OŠ SLAVKA KOLARA

HERCEGOVAC

• Bučine koštice tj. sjemenke iz bučinog ploda su izdašna i zdrava hrana.

• Osim kalorijske vrijednosti (zbog značajnog prisustva ulja) te su sjemenke poznate po sadržaju nekih minerala i zaštitnih tvari (antioksidansa).

• Osušeno bučino sjeme (koštice) sadrži prosječno od 18-20% tamnosmeđeg ulja specifičnog mirisa i okusa koje se dobiva hladnim prešanjem.

Bučino ulje

Postupak izrade bučinog ulja:

- prikupili smo buče

- izdubili smo ih

- nakon što smo ih izdubili, ostavili smo njihove koštice mjesec dana da se dobro osuše

- usitnili smo ih na manje komadiće

- uz pomoć preše istiskali smo usitnjene komadiće

- dobili smo bučino ulje

Podrijetlo buče

• Buča, biljka podrijetlom iz Meksika dobro nam je poznata kao povrće koje se u našim krajevima uzgaja pod nazivom bundeva.

• Bundeva svoje porijeklo vuče iz Afrike te Sjeverne Amerike, od kuda je stigla do Europe, gdje su je u početku uzgajali kao ukras. • Poznato je više od 800 raznovrsnih bundeva, koje se po poljima pobiru od rujna na dalje. • Zanimljivo je napomenuti da se dosta vrsta tikvica i bundeva uzgaja i u Hrvatskoj u okolici Požege gdje postoji čak oko 350 jestivih vrsta.

Zaključili smo…• Bučino ulje se stoljećima koristilo u istočnoj Europi, Indiji i Americi. Ukusno bučino ulje (dobiveno hladnim postupkom) tamno je zeleno-smeđe boje, a može se pohvaliti bogatstvom esencijalnih masnih kiselina, vitaminima i mineralima.• Izvrsno je za salate (osobito grah salata)! U Hrvatskoj se na žalost malo proizvodi i nije popularno zbog karakterističnog mirisa i okusa koji mnogi ne podnose. Kod nas se najviše upotrebljava u Sloveniji i Međimurju.

Zašto bi buča morala biti sastavni dio najzdravijeg načina prehrane

• Karotenoidi su zaslužni za narančastu boju, ali i za mnoge ljekovite vrijednosti buče. • Među njima su alfa-karoten i beta-karoten, poznati kao spojevi provitamina A, jer ih je moguće pretvoriti u aktivan oblik vitamina A. • Na 100 gr. sadržava samo 45 kcal, i iz tog razloga je vrlo poželjna u dijetalnoj prehrani, a također radi visokog sadržaja balastnih tvari koje dugotrajno daju osjećaj sitosti s malim količinama.

Upotreba u kulinarstvu

• Unatoč poznatoj blagotvornosti i hranjive vrijednosti koje bundeve priskrbljuju našem organizmu, ona je i dalje u svakodnevnoj prehrani premalo zastupljena. • Uporaba bundeve ne zna za granice okusa: od juhe do deserta, od slanih delicija do slatkih kolača, bundeva će jednostavno prihvatiti svaku kombinaciju, i uvijek će ponovno oduševiti svojim okusom. • Posebno je interesantno da se jela napravljana od bundeve izvrsno slažu sa začinskim travama kao npr. peršinom, lovorom, majčinom dušicom, kaduljom i muškatnim oraščićem i cimetom.

Izradili su:

Filip Šegavac 5. razred

Domagoj Ulovac 5. razred

Antonio Delač 5. razred

Marijan Kovač 5. razred

Petar Vlček 6. razred

Lucija Marenić 7. razred

Josipa Tutić 8. razred

Mateja Jurčić 8. razred