PowerPoint Presentation

Budizam

1OpenitoBudizam nije prava religija ve filozofija ponaanjaNastala na sjeveru Indije prije vie od 2500 godinaIma oko 5,9 % budista u svijetuOsniva: Siddharta Gautama- BuddhaBuddha- prosvijetljeniProizlazi iz Hinduizma Prihvaa zakon karme i reinkarnaciju ali odbacuje podjelu drutva na kaste ovjek se ne oslanja na boanstvo ve na vlastito nastojanje s ciljem postizanja nirvane

Budistika mitologijaTemeljni mitovi budizma su preuzeti iz raznih vjerovanja i kultura no moemo rei da je temelj preuzet iz brahmanizma.

Glavni mit u budizmu je onaj o roenju Bude Roenje Bude

Budin ivotBuda je proveo tridesetak godina na dvoru u neznanju za bolesti i smrt, nakon to je poeo spoznavati istinu pobjegao je s dvora kako bi u potpunosti spoznao istinu. Proveo je mnogo godina u asketizmu, a tek nakon odricanja od njega je doivio prosvjetljenje. Osmerostruki plemeniti putUkidnje neznanja i tameSpas i cilj samoosloboenjaGlasi ovako: 1. Ispravna spoznaja: ljudi moraju jasno spoznati to rade sa svojim ivotom2. Ispravni stavovi: duevni stav dobre volje, izbjegavanje mrnje, zlobe

3. Ispravni govor: on mora biti istinit,a laganje je zabranjeno4. Ispravna djelatnost: uzdravanje od ubijanja, krae i nedoputenih seksualnih odnosa5. Ispravan nain ivota: sredstva za ivot moraju stjecati poteno te drugima pristupati s potenim namjerama

6. Ispravan napor: ljudi moraju razvijati zdrava stanja uma7. Ispravna sabranost: moraju biti svjesni onoga to rade 8. Ispravna koncentracija: postie se nakon dugog vjebanja u meditaciji, moe se dosei nirvanaBuddhin Plemeniti put moralnosti,meditacije i mudrosti nije samo promijenio ivote onih koji su ga aktivno upranjavali, ve se njegov utjecaj odrazio i na sva ostala podruja ivota zemalja u kojima se budizam udomaioJezgra budinog uenja nalazi se u dvije izjave koje je izloio u svojoj prvoj propovijedi u Benaresu ;etiri plemenite istine i Osmerostruki put

Dukkha-ariyasacca 1.PLEMENITA ISTINAPlemenita istina o patnjiDukkha patnja,bol,tuga,bijedaSukkha srea,ugoda,lakoaRazliiti oblici sree materijalna i duhovnaTri stvari:(1) prijanjaje(privlaenje), (2) ono loe, zlo, posljedice ili opasnosti, (3) sloboda ili osloboenjeBIEPojam bia prema budizmu je kombinacija promjenjivih mentalnih i fizikih energija 5 skupina1) Skup tvari: 4 tradicionalna elementa vrstoa, protok, toplina i gibanje2) Skup osjetila: ukljuuje sve nae osjeaje6 vrstaKontakt oka s vidljivomformom, uha sa zvukom, nosa s mirisom, jezika s okusom, tijela sa opipljivim objektima i uma sa objektima uma (mislima ili idejama)BIE3) Skup opaanja: kontakt naih 6 osjetila s vanjskim svijetom = percepcijaFiziki ili mentalni objekti4) Skup umnih tvorevina: sve voljne aktivnostifunkcija volje usmjeriti um u podruje dobrih loih ili neutralnih aktivnosti5) Skup svijesti: odgovor s jednim od 6 osjetilaSamudaya 2.PLEMENITA ISTINAeTanha Nastanak ili podrijetlo Dukkha e za osjeaj uitka, za opstanak i postajanje i e za nepostojanje unitenja Uvjetovani postanak Sve nevolje i svae u svijetu, od onih najmanjih do najveih javljaju se iz ove sebine ei Zla u svijetu = proizvodi sebinih elja

Nirodha 3.PLEMENITA ISTINAPrekid dukkheIstina o ukidanju patnjeUgasiti elju, otvrdnuti strast za stvarima i biima = put ovjekovog spasenja od ponovnog roenja i patnjeSpremnost da se odvagne i istraiOtii iza opipljivog i oiglednog...

Magga 4.PLEMENITA ISTINANain koji dovodi do prekida dukkhePlemenita osmerostruka stazaIspravan stav, ispravna namjera, ispravan govor, ispravno djelovanje, ispravan ivot, ispravan napor, sabranost i koncentracija...

Kako budizam objanjava svijet?Buda je odbacio objanjavanje svijetaFilozofija ili religija?Razmiljanje o objanjivosti svijeta ili pokuaj da se objasni svijetPredmet Budina nauka jest samo ono to vodi osloboenjuBudizam religija prakse, a manje religija vjerovanjaBudistom se postaje svojom voljomBOG u budizmuBudizam ne govori o Bogu, on je agnostian,a ne ateistianZEN BUDIZAMNajsliniji strogom budizmu u Junoj AzijiProsvjetljenje ne dolazi od prouavanja pisma ili filozofiranja, ve bljesne kao iznenadna svjetlostOdreena tehnika djelovanja i spoznajePridaje religioznu vrijednost obinim svakodnevnim inima kao to su ispijanje aja, ureivanje vrta...DVIJE DOKTRINARNE KOLEBudizam Hinayana Juna AzijaMala kola

Budizam Mahayana Kina, Japan, Tibet i Mongolija Velika kola

RitualiGlavni ritual u budizmu je meditacija, uz nju im je najvaniji ritual sahrane.VegetarijanstvoBudistiki hramovi se nazivaju pagode, to su visoke graevine koje nalikuju na toranj i u njima se odravaju rituali i slue za pohranu relikvija

MeditacijaMeditacija je ritual u kojemu se kroz mirnou, koncentraciju pokuava postii Nirvana odnosno prosvjetljenje. Osim toga osoba se pokuava rijeiti negativnih misli i uspostaviti ili utvrditi one pozitivne

Za vrijeme meditacije budisti izgovaraju mantru uz pomo kojih se ubrzava smirivanje umaShwedagon pagoda To je glavni i najsvetiji budistiki hram koji se nalazi Burmi, pretpostavlja se da je izgraen izmeu 6. i 10. stoljea Hram je pun svjetlucavih stupa, a u sreditu je 99 metara visoka glavna stupa koja je u potpunosti od zlata

Individualna komponentaNirvana Stanje potpunog mira Na indijskom- ugasnue prestanak patnjeParinirvana- stanje nakon smrti, stanje potpunog blaenstva i najvie sree

Karma Univerzalni zakon djela i posljedica Svako bie snosi posljedice vlastitih djelaPokreta samsareZakljuak Budizam je vrlo zanimljiv jer stavlja naglasak na ovjeka Tolerantan miroljubivMeditacija prodiranje u sebeU zemljama u kojima se udomaio irio duh nenasilja, tolerancije,blagonaklonosti, potovanja prirode i ostalih oblika ivota

CitatiTisue svijea se mogu zapaliti od jedne, a ivot te svijee se nee umanjiti. Srea nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima.Ono to jesmo, proizvod smo vlastitog razmiljanja.Neispunjavanje elje je patnja. Mudro je ne eljeti.Zlonamjernog prijatelja treba se bojati vie nego divlje zvijeri; zvijer e vam moda raniti tijelo, ali zao prijatelj e vam raniti duh.