Buzetski list br. 6 (rujan 2009.)

Besplatni primjerakBroj 6 Godina II.Rujan 2009.

Trio Buzetprvak Europe

BookPark – knjižnicana otvorenom

Dobrovoljnodarivanje krvi

Predsjednik Mesiæposjetio Buzet

Prva kušaonica vinana Buzeštini

ISSN 1846-7776

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

S krajem ljeta približava se Subotina. Zato vam najprije èestitam Dan našeg grada, uz želju da dane proslave svi provedemo u ugodnom i radosnom druženju s obitelji, prijateljima i svojim gostima.

Ušli smo u drugi dio godine i gledajuæi nakratko unatrag, možemo istaæi da smo uspješno ostvarili veæinu planiranih projekata. Dovršeno je mnogo investicija i manjih zahvata kojima smo podigli komunalni i društveni standard.

Nažalost, zadnjih nas je mjeseci zabrinula uznapredovala ekonomska kriza, koja se odražava i na naš život, na svakog graðanina, na svaku tvrtku, ali i na ostvarivanje proraèunskih sredstava. Redovito pratimo situaciju i prilagoðavamo se problemima s kojima se susreæemo, tako da u ovom trenutku redovito poslovanje Grada Buzeta nije upitno.

Pri nedavno donesenim izmjenama proraèuna naroèito smo vodili raèuna da se u ovom trenutku ne umanjuju proraèunska izdvajanja za predškolsku djecu, stipendije uèenicima i studentima, dotacije udrugama i sportskim klubovima, potpore za starije i nemoæne osobe, te socijalno najosjetljivije skupine naših sugraðana. Iako još uvijek nije moguæe predvidjeti konaène uèinke i duljinu trajanja nepovoljne ekonomske situacije, sve æemo uèiniti da održimo uspješno poslovanje grada i zadržimo steèeni društveni, komunalni i ini standard na Buzeštini, bez dodatnih obveza i optereæenja svih graðana.

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,broj 6,rujan 2009. izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

Nenad Šæulac, Ana Perniæ,Jasmina Èerneka,Nada Prodan Mrakoviæ,Marija Èrnac, Elvis Èerneka,Kristina Greblo, Saša Arsiæ,Zdravko Miholiæ, Ivan Prodan,Josip Šipuš, Velimir Božiæ,Darko Matkoviæ, Dejan Hren,Foto Festival, Foto Mirko.

SURADNICI

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.800 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Stari grad Buzet(Snimila: Ana Pisak)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

Kao što svi znamo, projekcije sljedeæeg a i kasnijih proraèuna Grada Buzeta u znaèajnoj mjeri ovise o razvoju dogaðaja vezano za status brdsko-planinskog podruèja. Ova je tema od izuzetne važnosti za život na Buzeštini u vremenima koja dolaze, stoga vam u ovom broju ukratko predstavljamo uèinke koje takav status ima na naš grad te mjerama koje poduzimamo kako bismo zadržali steèene uvjete za ubrzani razvoj.

U nepovoljnim okolnostima važno je pronaæi najbolji naèin da se održi ravnoteža želja, potreba i moguænosti. Vjerujemo da smo u tome uspjeli i da æemo i nadalje imati dovoljno snage i mirnoæe da bismo tu ravnotežu održali i nastavili ravnomjeran razvoj Buzeštine. Stoga smo pripremili niz novih projekata i programa koje želimo realizirati u godinama koje dolaze.

Zbog svega toga, oèekujem nastavak dobre suradnje sa svim partnerima i svim strukturama društva. Isto tako, ulagat æemo maksimalni napor da zadržimo uvjete kojima bismo nadogradili realizirane i pokrenuli nove investicije i projekte s ciljem poboljšanja kvalitete života naših sugraðana. Kao i uvijek, vrata gradonaèelnika, kao i zamjenika gradonaèelnika, otvorena su za svakoga.

Veliki problem i teške životne okolnosti pomažu nam da pružimo najviše od sebe.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

Fontana danas...

Drage Buzeæankei Buzeæani

i nekad

MALI GRDELINI U SOVINJAKU

....

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 BRDSKO PLANINSKI STATUS6 GRADSKO VIJEÆE GRADA BUZETA7 SUBVENCIJE: Natjeèaj za stipendije .......................................8 MJESNI ODBOR: Roè9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (II. dio)10 GOSPODARSTVO: Prva kušaonica vina na Buzeštini .....12 VIJESTI13 POD LADONJOM: Ivan Èeh14 GLAZBENA BAŠTINA: Limena glazba «Sokol» Buzet .....16 MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE18 HUMANOST: Dobrovoljno darivanje krvi20 VIJESTI22 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Proizvodnja sira na Hribu24 TURISTIÈKE STRANICE: Sajam cvijeæa i info punkt u Roèu26 KULTURA: BookPark28 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Sv. Ulderik ...............................30 VIJESTI32 SPORT: Trio Buzet šampion Europe34 SPORT: Svjetski kup parajedrenja35 SPORTSKE VIJESTI37 OBRAZOVANJE: Djeca u prometu ................................38 OBRAZOVANJE: Generacija osmaša 2008./2009.40 BUZETSKE UMJETNIÈKE NADE ..................................41 VATROGASNA VJEŽBA42 ZDRAVA HRANA: Tikvice43 ISTARSKA KUHINJA: Kruh44 POLJOPRIVREDA: Udomaæene sorte maslina na Buzeštini ......46 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Reuma47 VETERINARSKI SAVJET: Dirofilarija48 BUZETSKE ÆAKULE: Kako je Buzet dobio ime?49 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matijo Prodan - Fabeta50 ÆIÆSKI LIST: 65. obljetnica paljenja Kraških sela51 ROÐENI52 VJENÈANI54 INFO

....

....

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

S krajem ljeta približava se Subotina. Zato vam najprije èestitam Dan našeg grada, uz želju da dane proslave svi provedemo u ugodnom i radosnom druženju s obitelji, prijateljima i svojim gostima.

Ušli smo u drugi dio godine i gledajuæi nakratko unatrag, možemo istaæi da smo uspješno ostvarili veæinu planiranih projekata. Dovršeno je mnogo investicija i manjih zahvata kojima smo podigli komunalni i društveni standard.

Nažalost, zadnjih nas je mjeseci zabrinula uznapredovala ekonomska kriza, koja se odražava i na naš život, na svakog graðanina, na svaku tvrtku, ali i na ostvarivanje proraèunskih sredstava. Redovito pratimo situaciju i prilagoðavamo se problemima s kojima se susreæemo, tako da u ovom trenutku redovito poslovanje Grada Buzeta nije upitno.

Pri nedavno donesenim izmjenama proraèuna naroèito smo vodili raèuna da se u ovom trenutku ne umanjuju proraèunska izdvajanja za predškolsku djecu, stipendije uèenicima i studentima, dotacije udrugama i sportskim klubovima, potpore za starije i nemoæne osobe, te socijalno najosjetljivije skupine naših sugraðana. Iako još uvijek nije moguæe predvidjeti konaène uèinke i duljinu trajanja nepovoljne ekonomske situacije, sve æemo uèiniti da održimo uspješno poslovanje grada i zadržimo steèeni društveni, komunalni i ini standard na Buzeštini, bez dodatnih obveza i optereæenja svih graðana.

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,broj 6,rujan 2009. izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

Nenad Šæulac, Ana Perniæ,Jasmina Èerneka,Nada Prodan Mrakoviæ,Marija Èrnac, Elvis Èerneka,Kristina Greblo, Saša Arsiæ,Zdravko Miholiæ, Ivan Prodan,Josip Šipuš, Velimir Božiæ,Darko Matkoviæ, Dejan Hren,Foto Festival, Foto Mirko.

SURADNICI

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.800 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Stari grad Buzet(Snimila: Ana Pisak)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

Kao što svi znamo, projekcije sljedeæeg a i kasnijih proraèuna Grada Buzeta u znaèajnoj mjeri ovise o razvoju dogaðaja vezano za status brdsko-planinskog podruèja. Ova je tema od izuzetne važnosti za život na Buzeštini u vremenima koja dolaze, stoga vam u ovom broju ukratko predstavljamo uèinke koje takav status ima na naš grad te mjerama koje poduzimamo kako bismo zadržali steèene uvjete za ubrzani razvoj.

U nepovoljnim okolnostima važno je pronaæi najbolji naèin da se održi ravnoteža želja, potreba i moguænosti. Vjerujemo da smo u tome uspjeli i da æemo i nadalje imati dovoljno snage i mirnoæe da bismo tu ravnotežu održali i nastavili ravnomjeran razvoj Buzeštine. Stoga smo pripremili niz novih projekata i programa koje želimo realizirati u godinama koje dolaze.

Zbog svega toga, oèekujem nastavak dobre suradnje sa svim partnerima i svim strukturama društva. Isto tako, ulagat æemo maksimalni napor da zadržimo uvjete kojima bismo nadogradili realizirane i pokrenuli nove investicije i projekte s ciljem poboljšanja kvalitete života naših sugraðana. Kao i uvijek, vrata gradonaèelnika, kao i zamjenika gradonaèelnika, otvorena su za svakoga.

Veliki problem i teške životne okolnosti pomažu nam da pružimo najviše od sebe.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

Fontana danas...

Drage Buzeæankei Buzeæani

i nekad

MALI GRDELINI U SOVINJAKU

....

