Brusić - Istraživanje Antičke Luke Kod Nina

8/17/2019 Brusić - Istraživanje Antičke Luke Kod Nina

1/17

Zelenko BRUSIO

ISTRAŽIVANJE ANTIČKE LUKE KOD NINA

Podvodna arheologija (istraživanje pod morskom površinom)mlađeg je datuma na našem području. Moglo bi se reći da se za

sada radi samo o pokušajima, s obzirom na materijalne i tehničke

potrebe. Specifični uvjeti pod kojima se vrše istraživanja morskogdna, dosta velika materijalna sredstva potrebna za njihovu reali

zaciju i nova, neuobičajena tehnika rada ne bi smjela biti kočnicarazvoju ove mlade djelatnosti. Podvodna nalazišta, pružaju pobroju i materijalu široke mogućnosti za proučavanje kultura svihperioda.

Pri kopnenim istraživanjima, za proučavanje pojedinih kultura

velika se pažnja poklanja tzv. zatvorenim nalazima (grobne cjeline,nastambe, depoi), ali tu se radi uglavnom o izabranim predmetima.Takvi nalazi ne daju potpunu sliku materijala, jer se u grobove

stavljalo samo posuđe posebne namjene, zatim nakit i si. Ni u nastambama nije sačuvan sav materijal, jer su prilikom bježanjapred kakvom opasnošću stanovnici tih nastambi mogli odnijeti

vrednije predmete.

Drugačije je sa lokalitetima pod morem. Tako jedan brodski

teret pruža gotovo potpun uvid u način života mornara, a time

velikim dijelom i u kulturu tadašnjeg stanovništva. Materijal sa

držan u tovaru nije bio izabran, i mi danas u njemu možemo naći

najfinije predmete, ali i grube predmete svakodnevne upotrebe i

najraznovrsnijeg brodskog alata. Takav nalaz daje velike moguć

nosti za datiranje, kronologiju i uopće za proučavanje kulture tog

perioda.

Osim brodskih tereta, kao zatvorenih cjelina, velika je naučna

vrijednost i drugih podvodnih nalaza. Teško je na plitkom dijelupriobalnog područja očekivati brodski tovar, ali ta područja omo

gućuju proučavanje jedne druge vrste lokaliteta — u prvom redu

luka i lučkih instalacija, ako imamo na umu da se je naša obala,

ponirući kroz stoljeća snizila za oko dva metra od antike do danas.

203

canned by CamScanner


2/17

Takav jedan lokalitet u okolici Nina, koji se je na pličini mogaodetaljnije istraživati i uz današnju tehničku opremljenost i materijalna sredstva, pružio je raznovrsnost materijala (keramika, metal, drvo i kamen) i širok uvid u trgovinu, trgovačke i kulturneveze ovog užeg područja, da bi već to trebao biti poticaj za daljnje

napore na razvijanju i usavršavanju podvodne arheologije. Više puta prilikom rekognosciranja ninske okolice upozoravali

su me ribari iz Zatona i Privlake na čudne gradnje u moru ispredrta nedaleko od uvale D r a ž n i k, 2,5 km jugozapadno od Nina.(T. I, A). Taj rt, koji nosi službeni naziv K r e m e n j a č a , stanovnici sela Zatona zovu i G r a d i n a , a naziv objašnjavaju gomilama koje se vide na dubini od 3— 4 m.

Prilikom prvih ronjenja na ovom isturenom rtu što sa zapadazatvara uvalu Dražnik, uočio sam nasip (T. I, B) koji se pruža prema jugu u dužini od 200 m, izgrađen od kamena. Na nasipu se

nalaze četiri velike gomile osobitog jajolikog kamenja (T. II, 2) pokojima je čitav lokalitet dobio drugo ime — Gradina. Na cijelojpovršini nasipa i okolnog terena uočljivi su fragmenti keramikei nekoliko grubo tesanih blokova od bijelog kamena. Pri vrhu nasipa, sa njegove istočne strane, nalaze se na dubini od 3 m dvijekolone djelomično zatrpane pijeskom. Za naziv Krmenjača moždabismo također mogli naći objašnjenje na ovom lokalitetu, naimena samoj obali i na gomilama u moru nalaze se jajoliki nukleusikvarcita (kremena).1

