovjerene (solemnizirane). To su: svi ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba svi ugovori o raspolaganju imovinom osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost ugovori o darovanju bez predaje stvari u neposredan posjed obdarenika svi pravni poslovi meu ivima koje osobno poduzimaju gluhi koji ne znaju itati ili nijemi koji ne znaju pisati ugovori o darovanju za sluaj smrti ugovori o doivotnom uzdravanju ugovori o dosmrtnom uzdravanju. Ugovore o dosmrtnom i doivotnom uzdravanju moe ovjeriti i sudac opinskoga suda.

PODNOENJE PRIJEDLOGAZakon o zemljinim knjigama odredio je tko moe staviti prijedlog za upis (lanak 95. i 96. Zakona o zemljinim knjigama). Ako je rije o prijedlogu za upis uknjibe ili predbiljebe nekog prava, tada je to ona osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila knjino pravo. To su: kod ugovora o kupoprodaji - kupac i/ili prodavatelj kod ugovora o darovanju - obdarenik i/ili darovatelj kod ugovora o hipoteci - zaloni vjerovnik i/ili zaloni dunik i sl. Kad je rije o prijedlogu za upis zabiljebe, tada je to ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabiljebe ili je na to ovlatena posebnim propisom.

17

U ime stranke prijedlog, uz odgovarajuu punomo, moe podnijeti: odvjetnik osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug - ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom javni biljenik u nespornim stvarima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom. Prijedlog e biti uredan ako sadrava: oznaku da se radi o zemljinoknjinom predmetu (npr. zemljinoknjini predmet ili zemljinoknjina stvar) oznaku opinskog suda kojem se prijedlog podnosi (npr. Opinski sud u Splitu) ime i adresu predlagatelja (npr. Ivan Ivi iz Splita, Solinska ulica 12) broj zemljinoknjinog uloka i katastarske opine (npr. z.k.ul. 100 k.o. Split) oznaku zemljinoknjine estice (npr. .k.br. 123 kua i dvorite sa 300 m2) pravo, osobni odnos ili injenicu koja je predmet upisa te koju vrstu upisa zahtijeva (npr. ako je rije o upisu vlasnitva na temelju kupoprodajnog ugovora, tada se prijedlogom trai uknjiba prava vlasnitva) imena i adrese osoba koje treba obavijestiti o upisu (npr. ime i adresu kupca i prodavatelja) vano je da podaci iz prijedloga i isprave odgovaraju upisu kakav je u zemljinoj knjizi. Ukoliko, npr. adresa (ulica i kuni broj) osobe koja je prodala nekretninu nije istovjetna u zemljinoj knjizi i ugovoru, tada je obavezno prijedlogu priloiti i potvrdu o promjeni prebivalita te osobe. Prijedlog e biti potpun: ako su mu priloene sve potrebne isprave na temelju kojih se trai odreeni upis; isprave moraju biti priloene u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu ako je, uz ispravu koja nije sastavljena na hrvatskom jeziku, priloen i prijevod iste isprave, koji je ovjerio sudski tuma. Prijedlog treba predati u najmanje dva primjerka - jedan ostaje sudu, a na drugi primjerak stavlja se prijemni ig (biljeka o primitku), kao dokaz da je prijedlog predan sudu. Taj primjerak ostaje podnositelju prijedloga. Kad uz prijedlog nedostaje neka isprava koja nije temelj za upis (dokaz o dravljanstvu, uvjerenje o prebivalitu, rodni list ili slino - dakle, isprava koja je potrebna radi tonije identifikacije neke od stranaka u postupku), sud moe, ali i ne mora! - pozvati stranku da dopuni prijedlog. Takav poziv suda ne moete oekivati ako uz prijedlog niste dostavili isprave koje su temelj za upis u zemljinu knjigu (ugovor, dodatak ugovoru, prijavni list, sudsku odluku i sl.).

DOBRO JE ZNATI!Ako prijedlog podnese osoba koja za to nije ovlatena ili ne dokae to ovlatenje prilikom podnoenja prijedloga, sud e taj prijedlog odbaciti kao neuredan ili nepotpun! Takoer, ako je prijedlog neuredan ili nepotpun, sud e ga odbaciti!