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 BRDSKO PLANINSKI STATUS6 GRADSKO VIJEÆE GRADA BUZETA7 SUBVENCIJE: Natjeèaj za stipendije .......................................8 MJESNI ODBOR: Roè9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (II. dio)10 GOSPODARSTVO: Prva kušaonica vina na Buzeštini .....12 VIJESTI13 POD LADONJOM: Ivan Èeh14 GLAZBENA BAŠTINA: Limena glazba «Sokol» Buzet .....16 MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE18 HUMANOST: Dobrovoljno darivanje krvi20 VIJESTI22 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Proizvodnja sira na Hribu24 TURISTIÈKE STRANICE: Sajam cvijeæa i info punkt u Roèu26 KULTURA: BookPark28 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Sv. Ulderik ...............................30 VIJESTI32 SPORT: Trio Buzet šampion Europe34 SPORT: Svjetski kup parajedrenja35 SPORTSKE VIJESTI37 OBRAZOVANJE: Djeca u prometu ................................38 OBRAZOVANJE: Generacija osmaša 2008./2009.40 BUZETSKE UMJETNIÈKE NADE ..................................41 VATROGASNA VJEŽBA42 ZDRAVA HRANA: Tikvice43 ISTARSKA KUHINJA: Kruh44 POLJOPRIVREDA: Udomaæene sorte maslina na Buzeštini ......46 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Reuma47 VETERINARSKI SAVJET: Dirofilarija48 BUZETSKE ÆAKULE: Kako je Buzet dobio ime?49 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matijo Prodan - Fabeta50 ÆIÆSKI LIST: 65. obljetnica paljenja Kraških sela51 ROÐENI52 VJENÈANI54 INFO

....

....

Buzetski list 4 Buzetski list5

STATUS BRDSKO-PLANINSKOG PODRUÈJAZbog potrebe da se

uravnoteži razvoj pojedinih dijelova države Sabor je 2002. godine donio Zakon o brdsko-planinskom podruèju. Tim Zakonom odreðeno je da se brdsko-planinska podruèja utvrðuju kao podruèja od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske o b n o v e , n a s e l j a v a n j a , stvaranja preduvjeta da se prirodni i ini gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj tih podruèja i Republike Hrvatske u cjelini, uz podizanje razine ekološke zaštite prirodnih bogatstava i životnog prostora, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika i gospodarskog rasta i razvoja.

Prema Zakonu, brdsko-planinskim podruèjem smatra se podruèje èija nadmorska visina, nagib, ekspozicija, efektivna plodnost, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Na temelju tih uvjeta, Grad Buzet je od 1. srpnja 2003. stekao status brdsko-planinskog podruèja, èime su priznati otežani uvjet i razvoja i omoguæen dodatni poticaj bržem razvoju Buzeštine.

Porezne olakšice

Poticajne mjere koje je moguæe ostvariti tim Zakonom obuhvaæaju jako š i roko podruèje. Kao što znamo, svakome od nas koji živimo na tom podruèju umanjuje se porezna osnovica na temelju koje se plaæa porez. Trgovaèka društva i obrti, na temelju odreðenih uvjeta, djelomice se, ili potpuno, oslobaðaju plaæanja poreza na dobit, odnosno dohodak. Isto tako, p o s e b n o m p o r e z n o m politikom potièu se ulaganja u zemljište, stanove, graðevine, odnosno pol jopr iv rednu djelatnost. Uz to, status brdsko-planinskog podruèja donosi i druge olakšice s tanovn iš tvu i p ravn im o s o b a m a ko j e n a to m podruèju imaju sjedište.

Prava iz sustava brdsko-planinskog podruèja donijela su Gradu Buzetu i njegovim g r a ð a n i m a , t v r t k a m a , o b r t n i c i m a i p o l j o p r i v r e d n i c i m a

Uèinci na Grad Buzet

Državna strategija šteti BuzeštiniÈelni ljudi Grada nisu èekali prekriženih ruku, veæ su prvi pozvali na dogovor predstavnike brojnih gradova i opæina, županija i državnih službi s ciljem zajednièke inicijative za preispitivanje Strategije prema kojoj bi svi oni izgubili prava brdsko-planinskog podruèja

Pripremio: Nenad ŠÆULAC

mnogostruku korist. Vidljivo je d a j e n a t a j n a è i n p o t p o m o g n u t s n a ž n i koncentrirani razvoj Buzeštine u posljednjih šest godina, jer je Grad Buzet ta sredstva namjenski ulagao u cijelu Buzeštinu, od izgradnje mnogih kapitalnih objekata komunalne infrastrukture do širokog programa socijalnih potpora za najosjetljivije skupine naših sugraðana. Neosporno je da je komunalni, društveni, socijalni i ini standard života u ovom kraju osjetno porastao u ovom desetljeæu.

Gube li se steèena prava?

No, posljednjih mjeseci p r i j e t i n a m z n a è a j n o usporavanje ovog procesa snažnog razvoja. Naime, iako se sve politièke stranke u Hrvatskoj deklaratorno zalažu za decentralizaciju sredstava i a u t o n o m n o s t l o k a l n e samouprave, u stvarnosti se najèešæe takav stav ne odražava i dogradnjom politièkog i poreznog sustava u t o m s m j e r u . T a k o j e Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u prosincu 2008. godine predstavilo radnu verzi ju Strategi je regionalnog razvoja Hrvatske, sukladno kojoj Grad Buzet više ne bi ostvarivao prava iz sadašnjeg statusa brdsko-planinskog podruèja.

Novi kriteriji, pad standarda

Strategija mijenja kriterije na naèin da odluènim postaje indeks razvi jenost i kao temeljni pokazatelj stupnja razvijenosti jedinica, a koji oznaèava ponderirani prosjek p e t o s n o v n i h s o c i o -ekonomskih pokazatelja: neto dohodaka po stanovniku, stope nezaposlenosti, izvornih p r ihoda po s tanovn iku lokalnih odnosno županijskih jedinica, dinamike broja s t a n o v n i k a i r a z i n e obrazovanosti. Grad Buzet ne ispunjava te kriterije te bi, kao i mnogi drugi gradovi i opæine, izgubio sadašnji status.

Kada Strategija bude dovršena, na temelju nje æe se izraditi zakon i Sabor æe donijeti oba akta. Prema programu Vlade, Strategija i

pripadajuæi zakon trebali bi stupiti na snagu veæ 1. sijeènja 2010. godine. Ukoliko se to dogodi, Grad Buzet bi pretrpio izrazito teške posljedice, jer bi tako bili prinuðeni zaustaviti zapoèete projekte, usporili bi se rast i razvoj, otežalo bi se zadržavan je posto jeæeg standarda života, u pitanje bi se dovelo ispunjavanje mnogih dugoroènih obveza (zaposleni su novi odgajatelji u djeèjem vrtiæu, realizacija programa pomoæi u kuæi starijim osobama, program p ro d u ž e n o g b o r av k a u o s n o v n o j š k o l i , n o v e financijske obveze u Domu za starije i nemoæne osobe u Buzetu itd.), odrazilo bi se na primanja graðana (puno manji povrat poreza) i poslovanje tvrtki (niža dobit, otežano ulaganje) , a l i b i moglo proizvesti i druge jednako teške uèinke na život na ovom prostoru.

Prvi upozorili na nelogiènost

Iz tih razloga, èelni ljudi G r a d a p r e d v o ð e n i g r a d o n a è e l n i k o m b e z o d l a g a n j a s u z a p o è e l i argumentirane razgovore s p reds tavn ic ima b ro jn ih gradova i opæina, županija i državnih službi s ciljem s t v a r a n j a z a j e d n i è k e inicijative za preispitivanje postavki same Strategije. U fazi dorade nacrta Strategije, prvi i jedini od svih jedinica l o k a l n e s a m o u p r ave u H r v a t s ko j u p u t i l i s m o primjedbe prema resornom ministarstvu i upozorili na n e d o s l j e d n o s t i s a m e Strategije.

Uspostavljeno je mnoštvo intenzivnih kontakata s èelnim ljudima Ministarstva, i to poglavito Uprave za integrirani regionalni razvoj unutar istog Ministarstva kao izravnog kreatora prijedloga Strategije, ali i èelnicima mnogih gradova koji su dosad imali status brdsko-planinskog podruèja, te èelnicima triju županija koje n a j v i š e g u b e n o v o m Strategijom, s obzirom da bi jednaki negativni uèinci o b u h v a t i l i m n o g o š i r e podruèje od samog Grada Buzeta.

Ujedno je zatražena podrška Udruge gradova, èije je predsjedništvo zakljuèkom

dalo punu politièku podršku ovoj inicijativi, te uputilo Ministarstvu svoje oèitovanje na prijedlog Strategije i P r i j e d l o g z a k o n a o regionalnom razvoju koji æe proizaæi iz odrednica Strategije. I s to tako , ne smi jemo z a n e m a r i t i d a j e t i m nastojanjima punu podršku pružio Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ.

Grad bez zaduženja

Iako u ovom trenutku nije moguæe reæi hoæe li naša inicijativa za oèuvanje statusa brdsko-planinskog podruèja ili d rugog s ta tusa s l i èn ih fiskalnih uèinaka na Grad Buzet uspjeti, uèinili smo i èinit æemo gotovo sve što je u našoj moæi da održimo trenutni status. Zbog toga Grad, u suradnji s drugim gradovima i županijama, održava stalne k o n t a k t e s V l a d o m , ministarstvima i udrugama gradova i opæina u želji da ostvarimo ovaj iznimno važan cilj.

