Besplatni primjerakBroj 3. Godina I.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Konti

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Siroti

Posljednji bokarinna Buzetini

Novi domoviza mlade obitelji

Kolovoz 2008.

Buzetski list 2

Uvodna rije

Drage Buzeankei Buzeani

Uli smo u drugu polovicu godine, stigle su i ljetne vruine, ali kao to moete i sami vidjeti, unato jakom suncu, nastavljaju se i dovravaju otvoreni radovi. U prolom broju sam spomenuo najvanija ulaganja u infrastrukturu i nastavak investicijskog ciklusa razvoja Buzetine. Svi ti veliki zahvati najprije zahtijevaju dugu pripremu dokumentacije i izdavanje dozvola. Nakon toga poinju radovi, koji esto oteavaju uobiajeno odvijanje dnevnih aktivnosti na nain kako smo navikli, uzrokujui prometne guve.

esto se nakon poetka radova javljaju i nepredvieni problemi, jer se na terenu otkriju nove okolnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, radove i sredstva. Naalost, projektna dokumentacija, kao to zna svatko tko je gradio kuu ili stan, najee ne moe predvidjeti ba sve okolnosti i potrebne radove kad se jednom pone s gradnjom.

To se moglo najbolje vidjeti kod rekonstrukcije ulice II. istarske brigade i dijela Trga Fontana, koja upravo ulazi u svoju posljednju fazu. Od trenutka kad su radovi poeli zajedno smo mnogo toga izdrali: oteani promet, nemogunost pristupa vozila pojedinim objektima, kiu, blato, buru, neplanirane zahvate i druge nedae. Najtee je bilo stanarima same ulice i zbog toga se iskreno zahvaljujem svim graanima na iskazanom strpljenju i razumijevanju s kojim su prihvatili tekoe to su ih izazvali radovi. Oni se primiu kraju, budui izgled ulice i trga sada je ve vidljiv i vjerujem da emo na kraju biti ponosni sa svime to je napravljeno.

Osim toga, obnavljamo Stari grad, izgraujemo sustav odvodnje otpadnih voda, dajemo opsene potpore u gospodarstvu, saniramo kole i ceste, obnavljamo mreu javne rasvjete, ureujemo drutvene domove, provodimo iroki spektar socijalnih programa i jo mnogo drugih stvari manjeg obujma. Cijelo to vrijeme nastojimo dodirnuti svaki kutak Buzetine i svima omoguiti jednaki standard. A on se ponajvie sastoji u malim, ali za ivot bitnim, svakodnevnim zahvatima Ili kako je to jedan pisac znao rei:

Za male svakodnevne stvari potrebno je puno vie energije nego za rijetka junaka djela.

mr. sc. Valter Flegogradonaelnik Grada Buzeta

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina I.,Broj 3,Kolovoz 2008. Izlazi 3 puta godinje

IZDAVA:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMONIK UREDNIKA: Sinia uli

SURADNICI:Ornela Rumen, Nenad ulac,Boo Jakovljevi,Nada Prodan Mrakovi,Arnela Makovi Tadi, Saa Arsi,Elvis erneka, Dorijan Jakac,Darko Matkovi, Dejan HrenFoto Mirko, Foto Festival

GRAFIKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Detalj Starog grada Buzeta(Snimio: Dejan Hren)

2 Rije gradonaelnika24PROJEKTI Novi domovi za mlade obitelji455 Dovreno ureenje kole na Vrhu

6MJESNI ODBOR Buzet - Stari grad 67 GOSPODARSTVO Gradske subvencije za nabavku sadnica7 ....8 Ekoloka proizvodnja meda obitelji Siroti8

10POD LADONJOM Mladen Konti 10 ........................12OBLJETNICE Trideset godina bratimljenja Buzeta12

s abrom i Quattro Castella1313 Dva desetljea manifestacije Z armoniku v Ro

14BATINA Minjera prvi rudnik boksita u svijetu 14 .....18 Posljednji bokarin na Buzetini1824 Selo Sv. Martin24 16KULTURA Sredinja smotra narodne glazbe i plesa Istre1617 Festival bonjake kulture 17 ....................22 22 Buzetski puki teatar

20VIJESTI Ukratko iz Buzetine2027 JUBILEJI Proslava u koli27

32GODINJICE Ponovno su se sreli3227VODI Plan grada Buzeta 27

32TURIZAM Top 5 odredita na Buzetini 32 ..............................34SPORT Na utakmici s najmlaim buzetskim nogometaima343636 Sportske vijesti

38 OBRAZOVANJE Najmlai posjetili Zooloki vrt 38 ....39 Maturanti Srednje kole Buzet39 40 Osmai generacije 2007./2008.40

41ZDRAVI GRAD Biti ili piti4143 SAVJETI Zdravlje: bolesti srca i krvnih ila43

44 Poljoprivreda: vinarstvo na Buzetini 44 ........46 46 ivotinje: osjetilo maaka

48STARE OBITELJI Fran Flego4849BUZETSKE AKULE Tunel u Maranekom Polju49

50BUZETSKA KUHARICA Istarska manetra5051ISKI LIST Zarozgajmo na iariji 51 ......................

52 IVOT Vjenani52 53 Roeni53

54INFO Vanije ustanove u Buzetu 54

IMPRESSUM:

Buzetski list3

i danasRo nekad...

Besplatni primjerakBroj 3. Godina I. Rujan 2008.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Konti

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Siroti

Posljednji bokarinna Buzetini

Novi domoviza mlade obitelji

Buzetski list 2

Uvodna rije

Drage Buzeankei Buzeani

Uli smo u drugu polovicu godine, stigle su i ljetne vruine, ali kao to moete i sami vidjeti, unato jakom suncu, nastavljaju se i dovravaju otvoreni radovi. U prolom broju sam spomenuo najvanija ulaganja u infrastrukturu i nastavak investicijskog ciklusa razvoja Buzetine. Svi ti veliki zahvati najprije zahtijevaju dugu pripremu dokumentacije i izdavanje dozvola. Nakon toga poinju radovi, koji esto oteavaju uobiajeno odvijanje dnevnih aktivnosti na nain kako smo navikli, uzrokujui prometne guve.

esto se nakon poetka radova javljaju i nepredvieni problemi, jer se na terenu otkriju nove okolnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, radove i sredstva. Naalost, projektna dokumentacija, kao to zna svatko tko je gradio kuu ili stan, najee ne moe predvidjeti ba sve okolnosti i potrebne radove kad se jednom pone s gradnjom.

To se moglo najbolje vidjeti kod rekonstrukcije ulice II. istarske brigade i dijela Trga Fontana, koja upravo ulazi u svoju posljednju fazu. Od trenutka kad su radovi poeli zajedno smo mnogo toga izdrali: oteani promet, nemogunost pristupa vozila pojedinim objektima, kiu, blato, buru, neplanirane zahvate i druge nedae. Najtee je bilo stanarima same ulice i zbog toga se iskreno zahvaljujem svim graanima na iskazanom strpljenju i razumijevanju s kojim su prihvatili tekoe to su ih izazvali radovi. Oni se primiu kraju, budui izgled ulice i trga sada je ve vidljiv i vjerujem da emo na kraju biti ponosni sa svime to je napravljeno.

Osim toga, obnavljamo Stari grad, izgraujemo sustav odvodnje otpadnih voda, dajemo opsene potpore u gospodarstvu, saniramo kole i ceste, obnavljamo mreu javne rasvjete, ureujemo drutvene domove, provodimo iroki spektar socijalnih programa i jo mnogo drugih stvari manjeg obujma. Cijelo to vrijeme nastojimo dodirnuti svaki kutak Buzetine i svima omoguiti jednaki standard. A on se ponajvie sastoji u malim, ali za ivot bitnim, svakodnevnim zahvatima Ili kako je to jedan pisac znao rei:

Za male svakodnevne stvari potrebno je puno vie energije nego za rijetka junaka djela.

mr. sc. Valter Flegogradonaelnik Grada Buzeta

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina I.,Broj 3,Kolovoz 2008. Izlazi 3 puta godinje

IZDAVA:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMONIK UREDNIKA: Sinia uli

SURADNICI:Ornela Rumen, Nenad ulac,Boo Jakovljevi,Nada Prodan Mrakovi,Arnela Makovi Tadi, Saa Arsi,Elvis erneka, Dorijan Jakac,Darko Matkovi, Dejan HrenFoto Mirko, Foto Festival

GRAFIKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Detalj Starog grada Buzeta(Snimio: Dejan Hren)

2 Rije gradonaelnika24PROJEKTI Novi domovi za mlade obitelji455 Dovreno ureenje kole na Vrhu

6MJESNI ODBOR Buzet - Stari grad 67 GOSPODARSTVO Gradske subvencije za nabavku sadnica7 ....8 Ekoloka proizvodnja meda obitelji Siroti8

10POD LADONJOM Mladen Konti 10 ........................12OBLJETNICE Trideset godina bratimljenja Buzeta12

s abrom i Quattro Castella1313 Dva desetljea manifestacije Z armoniku v Ro

14BATINA Minjera prvi rudnik boksita u svijetu 14 .....18 Posljednji bokarin na Buzetini1824 Selo Sv. Martin24 16KULTURA Sredinja smotra narodne glazbe i plesa Istre1617 Festival bonjake kulture 17 ....................22 22 Buzetski puki teatar

20VIJESTI Ukratko iz Buzetine2027 JUBILEJI Proslava u koli27

32GODINJICE Ponovno su se sreli3227VODI Plan grada Buzeta 27

32TURIZAM Top 5 odredita na Buzetini 32 ..............................34SPORT Na utakmici s najmlaim buzetskim nogometaima343636 Sportske vijesti

38 OBRAZOVANJE Najmlai posjetili Zooloki vrt 38 ....39 Maturanti Srednje kole Buzet39 40 Osmai generacije 2007./2008.40

41ZDRAVI GRAD Biti ili piti4143 SAVJETI Zdravlje: bolesti srca i krvnih ila43

44 Poljoprivreda: vinarstvo na Buzetini 44 ........46 46 ivotinje: osjetilo maaka

48STARE OBITELJI Fran Flego4849BUZETSKE AKULE Tunel u Maranekom Polju49

50BUZETSKA KUHARICA Istarska manetra5051ISKI LIST Zarozgajmo na iariji 51 ......................

52 IVOT Vjenani52 53 Roeni53

54INFO Vanije ustanove u Buzetu 54

IMPRESSUM:

Buzetski list3

i danasRo nekad...

Besplatni primjerakBroj 3. Godina I. Rujan 2008.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Konti

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Siroti

Posljednji bokarinna Buzetini

Novi domoviza mlade obitelji

Buzetski list5Buzetski list 4

PROJEKTI

Sljedea zgrada koja e biti ureena je palaa Versi, smjetena neposredno do upne crkve, za koju je izraen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta

Pie: Nenad ULAC

Kao i svake godine, Grad Buzet nastavlja ureivati nerazvrstane ceste na svojem podruju. U tu svrhu, svaki mjesni odbor na podruju Grada dostavio je popis svojih prioriteta i potreba na temelju kojeg e se, u skladu s predvienim sredstvima i d r u g i m k o n k r e t n i m okolnostima, tijekom ove god ine rekonst ru i ra t i i asfaltirati neke prometnice na Buzetini.

Na podruju MO Vrh, asfaltirat e se ceste u Baru i ima (du ine 80

Asfaltiranje prometnicaPopravljaju se nerazvrstane cesteNa popisu za obnovu su ceste u Baruiima, ulcima, Vrhu, Duriiima, Valicama, dio upanijske ceste Buzet-Pazin, cesta Pautii-Kotli te cesta za Hum i Mareneglu

metara), ulcima (duine 350 metara) i Vrhu (duine 110 metara). Na podruju MO Ro, asfaltirat e se cesta u Duriiima u ukupnoj duini od 1300 metara. Na podruju MO Sovinjak, asfaltirat e se cesta u Valicama. Na podruju MO Kruvari, asfaltirat e se dionica koja od upanijske ceste Buzet - Pazin vodi prema Jezeru u ukupnoj duini od 750 metara. Isto tako, uredit e se i asfaltirati cesta Pautii - Kotli (ukupne duine 1600 metara), koja spaja podruja dvaju mjesnih odbora. Uz te

S obzirom na rastuu p o t r e b u z a d o d a t n i m stambenim i poslovnim prostorom u uem dijelu grada, poglavarstvo se 2006. g o d i n e o d l u i l o n a rekonstrukciju i ureenje ambijentalno vrijedne kue iz 18. stoljea u Starom gradu koja je bila u ruevnom stanju.

Kako bi gradnja bila u potpunost i u skladu s modernim arhitektonskim projektom, predviena je rekonstrukcija i ureenje zgrade u viu obiteljsku kuu s tri stambene jedinice i jednim uredskim prostorom. Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 500.000 kuna.