18

PLOMBANakon to je prijedlog predan sudu, upisuje se u urudbeni brojevnik. Tako dobiva brojanu oznaku koja se sastoji od broja predmeta i posljednje dvije znamenke godine u kojoj je predmet primljen (broj dnevnika - npr. broj Z1234/07). Pod tim brojem e se donijeti odluka (rjeenje) o prijedlogu i provesti upis u zemljinu knjigu. Urudbeni broj je ujedno plomba, koja se stavlja na ono mjesto u zemljinoj knjizi gdje e biti proveden upis. Plomba ima svrhu da uini vidljivim da se u tom uloku zahtijeva neki upis. Plomba se brie po slubenoj dunosti nakon provedbe traenog upisa, ili - ako prijedlog za upis bude odbijen - nakon to se u zemljinu knjigu unese da je prijedlog za upis odbijen.

KADA KUPUJETE ILI PRODAJETE SAMO DIO ESTICEPrilikom prometa nekretninama (prodaja ili darovanje samo jednog dijela estice, dioba jedne estice na vie estica, formiranje graevinske estice prema lokacijskoj dozvoli i sl.) prethodno je potrebno obaviti odreene postupke, od kojih je najea parcelacija zemljita. Parcelaciju, kao i sve druge potrebne geodetske radove, obavljaju ovlateni geodetski strunjaci. Nakon to geodetski strunjak obavi izmjeru na samoj estici, izrauje odgovarajui elaborat te ga predaje na pregled i ovjeru nadlenom katastarskom uredu. Takav pregledani i ovjereni geodetski elaborat je javna isprava i naziva se prijavni list za zemljinu knjigu. Kad u nadlenom katastarskom uredu preuzmete prijavni list koji treba biti proveden najprije u zemljinoj knjizi, a tek potom u katastru, obino je rije o takvim promjenama na zemljitu koje ne mogu biti papirnato obavljene bez prethodnog sreivanja imovinsko-pravnih odnosa. Neke od njih su: dioba estice izmeu vie suvlasnika formiranje nove estice koja nastaje od dijelova dviju ili vie estica iji su vlasnici razliite osobe prijenos prava vlasnitva samo dijela neke estice na drugu osobu itd. Sve ovo znai da ete u zemljinoknjinom odjelu morati podnijeti prijedlog za provedbu prijavnog lista, kojem e biti potrebno priloiti jo neke isprave (npr. ugovor o diobi/razvrgnuu, kupoprodajni ugovor i sl.). Za provedbu se tada plaa odgovarajua sudska pristojba (50,00 ili 250,00 kuna), ovisno o tome koji je pravni posao posrijedi. Postoje i prijavni listovi koje katastarski uredi alju u zemljinoknjine odjele na provedbu po slubenoj dunosti. To su npr. prijavni listovi kojima se mijenja izgraenost zemljita, odnosno upisuje graevina. Za provedbu takvih prijavnih listova ne plaa se sudska pristojba (osloboeni su naplate pristojbe po tbr.15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama).

19

HIPOTEKEKAKO SE I KADA UPISUJE HIPOTEKA?Upis hipoteke u zemljinu knjigu zadnji je korak prije nego to va vjerovnik (npr. banka) prenese odgovarajui iznos na va raun. Prije dolaska u zemljinoknjini odjel, u banci ete dobiti odgovarajue isprave (prijedloge, ugovore i/ili sporazume o hipoteci). Isprave mora potvrditi (solemnizirati) javni biljenik. Nakon solemnizacije, prijedlog i isprava predaju se zemljinoknjinom odjelu nadlenog opinskog suda, koji mora donijeti rjeenje o upisu hipoteke. Rjeenje i izvadak iz zemljine knjige na kojem je sada upisana hipoteka (kao teret) treba odnijeti u banku.

TO AKO STE STAN KUPILI NA KREDIT?Prvi korak je upis hipoteke. Tada je u zemljinim knjigama jo uknjien prodavatelj kao vlasnik nekretnine. Nakon to bude upisana hipoteka, moete podnijeti prijedlog za upis (uknjibu) prava vlasnitva na kupljenoj nekretnini. U tim sluajevima (jer isplata nije bila u cijelosti izvrena prilikom sklapanja ugovora) potrebno je da vam prodavatelj izda tzv. tabularnu izjavu, kojom potvruje da je isplata izvrena u cijelosti te da doputa uknjibu prava vlasnitva na vae ime, bez ikakvog njegovog daljeg pristanka i odobrenja. Na toj izjavi potpis prodavatelja mora biti ovjeren.