I a k o s m o s v j e s n i nepovol jnih ekonomskih v r e m e n a i p o t r e b e ko n s o l i d a c i j e d r ž av n o g proraèuna, moramo nastaviti uvjeravati voditelje državne politike u naše jake argumente kako ne bi donijeli odluku koju smatramo ish i t renom i nedovoljno pripremljenom, a kojom bi se usporio ili èak zaustavio razvoj mnogih gradova i opæina u Hrvatskoj.

Uz Grad Buzet, sadašnjim prijedlogom Strategije teške posljedice osjetili bi i drugi istarski, primorsko-goranski i zagorski gradovi i opæine, kao i te tri županije. Za razliku od Buzeta koji nije ulazio u kredite i javno-privatna partnerstva, mnogi gradovi i opæine jesu, pa im u tom sluèaju prijeti ozbiljna m o g u æ n o s t b l o k a d e i nemoguænost servisiranja dugoroènih obveza preuzetih upravo u svrhu razvoja. Sumnjamo da se Strategijom želi postiæi takav scenarij. Sreæom, za Grad Buzet ne postoji takva opasnost zbog s t a b i l n o g s u s t a v a funkcioniranja, ali jasno je da moramo kontinuirano raditi kako bismo nadležne uvjerili da ne donosi zakon koji æe se izravno oštetiti naše graðane.


STATUS BRDSKO-PLANINSKOG PODRUÈJAZbog potrebe da se

uravnoteži razvoj pojedinih dijelova države Sabor je 2002. godine donio Zakon o brdsko-planinskom podruèju. Tim Zakonom odreðeno je da se brdsko-planinska podruèja utvrðuju kao podruèja od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske o b n o v e , n a s e l j a v a n j a , stvaranja preduvjeta da se prirodni i ini gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj tih podruèja i Republike Hrvatske u cjelini, uz podizanje razine ekološke zaštite prirodnih bogatstava i životnog prostora, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika i gospodarskog rasta i razvoja.

Prema Zakonu, brdsko-planinskim podruèjem smatra se podruèje èija nadmorska visina, nagib, ekspozicija, efektivna plodnost, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Na temelju tih uvjeta, Grad Buzet je od 1. srpnja 2003. stekao status brdsko-planinskog podruèja, èime su priznati otežani uvjet i razvoja i omoguæen dodatni poticaj bržem razvoju Buzeštine.

Porezne olakšice

Poticajne mjere koje je moguæe ostvariti tim Zakonom obuhvaæaju jako š i roko podruèje. Kao što znamo, svakome od nas koji živimo na tom podruèju umanjuje se porezna osnovica na temelju koje se plaæa porez. Trgovaèka društva i obrti, na temelju odreðenih uvjeta, djelomice se, ili potpuno, oslobaðaju plaæanja poreza na dobit, odnosno dohodak. Isto tako, p o s e b n o m p o r e z n o m politikom potièu se ulaganja u zemljište, stanove, graðevine, odnosno pol jopr iv rednu djelatnost. Uz to, status brdsko-planinskog podruèja donosi i druge olakšice s tanovn iš tvu i p ravn im o s o b a m a ko j e n a to m podruèju imaju sjedište.

Prava iz sustava brdsko-planinskog podruèja donijela su Gradu Buzetu i njegovim g r a ð a n i m a , t v r t k a m a , o b r t n i c i m a i p o l j o p r i v r e d n i c i m a

Uèinci na Grad Buzet

Državna strategija šteti BuzeštiniÈelni ljudi Grada nisu èekali prekriženih ruku, veæ su prvi pozvali na dogovor predstavnike brojnih gradova i opæina, županija i državnih službi s ciljem zajednièke inicijative za preispitivanje Strategije prema kojoj bi svi oni izgubili prava brdsko-planinskog podruèja

Pripremio: Nenad ŠÆULAC

mnogostruku korist. Vidljivo je d a j e n a t a j n a è i n p o t p o m o g n u t s n a ž n i koncentrirani razvoj Buzeštine u posljednjih šest godina, jer je Grad Buzet ta sredstva namjenski ulagao u cijelu Buzeštinu, od izgradnje mnogih kapitalnih objekata komunalne infrastrukture do širokog programa socijalnih potpora za najosjetljivije skupine naših sugraðana. Neosporno je da je komunalni, društveni, socijalni i ini standard života u ovom kraju osjetno porastao u ovom desetljeæu.

Gube li se steèena prava?

No, posljednjih mjeseci p r i j e t i n a m z n a è a j n o usporavanje ovog procesa snažnog razvoja. Naime, iako se sve politièke stranke u Hrvatskoj deklaratorno zalažu za decentralizaciju sredstava i a u t o n o m n o s t l o k a l n e samouprave, u stvarnosti se najèešæe takav stav ne odražava i dogradnjom politièkog i poreznog sustava u t o m s m j e r u . T a k o j e Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u prosincu 2008. godine predstavilo radnu verzi ju Strategi je regionalnog razvoja Hrvatske, sukladno kojoj Grad Buzet više ne bi ostvarivao prava iz sadašnjeg statusa brdsko-planinskog podruèja.

Novi kriteriji, pad standarda

Strategija mijenja kriterije na naèin da odluènim postaje indeks razvi jenost i kao temeljni pokazatelj stupnja razvijenosti jedinica, a koji oznaèava ponderirani prosjek p e t o s n o v n i h s o c i o -ekonomskih pokazatelja: neto dohodaka po stanovniku, stope nezaposlenosti, izvornih p r ihoda po s tanovn iku lokalnih odnosno županijskih jedinica, dinamike broja s t a n o v n i k a i r a z i n e obrazovanosti. Grad Buzet ne ispunjava te kriterije te bi, kao i mnogi drugi gradovi i opæine, izgubio sadašnji status.

Kada Strategija bude dovršena, na temelju nje æe se izraditi zakon i Sabor æe donijeti oba akta. Prema programu Vlade, Strategija i

pripadajuæi zakon trebali bi stupiti na snagu veæ 1. sijeènja 2010. godine. Ukoliko se to dogodi, Grad Buzet bi pretrpio izrazito teške posljedice, jer bi tako bili prinuðeni zaustaviti zapoèete projekte, usporili bi se rast i razvoj, otežalo bi se zadržavan je posto jeæeg standarda života, u pitanje bi se dovelo ispunjavanje mnogih dugoroènih obveza (zaposleni su novi odgajatelji u djeèjem vrtiæu, realizacija programa pomoæi u kuæi starijim osobama, program p ro d u ž e n o g b o r av k a u o s n o v n o j š k o l i , n o v e financijske obveze u Domu za starije i nemoæne osobe u Buzetu itd.), odrazilo bi se na primanja graðana (puno manji povrat poreza) i poslovanje tvrtki (niža dobit, otežano ulaganje) , a l i b i moglo proizvesti i druge jednako teške uèinke na život na ovom prostoru.

Prvi upozorili na nelogiènost

Iz tih razloga, èelni ljudi G r a d a p r e d v o ð e n i g r a d o n a è e l n i k o m b e z o d l a g a n j a s u z a p o è e l i argumentirane razgovore s p reds tavn ic ima b ro jn ih gradova i opæina, županija i državnih službi s ciljem s t v a r a n j a z a j e d n i è k e inicijative za preispitivanje postavki same Strategije. U fazi dorade nacrta Strategije, prvi i jedini od svih jedinica l o k a l n e s a m o u p r ave u H r v a t s ko j u p u t i l i s m o primjedbe prema resornom ministarstvu i upozorili na n e d o s l j e d n o s t i s a m e Strategije.

Uspostavljeno je mnoštvo intenzivnih kontakata s èelnim ljudima Ministarstva, i to poglavito Uprave za integrirani regionalni razvoj unutar istog Ministarstva kao izravnog kreatora prijedloga Strategije, ali i èelnicima mnogih gradova koji su dosad imali status brdsko-planinskog podruèja, te èelnicima triju županija koje n a j v i š e g u b e n o v o m Strategijom, s obzirom da bi jednaki negativni uèinci o b u h v a t i l i m n o g o š i r e podruèje od samog Grada Buzeta.

Ujedno je zatražena podrška Udruge gradova, èije je predsjedništvo zakljuèkom

dalo punu politièku podršku ovoj inicijativi, te uputilo Ministarstvu svoje oèitovanje na prijedlog Strategije i P r i j e d l o g z a k o n a o regionalnom razvoju koji æe proizaæi iz odrednica Strategije. I s to tako , ne smi jemo z a n e m a r i t i d a j e t i m nastojanjima punu podršku pružio Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ.

Grad bez zaduženja

Iako u ovom trenutku nije moguæe reæi hoæe li naša inicijativa za oèuvanje statusa brdsko-planinskog podruèja ili d rugog s ta tusa s l i èn ih fiskalnih uèinaka na Grad Buzet uspjeti, uèinili smo i èinit æemo gotovo sve što je u našoj moæi da održimo trenutni status. Zbog toga Grad, u suradnji s drugim gradovima i županijama, održava stalne k o n t a k t e s V l a d o m , ministarstvima i udrugama gradova i opæina u želji da ostvarimo ovaj iznimno važan cilj.