Stanovi za mlade

Postupak pripreme za samu gradnju prilino je dugo t r a j a o z b o g m n o t v a posebnih uvjeta koje trai svaki znaajniji zahvat u s t a r o g r a d s k o j j e z g r i . Povijesna jezgra Buzeta upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i stoga je potrebno ispuniti tono odreene uvjete gradnje, kako bi se nakon rekonstrukcije zadrao vanjski izgled zgrade u skladu s t r a d i c i o n a l n o m arhitekturom ovog podneblja.

Osnovna ideja kojom se poglavarstvo rukovodilo, pri uputanju u tu investiciju, je da se na taj nain osigura stambeni prostor koji e biti n a m i j e n j e n m l a d i m obiteljima s podruja Grada

Kuu iz 18. st. Grad Buzet rekonstruirao za stambene potrebe

Novi domovi za mlade obitelji

kolstvo u Hrvatskoj nije u nadlenosti gradova, ali gradska tijela Grada Buzeta, u s k l a d u s a s v o j i m mogunost ima, nas to je ulagati u ureenje kolskih zgrada na Buzetini. Grad Buzet el i ostvar i t i to ravnomjerniji razvoj svih mjesnih odbora, a doprinos tomu daje i obnavljanje i ureenje kolskih zgrada na

Pie: Nenad ULAC

podruju Grada. Naime, poznato je da je pri kraju rekonstrukcija zgrade osnovne kole u Buzetu u koju Grad, u suradnji sa upanijom, ulae velika sredstva kako bi buzetski uenici imali sve potrebne uvjete za suvremenu nastavu. S jednakom eljom za poboljanje uvjeta rada u kolstvu, Grad je sufinancirao i ureenje podrune kole u

Vrhu.Ureenje kole u Vrhu

poelo je 2006. godine ureenjem krovita zgrade, te p o t o m n a s t a v l j e n o ugradnjom novog sustava grijanja, odnosno prelaskom na ekoloki prihvatljiviji i razmjerno ekonomini j i e n e r g e n t , p l i n . N a ko n d ov r e t ka t i h r a d ov a , uslijedilo je ureenje proelja,

Buzeta putem prodaje ili zakupa, te da tako steena sredstva budu ponovno uloena u sanaciju sljedee ruevne zgrade u Starom gradu. Prema planu, sljedea zgrada koja e biti ureena je palaa Versi, smjetena neposredno do upne crkve, za koju je izraen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta, tako da je za oekivati da bi se uskoro moglo krenuti s ureenjem palae Versi.

Bespovratna sredstva

Starogradska jezgra Buzeta, kao uostalom i Roa i Huma, ima iznimnu kulturnu vrijednost i stoga ju je p o t r e b n o o u v a t i o d propadanja. Zbog toga je poglavarstvo dalo jo jednu inicijativu kojom nastoji olakati ureenje vlasnicima kua u povijesnim jezgrama tih triju naselja. U veljai 2007. godine, donijeta je Odluka o sufinanciranju ureenja proelja objekata u starim jezgrama Buzeta, Roa i Huma i njome se vlasnicima stambenih i s t a m b e n o - p o s l o v n i h objekata mogu, na temelju p r o p i s a n o g p o s t u p k a , d o d i j e l i t i o d r e e n a nepovratna sredstva za ureenje proelja. Gradskim proraunom je i u ovoj godini za tu namjenu predvieno 100.000 kuna.

rekonstrukciju ceste za Hum i Mareneglu. Na taj nain investicije u rekonstruiranje lokalnih i nerazvrstanih cesta u 2008. godini na podruju Grada bit e vee od dva milijuna kuna.

vee zahvate, sanirat e se manja oteenja na nekoliko lokacija.Osim toga, u suradnji s upanijskom upravom za ceste uloit e se dodatnih 6 0 0 . 0 0 0 k u n a u

Poslije ureenja krovai ugradnje plina

Novo ruhokole u VrhuZgrada kole u Vrhu dobila je i novu fasadu za koju je iz gradskog prorauna izdvojeno 240.000 kuna

to je takoer bilo nuno jer je desetljeima stara buka pod utjecajem atmosferskih prilika oronula i u velikoj mjeri izgubila svoju zatitnu ulogu. Stoga je ovog proljea poelo njeno ureenje, koje je dovreno tijekom ljeta, tako da e uenici s podruja Vrha od jeseni imati ljepu, obnovljenu kolu.Gradskim je proraunom u 2008. godini za ureenje p ro e l j a ko l e u Vr h u predvieno ukupno 240.000 kuna.

ASFALTIRANJE CESTE ZA JEZERASFALTIRANJE CESTE ZA JEZER

OBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADUOBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADU

Buzetski list5Buzetski list 4

PROJEKTI

Sljedea zgrada koja e biti ureena je palaa Versi, smjetena neposredno do upne crkve, za koju je izraen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta

Pie: Nenad ULAC

Kao i svake godine, Grad Buzet nastavlja ureivati nerazvrstane ceste na svojem podruju. U tu svrhu, svaki mjesni odbor na podruju Grada dostavio je popis svojih prioriteta i potreba na temelju kojeg e se, u skladu s predvienim sredstvima i d r u g i m k o n k r e t n i m okolnostima, tijekom ove god ine rekonst ru i ra t i i asfaltirati neke prometnice na Buzetini.

Na podruju MO Vrh, asfaltirat e se ceste u Baru i ima (du ine 80

Asfaltiranje prometnicaPopravljaju se nerazvrstane cesteNa popisu za obnovu su ceste u Baruiima, ulcima, Vrhu, Duriiima, Valicama, dio upanijske ceste Buzet-Pazin, cesta Pautii-Kotli te cesta za Hum i Mareneglu

metara), ulcima (duine 350 metara) i Vrhu (duine 110 metara). Na podruju MO Ro, asfaltirat e se cesta u Duriiima u ukupnoj duini od 1300 metara. Na podruju MO Sovinjak, asfaltirat e se cesta u Valicama. Na podruju MO Kruvari, asfaltirat e se dionica koja od upanijske ceste Buzet - Pazin vodi prema Jezeru u ukupnoj duini od 750 metara. Isto tako, uredit e se i asfaltirati cesta Pautii - Kotli (ukupne duine 1600 metara), koja spaja podruja dvaju mjesnih odbora. Uz te

S obzirom na rastuu p o t r e b u z a d o d a t n i m stambenim i poslovnim prostorom u uem dijelu grada, poglavarstvo se 2006. g o d i n e o d l u i l o n a rekonstrukciju i ureenje ambijentalno vrijedne kue iz 18. stoljea u Starom gradu koja je bila u ruevnom stanju.

Kako bi gradnja bila u potpunost i u skladu s modernim arhitektonskim projektom, predviena je rekonstrukcija i ureenje zgrade u viu obiteljsku kuu s tri stambene jedinice i jednim uredskim prostorom. Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 500.000 kuna.

Stanovi za mlade

Postupak pripreme za samu gradnju prilino je dugo t r a j a o z b o g m n o t v a posebnih uvjeta koje trai svaki znaajniji zahvat u s t a r o g r a d s k o j j e z g r i . Povijesna jezgra Buzeta upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i stoga je potrebno ispuniti tono odreene uvjete gradnje, kako bi se nakon rekonstrukcije zadrao vanjski izgled zgrade u skladu s t r a d i c i o n a l n o m arhitekturom ovog podneblja.

Osnovna ideja kojom se poglavarstvo rukovodilo, pri uputanju u tu investiciju, je da se na taj nain osigura stambeni prostor koji e biti n a m i j e n j e n m l a d i m obiteljima s podruja Grada

Kuu iz 18. st. Grad Buzet rekonstruirao za stambene potrebe

Novi domovi za mlade obitelji

kolstvo u Hrvatskoj nije u nadlenosti gradova, ali gradska tijela Grada Buzeta, u s k l a d u s a s v o j i m mogunost ima, nas to je ulagati u ureenje kolskih zgrada na Buzetini. Grad Buzet el i ostvar i t i to ravnomjerniji razvoj svih mjesnih odbora, a doprinos tomu daje i obnavljanje i ureenje kolskih zgrada na

Pie: Nenad ULAC

podruju Grada. Naime, poznato je da je pri kraju rekonstrukcija zgrade osnovne kole u Buzetu u koju Grad, u suradnji sa upanijom, ulae velika sredstva kako bi buzetski uenici imali sve potrebne uvjete za suvremenu nastavu. S jednakom eljom za poboljanje uvjeta rada u kolstvu, Grad je sufinancirao i ureenje podrune kole u

Vrhu.Ureenje kole u Vrhu

poelo je 2006. godine ureenjem krovita zgrade, te p o t o m n a s t a v l j e n o ugradnjom novog sustava grijanja, odnosno prelaskom na ekoloki prihvatljiviji i razmjerno ekonomini j i e n e r g e n t , p l i n . N a ko n d ov r e t ka t i h r a d ov a , uslijedilo je ureenje proelja,

Buzeta putem prodaje ili zakupa, te da tako steena sredstva budu ponovno uloena u sanaciju sljedee ruevne zgrade u Starom gradu. Prema planu, sljedea zgrada koja e biti ureena je palaa Versi, smjetena neposredno do upne crkve, za koju je izraen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta, tako da je za oekivati da bi se uskoro moglo krenuti s ureenjem palae Versi.

Bespovratna sredstva

Starogradska jezgra Buzeta, kao uostalom i Roa i Huma, ima iznimnu kulturnu vrijednost i stoga ju je p o t r e b n o o u v a t i o d propadanja. Zbog toga je poglavarstvo dalo jo jednu inicijativu kojom nastoji olakati ureenje vlasnicima kua u povijesnim jezgrama tih triju naselja. U veljai 2007. godine, donijeta je Odluka o sufinanciranju ureenja proelja objekata u starim jezgrama Buzeta, Roa i Huma i njome se vlasnicima stambenih i s t a m b e n o - p o s l o v n i h objekata mogu, na temelju p r o p i s a n o g p o s t u p k a , d o d i j e l i t i o d r e e n a nepovratna sredstva za ureenje proelja. Gradskim proraunom je i u ovoj godini za tu namjenu predvieno 100.000 kuna.

rekonstrukciju ceste za Hum i Mareneglu. Na taj nain investicije u rekonstruiranje lokalnih i nerazvrstanih cesta u 2008. godini na podruju Grada bit e vee od dva milijuna kuna.

vee zahvate, sanirat e se manja oteenja na nekoliko lokacija.Osim toga, u suradnji s upanijskom upravom za ceste uloit e se dodatnih 6 0 0 . 0 0 0 k u n a u

Poslije ureenja krovai ugradnje plina

Novo ruhokole u VrhuZgrada kole u Vrhu dobila je i novu fasadu za koju je iz gradskog prorauna izdvojeno 240.000 kuna

to je takoer bilo nuno jer je desetljeima stara buka pod utjecajem atmosferskih prilika oronula i u velikoj mjeri izgubila svoju zatitnu ulogu. Stoga je ovog proljea poelo njeno ureenje, koje je dovreno tijekom ljeta, tako da e uenici s podruja Vrha od jeseni imati ljepu, obnovljenu kolu.Gradskim je proraunom u 2008. godini za ureenje p ro e l j a ko l e u Vr h u predvieno ukupno 240.000 kuna.

ASFALTIRANJE CESTE ZA JEZERASFALTIRANJE CESTE ZA JEZER

OBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADUOBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADU

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Buzetski list7Buzetski list 6

SUBVENCIJE

U proloj godini nabavljeno je oko 14.000 sadnica vinove loze, 3100 maslina i 300 sadnica voa.Za te je namjene u gradskom Proraunu osigurano 140.000 kuna

Pripremila: Ornela Rumen

U kotl ini r i jeke Mirne brdace je svojim zidinama okruio Stari grad Buzet. Ubrzan ivot koji je uao i ulazi kroz Mala i Vela vrata, osim izlizanog kamena na ulicama gdje vrijeme stoji, nije ostavio traga.

Starake boljke

Unutar stoljetne buzetske utvrde svoj je dom pronalo petstotinjak stanovnika, tonije, dvjesto domainstava arolike strukture. Uz svu ljepotu ivota u v r i j e d n o m p o v i j e s n o m ambijentu te sudjelovanja u raznim kulturnim, gospodarskim i drugim manifestacijama i priredbama koje se redovito odvijaju u Starom gradu, mjetani imaju i ozbiljnih tekoa: vode ve dosta dugo i b i t k u p r o t i v p o s l j e d i c a troznamenkastih godina grada.