TO KADA OTPLATITE KREDIT?Banka (vjerovnik) nakon otplate kredita izdat e tzv. brisovno oitovanje (brisovnicu, izjavu za brisanje). Troak ovjere potpisa za osobu koja je u ime banke ovlatena potpisati tu ispravu snosi korisnik kredita. Nakon ovjere potpisa, brisovno oitovanje treba predati zemljinoknjinom odjelu opinskog suda i prijedlogom zatraiti brisanje hipoteke.

TO KADA NA NEKRETNINAMA POSTOJI UPIS STARE HIPOTEKE?Zakon o zemljinim knjigama razlikuje dva sluaja starih hipoteka: hipoteke upisane do 25. prosinca 1958. godine hipoteke upisane nakon 25. prosinca 1958. godine, a to su one: = od ijeg je upisa proteklo najmanje trideset godina, a u sluaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju od posljednjega od tih upisa; = kod koje nije mogue pronai ni one koji su prema upisima ovlateni, ni njihove pravne slijednike (zalone vjerovnike), i = kod koje kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni ni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarivalo. Za brisanje takve hipoteke mora se zemljinoknjinom odjelu podnijeti zahtjev da pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne trabine (l. 141. do 144. Zakona o zemljinim knjigama).

20

KAKO BRISATI HIPOTEKE U POSTUPKU AMORTIZACIJE I BRISANJA STARIH HIPOTEKARNIH TRABINA?Hipoteke upisane nakon 25. prosinca 1958, a koje se prema Zakonu o zemljinim knjigama smatraju starim hipotekama, briu se u posebnom postupku amortizacije i brisanja starih hipotekarnih trabina koji se pokree, na prijedlog stranke, kod zemljinoknjinog odjela nadlenog opinskog suda. Podnositelj prijedloga kao temelj tom zahtjevu navest e lanak 141. stavak 1. Zakona o zemljinim knjigama.

DOBRO JE ZNATI!Ukoliko netko smatra da trabina nije namirena, odnosno da postoje njegova prava u odnosu na tu trabinu, duan je podnijeti prijavu u roku od 30 dana od dana objave oglasa u Narodnim novinama. U takvom sluaju hipoteka se nee brisati, nego e se onaj tko je traio brisanje uputiti da svoje pravo ostvari pred sudom, u parninom postupku. Ako takvih prijava ne bude, po isteku roka sud e odrediti brisanje stare hipoteke.

KAKO OBRISATI STARU HIPOTEKU UPISANU DO 25. PROSINCA 1958?Ako je u zemljinoj knjizi upisana hipoteka do 25. prosinca 1958, takav se upis moe brisati: na prijedlog stranke po slubenoj dunosti.

BRISANJE STARE HIPOTEKE NA PRIJEDLOG STRANKEBrisanje hipoteke ovlaten je zahtijevati vlasnik (ili nositelj kojeg drugog stvarnog prava na nekretnini) koji e zbog toga podnijeti prijedlog zemljinoknjinom odjelu nadlenoga opinskog suda. Uz sve to prijedlog inae mora sadravati (o tome vie podataka u Prijedlog e biti uredan), podnositelj prijedloga kao temelj svom zahtjevu navest e da trai brisanje stare hipoteke temeljem lanka 141. stavak 2. Zakona o zemljinim knjigama.

BRISANJE STARE HIPOTEKE PO SLUBENOJ DUNOSTIKada sud donosi odluku u nekom drugom postupku, a uoi da su u zemljinu knjigu upisane stare hipoteke, tada e - bez da je stranka zahtijevala/predloila brisanje stare hipoteke, sam - po slubenoj dunosti odrediti brisanje stare hipoteke Po slubenoj dunosti, zemljinoknjini odjel opinskog suda e takve hipoteke brisati i u postupku prijepisa i verifikacije runo voene zemljine knjige u digitalni oblik.

21

ZEMLJINOKNJINO RJEENJEO svakom prijedlogu koji je predan zemljinoknjinom odjelu opinskog suda, sud je duan donijeti rjeenje i o tome obavijestiti stranke. Rjeenjem sud moe prijedlogu: udovoljiti (ako je prijedlog uredan i potpun i ako ne postoji neka zapreka traenom upisu) odbiti ga (ako postoji zapreka upisu) ili odbaciti prijedlog (ako prijedlog nije potpun i uredan). Status predmeta (je li rijeen ili je jo u postupku, je li prijedlogu udovoljeno ili je odbijen/odbaen) moete provjeriti na internetskim stranicama www.pravosudje.hr ili na www.uredjenazemlja.hr. Rjeenjem kojim se prijedlogu udovoljava nareuje se provedba upisa u zemljinu knjigu. Ako prijedlog bude odbijen/odbaen, rjeenjem se, u pravilu, odreuje zabiljeba odbijenog/odbaenog prijedloga.