I a k o s m o s v j e s n i nepovol jnih ekonomskih v r e m e n a i p o t r e b e ko n s o l i d a c i j e d r ž av n o g proraèuna, moramo nastaviti uvjeravati voditelje državne politike u naše jake argumente kako ne bi donijeli odluku koju smatramo ish i t renom i nedovoljno pripremljenom, a kojom bi se usporio ili èak zaustavio razvoj mnogih gradova i opæina u Hrvatskoj.

Uz Grad Buzet, sadašnjim prijedlogom Strategije teške posljedice osjetili bi i drugi istarski, primorsko-goranski i zagorski gradovi i opæine, kao i te tri županije. Za razliku od Buzeta koji nije ulazio u kredite i javno-privatna partnerstva, mnogi gradovi i opæine jesu, pa im u tom sluèaju prijeti ozbiljna m o g u æ n o s t b l o k a d e i nemoguænost servisiranja dugoroènih obveza preuzetih upravo u svrhu razvoja. Sumnjamo da se Strategijom želi postiæi takav scenarij. Sreæom, za Grad Buzet ne postoji takva opasnost zbog s t a b i l n o g s u s t a v a funkcioniranja, ali jasno je da moramo kontinuirano raditi kako bismo nadležne uvjerili da ne donosi zakon koji æe se izravno oštetiti naše graðane.

Buzetski list7Buzetski list 6

NATJEÈAJ

Grad Buzet, kako zbog potreba za obrazovanjem kadrova tako i potpore i p o t i c a n j a n a d a l j n j e š k o l o v a n j e u è e n i k a i studenata koji su tijekom dosadašnjeg školovanja ostvarili dobre rezultate, a s l a b i j e g s u s o c i j a l n o -imovinskog stanja, dodjeljuje stipendije za predstojeæu školsku odnosno akademsku godinu.

Tako æe se u školskoj 2009./2010. godini dodijeliti ukupno 18 stipendija za n a s t av a k š ko l ov a n j a u

Stipendije za školsku 2009./2010. godinu

Glavni kriteriji ocjene i primanjaGrad Buzet æe srednjoškolcima dodijeliti 18, a studentima 30 stipendija. Rok podnošenja zamolbi za uèenike je 15. rujna, a za studente 15. studeni

Pripremila: Ana PISAK

srednjim školama. Od toga, tri s t i p e n d i j e p r i p a s t æ e uèenicima koji pohaðaju Srednju školu Buzet (dva gimnazijska i jedno strukovno odjeljenje), osam polaznicima èetverogodišnjih tehnièkih usmjerenja, te trogodišnjih industrijskih i obrtnièkih zanimanja (prioritetnim æe se s m a t r a t i i n d u s t r i j s k a i obrtnièka zanimanja metalske struke) . Za gimnazi jska usmjerenja, umjetnièke škole i o s t a l a è e t ve ro g o d i š n j a usmjerenja dodijelit æe se sedam stipendija.

Prednost novim zanimanjima

Grad æe, takoðer, dodijeliti 30 stipendija za nastavak školovanja na višim i visokim školama i fakultetima i to za z a n i m a n j a p r i r o d n i h i t e h n i è k i h z n a n o s t i 1 5 s t i p e n d i j a , ko l i ko i z a zan imanja društven ih i humanist ièk ih znanost i . Prilikom utvrðivanja prava na dodjelu studentskih stipendija p rednost æe imat i ona zanimanja koja do sada nisu bila stipendirana od strane stipenditora.


Na proteklim lokalnim izborima dosadašnji buzetski gradonaèelnik dobio je rekordno povjerenje biraèa

Novi sastav Gradskogvijeæa

Na izbore je izašlo 3216 glasaèa, odnosno 59,9 posto upisanih biraèa. Glasalo se na 16 biraèkih m j e s t a . S u k l a d n o izbornim rezultatima, 5. lipnja u vijeænici Narodnog doma konstituirano je i Gradsko vijeæe Grada Buzeta, kojeg èini 13

vijeænika. Za predsjednika je

jednoglasno izabran Dario Krivièiæ (SDP), dok je sa trinaest glasova «za» funkcija dopredsjednika p o v j e r e n a M i c h e l i Blagoniæ (IDS) i Damiru Sirotiæu (IDS). Vijeænièki mandat su još dobili: Aleš

Než iæ ( IDS) , Branko Majcan ( IDS), Darko Kranjèiæ (HNS), Drago Klariæ (IDS), Ðino Piuti (nezavisni), Igor Božiæ (IDS), Ines Jerman (IDS), Jadranka Vivoda (IDS), S a n d r o D r a š è i æ (nezavisni) i Sanja Krulèiæ (IDS).

LOKALNI IZBORI

MICHELABLAGONIÆ

DAMIR SIROTIÆ

ALEŠ NEŽIÆ BRANKO MAJCAN

DARKO KRANJÈIÆDRAGOKLARIÆ

ÐINO PIUTI

IGOR BOŽIÆ INES JERMAN

JADRANKA VIVODA SANDRO DRAŠÈIÆ SANJA KRULÈIÆ

DARIO KRIVIÈIÆ

VALTER FLEGO

SINIŠA ŽULIÆ

«Socijalne» stipendije

Osim redovnih stipendija dodijeliti æe se još njih deset, od kojih pet za uèenike srednjih škola i pet za studente koji se školuju na višim i visokim školama i fakultetima prema posebnom socijalnom kriteriju. Pravo na ostvarivanje ove stipendije po socijalnom kriteriju imaju uèenici i studenti koji se školuju izvan Buzeta a koji po èlanu uže obitelji koju èine roditelji i djeca imaju prihode manje od dvije tisuæe kuna mjeseèno.

Uz zamolbe se pri laže: životopis, uvjerenje o prebivalištu, preslika domovnice, preslika zadnje svjedodžbe ili indeksa uz predoèenje izvornika, preslika isprave ili dokumentacije o sudjelovanju na natjecanjima s p o s t i g n u t i m r e z u l t a t i m a , uvjerenje o redovitom upisu u školu ili na fakultet, izjava da molitelj ne prima stipendiju po drugoj osnovi, uvjerenje o upisu u školu ili na fakultet za ostale èlanove domaæinstva koji se redovno školuju izvan ili u mjestu prebivališta.

Uz zamolbe za stipendiju po s o c i j a l n o m k r i te r i j u o s i m navedene dokumentacije prilaže se i uvjerenje o primanjima roditelja koji su u radnom odnosu (prosjek za posljednja tri mjeseca), ili potvrda Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od roditelja nezaposlen) ili potvrda Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava (ukoliko ostvaruju neko od prava sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi), ili potvrda mirovinsko-invalidskog osiguranja.

Dokumentacija ne smije biti starija od 30 dana.

Što priložiti?

Zamolbe za dodjelu stipendije podnose se na propisanom obrascu koji izdaje Upravni odjel za s a m o u p r av u , u p r av u i društvene djelatnosti Grada Buzeta u vremenu:

za uèenike: od 1. kolovoza do 15. rujna 2009. godineza studente: od 1. rujna do 15. listopada 2009. godine.Obrazac se nalazi i na internet stranici Grada Buzeta

Rokovi za zamolbe

Na izborima za Gradsko vijeæe i po prvi puta neposrednim izborima za gradonaèelnika, održanim 17. svibnja, Grad Buzet je dobio novu vlast. Za gradonaèelnika je veæ u prvom krugu, s rekordnih 85 posto glasova, ponovo izabran Valter Flego, dok je mandat dogradonaèelnika u naredne èetiri godine povjeren Siniši Žuliæu.

Gradonaèelnik Flego,dogradonaèelnik Žuliæ


NATJEÈAJ

Grad Buzet, kako zbog potreba za obrazovanjem kadrova tako i potpore i p o t i c a n j a n a d a l j n j e š k o l o v a n j e u è e n i k a i studenata koji su tijekom dosadašnjeg školovanja ostvarili dobre rezultate, a s l a b i j e g s u s o c i j a l n o -imovinskog stanja, dodjeljuje stipendije za predstojeæu školsku odnosno akademsku godinu.

Tako æe se u školskoj 2009./2010. godini dodijeliti ukupno 18 stipendija za n a s t av a k š ko l ov a n j a u

Stipendije za školsku 2009./2010. godinu

Glavni kriteriji ocjene i primanjaGrad Buzet æe srednjoškolcima dodijeliti 18, a studentima 30 stipendija. Rok podnošenja zamolbi za uèenike je 15. rujna, a za studente 15. studeni


srednjim školama. Od toga, tri s t i p e n d i j e p r i p a s t æ e uèenicima koji pohaðaju Srednju školu Buzet (dva gimnazijska i jedno strukovno odjeljenje), osam polaznicima èetverogodišnjih tehnièkih usmjerenja, te trogodišnjih industrijskih i obrtnièkih zanimanja (prioritetnim æe se s m a t r a t i i n d u s t r i j s k a i obrtnièka zanimanja metalske struke) . Za gimnazi jska usmjerenja, umjetnièke škole i o s t a l a è e t ve ro g o d i š n j a usmjerenja dodijelit æe se sedam stipendija.