Pažljivim istraživanjem i ucrtavanjem nasipa došao sam dozaključka da se ovdje radi o antičkoj luci većih dimenzija. Nasipod 200 m predstavlja lukobran koji je na istočnoj strani imaooperativnu obalu za pristajanje brodova (na to upućuje velika količina keramike i položaj prema uvali). Gomile na nasipu (lukobranu) od jajolikog su kamenja (20—80 cm promjera) koji se poobliku i strukturi razlikuje od ostalog materijala na nasipu (T. I,B, a-e). Taj kamen importiran je na ovo područje. Vrlo je vjero jatno da se ovdje radi o gomilama balasta, koji su brodovi nosiliu donjem dijelu kada primarni brodski teret nije bio dovoljno težak (drvo, žitarice), radi stabilnosti broda. Ukrcavanjem težegtereta (vino, građevni kamen, mramor itd.) balast bi se ostavljaona obali. Takve gomile nalazimo u mnogim lukama (Ćaska na otoku Pagu, Sukošan kod Zadra, Kumenat kod Biograda, Murter itd.),a nedavno su utvrđene kraj ostataka brodskog tereta nedaleko odotoka Silbe.

Da se ovdje radi o luci antičkoga Nina upućuje jedna drugačinjenica: na avionskom snimku ovog područja jasno se uočavatrasa ceste koja je od rta Kremenjače vodila do Nina. Zanimljivo

1 Ti nukleusi kvarcita Importiran! su na ovaj lokalitet.

204

canne by UamScanner


3/17

je da Nin, iako se nalazi na moru, ima svoju luku 2,5 km dalekood naselja, na drugoj obali, okrenutoj prema zadarskom kanalu. Zato ću pokušati naći nekoliko dokaza koji se danas mogu konstatirati:

a) ninska obala je neprikladna za izgradnju bilo kakvog lučkogobjekta zbog velikih nanosa pijeska i široke zone plitkog mora nepogodnog za plovidbu,

b) plovni put do Nina, s one strane, vrlo je težak zbog jakihzimskih vjetrova i opasnih plićaka.

Vrlo važan faktor predstavlja i plovni put zadarskim kanalom,koji je u antici bio sigurno glavna saobraćajnica između srednjegi sjevernog Jadrana na ovom dijelu obale. Ovu konstataciju moguargumentirati nalazi rimskih zgrada i naselja na sjeveroistočnimobalama otoka Pašmana i Ugljana i duž morske obale od Biogradado Privlake.'2

Od velikog broja nalazišta moramo odvojiti one kod kojih seneposredno uz arhitekturu na kopnu nalaze i lučke instalacije umoru. Od ovih su neke i istraživane, kao Kumenat i Tukljača kodBiograda te Bribirčina u Sukošanu, a utvrđene su i u Kraju kodTkona. Zadar kao colonia predstavljao je centralni punkt na ovomdijelu obale.

Vrlo je vjerojatno da su se u našu luku sklanjali brodovi prijenoći (poznato je da se u antici plovilo samo danju) ili prije nevremena, koja su na ovom dijelu kanala česta u ljetnim mjesecima.Neposredno uz luku nalazi se i nekoliko izvora vode, koji su bilipodesni za opskrbu brodova.

Prvim sondama u moru nastojao sam utvrditi liniju obale uantičko vrijeme (koja se sada nalazi na 180 cm) i istražiti sloj pijeska sa unutarnje strane lukobrana, jer mu je vanjska strana okrenuta prema zapadu, ogoljela do živca od udara valova. U nekolikosondi utvrdio sam ispod sloja pijeska (20—30 cm debljine) kulturnisloj. Ovaj površinski sloj je sterilan, stalno varira s utjecajem valova, a ujedno i štiti kulturni sloj ispod sebe, koji intaktan obilujerimskom keramikom, staklom (T. III-l), metalom i drvom.