A problemi tog starca su m n o g o b r o j n i : d o t r a j a l i kanalizacijski sustav, nedovoljan broj parkirnih mjesta, zgrade

Stari grad Buzet

Obnavlja se prostor Mjesnog odbora, otkupljuju se parcele za gradnju parkiralita, a uskoro e poeti i radovi na novom kanalizacijskom sustavu

Pie: Arnela MAKOVI TADI Snimio: Dejan HREN

Proizvodnja pada

O n o t o p o s e b n o zabrinjava, je stalno smanjenje poljoprivredne proizvodnje i obradivih povrina. Uzrok je neisplativost te proizvodnje z b o g o g r a n i a v a j u i h i m b e n i k a p r i r o d n e i gospodarske naravi. Da bi se taj trend preokrenuo, nuno je p o s t i i r a c i o n a l n o iskor i tavanje obrad iv ih povrina te snanije potai obiteljska i trino orijentirana poljoprivredna gospodarstva. P r o g r a m o m p o t i c a j a i subvencija u poljoprivredi, Grad Buzet eli doprinijeti b o l j e m i k v a l i t e t n i j e m koritenju, inae ogranienih, sredstava za unapreenje p o l j o p r i v r e d e .

Za vlastite potrebe

U Upisnik obi te l jsk ih gospodarstava upisano je ukupno 337 gospodarstva sa podruja Grada Buzeta, od ega ih je osam registrirano kao trgovaka drutva, a 11 kao obrti koji ostvaruju vee

Grad Buzet sufinancira treinusadnica

ko je zbog nera ien ih vlasnikih odnosa propadaju ili su u derutnom s tan ju . . . Rjeavanje tih goruih pitanja na js tar i jeg d i je la Buzeta primarni je cilj i Mjesnog odbora Stari grad kojeg ine Goran Jambroi, predsjednik, te lanovi Emil Prodan, Nadia estan, Marinela Ivani i David Marfan.

Nova kanalizacija

- Namjera nam je u ovom mandatu rijeiti neke od kljunih stvari koje najvie oteavaju ivot stanovnika starogradske jezgre. Odravanje starine daleko je tee od nove izgradnje jer zahtijeva kompliciranije zahvate i vea ulaganja. Trenutno radimo na obnovi i sanaciji kanalizacije, a paralelno s tim radovima rijeit e se i problem loeg pritiska vode.

Rije je o velikim ulaganjima i rekonstrukcijama koje bi trebale uskoro poeti, a samim

time i stanari se moraju naoruati strpljenjem. Problem odvodnje sve je ozbiljniji zbog smrada, odrona i dotrajalosti cijevi to, naravno, naruava kvalitetu ivota. Projekt kao i potrebne suglasnosti i dozvole su spremni, pa se nadamo da e barem dio nunih sredstava biti uspjeno ubaen u gradski proraun za sljedeu godinu. Prvi korak e biti izgradnja kraka od nekadanje klaonice do zidina Starog grada. Poetak radova, prve od ukupno dvije faze, predvien je ve za iduu godinu. Planira se da e ukupna investicija iznositi vie od 15 milijuna kuna. Voditelj projekta je gradsko komunalno poduzee Park, istaknuo je Goran Jambroi.

- U tijeku je i rekonstrukcija prostora Mjesnog odbora. O b n a v l j a s e n j e g o v a unutranjost. Ureenje e omoguiti bolji rad Odbora ali i s t v o r i t i pr imjereni j i p r o s t o r z a okupljanje i r a z n e a k t i v n o s t i g r a a n a . Trokovi tih r a d o v a i z n o s i t i e stotinjak tisua kuna dodao je Jambroi.

Gdje parkirati?

Stari grad sve vie mui i problem parkiralita. Gradske ulice, kao i sve povrine unutar s t o l j e t n e u t v r d e , n i s u namijenjene intenzivnoj vonji kao ni parkiranju. Trenutno broj a u t o m o b i l a d v o s t r u k o nadmauje broj parkirnih

Borba s godinamastoljetne utvrde

U povodu ovogodinjeg Praznika rada Mjesni odbor Stari grad organizirao je druenje uz dobar zalogaj domaeg faola. Druenju su se, osim Starograana, odazvali i ostali stanovnici Buzetine. Iz tog je

druenja proizala i akci ja Rabota, odrana poetkom srpnja, u sklopu koje su se istile gradske padine. Pokretai te ekoloke akcije bili su MO Stari grad, Turistika zajednica Grada Buzeta, Komunalno poduzee P a r k u z p o d r ku r a z n i h poduzetnika te nadasve ljudi dobre vo l j e , u v i j e k s p r e m n i h n a volonterski rad.

mjesta, zbog ega nastaju problemi kretanja i cirkuliranja prometa. Unato zabrani zaustavljanju vozila, od 19 do 7 sati, u starom dijelu Buzeta osobama koje ne posjeduju dozvolu (svakom domainstvu je podijeljena jedna dozvola), problem nije rijeen. Stoga je odlueno da se sagradi novo parkiralite, na lokaciji od velikog zavoja do Malih vrata, ispod sadanje etnice. U tijeku je prikupljanje dokumentacije te otkup parcela na kojima se predvia gradnja.

Obnova proelja

Druga, ona lijepa strana Starog grada jest povijesna bat ina ko ju mjesto na brdacu uva ve dugi niz godina. O njegovoj ljepoti svjedoi i porast zanimanja sugraana, turista, poduzetnika

i , p o s e b n o , mladih ljudi k o j i s v o j u b u d u n o s t vide unutar z idina. Sve v i e s e obnavljaju to privatne kue, t o j a v n i s p o m e n i c i (prole godine

je obnovljena Vela terna). Grad Buzet je u proraunu namijenio 200 tisua kuna za sufinanciranja obnove proelja u starogradskoj jezgri.

Posl i je dugo vremena otvorena je i prva suvenirnica. Turistika zajednica Buzeta tijekom ljeta, pokraj Velih vrata, postavlja info punkt na kojem turisti i brojni domai posjetitelji mogu dobiti odgovore na sva pitanja o gradu-muzeju.

Oiene padine

Podruje Grada Buzeta zauzima 167 etvornih kilometara i prema podacima iz Projekta ukupnog razvoja Grada Buzeta od 2007. do 2011. godine, poljoprivredno zemljite zauzima 5800 hektara. Od toga je obradivog

4046 hektara, to ukljuuje oranice, vrtove, vonjake, vinograde i livade. Ostalo je n e o b r a d i v o , o d n o s n o rije je o panjacima. Uz karakteristine male posjede, p r o b l e m j e i v e l i k a rascjepkanost.

prihode od poljoprivrede i u sustavu su PDV-a. Pojedina gospodarstva, prema Zakonu o d r a v n o j p o t p o r i u p o l j o p r i v r e d i , r i b a r s t v u i s t o a r s t v u , ostvaruju novana sredstva u sklopu modela poticanja proizvodnje i u sklopu modela p o t p o r e dohotku . Po l jopr iv redna proizvodnja uglavnom slui za z a d ovo l j av a n j e o s o b n i h p o t r e b a d o m a i n s t av a , ekstenzivna je, a zastupljene s u g o t o v o s v e g r a n e poljoprivredne proizvodnje od tradicionalnog vinogradarstva i vinarstva, stoarstva i ratarstva do voarstva, koje ima neto man ju t rad i c i j u , i zuzev maslinarstva

Pravo na subvenciju

Kako bi se poveali nasadi, Grad Buzet e iz prorauna za 2 0 0 8 . g o d i n u , poljoprivrednicima, obrtima i tvr tkama subvencionirati nabavu sadnog materijala u vinogradarstvu, maslinarstvu i voarstvu u visini treine

v r i j e d n o s t i nabave sadnog materijala.

K o r i s n i c i poticajnih mjera mogu biti fizike i pravne osobe koji su vlasnici, o d n o s n o k o r i s n i c i , poljoprivrednog zemljita i gospodarskih objekata na podruju Grada Buzeta i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu dravne uprave Istarske upanije, Sluba za gospodarstvo, Ispostava Buzet. Sredstva e se doznaiti na iro raun Udruge ''Sovinjak'', a temeljem preslike rauna MIH-a d.o.o. Pore.

Rok istie na jesen

U 2007. godini nabavljeno je oko 14.000 komada vinove loze, 3100 komada maslina i 300 komada sadnica voa. Za te je namjene u gradskom Proraunu osigurano 140.000 kuna. Prole je godine rok za narudbu sadnica bio 30.

rujna, pa je za pretpostaviti da e tako biti i ove godine, iako sve ovisi o obavijesti MIH-a.

GORAN JAMBROI POMNO PRATI TIJEK OBNOVE PROSTORIJE MO STARI GRAD

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Buzetski list7Buzetski list 6

SUBVENCIJE

U proloj godini nabavljeno je oko 14.000 sadnica vinove loze, 3100 maslina i 300 sadnica voa.Za te je namjene u gradskom Proraunu osigurano 140.000 kuna

Pripremila: Ornela Rumen

U kotl ini r i jeke Mirne brdace je svojim zidinama okruio Stari grad Buzet. Ubrzan ivot koji je uao i ulazi kroz Mala i Vela vrata, osim izlizanog kamena na ulicama gdje vrijeme stoji, nije ostavio traga.

Starake boljke

Unutar stoljetne buzetske utvrde svoj je dom pronalo petstotinjak stanovnika, tonije, dvjesto domainstava arolike strukture. Uz svu ljepotu ivota u v r i j e d n o m p o v i j e s n o m ambijentu te sudjelovanja u raznim kulturnim, gospodarskim i drugim manifestacijama i priredbama koje se redovito odvijaju u Starom gradu, mjetani imaju i ozbiljnih tekoa: vode ve dosta dugo i b i t k u p r o t i v p o s l j e d i c a troznamenkastih godina grada.

A problemi tog starca su m n o g o b r o j n i : d o t r a j a l i kanalizacijski sustav, nedovoljan broj parkirnih mjesta, zgrade

Stari grad Buzet

Obnavlja se prostor Mjesnog odbora, otkupljuju se parcele za gradnju parkiralita, a uskoro e poeti i radovi na novom kanalizacijskom sustavu

Pie: Arnela MAKOVI TADI Snimio: Dejan HREN

Proizvodnja pada

O n o t o p o s e b n o zabrinjava, je stalno smanjenje poljoprivredne proizvodnje i obradivih povrina. Uzrok je neisplativost te proizvodnje z b o g o g r a n i a v a j u i h i m b e n i k a p r i r o d n e i gospodarske naravi. Da bi se taj trend preokrenuo, nuno je p o s t i i r a c i o n a l n o iskor i tavanje obrad iv ih povrina te snanije potai obiteljska i trino orijentirana poljoprivredna gospodarstva. P r o g r a m o m p o t i c a j a i subvencija u poljoprivredi, Grad Buzet eli doprinijeti b o l j e m i k v a l i t e t n i j e m koritenju, inae ogranienih, sredstava za unapreenje p o l j o p r i v r e d e .

Za vlastite potrebe

U Upisnik obi te l jsk ih gospodarstava upisano je ukupno 337 gospodarstva sa podruja Grada Buzeta, od ega ih je osam registrirano kao trgovaka drutva, a 11 kao obrti koji ostvaruju vee

Grad Buzet sufinancira treinusadnica

ko je zbog nera ien ih vlasnikih odnosa propadaju ili su u derutnom s tan ju . . . Rjeavanje tih goruih pitanja na js tar i jeg d i je la Buzeta primarni je cilj i Mjesnog odbora Stari grad kojeg ine Goran Jambroi, predsjednik, te lanovi Emil Prodan, Nadia estan, Marinela Ivani i David Marfan.

Nova kanalizacija

- Namjera nam je u ovom mandatu rijeiti neke od kljunih stvari koje najvie oteavaju ivot stanovnika starogradske jezgre. Odravanje starine daleko je tee od nove izgradnje jer zahtijeva kompliciranije zahvate i vea ulaganja. Trenutno radimo na obnovi i sanaciji kanalizacije, a paralelno s tim radovima rijeit e se i problem loeg pritiska vode.

Rije je o velikim ulaganjima i rekonstrukcijama koje bi trebale uskoro poeti, a samim

time i stanari se moraju naoruati strpljenjem. Problem odvodnje sve je ozbiljniji zbog smrada, odrona i dotrajalosti cijevi to, naravno, naruava kvalitetu ivota. Projekt kao i potrebne suglasnosti i dozvole su spremni, pa se nadamo da e barem dio nunih sredstava biti uspjeno ubaen u gradski proraun za sljedeu godinu. Prvi korak e biti izgradnja kraka od nekadanje klaonice do zidina Starog grada. Poetak radova, prve od ukupno dvije faze, predvien je ve za iduu godinu. Planira se da e ukupna investicija iznositi vie od 15 milijuna kuna. Voditelj projekta je gradsko komunalno poduzee Park, istaknuo je Goran Jambroi.

- U tijeku je i rekonstrukcija prostora Mjesnog odbora. O b n a v l j a s e n j e g o v a unutranjost. Ureenje e omoguiti bolji rad Odbora ali i s t v o r i t i pr imjereni j i p r o s t o r z a okupljanje i r a z n e a k t i v n o s t i g r a a n a . Trokovi tih r a d o v a i z n o s i t i e stotinjak tisua kuna dodao je Jambroi.