TO AKO NISTE ZADOVOLJNI RJEENJEM?Ako smatrate da rjeenje nije zakonito ili da su njime povrijeena vaa prava, zakon predvia pravno sredstvo kojim moete osporiti sudsko rjeenje. To je alba koja se podnosi u roku od 15 dana, raunajui od dana kada vam je rjeenje dostavljeno. alba se predaje u pisanom obliku, u tri primjerka, zemljinoknjinom odjelu opinskog suda, neposredno ili putem pote. Ako je predajete putem pote, koristite preporuenu poiljku. U tom sluaju se kao dan predaje sudu smatra dan u koji je preporuena poiljka predana u poti. Na albu se plaa pristojba u iznosu od 250,00 kuna (po tbr.17. Tarife Zakona o sudskim pristojbama).

TO AKO PRIMIJETITE POGREKU UINJENU PRILIKOM PRIJEPISA RUNO VOENE ZEMLJINE KNJIGE U DIGITALNI OBLIK?Postoji mogunost da prilikom prijepisa podataka iz runo voene zemljine knjige u digitalni oblik doe do greke. Ako tako prepisani podaci nisu toni, moete se obratiti nadlenom zemljinoknjinom odjelu sa zahtjevom da ispravi pogrean podatak - osobno, telefonom ili preko internetskih stranica opinskih sudova (adrese sudova nalaze se na internetskim stranicama www.pravosudje.hr ili na www.uredjenazemlja.hr)

22

UPIS U ZEMLJINU KNJIGU - POTREBNE ISPRAVE I SUDSKE PRISTOJBEPlaanje sudskih pristojbi ureeno je Zakonom o sudskim pristojbama (proieni tekst Zakona objavljen je u Narodnim novinama br. 26/03). Na tarife u zemljinoknjinom postupku odnose se tarifni brojevi 15. do 18. Zakona o sudskim pristojbama. Po tbr. 15. plaa se pristojba za podnesak (prijedlog) u iznosu od 50,00 kuna. Po tbr. 16. plaa se pristojba za upis u iznosu od 200,00 kuna. Po tbr. 17. plaa se pristojba za albu u iznosu od 250,00 kuna. Po tbr. 18 plaa se pristojba za izvadak u iznosu od 20,00 kuna. Pristojbe do 100,00 kuna lijepe se na podnesak. Za pristojbe iznad 100,00 kuna uplata se obavlja opom uplatnicom.

I. UKNJIBAKupoprodaja 1. Prijedlog 2. Ugovor o kupoprodaji 3. Dokaz o dravljanstvu stjecatelja (domovnica, osobna iskaznica, putovnica) 4. Pristojba od 250,00 kn (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Darovanje 1. Prijedlog 2. Ugovor o darovanju 3. Dokaz o dravljanstvu stjecatelja (domovnica, osobna iskaznica, putovnica) 4. Pristojba od 250,00 kn (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Fiducijarno osiguranje trabine 1. Prijedlog 2. Ugovor ili sporazum potvren (solemniziran) kod javnog biljenika Pristojba se ne plaa po tbr. 15. toka 7. Napomene i po tbr.16. toka 15. Napomene Tarife Zakona o sudskim pristojbama Hipoteka 1. Prijedlog 2. Ugovor o kreditu na kojem je ovjeren potpis zalonog dunika/vlasnika nekretnine ili potvreni (solemnizirani) ugovor o kreditu 3. Pristojba od 250,00 kn ako je uz prijedlog priloen ugovor o kreditu koji nije solemniziran (po tbr.15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama); ako je ugovor solemniziran, ne plaa se pristojba po tbr. 15. toka 7. Napomene i po tbr. 16. toka 15. Napomene Tarife Zakona o sudskim pristojbama Zamjena nekretnina 1. Prijedlog za upis 2. Ugovor o zamjeni nekretnina 3. Pristojba od 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama; po tbr. 16. Tarife toka 5. Napomene ne plaa se pristojba od 200,00 kuna) Dioba ili razvrgnue suvlasnitva 1. Prijedlog za upis 2. Ugovor o diobi ili ugovor o razvrgnuu suvlasnike zajednice nekretnina 3. Pristojba 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama; po tbr. 16. Tarife toka 5. Napomene ne plaa se pristojba od 200,00 kuna)