Ovakvu uslojenost uz obalu, čestu na ovom području, gdjesloj pijeska prekriva intaktni kulturni sloj, nalazimo u luci stare

Časke na Pagu, u Bribirčini, Kumentu itd.Zanimljivi su u ovom sloju nalazi osjetljivih organskih mate

rija: koštica maslina, grožđa, bresaka, češera pinije, oraha i badema. Osim toga, sloj je pun obrađenog drva. Nalazi keramike pokazuju čitav raspon oblika, od grubih primjeraka koji se u posljednje

2 O ovom plovnom putu u pripremi je rad izrađen na temelju pod

vodnih nalaza duž zadarskog kanala i brojnih luka vezanih za arhitekturu na kopnu.

205



4/17

vrijeme cesto nalaze na podvodnim lokalitetima,3 do finog posuđa.U velikim količinama zastupljeno je i staklo. Po nađenim lucer-nama sa žigovima THALL, MURRI, po novcu Domicijana (81— 96.n. e.), po fibulama i po ostalom keramičkom materijalu možemoovaj sloj datirati od I sve do III st. n. e. (T. III, 2, 3, 4).

Kako su istraživanja ovog objekta u početnoj fazi, ne mogu

još govoriti o vremenskom rasponu postanka i trajanja ovogobjekta, jer predstoje sondiranja duž unutarnjeg ruba lukobrana

i na mjestu operativnog dijela luke, što je tehnički komplicirano

zbog veće dubine i traži veće materijalne troškove.

Najzanimljiviji su nalazi navedenog sloja dijelovi obrađenogdrva iz sonde C 1 i donji dio plovnog objekta iz sonde C 3 i C 4.

Fragmenti obrađenog drva iz sonde C 1 (T. I, B) rađeni su većpoznatom i dobro dokumentiranom tehnikom koju je upotrebljavala rimska brodogradnja. Drvo je spojeno tako da su na obimdaskama koje su se spajale bili urezani utori (T. IV, 1, B) u kojesu ulazile drvene daščice (T. IV, 2 B), a ove su pak fiksirane sa dvadrvena čavlića, na svakoj strani spoja daske T. IV, 1, 2, A).

Najbolju analogiju za ovu tehniku imamo kod lađa nađenih u jezeru Nemi.4 Dvije lađe velikih dimenzija izvađene iz tog jezeraimaju spojeve dasaka rađene u ovoj tehnici. Osim sa drvenim čavli-ćima, veći elementi spajani su i brončanim čavlima, a s vanjskestrane korita imaju oplatu od tankog olovnog lima;5 oplata je učvršćena za daske brončanim čavlićima sa karakterističnim glavicamašto sa unutrašnje strane imaju bradavice za sprečavanje pomicanje.

oplate.6Spojevi dasaka rađeni ovom tehnikom nađeni su na podvodnim

lokalitetima u većem broju i dokumentirani po mnogim nalazištima u većem broju i dokumentirani po mnogim nalazištima dužligurske obale: Titan,7 Grand Congloue,8* Sporgi,® Albanga,10 i kodSulcisa (Sardinija),'1 te kod Londona,12 a vremenski ova tehnika

ide od IV st. prije n. e. (Grand Congloue) do konca III st. n. e.

(London).

3 Usp. rad B. ILAK OVCA u ovom svesku Diadore.

4 G. UCELLI, Le Navi di Nemi, Rim 1940.

5 G. UCELLI, sp. dj., si. 80.o G. UCELLI, sp. dj., si. 156.7 M. FERNARD BENOIT, Nouvelles epaves de Provance, Galia XVI

1958—1, Str. 5—39.s M. FERNAND BENOIT, sp. dj., M. F. BENOIT, Fouilles sous-marines

1’ ćpave du Grand Conglouć h Marseille, XVI Suppl. Galia, 1961.o N. LAM BOGLIA, La nave Romana di Sporgi, Atti del II. Congresso

Internazionale di Archeologia Sottomarina, Albenga 1958.10 N. LAM BO GLIA, La Nave Romana di Albenga, Rivistn di Studi

Liguri XVIII, 1952, 3—4.M G. C. SPEZIALE, La Nave di Sulcis, LTngegnere, 5, 1939.'* W, E. RILEY i L. GOMME, Ship ol the Roman period diseovered in

the site of the Ncw County Hali, London 1910.