Gdje parkirati?

Stari grad sve vie mui i problem parkiralita. Gradske ulice, kao i sve povrine unutar s t o l j e t n e u t v r d e , n i s u namijenjene intenzivnoj vonji kao ni parkiranju. Trenutno broj a u t o m o b i l a d v o s t r u k o nadmauje broj parkirnih

Borba s godinamastoljetne utvrde

U povodu ovogodinjeg Praznika rada Mjesni odbor Stari grad organizirao je druenje uz dobar zalogaj domaeg faola. Druenju su se, osim Starograana, odazvali i ostali stanovnici Buzetine. Iz tog je

druenja proizala i akci ja Rabota, odrana poetkom srpnja, u sklopu koje su se istile gradske padine. Pokretai te ekoloke akcije bili su MO Stari grad, Turistika zajednica Grada Buzeta, Komunalno poduzee P a r k u z p o d r ku r a z n i h poduzetnika te nadasve ljudi dobre vo l j e , u v i j e k s p r e m n i h n a volonterski rad.

mjesta, zbog ega nastaju problemi kretanja i cirkuliranja prometa. Unato zabrani zaustavljanju vozila, od 19 do 7 sati, u starom dijelu Buzeta osobama koje ne posjeduju dozvolu (svakom domainstvu je podijeljena jedna dozvola), problem nije rijeen. Stoga je odlueno da se sagradi novo parkiralite, na lokaciji od velikog zavoja do Malih vrata, ispod sadanje etnice. U tijeku je prikupljanje dokumentacije te otkup parcela na kojima se predvia gradnja.

Obnova proelja

Druga, ona lijepa strana Starog grada jest povijesna bat ina ko ju mjesto na brdacu uva ve dugi niz godina. O njegovoj ljepoti svjedoi i porast zanimanja sugraana, turista, poduzetnika

i , p o s e b n o , mladih ljudi k o j i s v o j u b u d u n o s t vide unutar z idina. Sve v i e s e obnavljaju to privatne kue, t o j a v n i s p o m e n i c i (prole godine

je obnovljena Vela terna). Grad Buzet je u proraunu namijenio 200 tisua kuna za sufinanciranja obnove proelja u starogradskoj jezgri.

Posl i je dugo vremena otvorena je i prva suvenirnica. Turistika zajednica Buzeta tijekom ljeta, pokraj Velih vrata, postavlja info punkt na kojem turisti i brojni domai posjetitelji mogu dobiti odgovore na sva pitanja o gradu-muzeju.

Oiene padine

Podruje Grada Buzeta zauzima 167 etvornih kilometara i prema podacima iz Projekta ukupnog razvoja Grada Buzeta od 2007. do 2011. godine, poljoprivredno zemljite zauzima 5800 hektara. Od toga je obradivog

4046 hektara, to ukljuuje oranice, vrtove, vonjake, vinograde i livade. Ostalo je n e o b r a d i v o , o d n o s n o rije je o panjacima. Uz karakteristine male posjede, p r o b l e m j e i v e l i k a rascjepkanost.

prihode od poljoprivrede i u sustavu su PDV-a. Pojedina gospodarstva, prema Zakonu o d r a v n o j p o t p o r i u p o l j o p r i v r e d i , r i b a r s t v u i s t o a r s t v u , ostvaruju novana sredstva u sklopu modela poticanja proizvodnje i u sklopu modela p o t p o r e dohotku . Po l jopr iv redna proizvodnja uglavnom slui za z a d ovo l j av a n j e o s o b n i h p o t r e b a d o m a i n s t av a , ekstenzivna je, a zastupljene s u g o t o v o s v e g r a n e poljoprivredne proizvodnje od tradicionalnog vinogradarstva i vinarstva, stoarstva i ratarstva do voarstva, koje ima neto man ju t rad i c i j u , i zuzev maslinarstva

Pravo na subvenciju

Kako bi se poveali nasadi, Grad Buzet e iz prorauna za 2 0 0 8 . g o d i n u , poljoprivrednicima, obrtima i tvr tkama subvencionirati nabavu sadnog materijala u vinogradarstvu, maslinarstvu i voarstvu u visini treine

v r i j e d n o s t i nabave sadnog materijala.

K o r i s n i c i poticajnih mjera mogu biti fizike i pravne osobe koji su vlasnici, o d n o s n o k o r i s n i c i , poljoprivrednog zemljita i gospodarskih objekata na podruju Grada Buzeta i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu dravne uprave Istarske upanije, Sluba za gospodarstvo, Ispostava Buzet. Sredstva e se doznaiti na iro raun Udruge ''Sovinjak'', a temeljem preslike rauna MIH-a d.o.o. Pore.

Rok istie na jesen

U 2007. godini nabavljeno je oko 14.000 komada vinove loze, 3100 komada maslina i 300 komada sadnica voa. Za te je namjene u gradskom Proraunu osigurano 140.000 kuna. Prole je godine rok za narudbu sadnica bio 30.

rujna, pa je za pretpostaviti da e tako biti i ove godine, iako sve ovisi o obavijesti MIH-a.

GORAN JAMBROI POMNO PRATI TIJEK OBNOVE PROSTORIJE MO STARI GRAD

Pelinji proizvodi jo se od p a m t i v i j e k a k o r i s t e u domainstvu kao hrana i lijek, a o udesnom i zanimljivom svi jetu pela i nj ihovim zakonitostima jako se malo zna. Zato je pelarstvo i danas jo uvijek nepotpuno istraeno podruje, a pele su ostale jedina udomaena ivotinja ko j u l j u d i n i s u u s p j e l i pripitomiti. Ona ivi svojim nagonima i ovjek se na njih treba naviknuti.

Pria nam to eljko Siroti iz buzetske tvrtke A& koja je jedini istarski proizvoa eko meda, markice koja garantira kvalitetan i ist proizvod s brojnim ljekovitim svojstvima. Bavei se pelarstvom najprije iz hobija, on i supruga Armanda su nakon dugogodinjeg iskustva uvidjeli da bi im pele mogle donijeti i ivotnu

GOSPODARSTVO

Buzetski list 8 Buzetski list9

Eko pelarstvo na Buzetini

Najzdraviji medu IstriBuzetsko poduzee A& jedini je proizvoa eko meda u Istarskoj upaniji. Proizvodnja zdravog i istog meda vrlo je zahtjevna i skupa, kau suprunici Siroti

Sinia ULI

egzistenciju.- Pelarstvom se bavimo

ve tridesetak godina, kada smo poeli sa svega nekoliko konica. U poetku je to bio tek hobi i nekakav dodatni prihod kunom budetu, dok danas ivimo od meda i pelarstva. Prije est godina odluili smo se profesionalno poeti baviti tom djelatnou i danas se broj naih konica kree od 180 do 250.

Koja je razlika izmeu eko proizvodnje meda i one obine?

Eko proizvodnja meda podrazumijeva potivanje o d r e e n i h p ro p i s a ko j i garantiraju da e med biti ist, tj. da u njemu nema pesticida ili metala. Pae moraju biti d o v o l j n o u d a l j e n e o d

prometnica ili ostalih moguih z a g a i v a a , a p o s e b n i inspektor koj i odobrava odreenu pau ocjenjuje i ostale kvalitete koje jame vrlo kvalitetan proizvod. Zbog toga ekoloka proizvodnja ima za dvadeset posto vee trokove u odnosu na obinu proizvodnju. To je i razlog to nema vie eko proizvoaa. Bio je jedan eko pelar u Novigradu, ali je zbog poveanih trokova odustao od ovog naina proizvodnje meda.

Prepoznaju li potroai tu razliku u kvaliteti izmeu eko i obinog meda?

Nekim ljudima jo uvijek treba objanjavati zato med kristalizira i ne razumiju da med koji to ne postigne nije pravi. Tako da je esto teko uope objasniti koja je razlika

i z m e u e k o l o k i proizvedenog meda i onog obinog. Ta razlika moe biti i nikakva ukoliko med r a d i n e k i s a v j e s n i p e l a r , a l i m o e b i t i dramatina. Ta k av m e d moe biti pun m e t a l a i antibiotika, a ovjek e ga jest kao lijek i pri tome nije svjestan da se

njime truje. Na tritu se pojavljuje mnogo jeftinih proizvoda, koji se prodaju kao med. U inozemstvu je stvar drukija, jer vie ljudi zna razliku. Primjerice Slovenci, koji slove za slabe potroae, kad je med u pitanju, najprije ele vidjeti kvalitetu i ako je dobiju ne pitaju za cijenu. Kod nas je jo uvijek standard prilino nizak i ljudi kupuju najjeftinije namirnice te ih daju djeci kada su bolesna.

Koliko je Buzetina pogodno p o d r u j e z a b a v l j e n j e pelarstvom?

Mikroklima se u posljednje vrijeme jako promijenila i nastupilo je zatajenje pojedinih rajona, poput Marenegle na kojoj vie nema nita, za razliku od prije est godina kada je to podruje bilo vrlo bogato peludom. Ipak, Buzetina sa irom okolicom, primjerice Zrenjtinom i iarijom je vrlo povoljno podruje za bavljenje pelarstvom, zbog razliitih paa. Tu imamo etiri razliite pae bagrem, livadu, kesten i vrijesak. No nije samo podruje

bitno za kvalitetno bavljenje pelarstvom. Najvei problem ovog posla je to u 50 posto ovisi o prirodi, dok je samo 50 posto umijee pelara da napravi to kvalitetniji med. Moe sve idealno napraviti, ali ako te priroda ne poslui nisi napravio nita. Jer, biljka ne isputa nektar ako nema idealnih uvjeta, od vlage do temperature. Primjerice, ove je godine u cijeloj Hrvatskoj zatajio bagrem.

Ko l i k o m e d a g o d i n j e proizvedete?

P r o i z v o d n j a n a m posljednjih godina jako varira, jer je jezero Butoniga u p o t p u n o s t i p o k v a r i l o mikroklimu toga podruja. P r i n o s ov i s i o m n o g i m faktorima, pa tako moemo imati od 70 do 150 kilograma po konici sa seljenjem pela na vie lokacija. Cilj nam je u idue dvije godine to vei dio pelinjaka staviti na kotae, kako bismo bili mobilniji i bre mogli promijeniti pau, ako negdje vidimo da nije dobra. S istim pelama tako moemo godinje odraditi i do pet paa, pa je isplativije imati 50 pokretnih konica nego 100 fiksnih.

Kako izgleda jedna pelarska sezona?

Sezona poinje u travnju s vonim medovima i zavrava u listopadu s vrijeskom. Pele se za zimu poinju spremati u osmom mjesecu, a u kakvom ih stanju tada ostavi tako e ih n a p r o l j e e n a i . U meuvremenu spremaju se stvari koje nisu direktno vezane za pele, poput bojenja okvira konica, topljenja voska koji je indikator istoe meda. Ekoloka proizvodnja iziskuje neto kompliciraniju pripremu. Pripreme pela poinju u veljai kako bi u svibnju bile spremne za kaciju. Od svibnja do kolovoza poinje strka, koja osim prijevoza pela na

razliite pae, podrazumijeva i turistiku sezonu u kojoj je najbolja prodaja meda.

Zahtijevaju li pele posebnu p r i p r e m u z a s e z o n u sakupljanja nektara?

S v a ka ko . To j e k a o priprema ekipe za prvenstvo. Kada priprema pele za odreenu pau, one moraju biti u top formi kada krene sezona. Postoj i c i je la procedura pripreme, koja poinje u veljai. Tu veliku ulogu igra znanje pelara, jer pelar je zapravo trener pela i ako on kvalitetno ne odradi svoj posao u tom periodu, sezona moe biti vrlo loa. Ako ih prerano dovede u stadij pripreme one e se izrojiti i nee davati med. Pela u desetak dana mora strahovito puno donijeti. Ona u jedan dan moe donijeti u konicu i do dvanaest litara nektara. Za kilogram meda ona mora obii oko dva milijuna cvjetova!

Podravaju li institucije ekoloku proizvodnju hrane i je li po Vama ta pomo na zadovoljavajuoj razini?

Neke upanije u Hrvatskoj f i n a n c i r a j u e k o l o k u proizvodnju u stopostotnom iznosu, dok naa upanija to ne radi. Mi imamo sree to ivimo u B u z e t u i G r a d n a m sufinancira dio trokova proizvodnje. Mislim da bi upanija trebala sufinancirati ekoloku proizvodnju hrane, to se nadam da e u budunosti initi, jer to za nju ne bi bio veliki izdatak. Imam o s j e a j d a l j u d i m a u upanijskim tijelima nije ta ideja prezentirana na pravi nain, jer upanija moram priznati ima sluha za mnoge stvari koje se ovdje dogaaju. Tu u Istri jo nije tlo toliko zagaeno i moe se pokrenuti ekoloka proizvodnja hrane, koja bi bila idealan dodatak turizmu ovog podruja.