Prednost novim zanimanjima

Grad æe, takoðer, dodijeliti 30 stipendija za nastavak školovanja na višim i visokim školama i fakultetima i to za z a n i m a n j a p r i r o d n i h i t e h n i è k i h z n a n o s t i 1 5 s t i p e n d i j a , ko l i ko i z a zan imanja društven ih i humanist ièk ih znanost i . Prilikom utvrðivanja prava na dodjelu studentskih stipendija p rednost æe imat i ona zanimanja koja do sada nisu bila stipendirana od strane stipenditora.


Na proteklim lokalnim izborima dosadašnji buzetski gradonaèelnik dobio je rekordno povjerenje biraèa

Novi sastav Gradskogvijeæa

Na izbore je izašlo 3216 glasaèa, odnosno 59,9 posto upisanih biraèa. Glasalo se na 16 biraèkih m j e s t a . S u k l a d n o izbornim rezultatima, 5. lipnja u vijeænici Narodnog doma konstituirano je i Gradsko vijeæe Grada Buzeta, kojeg èini 13

vijeænika. Za predsjednika je

jednoglasno izabran Dario Krivièiæ (SDP), dok je sa trinaest glasova «za» funkcija dopredsjednika p o v j e r e n a M i c h e l i Blagoniæ (IDS) i Damiru Sirotiæu (IDS). Vijeænièki mandat su još dobili: Aleš

Než iæ ( IDS) , Branko Majcan ( IDS), Darko Kranjèiæ (HNS), Drago Klariæ (IDS), Ðino Piuti (nezavisni), Igor Božiæ (IDS), Ines Jerman (IDS), Jadranka Vivoda (IDS), S a n d r o D r a š è i æ (nezavisni) i Sanja Krulèiæ (IDS).

LOKALNI IZBORI

MICHELABLAGONIÆ

DAMIR SIROTIÆ

ALEŠ NEŽIÆ BRANKO MAJCAN

DARKO KRANJÈIÆDRAGOKLARIÆ

ÐINO PIUTI

IGOR BOŽIÆ INES JERMAN

JADRANKA VIVODA SANDRO DRAŠÈIÆ SANJA KRULÈIÆ

DARIO KRIVIÈIÆ

VALTER FLEGO

SINIŠA ŽULIÆ

«Socijalne» stipendije

Osim redovnih stipendija dodijeliti æe se još njih deset, od kojih pet za uèenike srednjih škola i pet za studente koji se školuju na višim i visokim školama i fakultetima prema posebnom socijalnom kriteriju. Pravo na ostvarivanje ove stipendije po socijalnom kriteriju imaju uèenici i studenti koji se školuju izvan Buzeta a koji po èlanu uže obitelji koju èine roditelji i djeca imaju prihode manje od dvije tisuæe kuna mjeseèno.

Uz zamolbe se pri laže: životopis, uvjerenje o prebivalištu, preslika domovnice, preslika zadnje svjedodžbe ili indeksa uz predoèenje izvornika, preslika isprave ili dokumentacije o sudjelovanju na natjecanjima s p o s t i g n u t i m r e z u l t a t i m a , uvjerenje o redovitom upisu u školu ili na fakultet, izjava da molitelj ne prima stipendiju po drugoj osnovi, uvjerenje o upisu u školu ili na fakultet za ostale èlanove domaæinstva koji se redovno školuju izvan ili u mjestu prebivališta.

Uz zamolbe za stipendiju po s o c i j a l n o m k r i te r i j u o s i m navedene dokumentacije prilaže se i uvjerenje o primanjima roditelja koji su u radnom odnosu (prosjek za posljednja tri mjeseca), ili potvrda Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od roditelja nezaposlen) ili potvrda Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava (ukoliko ostvaruju neko od prava sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi), ili potvrda mirovinsko-invalidskog osiguranja.

Dokumentacija ne smije biti starija od 30 dana.

Što priložiti?

Zamolbe za dodjelu stipendije podnose se na propisanom obrascu koji izdaje Upravni odjel za s a m o u p r av u , u p r av u i društvene djelatnosti Grada Buzeta u vremenu:

za uèenike: od 1. kolovoza do 15. rujna 2009. godineza studente: od 1. rujna do 15. listopada 2009. godine.Obrazac se nalazi i na internet stranici Grada Buzeta

Rokovi za zamolbe

Na izborima za Gradsko vijeæe i po prvi puta neposrednim izborima za gradonaèelnika, održanim 17. svibnja, Grad Buzet je dobio novu vlast. Za gradonaèelnika je veæ u prvom krugu, s rekordnih 85 posto glasova, ponovo izabran Valter Flego, dok je mandat dogradonaèelnika u naredne èetiri godine povjeren Siniši Žuliæu.

Gradonaèelnik Flego,dogradonaèelnik Žuliæ


Roè

Uz velike projekte kao što su novo boæalište, djeèje igralište i gradnja kanalizacije, MO Roè se brine i o dobroj komunikaciji s miještanima

Ana PISAK

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Graðevinska djelatnost – drugi dio


NENAD RATOŠA

Kanalizacija najvažnijiprojekt

U ovom broju Buzetskog lista donosimo drugi dio popisa graðevinara.

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Predstavljamo graðevinare koji se bave završnim radovima i one koji raspolažu graðevinskom mehanizacijom

OSTALI ZAVRŠNI RADOVI: OSTALI ZAVRŠNI RADOVI:

Aliæ Ejub - GRAÐEVINARSTVO AE (ostali graðevinski radovi rušenje grað. objekata i zemljani radovi, fasadni radovi, èišæenje svih vrsta objekata) Mob. 091 7281 -121

Brkiæ Franjo – GRAÐEVINSKI OBRT «BRKIÆ»(ostali završni radovi) Mob. 091 544 5285

Bobiæ Franko - GRAÐEVINSKI OBRT «BOBIÆ»(ostali završni radovi)

Æuriæ Zdravko – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «V-GRAD» tel. 052/ 669 215

Gržiniæ Zvezdan – OBRT ZA GRAÐEVINSKE RADOVE «GRŽINIÆ»

Fejziæ Mirdas – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «FEJZIÆ»

Hodžiæ Æazo i Hodžiæ Elvis – ZAJEDNIÈKI OBRT«H-GIPS» (ostali završni radovi)Mob. 091 206 3233

Jašareviæ Adil – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «AM»

Krulèiæ Gordana – OBRT ZA TRGOVINU NA MALO I OSTALE ZAVRŠNE GRAÐEVINSKE RADOVE «KRUNA» Mob. 091 191 2385

Mustafoski Nezir - OBRT ZA ZAVRŠNE GRAÐEVINSKE RADOVE (ostali završni radovi)

Majcan Marino – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «MAJCAN»

Paviæ Igor – GRAÐEVINSKI OBRT «I. P. GRAD»(završni graðevinski radovi i zemljani radovi)Mob. 091 568 5511

Pisak Marin – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE «MATIAS» (pripremni radovi na gradilištu)

Rubiæ Edina – ZAVRŠNI RADOVI NA GRADITELJSTVU «BLIC» (ostali završni radovi, rušenje objekata, pjeskarenje i fugiranje starih kuæa)Mob. 098 294-380

Staraj Miro – OBRT GRAÐEVINSKIH USLUGA «MIKOL» (ostali završni radovi, rušenje graðevinskih objekata i zemljani radovi) Mob. 095 807 2686

Tomišiæ Mati ja – OBRT ZA ODRŽAVANJE I PROIZVODNJU «ICE COOL»(ostali završni graðevinski radovi)

Zugan Emil - OBRT ZA VAÐENJE KAMENA I ZAVRŠNI RADOVI, Mob. 091 552 5011

GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA

Vivoda Alen – OBRT GRAÐEVINSKIH I ZEMLJANIH RADOVA «VIKOL-KOP» (rušenje graðevinskih objekata i zemljani radovi)Tel. 052/ 662-595, Mob. 091 502 6846

Zubin Mirko – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE U G R A Ð E V I N A R S T V U « M I - K O P » ( r u š e n j e graðevinskih objekata i zemljani radovi)Mob. 091 796 7755

Blaževiæ Ecijo – OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM - AUTOPRIJEVOZNIK (mini bager i kombinirka) Mob. 091 528 3036

Èerneka Sergio – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PROIZVODNJA ULJA «TORKOP» (kombinirka) Tel. 052/ 663 058

Drašèiæ Radovan - OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ, RADOVE GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I TRGOVINUMob. 098 933 4413

Flego Antun - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM-AUTOPRIJEVOZNIK I ZEMLJANI RADOVI(bageri, labudica za prijevoz strojeva)Mob.098 434 818

Flego Vedran – GRAÐEVINARSTVO, ODRŽAVANJE STROJEVA I METALNA STOLARIJA «VEMA-KOP»Mob. 091 1662 613, fax. 052/ 662-613

Golojka Branko – OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, PRIJEVOZ I ZEMLJANE RADOVE «VOLTE» (kombinirka) Mob. 098 420 126

Jakac Emil - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM I GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJAMob. 091 151 6872

Jermaniš Robi - OBRT ZA GRAÐEVINARSTVO, USLUGE I TRGOVINU «JEROCOP» (kombinirka)Tel. 091 695 0611

Krbavèiæ Mladen - PRIJEVOZ CESTOM I IZVOÐENJE Z E M L J A N I H R A D O V A G R A Ð E V I N S K O M MEHANIZACIJOM (bager gusjenièar, bager toèkaš, sitna mehanizacija) Mob. 098 369 998