206



5/17

Ova tehnika spajanja dokumentirana je i na lađi u jednojgrobnici starog Egipta iz vremena faraona SESOSTRIS-a III (XII

dinastija oko 1360. prije n. e.).1*

Osim drva spojenog navedenom tehnikom u sondi C 1, nađeni

su i pojedini primjerci drva sa čavlima, kojih je na širokom području luke nađeno nekoliko tipova (T. V, 1). Nađeno je i nekolikočavlića sa bradavicama sa unutarnje strane za pritucavanje oplate(T. V, 2). Dijelovi oplate koji su nađeni u luci (T. V, 3) rađeni suod bakrenog lima, u kojem se nalaze čavlići različiti od onih zaolovnu oplatu. Na drugoj strani bakrenih limova od oplate vide seostaci kudelje sa smolom. Olovna i bakrena oplata na trupu brodaslužila je, ne samo za učvršćenje trupa i sprečavanje oštećenja većsa svojim otrovnim svojstvima i za sprečavanje, rasta morske flore

i faune.U sondama C 3 i C 4 (T. I, B) ispod sloja pijeska dubokog 30

cm nalazi se isto tako rimski sloj sa keramikom i dijelovima drvene građe. U ovom sloju utvrđene su veće količine ljuštura, školjaka(mušula). Od ostalih nalaza napominjem udicu (T. III, 2 najmanja)

i kremeni nož ili strugalicu većih dimenzija sa oštricom na jednoj

strani (T. III, 5). Udica iz ove sonde, kao i neke iz ostalih sondi

identične su udicama iz Nemija..

Pažnju u ovoj sondi privukli su mi ostaci drva koji su nakonskidanja sloja školjki dali naslutiti, po svojem slaganju, da se radi0 ostacima čamca (T. VII, 1). Ta pretpostavka ubrzo se pokazalaispravnom, jer je u toku istraživanja utvrđena i kobilica (T. VI).

Dijelovi čamca nađeni u ovoj sondi spajani su međusobno dosad neuobičajenom tehnikom, koja bitno odudara od spomenute

tehnike dokumentirane u sondi C 1.Manji dio čamaca nakon dokumentiranja izvađen je iz mora

da bi se utvrdio sastav drva i detaljno ispitao. Dio čamca sa dijelom neistraženog sloja pomnjivo je zatrpan, dok ne bude osiguranauspješna konzervacija. Drvu izvađenom iz mora trebalo je posvetitiosobitu pažnju da se sačuva. Ispiranjem u destiliranoj vodi, dugimnamakanjem u polyetilenglykolu i postepenim sušenjem, drvo je

zadržalo oblik i boju.Tehnika spajanja ovog camca sastoji se u tome da su se obje

strane daske koje su se spajale izbušile u razmaku od 2,5 cm i1 cm od ruba. Na spoj daske nalijegala je deblja traka. Kroz izbušene rupe na daskama provlačila se uzica (T. VIII, 1 E) koja jepreko trake ulazila u rupice u drugoj dasci i spajala elemente.Natezanjem uzice preko trake formirale su se udubine slične »pletenici« (T. VIII, 1 C, T. IX, 1). Sve rupice izbušene za provlačenjeuzice zatvarale su se drvenim čavlićima (T. VIII, 1 D), a preko toga

13 G. UCELLI, sp. dj., str. 176 cit. 9.

207



6/17

premazivana je smola, đa se onemogući prodor vođe. Da drugoj

rezane (T. IX, 2, 3),Pri spajanju dasaka sa gredom kobi lice uzica se provlačila

kroz rupice koso h u žene u kobi lici (T, IX, 4), a pletenica i spojem

premazivali su se debljim slojem smole. Od donjeg dijela čamcasačuvano je šest dasaka, po tri sa svake strane kobilice koje su prosječno široke 13— 15 cm (T. VI; VII, 2),

Dimenzije čamca moguće je približno odrediti debljinom kobilice, koja po svojim dimenzijama u presjeku (7,5 cm) odgovara poprilici plovnom objektu (čamcu) do desetak metara dužine. Ispitivanjem kosine dasaka koje su se spajale za kobilicu moglo se ustanoviti da nagib između okomice na kobilicu i linije korita iznosi55° (T. VII, 2), Na dijelu istražene površine čamca nije bilo mogućeutvrditi postojanje poprečnih greda (rebara).