ARMANDA I ELJKO SIROTIARMANDA I ELJKO SIROTI

Pelinji proizvodi jo se od p a m t i v i j e k a k o r i s t e u domainstvu kao hrana i lijek, a o udesnom i zanimljivom svi jetu pela i nj ihovim zakonitostima jako se malo zna. Zato je pelarstvo i danas jo uvijek nepotpuno istraeno podruje, a pele su ostale jedina udomaena ivotinja ko j u l j u d i n i s u u s p j e l i pripitomiti. Ona ivi svojim nagonima i ovjek se na njih treba naviknuti.

Pria nam to eljko Siroti iz buzetske tvrtke A& koja je jedini istarski proizvoa eko meda, markice koja garantira kvalitetan i ist proizvod s brojnim ljekovitim svojstvima. Bavei se pelarstvom najprije iz hobija, on i supruga Armanda su nakon dugogodinjeg iskustva uvidjeli da bi im pele mogle donijeti i ivotnu

GOSPODARSTVO

Buzetski list 8 Buzetski list9

Eko pelarstvo na Buzetini

Najzdraviji medu IstriBuzetsko poduzee A& jedini je proizvoa eko meda u Istarskoj upaniji. Proizvodnja zdravog i istog meda vrlo je zahtjevna i skupa, kau suprunici Siroti

Sinia ULI

egzistenciju.- Pelarstvom se bavimo

ve tridesetak godina, kada smo poeli sa svega nekoliko konica. U poetku je to bio tek hobi i nekakav dodatni prihod kunom budetu, dok danas ivimo od meda i pelarstva. Prije est godina odluili smo se profesionalno poeti baviti tom djelatnou i danas se broj naih konica kree od 180 do 250.

Koja je razlika izmeu eko proizvodnje meda i one obine?

Eko proizvodnja meda podrazumijeva potivanje o d r e e n i h p ro p i s a ko j i garantiraju da e med biti ist, tj. da u njemu nema pesticida ili metala. Pae moraju biti d o v o l j n o u d a l j e n e o d

prometnica ili ostalih moguih z a g a i v a a , a p o s e b n i inspektor koj i odobrava odreenu pau ocjenjuje i ostale kvalitete koje jame vrlo kvalitetan proizvod. Zbog toga ekoloka proizvodnja ima za dvadeset posto vee trokove u odnosu na obinu proizvodnju. To je i razlog to nema vie eko proizvoaa. Bio je jedan eko pelar u Novigradu, ali je zbog poveanih trokova odustao od ovog naina proizvodnje meda.

Prepoznaju li potroai tu razliku u kvaliteti izmeu eko i obinog meda?

Nekim ljudima jo uvijek treba objanjavati zato med kristalizira i ne razumiju da med koji to ne postigne nije pravi. Tako da je esto teko uope objasniti koja je razlika

i z m e u e k o l o k i proizvedenog meda i onog obinog. Ta razlika moe biti i nikakva ukoliko med r a d i n e k i s a v j e s n i p e l a r , a l i m o e b i t i dramatina. Ta k av m e d moe biti pun m e t a l a i antibiotika, a ovjek e ga jest kao lijek i pri tome nije svjestan da se

njime truje. Na tritu se pojavljuje mnogo jeftinih proizvoda, koji se prodaju kao med. U inozemstvu je stvar drukija, jer vie ljudi zna razliku. Primjerice Slovenci, koji slove za slabe potroae, kad je med u pitanju, najprije ele vidjeti kvalitetu i ako je dobiju ne pitaju za cijenu. Kod nas je jo uvijek standard prilino nizak i ljudi kupuju najjeftinije namirnice te ih daju djeci kada su bolesna.

Koliko je Buzetina pogodno p o d r u j e z a b a v l j e n j e pelarstvom?

Mikroklima se u posljednje vrijeme jako promijenila i nastupilo je zatajenje pojedinih rajona, poput Marenegle na kojoj vie nema nita, za razliku od prije est godina kada je to podruje bilo vrlo bogato peludom. Ipak, Buzetina sa irom okolicom, primjerice Zrenjtinom i iarijom je vrlo povoljno podruje za bavljenje pelarstvom, zbog razliitih paa. Tu imamo etiri razliite pae bagrem, livadu, kesten i vrijesak. No nije samo podruje

bitno za kvalitetno bavljenje pelarstvom. Najvei problem ovog posla je to u 50 posto ovisi o prirodi, dok je samo 50 posto umijee pelara da napravi to kvalitetniji med. Moe sve idealno napraviti, ali ako te priroda ne poslui nisi napravio nita. Jer, biljka ne isputa nektar ako nema idealnih uvjeta, od vlage do temperature. Primjerice, ove je godine u cijeloj Hrvatskoj zatajio bagrem.

Ko l i k o m e d a g o d i n j e proizvedete?

P r o i z v o d n j a n a m posljednjih godina jako varira, jer je jezero Butoniga u p o t p u n o s t i p o k v a r i l o mikroklimu toga podruja. P r i n o s ov i s i o m n o g i m faktorima, pa tako moemo imati od 70 do 150 kilograma po konici sa seljenjem pela na vie lokacija. Cilj nam je u idue dvije godine to vei dio pelinjaka staviti na kotae, kako bismo bili mobilniji i bre mogli promijeniti pau, ako negdje vidimo da nije dobra. S istim pelama tako moemo godinje odraditi i do pet paa, pa je isplativije imati 50 pokretnih konica nego 100 fiksnih.

Kako izgleda jedna pelarska sezona?

Sezona poinje u travnju s vonim medovima i zavrava u listopadu s vrijeskom. Pele se za zimu poinju spremati u osmom mjesecu, a u kakvom ih stanju tada ostavi tako e ih n a p r o l j e e n a i . U meuvremenu spremaju se stvari koje nisu direktno vezane za pele, poput bojenja okvira konica, topljenja voska koji je indikator istoe meda. Ekoloka proizvodnja iziskuje neto kompliciraniju pripremu. Pripreme pela poinju u veljai kako bi u svibnju bile spremne za kaciju. Od svibnja do kolovoza poinje strka, koja osim prijevoza pela na

razliite pae, podrazumijeva i turistiku sezonu u kojoj je najbolja prodaja meda.

Zahtijevaju li pele posebnu p r i p r e m u z a s e z o n u sakupljanja nektara?

S v a ka ko . To j e k a o priprema ekipe za prvenstvo. Kada priprema pele za odreenu pau, one moraju biti u top formi kada krene sezona. Postoj i c i je la procedura pripreme, koja poinje u veljai. Tu veliku ulogu igra znanje pelara, jer pelar je zapravo trener pela i ako on kvalitetno ne odradi svoj posao u tom periodu, sezona moe biti vrlo loa. Ako ih prerano dovede u stadij pripreme one e se izrojiti i nee davati med. Pela u desetak dana mora strahovito puno donijeti. Ona u jedan dan moe donijeti u konicu i do dvanaest litara nektara. Za kilogram meda ona mora obii oko dva milijuna cvjetova!

Podravaju li institucije ekoloku proizvodnju hrane i je li po Vama ta pomo na zadovoljavajuoj razini?

Neke upanije u Hrvatskoj f i n a n c i r a j u e k o l o k u proizvodnju u stopostotnom iznosu, dok naa upanija to ne radi. Mi imamo sree to ivimo u B u z e t u i G r a d n a m sufinancira dio trokova proizvodnje. Mislim da bi upanija trebala sufinancirati ekoloku proizvodnju hrane, to se nadam da e u budunosti initi, jer to za nju ne bi bio veliki izdatak. Imam o s j e a j d a l j u d i m a u upanijskim tijelima nije ta ideja prezentirana na pravi nain, jer upanija moram priznati ima sluha za mnoge stvari koje se ovdje dogaaju. Tu u Istri jo nije tlo toliko zagaeno i moe se pokrenuti ekoloka proizvodnja hrane, koja bi bila idealan dodatak turizmu ovog podruja.

ARMANDA I ELJKO SIROTIARMANDA I ELJKO SIROTI

POD LADONJOM

Mladen Konti

Mladenu, koji ve 10 godina eka posao, najvea je potpora obitelj, a veliku pomo mu prua i kujica Carry, dresirani pas vodi za slijepe osobe

Ana PISAK

- U lipanjskoj noi 1997. godine jedan je ivot zauvijek promijenjen. Te je ljetne veeri Mladen Konti, iz Kontii, posljednji puta vidio svijet oko sebe. U prometnoj nesrei trajno je izgubio vid. Iako mu je nemilosrdni dogaaj oduzeo jedno od najvanijih osjetila, tada 34-godinji mladi, nije se predao. Poslije est mjeseci neuspjelog pokuavanja da se i z l i j e i u N j e m a k o j u Frankfurtu, Mladen je krenuo na rehabilitaciju u Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek u Zagreb. Pomirio se sa sudbinom i prihvatio ivot onakav kakav doista jest.

U veljai 1998. godine krenuo sam u Zagreb na rehabilitaciju. Stigao sam tek na drugo polugodite. Iako sam t r e b a o b i t i s a m o n a privikavanju, a tek slijedee godine zapoeti kolsku godinu, u est mjeseci sam nauio brajicu, tehniku bijelog tapa i svakodnevne vjetine. Sva sam slova nauio za vrijeme drugog polugodita. Na poetku sam preskakao jedan red, da lake itam. Jedini problem je bio izvjebati opip. Ve idue godine sam krenuo n a p r e k v a l i f i k a c i j u z a telefonistu i uspjeno zavrio razred.

- M l a d e n j e n a k o n p r e k v a l i f i k a c i j e d o n i o svjedodbu poslodavcu kod kojeg je prije prometne nesree bio u stalnom radnom odnosu. Meutim, umjesto p o s l a d o e k a l o g a razoaranje. Poslodavac mu je rekao kako nema potrebe za

Carry je unijela svjetlo u moj ivot

telefonistom te neka prieka dok se ne otvori mjesto gdje bi on mogao obavljati posao.

Vrijeme je prolazilo, a posao nisam dobio. Godine 2003. kap je prelila au. Od poslodavca sam zatraio otkaz kako bi mogao na Zavod za zapoljavanje ili, pak, da mi ponudi bilo kakvo radno mjesto. No, sav moj trud bio je bezuspjean. Sluaj je sada na sudu, a ja sam i dalje bez posla. Obratio sam se bivem a potom i sadanjem gradonaelniku koji su molbe slali u vea

buzetska poduzea.- Mladen Konti nam je

otkrio koliko se zapravo njegov ivot promijenio od prometne nesree do danas, kako se poeo snalaziti u prostoru, i kako se, djelomice, vratio starim danim.

U posljednjih deset godina promijenilo se gotovo sve. Kad ovjek oslijepi nema dobro razvijen sluh. S vremenom mu se to osjetilo jako razvije. Primjerice, ujem pritisak zraka, osjeam razl i i tu vibraciju ako je ispred mene zid ili ovjek. U prostoru se kreem

po sjeanju. Bitno je da se sve nalazi na istom mjestu.

Kad t rebam i za i i z a u t o b u s a i l i t r a m v a j a zapamtim detalj, zavoj ili ravnicu, koja mi daje signal da na sljedeoj stanici moram sii. Vonja po Buzetini autobusom je tea nego po Zagrebu. U metropoli postoji stajalite za invalide. Kad voza vidi moj tap stane i kae broj, ako mi odgovara uem, ako ne ekam da doe drugi t ramvaj . Ponekad stanice i brojim no to je mnogo kompliciranije, jer se ovjek lako moe zabuniti. U

tramvaju ili autobusu uvijek se nae netko od putnika koji mi ponudi pomo. im vide bijeli tap, pitaju gdje moram ii i pomognu mi da stignem na odreenu destinaciju.

- Do prije godinu i pol dana Mladen se oteano kretao Buzetom. Najvei problem mu je predstavljao prijelaz preko prometnica. A onda je stigla n e o e k i v a n a d o n a c i j a . Peugeot Hrvatske donirao je Hrvatskoj udruzi za kolovanje pasa vodia i mobilitet kujicu Carry, psa vodia za slijepe osobe, a Udruga je psa dala na

Buzetski list11Buzetski list 10

koritenje Mladenu.

Prije nekoliko godina prijavio sam se Hrvatskoj udruzi za kolovanje pasa vodia i mobilitet nakon ega je njihov instruktor doao testirati moje sposobnosti i vidjeti gdje e se potencijalni pas kretati odnosno u kakvim e uvjetima raditi. Uslijedila je potranja za psom koji posjeduje odreene karakteristike a kad su ga nali pozvali su me na obuku u Zagreb, koja je trajala etiri tjedna.

Najprije sam nauio koje komande davati psu. Osim mene nitko mu nije smio davati hranu. Svakog tjedna sam i m a o k o m i s i j u k o j a j e naposljetku donijela odluku da Carry moe ii samom kui. Vrijednost jednog takvog dresiranog psa prije osam godina je iznosila ak 50 tisua kuna, sada mu je cijena mnogo vea.