Mikac Neven - OBRT ZA GRAÐEVINARSTVOMob. 098 428 366

Mikac Miran - IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (dva bagera kombinirka)Mob. 091 206 0401

Majer Roberto – AUTOPRIJEVOZNIŠTVO I RADOVI GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM «DIEMMERRE EUROPA TRANSPORTI» (kombinirka)Mob. 091 515 6106

Majer Karlo - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ TERETA CESTOM (tegljaèi sa specijalnim prikolicama za rasuti i paletizirani teret, bager prilagoðen za rad na moèvarnom terenu) Mob. 091 482 4455

Majcan Neven – GRAÐEVINSKI OBRT «NEM»Mob. 098 951 7272

Matijašiæ Elio – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA U GRAÐEVINARSTVU «GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA» , Mob. 091 598 4238

Medica Dušan - ZEMLJANI RADOVI GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM, Mob. 091 666 2740

Marinac Rino - GRAÐEVINSKI RADOVI I CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE «RIMA» (bager, kombinirka, kompresor, mješalica za beton)Mob. 098 424 179 Pavletiæ Franko – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM «G. M. FRANKO» (mješalica na stroju za beton, kombinirka, kiper 2t) Mob. 091 750 2595

Prodan Miro - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (dva utovarivaèa) Mob. 098 577 283

Ratoša Majda - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (bageri i rovokopaè) Tel. 052/ 663-313

Šæulac Ljubo - OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE I POLJOPRIVREDU (tri utovarivaèa gusjenièara)Mob. 098 304 435

Vivoda Vili - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I JAVNI PRIJEVOZMob. 098 435 614

Vivoda Giani - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA I POPRAVAK GRAÐEVINSKE MEHANIZACIJEMob. 098 294-386

Vivoda Elvis – OBRT ZA GRAÐEVINSKU MEHANIZACIJU, ELEKTROINSTALACIJE I AUTOMATIZACIJU «GEA»Mob. 091 166 4220

Gradnja kanalizacijske mreže za naselje Roè za što je veæ Istarski vodozaštitni sustav izradio glavnu

dokumentaciju i za što je veæ d o b i v e n a graðevinska d o z v o l a , najvažniji je projekt koji æe se na podruèju M j e s n o g odbora Roè p o è e t i realizirati veæ

krajem ove ili poèetkom iduæe godine, rekao je Valdi Glaviæ, predsjednik Mjesnog odbora Roè na èijem podruèju živi 891 stanovnik odnosno 325 domaæinstava koji prebivaju u 18 naselja. Dodaje kako je izraðen i projekt za kanalizacijsku mrežu u Roèkom Polju te je u srpnju poslan zahtjev za njegovu potvrdu.

Popravljene ceste

- Poèetkom godine vijeæe Mjesnog odbora Roè održalo je informativne sastanke s graðanima Humštine i Roštine kako bi dobili osnovne informacije o godišnjem planu te povratnu informaciju koje aktivnosti su prioritetne u pojedinom naselju. Sukladno odreðenim prioritetima

Zamjenik gradonaèelnika Buzeta Siniša Žuliæ, predsjednik Mjesnog odbora Roè Valdi Glaviæ i veleèasni Dalibor Pilepiæ simboliènim bacanjem boæe krajem kolovoza i službeno su otvorili novoizgraðeno boæalište, smješteno iza Doma kulture. Time je zaokružena jedna polivalentna cjelina jer se u sklopu novog objekta nalazi i novoureðeno djeèje igralište namijenjeno najmlaðim mještanima Roèa koji æe, uz veæ postojeæe nogometno igralište, služiti za potrebe šireg kruga žitelja toga kraja.

– Dovršetkom izgradnje boæališta Roè je dobio jedan lijep centar i to ne samo za sport i rekreaciju veæ i za društvene djelatnosti, rekao je Siniša Žuliæ istièuæi kako je rijeè o zasigurno najljepšem sportskom i rekreacijskom centru na Buzeštini.

Otvoreno novo boæalište

naselje Durièiæi je dobilo asfalt, dok je saniran dio županijske ceste prema Humu na dionici Grgurinèiæi – Forèiæi.

U naselju Brnobiæi saniran je potporni zid kojemu je prijetilo urušavanje. Prema ŽUC-u i Parku smo uputili prijedlog za proširenje ceste prema Nugli radi bolje preglednosti. Sanirano je ugibalište na državnoj cesti D 44 u Èiritežu. Prošle su godine sanirane društvene prostorije u Roèkom Polju, gdje je obnovljen sanitarni èvor, postavljena je nova rasvjeta, te vanjska i unutarnja stolarija. Potrebna je i rekonstrukcija zgrade Doma kulture u Roèu s obzirom da krov prokišnjava, rekao je Valdi Glaviæ.

Ureðenje parkinga

P r e d s j e d n i k M j e s n o g o d b o r a naglašava kako se osjeæa potreba za velikim kontejnerima za krupni otpad. Takoðer, mještani bi voljeli da se stari parni stroj na podruèju Vaške uredi u izložbene svrhe.

– Grad Buzet æe sufinancirat smještaj petero djece u vrtiæu u Lupoglavu. Uskoro æe uslijedit obnova spomenika NOB-a u Nugli gdje je nedavno asfaltiran podij za održavanje puèke fešte. Parkiralište groblja u Roèu je asfaltirano, pa oèekujemo da æe biti i ono kod mjesnog groblja u Humu, prvenstveno radi mnogobrojnih izletnièkih

a u t o b u s a k o j i posjeæuju glagoljašku utvrdu. Udruga Hum i ove je godine kandidirala n a n a t j e è a j Ministarstva kulture

VALDI GLAVIÆ

projekt dovršetka sanacije humskih zidina, podsjetio je na neke od važnijih aktivnosti Valdi Glaviæ. Otkrio je kako je u planu izrada protupožarnih putova na podruèju Humskog Krasa gdje je zabilježen najveæi broj požara na podruèju Buzeta.

ÈLANOVI UDRUGE «HUM» DOM KULTURE U ROÈU

RASPRAVA O URBANISTIÈKOM PLANU

VALDI GLAVIÆ, DALIBOR PILEPIÆ I SINIŠA ŽULIÆ

DIJELOVI PARNOG STROJA


Roè

Uz velike projekte kao što su novo boæalište, djeèje igralište i gradnja kanalizacije, MO Roè se brine i o dobroj komunikaciji s miještanima

Ana PISAK

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Graðevinska djelatnost – drugi dio


NENAD RATOŠA

Kanalizacija najvažnijiprojekt

U ovom broju Buzetskog lista donosimo drugi dio popisa graðevinara.

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Predstavljamo graðevinare koji se bave završnim radovima i one koji raspolažu graðevinskom mehanizacijom

OSTALI ZAVRŠNI RADOVI: OSTALI ZAVRŠNI RADOVI:

Aliæ Ejub - GRAÐEVINARSTVO AE (ostali graðevinski radovi rušenje grað. objekata i zemljani radovi, fasadni radovi, èišæenje svih vrsta objekata) Mob. 091 7281 -121

Brkiæ Franjo – GRAÐEVINSKI OBRT «BRKIÆ»(ostali završni radovi) Mob. 091 544 5285

Bobiæ Franko - GRAÐEVINSKI OBRT «BOBIÆ»(ostali završni radovi)

Æuriæ Zdravko – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «V-GRAD» tel. 052/ 669 215

Gržiniæ Zvezdan – OBRT ZA GRAÐEVINSKE RADOVE «GRŽINIÆ»

Fejziæ Mirdas – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «FEJZIÆ»

Hodžiæ Æazo i Hodžiæ Elvis – ZAJEDNIÈKI OBRT«H-GIPS» (ostali završni radovi)Mob. 091 206 3233

Jašareviæ Adil – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «AM»

Krulèiæ Gordana – OBRT ZA TRGOVINU NA MALO I OSTALE ZAVRŠNE GRAÐEVINSKE RADOVE «KRUNA» Mob. 091 191 2385

Mustafoski Nezir - OBRT ZA ZAVRŠNE GRAÐEVINSKE RADOVE (ostali završni radovi)

Majcan Marino – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «MAJCAN»

Paviæ Igor – GRAÐEVINSKI OBRT «I. P. GRAD»(završni graðevinski radovi i zemljani radovi)Mob. 091 568 5511

Pisak Marin – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE «MATIAS» (pripremni radovi na gradilištu)

Rubiæ Edina – ZAVRŠNI RADOVI NA GRADITELJSTVU «BLIC» (ostali završni radovi, rušenje objekata, pjeskarenje i fugiranje starih kuæa)Mob. 098 294-380

Staraj Miro – OBRT GRAÐEVINSKIH USLUGA «MIKOL» (ostali završni radovi, rušenje graðevinskih objekata i zemljani radovi) Mob. 095 807 2686

Tomišiæ Mati ja – OBRT ZA ODRŽAVANJE I PROIZVODNJU «ICE COOL»(ostali završni graðevinski radovi)

Zugan Emil - OBRT ZA VAÐENJE KAMENA I ZAVRŠNI RADOVI, Mob. 091 552 5011


Vivoda Alen – OBRT GRAÐEVINSKIH I ZEMLJANIH RADOVA «VIKOL-KOP» (rušenje graðevinskih objekata i zemljani radovi)Tel. 052/ 662-595, Mob. 091 502 6846