Analiza drva, izvršena na Šumarskom fakultetu u Zagrebu,pokazala je da su uzdužne daske rađene od bjelogorice (hrast, bukva) a traka pletenice možda od neke povijuše.’*

Ostaci plovnih objekata rođenih navedenom tehnikom spajanja elemenata nađeni su nedavno i u okolici rijeke Pada (Cervia,Pomposa i Pontelagoscuro),'5 Primjerci drvene građe nađene nazapadnoj obali Jadrana pripadaju brodovima s ravnim dnom. Daskesu povezane uzicom i dobro nalivene smolom, dok su čvrstoću broda pojačavala gusta poprečna rebra. Te nalaze autor datira od It

do XVI st. ali napominje da je datiranje i podrijetlo tehnike dostanesigurno. Ostatke drva teško je pobliže datirati jer nema popratnog materijala.

Slična tehnika poznata je danas kod domorodaca južne Afrikei Oceanije.’*

Sloj s ostacima čamca, kao i sloj u sondi C 1 sa opisanim fragmentima drva spojenog utorima, možemo datirati od I do III st.n. e. Vrlo je teško tehniku spajanja drva uzicom (koja podsjeća našivanje kože) pripisati rimskom brodograđevnom umijeću, tim više,što u istom sloju imamo dobro dokumentiranu tehniku koju njeguje rimska brodogradnja.

u Ovom prilikom srdačno zahvaljujem dr Adoli Sliepčević na Veterinarskom fakultetu i dr Petriću na Šumarskom fakultetu na izvrSenoj analizi.

,s M. BONINO, Tecniche costruttlve navali Insolltc nel reperti di Cervia, Pomposa e Pontdagoscuro, Attl dcl Convegno Intemazionalc dl Studi suile

Antlchitš dl CJasse, Eavena 1000.1(1 Pomorska enciklopedija, Jugoslavenski lekslkogmfnkl zavod, Zagreb,

u. v. čamac.

208



7/17

Za atribuiranje ove tehnike gradnje Libumima nemamo jošdovoljno dokaza, iako je poznato da su Libumi bili vrsni pomorcii brodograditelji. Možda jedinu vezu u ovom sloju oko nalaza, sastarijom tradicijom imamo u kremenorn nožu (T. III, 5).

Da su Liburni i u rimsko vrijeme mogli sačuvati i koristiti

svoju staru tehniku brodogradnje, iako im je bila dostupna jednostavnija i konstrukciono bolja rimska tehnika, ne treba nas čuditi

jer je njegovanje starih tradicija u materijalnoj i duhovnoj kulturi jedna od bitnih karakteristika ovog ilirskog plernena.

Kako kompletno istraživanje ovog lokaliteta predstoji ipak senadam da će rezultati daljnjih istraživanja dati čvršće dokaze zapotvrdu navedenih pretpostavki.

209



8/17

jeuueosmen Aq pauueos

-'ii*'}' |t ,» .‘imu |.»h »mm jp t>(jojuounud!I H ** >'11'«' *M| »{» O) J0 )M UU m4 (l jusi OJ JO il Ov)|JUl>,JJ,*}>

V '{ J H'l tOS iUOUJISJtl t tUiMU l| UitMfVlMI U« IU UM 4} J JJff JJ

J l'Ut'Jl'«* ti JM ut :} l\MUU.U iUU>f I1M DM .SVJUI di ^I JM H V ' I \ l

I X mmi > vm m vui


9/17

D1ADOHA I. HUM.T. II

r *

T. 11, 1. Mj er en j e i rad pod mor em na na si pu; 2, Ja jol i ko k amenj e (balast). T. 11, 1. Mi sur azi one c lavor i sot tomarin i sulVarginc; 2 . pietre ovi for mi

(zavorra).