Carry mi jako puno pomae u svakodnevnom ivotu. Razlika od psa i tapa je to se s psom mogu kretati puno bre, on me vodi naprijed, dok sa tapom sam moram nai orijentir. Primjerice, ako pas naie na auto on ga zaobie, ako doe na rub ceste, stane, u kafiu mi trai slobodnu stolicu.

Prije poetka stepenita stavi ape na stepenicu kako bi ja po podignutom volanu shvatio da se penjemo. Ako pas zaluta potrebno je odreeno vrijeme da shvati gdje se nalazi, odnosno da pronae stari put. Carry mora biti uvijek uz mene, ak i po noi dok spavam. Na poetku je bilo

teko spavati s psom u sobi, no sad sam se ve naviknuo.

- Carry, osim osobne iskaznice, ima i radni vijek. Nakon 7 ili 9 godina odlazi u mirovinu i biva vraena, ako Mladen tako odlui, Udruzi koja mu ju dala na koritenje. Sada Mladen, u drutvu kujice, ee odlazi u Buzet gdje ima i stan.

Najdrae mi je otii popiti kavu u Robnu kuu. Carry je ve nauila put do tamo. Po cesti uvijek nekog sretne i s nekim popria. Nedavno sam tamo sreo osobu koja mi se pribliila s eljom da mi financijski pomogne. Na iro raun Udruge je uplatila novac za Carry za to joj se ovom prilikom i zahvaljujem. Grad Buzet mi je takoer pomogao novanom donacijom za Carry, a Veterinarska ambulanta u Buzetu, na elu s Brankom Greblom gratis se brine o svim cjepivima koja su kujici potrebna. Zahvaljujem se i svima ostalima koji su mi tijekom prole i sadanje godine na bilo koji nain pomogli.

- Mladen je ulanjen i u Udrugu slijepih i slabovidnih Istarske upanije. Svi polaznici Centra Vinko Bek na jesen e na ljetovanje u Premanturu. Kontia naroito veseli skori dogaaj. Jednom tjedno drui se i sa osobama slabijeg vida u Domu za starije i nemone osobe na Goriici. Ravnateljica d o m a D i n k a B e l e v i o m o g u i l a m u j e i jednodnevno volontiranje na centrali Doma za osobe tree ivotne dobi.

POD LADONJOM

Mladen Konti

Mladenu, koji ve 10 godina eka posao, najvea je potpora obitelj, a veliku pomo mu prua i kujica Carry, dresirani pas vodi za slijepe osobe

Ana PISAK

- U lipanjskoj noi 1997. godine jedan je ivot zauvijek promijenjen. Te je ljetne veeri Mladen Konti, iz Kontii, posljednji puta vidio svijet oko sebe. U prometnoj nesrei trajno je izgubio vid. Iako mu je nemilosrdni dogaaj oduzeo jedno od najvanijih osjetila, tada 34-godinji mladi, nije se predao. Poslije est mjeseci neuspjelog pokuavanja da se i z l i j e i u N j e m a k o j u Frankfurtu, Mladen je krenuo na rehabilitaciju u Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek u Zagreb. Pomirio se sa sudbinom i prihvatio ivot onakav kakav doista jest.

U veljai 1998. godine krenuo sam u Zagreb na rehabilitaciju. Stigao sam tek na drugo polugodite. Iako sam t r e b a o b i t i s a m o n a privikavanju, a tek slijedee godine zapoeti kolsku godinu, u est mjeseci sam nauio brajicu, tehniku bijelog tapa i svakodnevne vjetine. Sva sam slova nauio za vrijeme drugog polugodita. Na poetku sam preskakao jedan red, da lake itam. Jedini problem je bio izvjebati opip. Ve idue godine sam krenuo n a p r e k v a l i f i k a c i j u z a telefonistu i uspjeno zavrio razred.

- M l a d e n j e n a k o n p r e k v a l i f i k a c i j e d o n i o svjedodbu poslodavcu kod kojeg je prije prometne nesree bio u stalnom radnom odnosu. Meutim, umjesto p o s l a d o e k a l o g a razoaranje. Poslodavac mu je rekao kako nema potrebe za

Carry je unijela svjetlo u moj ivot

telefonistom te neka prieka dok se ne otvori mjesto gdje bi on mogao obavljati posao.

Vrijeme je prolazilo, a posao nisam dobio. Godine 2003. kap je prelila au. Od poslodavca sam zatraio otkaz kako bi mogao na Zavod za zapoljavanje ili, pak, da mi ponudi bilo kakvo radno mjesto. No, sav moj trud bio je bezuspjean. Sluaj je sada na sudu, a ja sam i dalje bez posla. Obratio sam se bivem a potom i sadanjem gradonaelniku koji su molbe slali u vea

buzetska poduzea.- Mladen Konti nam je

otkrio koliko se zapravo njegov ivot promijenio od prometne nesree do danas, kako se poeo snalaziti u prostoru, i kako se, djelomice, vratio starim danim.

U posljednjih deset godina promijenilo se gotovo sve. Kad ovjek oslijepi nema dobro razvijen sluh. S vremenom mu se to osjetilo jako razvije. Primjerice, ujem pritisak zraka, osjeam razl i i tu vibraciju ako je ispred mene zid ili ovjek. U prostoru se kreem

po sjeanju. Bitno je da se sve nalazi na istom mjestu.

Kad t rebam i za i i z a u t o b u s a i l i t r a m v a j a zapamtim detalj, zavoj ili ravnicu, koja mi daje signal da na sljedeoj stanici moram sii. Vonja po Buzetini autobusom je tea nego po Zagrebu. U metropoli postoji stajalite za invalide. Kad voza vidi moj tap stane i kae broj, ako mi odgovara uem, ako ne ekam da doe drugi t ramvaj . Ponekad stanice i brojim no to je mnogo kompliciranije, jer se ovjek lako moe zabuniti. U

tramvaju ili autobusu uvijek se nae netko od putnika koji mi ponudi pomo. im vide bijeli tap, pitaju gdje moram ii i pomognu mi da stignem na odreenu destinaciju.

- Do prije godinu i pol dana Mladen se oteano kretao Buzetom. Najvei problem mu je predstavljao prijelaz preko prometnica. A onda je stigla n e o e k i v a n a d o n a c i j a . Peugeot Hrvatske donirao je Hrvatskoj udruzi za kolovanje pasa vodia i mobilitet kujicu Carry, psa vodia za slijepe osobe, a Udruga je psa dala na

Buzetski list11Buzetski list 10

koritenje Mladenu.

Prije nekoliko godina prijavio sam se Hrvatskoj udruzi za kolovanje pasa vodia i mobilitet nakon ega je njihov instruktor doao testirati moje sposobnosti i vidjeti gdje e se potencijalni pas kretati odnosno u kakvim e uvjetima raditi. Uslijedila je potranja za psom koji posjeduje odreene karakteristike a kad su ga nali pozvali su me na obuku u Zagreb, koja je trajala etiri tjedna.

Najprije sam nauio koje komande davati psu. Osim mene nitko mu nije smio davati hranu. Svakog tjedna sam i m a o k o m i s i j u k o j a j e naposljetku donijela odluku da Carry moe ii samom kui. Vrijednost jednog takvog dresiranog psa prije osam godina je iznosila ak 50 tisua kuna, sada mu je cijena mnogo vea.

Carry mi jako puno pomae u svakodnevnom ivotu. Razlika od psa i tapa je to se s psom mogu kretati puno bre, on me vodi naprijed, dok sa tapom sam moram nai orijentir. Primjerice, ako pas naie na auto on ga zaobie, ako doe na rub ceste, stane, u kafiu mi trai slobodnu stolicu.

Prije poetka stepenita stavi ape na stepenicu kako bi ja po podignutom volanu shvatio da se penjemo. Ako pas zaluta potrebno je odreeno vrijeme da shvati gdje se nalazi, odnosno da pronae stari put. Carry mora biti uvijek uz mene, ak i po noi dok spavam. Na poetku je bilo

teko spavati s psom u sobi, no sad sam se ve naviknuo.

- Carry, osim osobne iskaznice, ima i radni vijek. Nakon 7 ili 9 godina odlazi u mirovinu i biva vraena, ako Mladen tako odlui, Udruzi koja mu ju dala na koritenje. Sada Mladen, u drutvu kujice, ee odlazi u Buzet gdje ima i stan.

Najdrae mi je otii popiti kavu u Robnu kuu. Carry je ve nauila put do tamo. Po cesti uvijek nekog sretne i s nekim popria. Nedavno sam tamo sreo osobu koja mi se pribliila s eljom da mi financijski pomogne. Na iro raun Udruge je uplatila novac za Carry za to joj se ovom prilikom i zahvaljujem. Grad Buzet mi je takoer pomogao novanom donacijom za Carry, a Veterinarska ambulanta u Buzetu, na elu s Brankom Greblom gratis se brine o svim cjepivima koja su kujici potrebna. Zahvaljujem se i svima ostalima koji su mi tijekom prole i sadanje godine na bilo koji nain pomogli.

- Mladen je ulanjen i u Udrugu slijepih i slabovidnih Istarske upanije. Svi polaznici Centra Vinko Bek na jesen e na ljetovanje u Premanturu. Kontia naroito veseli skori dogaaj. Jednom tjedno drui se i sa osobama slabijeg vida u Domu za starije i nemone osobe na Goriici. Ravnateljica d o m a D i n k a B e l e v i o m o g u i l a m u j e i jednodnevno volontiranje na centrali Doma za osobe tree ivotne dobi.

OBLJETNICE

Buzetski list13Buzetski list 12

U srpnju 1978. godine grad Buzet je na sveanoj sjednici Skuptine Opine Buzet s gradom abrom potpisao Povelju o bratimljenju. O visokoj obljetnici prijateljstva dvaju gradova gradonaelnik Buzeta Valter Flego prisjetio se poetkom lipnja na sveanoj sjednici odranoj u Zaviajnom muzeju, u prisustvu lanova Gradskog vijea i Poglavarstva Buzeta te delegacije grada abra predvoenu Zvonimirom Lipovcem, predstojnikom Ureda grada, i Zoraninom Kuzeleom, predsjednikom Gradskog vijea grada abra.

Kako je poelo

- T o g s u d a n a uspostavljene niti suradnje jednog goranskog i jednog istarskog grada koja traje, koja nee biti prekinuta i koja e, vjerujem, jo dugo donositi plodove na obje strane. Najvea snaga dugogodinje suradnje abra i Buzeta je injenica to naa dva grada imaju mnogo toga zajednikog. Spaja nas slina povijest, antifaistiki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograninih krajeva uz susjednu Republiku Sloveniju i druge sl ine nepovoljne okolnosti, protiv kojih se uspjeno borimo. Poticaj toj suradnji bio je sudbonosni susret naih ljudi tijekom nedaa, sada ve davnih, ratnih godina, u tekom vremenu s kojim smo se suoili s velikim dostojanstvom, u kojem je zapoela izgradnja jedne nacije u jednakosti i slobodi, rekao je gradonaelnik Flego.

U svom se govoru prvi ov jek Buze ta p r i s je t io p o t p i s n i k a P o v e l j e o

30 godina bratimljenja Buzeta s abrom i Quattro Castella

vrsti temelji prijateljstva V. Flego: Najvea snaga dugogodinje suradnje Buzeta i abra je injenica to ih spaja slina povijest, antifaistiki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograninih krajeva i slini razvojni problemi protiv kojih se uspjeno borimo.

Ana PISAK

Osnovci njeguju tradiciju

Tri desetljea bratimljenja Buzet je obiljeio i s talijanskom opinom Quattro Castella. Na prigodnoj sveanosti odranoj u palai Bigatto potkraj srpnja, gradonaelnik Buzeta i Quattro Castella, Valter Flego i Cesare Beggi, prisutne su podsjetili na temeljne vrijednosti prijateljstva dvaju gradova.

Na sveanosti je bio i Leonildo Chiesi koji ve puna tri desetljea sudjeluje u zajednikim akcijama, a organizira i susrete i posjete kolske djece. Buzetski osnovci u srpnju su tjedan dana gostovali u bratskoj opini nakon ega su im mladi, novi prijatelji, uzvratili posjet.

Svi zajedno prisustvovali su sveanoj sjednici gdje su, u znak nastavka njegovanja prijateljstva, razmijenili zastave dvaju gradova. Neposredno prije sveanosti osnovnokolci su, zajedno s njihovim gradonaelnicima, ispred zgrade gradske uprave otkrili plou s popisom zbratimljenih i prijateljskih gradova. Uskoro e jo tri takve ploe osvanuti u Buzetu i to na svim gradskim ulazima.

bratimljenju preminulih Pere Krulia i eljka Marinca, a zatim i njihovih nasljednika: Save ernehe, pok. Josipa Cerovca, pok. Ivana Rupene, P e t r a B a s a n e e , I v a n a Totmana, Ivana Klar ia, Vladimira Pernia, Borisa Sirotia i Josipa Flege.