Zubin Mirko – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE U G R A Ð E V I N A R S T V U « M I - K O P » ( r u š e n j e graðevinskih objekata i zemljani radovi)Mob. 091 796 7755

Blaževiæ Ecijo – OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM - AUTOPRIJEVOZNIK (mini bager i kombinirka) Mob. 091 528 3036

Èerneka Sergio – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PROIZVODNJA ULJA «TORKOP» (kombinirka) Tel. 052/ 663 058

Drašèiæ Radovan - OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ, RADOVE GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I TRGOVINUMob. 098 933 4413

Flego Antun - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM-AUTOPRIJEVOZNIK I ZEMLJANI RADOVI(bageri, labudica za prijevoz strojeva)Mob.098 434 818

Flego Vedran – GRAÐEVINARSTVO, ODRŽAVANJE STROJEVA I METALNA STOLARIJA «VEMA-KOP»Mob. 091 1662 613, fax. 052/ 662-613

Golojka Branko – OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, PRIJEVOZ I ZEMLJANE RADOVE «VOLTE» (kombinirka) Mob. 098 420 126

Jakac Emil - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM I GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJAMob. 091 151 6872

Jermaniš Robi - OBRT ZA GRAÐEVINARSTVO, USLUGE I TRGOVINU «JEROCOP» (kombinirka)Tel. 091 695 0611

Krbavèiæ Mladen - PRIJEVOZ CESTOM I IZVOÐENJE Z E M L J A N I H R A D O V A G R A Ð E V I N S K O M MEHANIZACIJOM (bager gusjenièar, bager toèkaš, sitna mehanizacija) Mob. 098 369 998


Mikac Neven - OBRT ZA GRAÐEVINARSTVOMob. 098 428 366

Mikac Miran - IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (dva bagera kombinirka)Mob. 091 206 0401

Majer Roberto – AUTOPRIJEVOZNIŠTVO I RADOVI GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM «DIEMMERRE EUROPA TRANSPORTI» (kombinirka)Mob. 091 515 6106

Majer Karlo - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ TERETA CESTOM (tegljaèi sa specijalnim prikolicama za rasuti i paletizirani teret, bager prilagoðen za rad na moèvarnom terenu) Mob. 091 482 4455

Majcan Neven – GRAÐEVINSKI OBRT «NEM»Mob. 098 951 7272

Matijašiæ Elio – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA U GRAÐEVINARSTVU «GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA» , Mob. 091 598 4238

Medica Dušan - ZEMLJANI RADOVI GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM, Mob. 091 666 2740

Marinac Rino - GRAÐEVINSKI RADOVI I CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE «RIMA» (bager, kombinirka, kompresor, mješalica za beton)Mob. 098 424 179 Pavletiæ Franko – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM «G. M. FRANKO» (mješalica na stroju za beton, kombinirka, kiper 2t) Mob. 091 750 2595

Prodan Miro - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (dva utovarivaèa) Mob. 098 577 283

Ratoša Majda - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (bageri i rovokopaè) Tel. 052/ 663-313

Šæulac Ljubo - OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE I POLJOPRIVREDU (tri utovarivaèa gusjenièara)Mob. 098 304 435

Vivoda Vili - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I JAVNI PRIJEVOZMob. 098 435 614

Vivoda Giani - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA I POPRAVAK GRAÐEVINSKE MEHANIZACIJEMob. 098 294-386

Vivoda Elvis – OBRT ZA GRAÐEVINSKU MEHANIZACIJU, ELEKTROINSTALACIJE I AUTOMATIZACIJU «GEA»Mob. 091 166 4220

Gradnja kanalizacijske mreže za naselje Roè za što je veæ Istarski vodozaštitni sustav izradio glavnu

dokumentaciju i za što je veæ d o b i v e n a graðevinska d o z v o l a , najvažniji je projekt koji æe se na podruèju M j e s n o g odbora Roè p o è e t i realizirati veæ

krajem ove ili poèetkom iduæe godine, rekao je Valdi Glaviæ, predsjednik Mjesnog odbora Roè na èijem podruèju živi 891 stanovnik odnosno 325 domaæinstava koji prebivaju u 18 naselja. Dodaje kako je izraðen i projekt za kanalizacijsku mrežu u Roèkom Polju te je u srpnju poslan zahtjev za njegovu potvrdu.

Popravljene ceste

- Poèetkom godine vijeæe Mjesnog odbora Roè održalo je informativne sastanke s graðanima Humštine i Roštine kako bi dobili osnovne informacije o godišnjem planu te povratnu informaciju koje aktivnosti su prioritetne u pojedinom naselju. Sukladno odreðenim prioritetima

Zamjenik gradonaèelnika Buzeta Siniša Žuliæ, predsjednik Mjesnog odbora Roè Valdi Glaviæ i veleèasni Dalibor Pilepiæ simboliènim bacanjem boæe krajem kolovoza i službeno su otvorili novoizgraðeno boæalište, smješteno iza Doma kulture. Time je zaokružena jedna polivalentna cjelina jer se u sklopu novog objekta nalazi i novoureðeno djeèje igralište namijenjeno najmlaðim mještanima Roèa koji æe, uz veæ postojeæe nogometno igralište, služiti za potrebe šireg kruga žitelja toga kraja.

– Dovršetkom izgradnje boæališta Roè je dobio jedan lijep centar i to ne samo za sport i rekreaciju veæ i za društvene djelatnosti, rekao je Siniša Žuliæ istièuæi kako je rijeè o zasigurno najljepšem sportskom i rekreacijskom centru na Buzeštini.

Otvoreno novo boæalište

naselje Durièiæi je dobilo asfalt, dok je saniran dio županijske ceste prema Humu na dionici Grgurinèiæi – Forèiæi.

U naselju Brnobiæi saniran je potporni zid kojemu je prijetilo urušavanje. Prema ŽUC-u i Parku smo uputili prijedlog za proširenje ceste prema Nugli radi bolje preglednosti. Sanirano je ugibalište na državnoj cesti D 44 u Èiritežu. Prošle su godine sanirane društvene prostorije u Roèkom Polju, gdje je obnovljen sanitarni èvor, postavljena je nova rasvjeta, te vanjska i unutarnja stolarija. Potrebna je i rekonstrukcija zgrade Doma kulture u Roèu s obzirom da krov prokišnjava, rekao je Valdi Glaviæ.

Ureðenje parkinga

P r e d s j e d n i k M j e s n o g o d b o r a naglašava kako se osjeæa potreba za velikim kontejnerima za krupni otpad. Takoðer, mještani bi voljeli da se stari parni stroj na podruèju Vaške uredi u izložbene svrhe.

– Grad Buzet æe sufinancirat smještaj petero djece u vrtiæu u Lupoglavu. Uskoro æe uslijedit obnova spomenika NOB-a u Nugli gdje je nedavno asfaltiran podij za održavanje puèke fešte. Parkiralište groblja u Roèu je asfaltirano, pa oèekujemo da æe biti i ono kod mjesnog groblja u Humu, prvenstveno radi mnogobrojnih izletnièkih

a u t o b u s a k o j i posjeæuju glagoljašku utvrdu. Udruga Hum i ove je godine kandidirala n a n a t j e è a j Ministarstva kulture

VALDI GLAVIÆ

projekt dovršetka sanacije humskih zidina, podsjetio je na neke od važnijih aktivnosti Valdi Glaviæ. Otkrio je kako je u planu izrada protupožarnih putova na podruèju Humskog Krasa gdje je zabilježen najveæi broj požara na podruèju Buzeta.

ÈLANOVI UDRUGE «HUM» DOM KULTURE U ROÈU

RASPRAVA O URBANISTIÈKOM PLANU

VALDI GLAVIÆ, DALIBOR PILEPIÆ I SINIŠA ŽULIÆ

DIJELOVI PARNOG STROJA

10Buzetski list

Piše: Jasmina ÈERNEKAFoto: Darko MATKOVIÆ

11 Buzetski list

GOSPODARSTVO

U malom selu Medveje na podruèju Vrhuštine, gdje se njeguje višestoljetna obiteljska tradicija bavljenja vinarstvom, svoju buduænost gradi i obitelj Sirotiæ koja svakodnevno sve dublje utiskuje svoj trag u svijetu vinarstva malim, ali vrlo znaèajnim, koracima uspjeha. Upornim radom i primjenom s t e è e n i h i s k u s t a v a , o d suvremene obrade, pravilnog gnojenja, zrenja i kvalitetne prerade grožða do kontrolirane fermentacije, postižu odliène rezultate te su tako postali renomirana vinarska obitelj.

Spoj hrane i piæa

Gotovo nedirnuta priroda koja ih okružuje, sljubljena

Prva kušaonica vina na Buzeštini

Poduzetni vinari iz MedvejaNovoureðeni prostor može ugostiti pedesetak ljudi. Pored dobre kapljice, vrijedni domaæini ponudit æe vas i rakijom te ukusnim domaæim pršutom i sirom

odlièna vina, rakije i domaæa istarska hrana, te gostoljubivi i dragi domaæini, mama Nevia, tata Dario i sin Dario, posjet v i n o l j u p c a u è i n i t i æ e nezaboravnim, pa za sve one koji na jednom mjestu žele saznati ponešto o njihovom radu, sjesti i kušati njihova vina, rakije i fini domaæi sir i pršut, obitelj Sirotiæ je posljednjeg dana svibnja ove godine otvorila kušaonicu vina, prvu na podruèju Buzeštine.