10/17

If tAh' iHA 1 it*W 7 W

7 I

V / / / / ptoMd# iz V/f *' C 1; 2. Udi ce, novac: i i r n i k a Q ‘nm ud ■>+ Iz i*sk4l„t ts-o tf nt t 'd t t n n M n m r *t*n tm f*>lu rayul Mna n *ondr

/s f f } ,* # i t ' f /r Af f-A tc Vsrt di ; > K r em e ni noj na en u ton fh C .? / y / 7 t u , t S#3S, d l net r o , dnl ln t f /nd * C l , 2 Am i ,

* **%•/; f t i n m n .v* i fa l i * tonde, i , f ' n r i t t n in r? de l tu *Ait**\ * M> 4 ‘rcro t ' /v i* " nttn tt ' /nda C i ; t tAm jA ut * con tt mh r t,

4 V

w ?d * , *. Uoit+Uo i i t telce, dal i* cmdn C3 (accanto ni r enl fta U fim *A t rn z ion * /



11/17

DIADORA 4, 1968T. IV

T. IV, 1, 2. Fragmenti dasaka sa utorima i daščicama (B), d r ven im čavlima (A), i ostacima smole (C). — T. IV, I, 2. Frammenti di tavole con intagli e

assicelle (B), chiodi di legno (A)} avanzi di resina (C).



12/17

DIADORA 4, 1968. T. V

■

T V 1. Br ončan i čavli na eni u l uci; 2. Br ončani čavlići za pr i tucan je ol ovne opl at e; 3. Di j el ovi opl at e od bakr enog l ima. — T. V, 1. Chi odi di

bronzo ri nvenu ti nel p or to; 2. Chiodin i di br onzo per l a saldatura del fasciame di pi ombo; 3. Par ti col ar e del f asciame di l amiera di br onzo.



13/17

T. VI

DIADORA 4, 19««.



14/17

Dl ADO RA 4, Rimi, T. VII

1

T V l l 1. Podvodni snimak djelova dasaka sa pletenicom (uz koju sc rlite linSfore Škol jak a); 2. Ski ca spaj anj a dasaka i kosine korito, — T. Vl l , 1. Foto subiictjuen rici part lcolar l d i fenole con intrecdntura (nccanto a cni vi si scor gono gusci di conci gli c). 2. Abbojzo riel eonpiunpomento llc favolc

con lo scajo dcll' lmharcazhme.



15/17

DIA DORA 4, 190H t . v i n

T. V i l i , 1, Skica spoja dviju dasaka: A l B daske, C »pletenico«, D dr ven i avlići koji skupa sa uzicom ulaze u rupice na daskama; 2. Skica spoja kobi l i ce sa daskama . T. VI I I , 1. /lbbosro della canjjfunturn đi duc fanolc:

A c B ta vole, C. intrecciatura, D. chtod ini đi legno che insieme al caro ent r ano nei for i dell a t avole, 2, abbozzo del congi un gim cnto della ehigl i a

c le tavole.



16/17

niADOUA 4, \ m . T. IX

T, IX. 1. Detal j pl eteni ce sa uzicom; 2. i 3. Prednja i stroinja strana spoja da ske po ši r i ni ; 4. Sni mak kobil i ce (vidi se rub gdje su nalijegale daske). —

T. IX, 1, Part icolare del l ’ in t recciatura con cavo; 2. c 3. la porte anferiore e posteriore dclla congiuntura dclla tavole, per cstcnslonc; 4. Foto dclla

ehigl ia ( visibilc ii moralne su cul pogaiavano Ic tavole).



17/17

DIADORA 4, 1968. T. X

X , 1 —4. Snimci pr ednj ih i str a nj i h strana spojeva dasaka. — T. X, 1 4.Foto delt e part i anter ior i e poster i or i del l e congi un tu r e del l e tavole.

Documents

Brusić - Istraživanje Antičke Luke Kod Nina