Poruka mladima

- Preostaje mi samo z a e l j e t i d a P o v e l j a o drutvenom i institucionalnom prijateljstvu izmeu abra i Buzeta, potpisana prije tri desetljea, bude oporuka i temelj za budue narataje,

Sredinom svibnja zvuk starinske mare oznaio je poetak jo jednog meunarodnog susreta harmonikaa, ovoga puta jubilarnog izdanja, 20. manifestacije pod nazivom Z armoniku v Ro.

Pitoreskni gradi okupio je pedesetak sviraa harmonika trietina, triestina, plonerica, dugmetara ili, kako ih neki jo zovu botunara, a starinske istarske instrumente, porijeklom iz Trsta, pratilo je jo toliko sviraa na tradicionalnim glazbalima.

Godine nisu vane

Na samom poetku priredbe voditelj programa Vladimir Perni iznio je publici karakteristike koje ine pravu trietinu - na melodici se nalazi 25 dugmia u dva okomita reda, a na drugoj strani 8 ili 12

Glagoljako sredite preplavili starinski zvuci

Roka feta harmonikaaPitoreskni gradi okupio je pedesetak sviraa harmonika trietina, triestina, plonerica, dugmetara Vladimir Perni primio je priznanje za promicanje tradicije

basova, objasnio je Perni. Najmlai sudionici manifestacije,

etvorica mladia, ujedno i debitanti, u Ro su doli iz marja, mjesta kraj Kopra. Meu njima je bio i petogodinji Marko avbi. Valja spomenuti jo jednog mladia. Ime mu je Franc Kalua. Doao je iz Opatije, a roen je davne 1922. godine.

Svjetski prvaci

Meu ovogodinjim debitantima naao se i poznati istarski i hrvatski pjesnik, prevoditelj i publicist Danijel Nainovi s Triom Mikula Gologoriki. P redstav i l i su se kompoz ic i jom prireenom ba za susret harmonikaa Na vrh briia.

Nastup su, osim sviraa iz Hrvatske, Slovenije i Italije, uveliali virtuozi iz Italije, svjetski prvaci u pojedinim disciplinama.

U ime KUD-a Istarski eljezniar Ro Vladimiru Perniu i Giancarlu Ranconiju, p reds jedn iku sv je tske g lazbene asocijacije Amisad iz Italije, Davor Grabar uruio je simbolian poklon zbog zasluga u promicanja tradicije. Nagradu su dobili i Mario Kotiga, iz Kala kraj Motovuna, te Doriano Budon, iz Lupoglava, jer su priredbi vjerni od njenog samog poetka.

JUBILARNI SUSRET Z ARMONIKU V RO

onima koji e eljeti nastaviti taj niz stvaratelja mira i suradnje na naim prostorima i u s v i j e t u , z a k l j u i o j e gradonaelnik Flego.

Tom je prigodom delegacija grada abra na gradskom groblju u Buzetu poloila cvijee i zapalila svijee na grobovima pok. eljka Marinca i Josipa Cerovca. Kasnije se, uz struno vodstvo, upoznala se s ku l turnom i pov i jesnom batinom Starog grada Buzeta. Slavlje je nastavljeno u hotelu Fontana. Nekol iko dana kasnije, delegacija Buzeta uzvratila je posjet abranima.

RAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLARAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLA

NOVA PLOA ISPRED GRADSKE UPRAVENOVA PLOA ISPRED GRADSKE UPRAVE

Ana PISAK

VLADIMIR PERNI i ELJKO SIROTIDENIS GRABAR I BRAA BERNOBI

OBLJETNICE

Buzetski list13Buzetski list 12

U srpnju 1978. godine grad Buzet je na sveanoj sjednici Skuptine Opine Buzet s gradom abrom potpisao Povelju o bratimljenju. O visokoj obljetnici prijateljstva dvaju gradova gradonaelnik Buzeta Valter Flego prisjetio se poetkom lipnja na sveanoj sjednici odranoj u Zaviajnom muzeju, u prisustvu lanova Gradskog vijea i Poglavarstva Buzeta te delegacije grada abra predvoenu Zvonimirom Lipovcem, predstojnikom Ureda grada, i Zoraninom Kuzeleom, predsjednikom Gradskog vijea grada abra.

Kako je poelo

- T o g s u d a n a uspostavljene niti suradnje jednog goranskog i jednog istarskog grada koja traje, koja nee biti prekinuta i koja e, vjerujem, jo dugo donositi plodove na obje strane. Najvea snaga dugogodinje suradnje abra i Buzeta je injenica to naa dva grada imaju mnogo toga zajednikog. Spaja nas slina povijest, antifaistiki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograninih krajeva uz susjednu Republiku Sloveniju i druge sl ine nepovoljne okolnosti, protiv kojih se uspjeno borimo. Poticaj toj suradnji bio je sudbonosni susret naih ljudi tijekom nedaa, sada ve davnih, ratnih godina, u tekom vremenu s kojim smo se suoili s velikim dostojanstvom, u kojem je zapoela izgradnja jedne nacije u jednakosti i slobodi, rekao je gradonaelnik Flego.

U svom se govoru prvi ov jek Buze ta p r i s je t io p o t p i s n i k a P o v e l j e o

30 godina bratimljenja Buzeta s abrom i Quattro Castella

vrsti temelji prijateljstva V. Flego: Najvea snaga dugogodinje suradnje Buzeta i abra je injenica to ih spaja slina povijest, antifaistiki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograninih krajeva i slini razvojni problemi protiv kojih se uspjeno borimo.

Ana PISAK

Osnovci njeguju tradiciju

Tri desetljea bratimljenja Buzet je obiljeio i s talijanskom opinom Quattro Castella. Na prigodnoj sveanosti odranoj u palai Bigatto potkraj srpnja, gradonaelnik Buzeta i Quattro Castella, Valter Flego i Cesare Beggi, prisutne su podsjetili na temeljne vrijednosti prijateljstva dvaju gradova.

Na sveanosti je bio i Leonildo Chiesi koji ve puna tri desetljea sudjeluje u zajednikim akcijama, a organizira i susrete i posjete kolske djece. Buzetski osnovci u srpnju su tjedan dana gostovali u bratskoj opini nakon ega su im mladi, novi prijatelji, uzvratili posjet.

Svi zajedno prisustvovali su sveanoj sjednici gdje su, u znak nastavka njegovanja prijateljstva, razmijenili zastave dvaju gradova. Neposredno prije sveanosti osnovnokolci su, zajedno s njihovim gradonaelnicima, ispred zgrade gradske uprave otkrili plou s popisom zbratimljenih i prijateljskih gradova. Uskoro e jo tri takve ploe osvanuti u Buzetu i to na svim gradskim ulazima.

bratimljenju preminulih Pere Krulia i eljka Marinca, a zatim i njihovih nasljednika: Save ernehe, pok. Josipa Cerovca, pok. Ivana Rupene, P e t r a B a s a n e e , I v a n a Totmana, Ivana Klar ia, Vladimira Pernia, Borisa Sirotia i Josipa Flege.

Poruka mladima

- Preostaje mi samo z a e l j e t i d a P o v e l j a o drutvenom i institucionalnom prijateljstvu izmeu abra i Buzeta, potpisana prije tri desetljea, bude oporuka i temelj za budue narataje,

Sredinom svibnja zvuk starinske mare oznaio je poetak jo jednog meunarodnog susreta harmonikaa, ovoga puta jubilarnog izdanja, 20. manifestacije pod nazivom Z armoniku v Ro.

Pitoreskni gradi okupio je pedesetak sviraa harmonika trietina, triestina, plonerica, dugmetara ili, kako ih neki jo zovu botunara, a starinske istarske instrumente, porijeklom iz Trsta, pratilo je jo toliko sviraa na tradicionalnim glazbalima.

Godine nisu vane

Na samom poetku priredbe voditelj programa Vladimir Perni iznio je publici karakteristike koje ine pravu trietinu - na melodici se nalazi 25 dugmia u dva okomita reda, a na drugoj strani 8 ili 12

Glagoljako sredite preplavili starinski zvuci

Roka feta harmonikaaPitoreskni gradi okupio je pedesetak sviraa harmonika trietina, triestina, plonerica, dugmetara Vladimir Perni primio je priznanje za promicanje tradicije

basova, objasnio je Perni. Najmlai sudionici manifestacije,

etvorica mladia, ujedno i debitanti, u Ro su doli iz marja, mjesta kraj Kopra. Meu njima je bio i petogodinji Marko avbi. Valja spomenuti jo jednog mladia. Ime mu je Franc Kalua. Doao je iz Opatije, a roen je davne 1922. godine.

Svjetski prvaci

Meu ovogodinjim debitantima naao se i poznati istarski i hrvatski pjesnik, prevoditelj i publicist Danijel Nainovi s Triom Mikula Gologoriki. P redstav i l i su se kompoz ic i jom prireenom ba za susret harmonikaa Na vrh briia.

Nastup su, osim sviraa iz Hrvatske, Slovenije i Italije, uveliali virtuozi iz Italije, svjetski prvaci u pojedinim disciplinama.

U ime KUD-a Istarski eljezniar Ro Vladimiru Perniu i Giancarlu Ranconiju, p reds jedn iku sv je tske g lazbene asocijacije Amisad iz Italije, Davor Grabar uruio je simbolian poklon zbog zasluga u promicanja tradicije. Nagradu su dobili i Mario Kotiga, iz Kala kraj Motovuna, te Doriano Budon, iz Lupoglava, jer su priredbi vjerni od njenog samog poetka.

JUBILARNI SUSRET Z ARMONIKU V RO

onima koji e eljeti nastaviti taj niz stvaratelja mira i suradnje na naim prostorima i u s v i j e t u , z a k l j u i o j e gradonaelnik Flego.

Tom je prigodom delegacija grada abra na gradskom groblju u Buzetu poloila cvijee i zapalila svijee na grobovima pok. eljka Marinca i Josipa Cerovca. Kasnije se, uz struno vodstvo, upoznala se s ku l turnom i pov i jesnom batinom Starog grada Buzeta. Slavlje je nastavljeno u hotelu Fontana. Nekol iko dana kasnije, delegacija Buzeta uzvratila je posjet abranima.

RAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLARAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLA

NOVA PLOA ISPRED GRADSKE UPRAVENOVA PLOA ISPRED GRADSKE UPRAVE

Ana PISAK

VLADIMIR PERNI i ELJKO SIROTIDENIS GRABAR I BRAA BERNOBI

BATINA

Buzetski list15Buzetski list 14

Tek rijetki Buzeani znaju kakvo se povijesno blago krije u podnoju brda na kojem se smjestio Sovinjak. Rije je, naravno, o Minjeri prvom rudniku boksita u svijetu u sklopu kojeg je djelovala i nekadanja kemijska tvornica alauna (stipse). Minjera je s radom poela poetkom 16. stoljea, sa znatnim zamahom radilo se krajem 18. sve do sredine 19. stoljea kada su tvornica stipse i sumporne kiseline, kao i okolni rudnici, ugaeni.

Kruh za 500 obitelji

Eksploataci ja pir i tnog boksita provodi la se jamskim kopom. U vapnenakoj stijeni radili su se potkopi duine i do 30 metara. Metoda kojom su se tada koristili rudari bila je vrlo suvremena i kvalitetna, a u odnosu na ostale europske tvorn ice u Min je r i su usp jeno primjenjivane tehnike inovacije. U zlatnim godinama tvornica je godinje izbacivala oko 150 tona aluana (stipse), to je bila velika koliina za to doba. Od djelatnosti tvornice, rudnika i transporta prehranjivalo se i do 500 obitelji.

Povijesni lokalitet podno Sovinjaka

Minjera prvi rudnikboksita u svijetuGrad Buzet pokrenuo je postupak zatite spomenika kulture, geoloko-paleontolokog prirodnog dobra

Ana PISAK

Locus typicus

Tijekom 1991. i 1992. godine sveuilini profesor, pok. Rikard Marui, mr. Kreimir Saka, geolog, i sveuilini profesor dr. Slavko Vujec, provodili su opsena istraivanja vezana za prvi rudnik boksita u svijetu. Njihova otkria dala su novu povijesnu, geoloku, rudarsku i gospodarsku vrijednost tom nalazitu rude.

- Poseban znaaj lokalitetu daje prvi opis piritnog boksita kojeg je 1808. godine dao tadanji vlasnik rudnika Pietro Turini. Otkriem Turinijevog opisa u dolini rijeke Mirne, odnosno lokalitet Minjera, postaje svjetski locus typicus za piritni boksit, iznijelo je troje istraitelja 1992. godine prilikom podnoenja zahtjeva Opini Buzet u kojem su traili odgovarajuu zakonsku zatitu kompleksa. Turinijev opis boksita

Otkrie Turinijevog zapisa ima jo jedno znaenje - sve do tada vjerovalo se kako su fizika i kemijska svojstva boksita prvi puta opisana 1821. godine i to prema

nalazitu Las Baux, po kojemu je i ruda dobila ime. Meutim, nova spoznaja potvruje kako je Venecijanac Pietro Turini prvi opisao rudu i njenu preradu u alaun i to na ak 67 stranica svog opsenog rada.