23

Upis posebnih dijelova - etairanje 1. Prijedlog 2. Potvrda nadlenog tijela uprave (graditeljstva) da su posebni dijelovi samostalne uporabne cjeline 3. Meuvlasniki ugovor (ako se ugovor sklapa izmeu vie suvlasnika) 4. Oitovanje volje o uspostavi etanog vlasnitva (ako je jedna osoba vlasnik svih etanih dijelova) 5. Pristojba od 50,00 kn ili 250,00 kn (ovisno o tome upisuje li se, prilikom upisa posebnih dijelova, i pravo vlasnitva onih osoba koje do tada nisu bile upisane u zemljinu knjigu) Ostavina - rjeenje o nasljeivanju 1. Prijedlog 2. Pravomono rjeenje o nasljeivanju 3. Pristojba od 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Napomena: Rjeenja o nasljeivanju sudovi i javni biljenici koji su proveli ostavinski postupak duni su dostaviti sudu po slubenoj dunosti. U tom sluaju pristojba se ne plaa.

II. BRISANJE UPISAPrava doivotnog uivanja (plodouivanja i sl.) 1. Prijedlog 2. Smrtni list za nositelja prava doivotnog uivanja. Meutim, ako se nositelj prava, bez obzira na nain stjecanja, tog prava odrekne na valjani nain, tada se prijedlogu prilae isprava o odreknuu. Potpis nositelja prava mora biti ovjeren 3. Pristojba od 50,00 kn (po tbr.15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Malodobnosti 1. Prijedlog 2. Rodni list 3. Pristojba 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Zalonog prava - hipoteke 1. Prijedlog 2. Izjava o brisanju ili brisovno oitovanje s ovjerenim potpisom vjerovnika (ako brisovno oitovanje izdaje pravna osoba - banka, trgovako drutvo i dr., potrebno je dostaviti izvod iz sudskog registra, ukoliko ovlatenje za potpis nije utvrdio javni biljenik kod ovjere potpisa) 3. Pristojba od 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Zabiljebe spora 1. Prijedlog 2. Rjeenje ili druga odluka suda kojom se odreuje brisanje zabiljebe spora 3. Pristojba od 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama)

24

AKO VE IMATE NEKRETNINU I ELITE PODII IZVADAK, TO JE JO DOBRO ZNATI?Pristojba za jedan zemljinoknjini izvadak iznosi 20,00 kuna (po tbr.18. Tarife Zakona o sudskim pristojbama). Postupak izdavanja izvatka moete ubrzati ako imate podatak o nekretnini (broj estice). Ako se nekretnina nalazi na podruju gdje postoje razlike u oznakama katastarskih i zemljinoknjinih estica, potrebno je od ureda za katastar zatraiti podatak o identifikaciji estice. Ako na zemljinoknjinom izvatku u natpisu postoji oznaka aktivna plomba, to znai da je za nekretninu u tom uloku u tijeku postupak, odnosno da neki predani prijedlog nije rijeen. Oznaka broj zadnjeg dnevnika je broj posljednjeg predmeta koji je u tom uloku rijeen.

III. ISPRAVAKAdrese stanovanja/prebivalita 1. Prijedlog 2. Uvjerenje o promjeni adrese stanovanja/prebivalita 3. Pristojba od 50,00 kn (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Napomena: iz uvjerenja mora biti vidljivo da se podnositelj zahtjeva odjavio s adrese koja je upisana u zemljinu knjigu, i prijavio na adresu iji upis sada zahtijeva Kunog broja i naziva ulice 1. Prijedlog 2. Potvrda/uvjerenje nadlenog katastarskog ureda 3. Pristojba od 50,00 kn

IV. ZABILJEBASpora 1. Prijedlog 2. Isprava iz koje je vidljivo da se vodi spor glede zemljinoknjinog prava pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, a iji bi postupak mogao utjecati na uknjibu, pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili optereenje toga prava 3. Pristojba od 100,00 kn (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Skrbnitva 1. Prijedlog 2. Pravomono rjeenje Centra za socijalnu skrb 3. Pristojba od 100,00 kn (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Ugovora o doivotnom uzdravanju 1. Prijedlog 2. Ugovor 3. Pristojba od 100,00 kn (po tbr.15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Ukoliko je isprava koju prilaete prijedlogu sastavljena u obliku javnobiljenikog akta ili je potvrena (solemnizirana) od javnog biljenika, ne plaa se pristojba po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama.

25

Informacije o tonim adresama i radnim vremenima katastarskih ureda i zemljinoknjinih odjela potraite na www.uredjenazemlja.hr