Ruevni zidovi, iskopi i ikara

Na podruju gdje je nekada brujao ivot, danas gotovo da vie nema niega. Ostatak zidina nekadanje tvornice, prostor za pripremu rude zarastao u ikaru te okolni rudarski kopovi, jedino je preostalo od nekadanje Minjere.

Tek u zimskom periodu pokoji tartufar, u potrazi za skupocjenom podzemnom gljivom, zaluta podrujem starog rudnika. Oni su od nekog starijeg stanovnika okolnih sela nauli da je tamo bio rudnik, no koju su rudu traili znat e tek manji dio njih. Podruje Minjere obuhvaa veliki broj estica, u veini sluajeva nad njima gospodare privatni vlasnici, dok je Grad Buzet u vlasnitvu tek manjeg broja parcela. Podruje nema odreenog gospodarskog znaenja niti je predvieno za urbanizaciju.

Zatita spomenika kulture

U cilju da sauva povijesnu vrijednost Minjere, a budui da je u Prostornom planu Istarske upanije lokalitet predvien kao geomorfoloki spomenik prirode, Grad Buzet pokrenuo je postupak zatite s p o m e n i k a k u l t u r e , g e o l o k o -paleontolokog prirodnog dobra.

- Potrebna dokumentacija ve je proslijeena Javnoj ustanovi Natura Histrici, nadlenoj za voenje postupka registracije Minjere kao spomenika kulture. Meutim, Natura Histrica nije u mogunosti zatititi ue podruje Minjere ve samo iri prostor i to u sklopu svog projekta Regionalni park Mirna. Zatitu ueg podruja Minjere kao povijesno- kulturnog dobra (podruje oko tvornice i blie okolice) Grad e zatraiti putem nadlenog konzervatorskog odjela, istakla

je Elena Grah Ciliga, proelnica Gradskog odjela za drutvene djelatnosti.

Prof. dr. Slavko Vujec i mr. Kreimir Saka s Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja jo su 2001. godine na poglavarstvu predstavili elaborat Zatita rudnika boksita i tvornice Minjera, no inicijativa da se Minjera zatiti zaspala je sve do prije par mjeseci kada je ponovno oivjela.

Saski rudari prvi u Minjeri

Pretpostavlja se da su leita boksitne rude na padinama Sovinjaka otkrili saski rudari koji su u srednjem vijeku radili u venecijanskim rudnicima. Ova pretpostavka se temelji na opisima povijesti i goegrafije Istre to ih je zabiljeio novigradski biskup Tommasini, a koji je pisao o saskim rudarima koji su napustili miniere de alluma kod Sovinjaka 1566. godine.

0STACI NEKADANJE TVORNICE STIPSE0STACI NEKADANJE TVORNICE STIPSE

RUDA BOKSITA NA MINJERI

ULAZI U RUDNIKERUDARI SU SE NAJVIE RADOVALIDANJEM SVIJETLU

BATINA

Buzetski list15Buzetski list 14

Tek rijetki Buzeani znaju kakvo se povijesno blago krije u podnoju brda na kojem se smjestio Sovinjak. Rije je, naravno, o Minjeri prvom rudniku boksita u svijetu u sklopu kojeg je djelovala i nekadanja kemijska tvornica alauna (stipse). Minjera je s radom poela poetkom 16. stoljea, sa znatnim zamahom radilo se krajem 18. sve do sredine 19. stoljea kada su tvornica stipse i sumporne kiseline, kao i okolni rudnici, ugaeni.

Kruh za 500 obitelji

Eksploataci ja pir i tnog boksita provodi la se jamskim kopom. U vapnenakoj stijeni radili su se potkopi duine i do 30 metara. Metoda kojom su se tada koristili rudari bila je vrlo suvremena i kvalitetna, a u odnosu na ostale europske tvorn ice u Min je r i su usp jeno primjenjivane tehnike inovacije. U zlatnim godinama tvornica je godinje izbacivala oko 150 tona aluana (stipse), to je bila velika koliina za to doba. Od djelatnosti tvornice, rudnika i transporta prehranjivalo se i do 500 obitelji.

Povijesni lokalitet podno Sovinjaka

Minjera prvi rudnikboksita u svijetuGrad Buzet pokrenuo je postupak zatite spomenika kulture, geoloko-paleontolokog prirodnog dobra

Ana PISAK

Locus typicus

Tijekom 1991. i 1992. godine sveuilini profesor, pok. Rikard Marui, mr. Kreimir Saka, geolog, i sveuilini profesor dr. Slavko Vujec, provodili su opsena istraivanja vezana za prvi rudnik boksita u svijetu. Njihova otkria dala su novu povijesnu, geoloku, rudarsku i gospodarsku vrijednost tom nalazitu rude.

- Poseban znaaj lokalitetu daje prvi opis piritnog boksita kojeg je 1808. godine dao tadanji vlasnik rudnika Pietro Turini. Otkriem Turinijevog opisa u dolini rijeke Mirne, odnosno lokalitet Minjera, postaje svjetski locus typicus za piritni boksit, iznijelo je troje istraitelja 1992. godine prilikom podnoenja zahtjeva Opini Buzet u kojem su traili odgovarajuu zakonsku zatitu kompleksa. Turinijev opis boksita

Otkrie Turinijevog zapisa ima jo jedno znaenje - sve do tada vjerovalo se kako su fizika i kemijska svojstva boksita prvi puta opisana 1821. godine i to prema

nalazitu Las Baux, po kojemu je i ruda dobila ime. Meutim, nova spoznaja potvruje kako je Venecijanac Pietro Turini prvi opisao rudu i njenu preradu u alaun i to na ak 67 stranica svog opsenog rada.

Ruevni zidovi, iskopi i ikara

Na podruju gdje je nekada brujao ivot, danas gotovo da vie nema niega. Ostatak zidina nekadanje tvornice, prostor za pripremu rude zarastao u ikaru te okolni rudarski kopovi, jedino je preostalo od nekadanje Minjere.

Tek u zimskom periodu pokoji tartufar, u potrazi za skupocjenom podzemnom gljivom, zaluta podrujem starog rudnika. Oni su od nekog starijeg stanovnika okolnih sela nauli da je tamo bio rudnik, no koju su rudu traili znat e tek manji dio njih. Podruje Minjere obuhvaa veliki broj estica, u veini sluajeva nad njima gospodare privatni vlasnici, dok je Grad Buzet u vlasnitvu tek manjeg broja parcela. Podruje nema odreenog gospodarskog znaenja niti je predvieno za urbanizaciju.

Zatita spomenika kulture

U cilju da sauva povijesnu vrijednost Minjere, a budui da je u Prostornom planu Istarske upanije lokalitet predvien kao geomorfoloki spomenik prirode, Grad Buzet pokrenuo je postupak zatite s p o m e n i k a k u l t u r e , g e o l o k o -paleontolokog prirodnog dobra.

- Potrebna dokumentacija ve je proslijeena Javnoj ustanovi Natura Histrici, nadlenoj za voenje postupka registracije Minjere kao spomenika kulture. Meutim, Natura Histrica nije u mogunosti zatititi ue podruje Minjere ve samo iri prostor i to u sklopu svog projekta Regionalni park Mirna. Zatitu ueg podruja Minjere kao povijesno- kulturnog dobra (podruje oko tvornice i blie okolice) Grad e zatraiti putem nadlenog konzervatorskog odjela, istakla

je Elena Grah Ciliga, proelnica Gradskog odjela za drutvene djelatnosti.

Prof. dr. Slavko Vujec i mr. Kreimir Saka s Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja jo su 2001. godine na poglavarstvu predstavili elaborat Zatita rudnika boksita i tvornice Minjera, no inicijativa da se Minjera zatiti zaspala je sve do prije par mjeseci kada je ponovno oivjela.

Saski rudari prvi u Minjeri

Pretpostavlja se da su leita boksitne rude na padinama Sovinjaka otkrili saski rudari koji su u srednjem vijeku radili u venecijanskim rudnicima. Ova pretpostavka se temelji na opisima povijesti i goegrafije Istre to ih je zabiljeio novigradski biskup Tommasini, a koji je pisao o saskim rudarima koji su napustili miniere de alluma kod Sovinjaka 1566. godine.

0STACI NEKADANJE TVORNICE STIPSE0STACI NEKADANJE TVORNICE STIPSE

RUDA BOKSITA NA MINJERI

ULAZI U RUDNIKERUDARI SU SE NAJVIE RADOVALIDANJEM SVIJETLU

Buzetski list17Buzetski list 16

KULTURA KULTURA

Kakova je tu muika? Vero ni dumaa! Ma kaj nisi uv? A kaj? Danas je feta od fureta!- komentirali su starosjedioci Buzeta posljednje subote u svibnju dok se na sredinjem gradskom Trgu Fontana orila sevdalinka i igralo kolo, a Mujo prosio Fatu. Te je subote u Buzetu odran prvi Festival bonjake kulture u sklopu kojeg su Bonjaci i Bonjakinje predstavili svoje etno i gastro obiaje.

Prvi Festival bonjake kulture

Buzetski Bonjaci su krajem svibnja, na svojoj prvoj feti, starosjediocima pokazali svoje bogate gastro i etno obiaje Ana PISAK

Bljetali dukati

arenilo narodnih nonji ispunilo je parkiralite ispred hotela Fontana. Bljetali su dukati, crvenjela se lica, leprale dimije. Bosanske ene vijorile su rupiima, a mukarci su poskakivali oko njih u ritmu glazbe, odjeveni u nonje na kojima su se isticale debele i do koljena visoke vunene arape. Ispod arkog proljetnog sunca nije im bilo nimalo lako! l a n o v i m a K u l t u r n o umjetnikog drutva Hasan Mujezinovi iz Cazina, KUD-u

Bosna iz Istre te Fadilu G r a i u i A m i r u Mujkiu pridruili su se i Bon jac i i z publike.

Njihovi lagani i spretni plesni koraci nisu bili nimalo loiji od pokreta uigranih sudionika programa. Zaigrali su oni kolo i na ritam sevdalinke, ljubavne i izvorne pjesme koja se uspjela zadrati samo na podruju B o s n e i H e r c e g o v i n e . Nekomercijalnu verziju narodne glazbe najljepe su pisale i s k l a d a l e z a l j u b l j e n e Bonjakinje.

Razliito cvijee

- elimo pokazati batinu i tradiciju bonjakog naroda kako bismo se lake uklopili, bili prihvaeni i potovani, kao to i mi njegujemo i potujemo istarsku kulturu te obiaje podneblja u kojem boravimo i radimo. Cilj nam je podijeliti narodno bogatstvo sa svim sugraanima. Pr imjer ice, bonjaki tkalaki stan je isti kao i istarski. To je dokaz da postoje slinosti izmeu dva

Na podruju Buzeta ima 260 Bonjaka i Bonjakinja. U Udrugu ih je ulanjeno 117. B u z e t s k i o g r a n a k j e najorganiziraniji, ali i najmlai u Istri. Nedavno je proslavio svoj prvi roendan. Od Grada Buzeta uskoro e dobiti prostor za rad.

Na prvom bonjakom fe s t i v a l u o d r a n o j e i natjecanje u pripremanju bosanskih jela. Titulu najbolje kuharice trudilo se osvojiti petnaest ena pripremivi pedeset i dva jela svrstana u etiri kategorije: bosanski

naroda. Razliiti smo samo u nijansama. Upravo te nijanse stvaraju najljepe vrtove, a razliito cvijee je najljepe cvijee, kazao je Muhamed M u r a t a g i , p r e d s j e d n i k buzetskog ogranka Bonjaka Istre. Bonjaka kua

Na ulazu u hotel Fontana, u prostoru recepcije, posjetitelji i sudionici manifestacije su mogli razgledati bonjaku kuu. Sam ulaz su simbolino krasili veliki tepisi i gobleni koji su vodili do centra svijeta bosanske sofe oko koje su smjetene vaze, lonci i ognjite te rukotvorine. Prikazan je bio i tkalaki stan. Starinska sprava za tkanje smjetena je u zasebnoj prostoriji gdje Bonjakinje provode vrijeme kada nisu u kuhinji.

Zaigrali Mujo i Fatana zvukove sevdalinke

Dravne granice prijatelje ne razdvajaju, ve spajaju dokazali su to istarski Slovenci sredinom lipnja kad su se, u organizaciji Slovenskog kulturnog drutva Lipa Buzet, odluili popeti na najvii vrh iarije bevnicu. Stotinjak ljudi, podrijetl