Ljubav i puno rada

Zasad velike zarade od vina nema, kaže mlaði Dario Sirotiæ, a jedino što je ih je prije osam godina potaklo da se ozbiljnije poènu baviti vinarstvom bila je

velika ljubav prema vinu. Ženski dio obitelji, gospoða Nevia Sirotiæ naglasila je kako se osim ljubavi u vinograd i vino treba ulož i t i puno zajednièkog marljivog rada i truda.

Obitelj Sirotiæ uz kvalitetu i prepoznatljivost sorti, unatoè velikoj konkurenciji na tržištu, nema problema s plasmanom svojih proizvoda a kako bi dosegli još bolje rezultate uložili su trud i u struèno obrazovanje. Tako su tijekom 2005. u Poreèu završili teèaj za vinarstvo i vinare. Povremeni su uèesnici raznih struènih predavanja.

Devet tisuæa trsova

Od davnih vremena, kada su Sirotiæi proizvodili samo sedam hektolitara godišnje, proizvodnja je , uz proširenje nasada i suvremenu opremu, narasla na sadašnjih dvjesto hektolitara. Danas imaju oko devet tisuæa trsova na tri hektara nasada, a želja im je, kaže mlaði Sirotiæ, poveæati ih za bar još dva hektara. Problem je u zemljištu, parcele su male, pa je dosta teško doæi do veæe površine na jednom mjestu.

Šampionski teran

- Od kval i tetnih v ina proizvodimo malvaziju, teran i chardonnay. Zatim imamo muškat i merlot, a od domaæih rakija bisku, medenicu i l o z ov a è u . Z a n aš e s m o proizvode primili, odnosno osvojili, mnoge nagrade i p r i z n a n j a n a l o k a l n i m sajmovima. Od veæih i važnijih sajmova na meðunarodnom sajmu vina Vinistri u Poreèu osvojili smo srebrne medalje svih sorti, a teran nam je ove godine proglašen šampionom. Na fešti istarske malvazije u Brtonigli osvojili smo srebrnu

medalju, a 2005. godine naša je biska na Vinistri osvojila zlatnu medalju, pohvalio nam se mlaði Dario Sirotiæ.

Što je kušaonica?

Vinari iz Medveja otkivaju što je zapravo znaèi kušaonica vina. - Kušaonica vina je ugodan prostor u kojem se posjetiocima i kupcima omoguæuje kušanje naših vina i rakija, naravno uz obilje domaæeg sira i istarskog pršuta. Svakako, nezaobilazan je i razgovor o vinima i rakijama, vinogradima, grožðu, preradi, te drugim temama vezanim za ovo podruèje. U prostoru kušaonice možemo primiti oko pedeset ljudi. Rezervacije su uvijek poželjne jer se tada puno lakše pripremiti, ali nisu obavezne - pojašnjava mlaði Dario Sirotiæ.

Ideju dali gosti

- Uvijek kad su nas gosti posjeæivali govorili bi kako bi željeli negdje sjesti, kušati sve naše proizvode, razgovarati i saznati bar nešto o vinu, pa su nas upravo takvi razgovori, odnosno preporuke gostiju, potakli da otvorimo kušaonicu vina kako bi udovoljili željama gostiju. Rijeè je o dosta velikoj investici j i . Kod izgradnje kušaonice vina korišten je županijski kredit, manjim sredstvima pomogao nam je Grad Buzet, a veæim su dijelom bila vlastita sredstva, isprièao nam je mlaði Dario.

Obitelj Sirotiæ je povezana s turistièkim zajednicama na podruèju Istre i šire koje ih promoviraju, èesto ljudi èuju za njih i od drugih ljudi koji su ih veæ posjetili a ima i onih koji ih sami otkriju putujuæi podruèjem Vrhuštine.

Od davnih vremena vrijedni Medvejci, kao i gotovo svi mještani Vrhuštine, bavili su se vinogradarstvom i vinarstvom. Tako se i moja obitelj veæ više od 200 godina bavi ovom djelatnošæu i svoja znanja i iskustva ostavlja u nasljeðe buduæim generacijama. Sjeæam se kako se nekad vino proizvodilo bez današnje opreme, bilo ga je malo, ali bilo je izvrsno. Tada je tržište bilo vrlo skromno i jednostavno, vino se prodavalo u Buzet, u Podrum.

Danas je tržište zahtjevnije, treba ponuditi bogati asortiman i visoku kvalitetu i stalno se dokazivati, a uz tehnološku disciplinu, odgovornost i ažurnost u vinogradu i podrumu put je kojim svake godine iznova postižemo sve bolje rezultate naših vina i rakija. Najstariji vinograd kojeg posjedujemo datira još iz 1945. godine i još uvijek svake godine daje najslaðe grožðe, rekao je stariji Dario Sirotiæ.

Obiteljski posao star 200 godina

MLAÐI DARIO SIROTIÆ

SUPRUŽNICI NEVIA I DARIO SIROTIÆ

10Buzetski list

Piše: Jasmina ÈERNEKAFoto: Darko MATKOVIÆ

11 Buzetski list

GOSPODARSTVO

U malom selu Medveje na podruèju Vrhuštine, gdje se njeguje višestoljetna obiteljska tradicija bavljenja vinarstvom, svoju buduænost gradi i obitelj Sirotiæ koja svakodnevno sve dublje utiskuje svoj trag u svijetu vinarstva malim, ali vrlo znaèajnim, koracima uspjeha. Upornim radom i primjenom s t e è e n i h i s k u s t a v a , o d suvremene obrade, pravilnog gnojenja, zrenja i kvalitetne prerade grožða do kontrolirane fermentacije, postižu odliène rezultate te su tako postali renomirana vinarska obitelj.

Spoj hrane i piæa

Gotovo nedirnuta priroda koja ih okružuje, sljubljena

Prva kušaonica vina na Buzeštini

Poduzetni vinari iz MedvejaNovoureðeni prostor može ugostiti pedesetak ljudi. Pored dobre kapljice, vrijedni domaæini ponudit æe vas i rakijom te ukusnim domaæim pršutom i sirom

odlièna vina, rakije i domaæa istarska hrana, te gostoljubivi i dragi domaæini, mama Nevia, tata Dario i sin Dario, posjet v i n o l j u p c a u è i n i t i æ e nezaboravnim, pa za sve one koji na jednom mjestu žele saznati ponešto o njihovom radu, sjesti i kušati njihova vina, rakije i fini domaæi sir i pršut, obitelj Sirotiæ je posljednjeg dana svibnja ove godine otvorila kušaonicu vina, prvu na podruèju Buzeštine.

Ljubav i puno rada

Zasad velike zarade od vina nema, kaže mlaði Dario Sirotiæ, a jedino što je ih je prije osam godina potaklo da se ozbiljnije poènu baviti vinarstvom bila je

velika ljubav prema vinu. Ženski dio obitelji, gospoða Nevia Sirotiæ naglasila je kako se osim ljubavi u vinograd i vino treba ulož i t i puno zajednièkog marljivog rada i truda.

Obitelj Sirotiæ uz kvalitetu i prepoznatljivost sorti, unatoè velikoj konkurenciji na tržištu, nema problema s plasmanom svojih proizvoda a kako bi dosegli još bolje rezultate uložili su trud i u struèno obrazovanje. Tako su tijekom 2005. u Poreèu završili teèaj za vinarstvo i vinare. Povremeni su uèesnici raznih struènih predavanja.

Devet tisuæa trsova

Od davnih vremena, kada su Sirotiæi proizvodili samo sedam hektolitara godišnje, proizvodnja je , uz proširenje nasada i suvremenu opremu, narasla na sadašnjih dvjesto hektolitara. Danas imaju oko devet tisuæa trsova na tri hektara nasada, a želja im je, kaže mlaði Sirotiæ, poveæati ih za bar još dva hektara. Problem je u zemljištu, parcele su male, pa je dosta teško doæi do veæe površine na jednom mjestu.

Šampionski teran

- Od kval i tetnih v ina proizvodimo malvaziju, teran i chardonnay. Zatim imamo muškat i merlot, a od domaæih rakija bisku, medenicu i l o z ov a è u . Z a n aš e s m o proizvode primili, odnosno osvojili, mnoge nagrade i p r i z n a n j a n a l o k a l n i m sajmovima. Od veæih i važnijih sajmova na meðunarodnom sajmu vina Vinistri u Poreèu osvojili smo srebrne medalje svih sorti, a teran nam je ove godine proglašen šampionom. Na fešti istarske malvazije u Brtonigli osvojili smo srebrnu

medalju, a 2005. godine naša je biska na Vinistri osvojila zlatnu medalju, pohvalio nam se mlaði Dario Sirotiæ.

Što je kušaonica?

Vinari iz Medveja otkivaju što je zapravo znaèi kušaonica vina. - Kušaonica vina je ugodan prostor u kojem se posjetiocima i kupcima omoguæuje kušanje naših vina i rakija, naravno uz obilje domaæeg sira i istarskog pršuta. Svakako, nezaobilazan je i razgovor o vinima i rakijama, vinogradima, grožðu, preradi, te drugim temama vezanim za ovo podruèje. U prostoru kušaonice možemo primiti oko pedeset ljudi. Rezervacije su uvijek poželjne jer se tada puno lakše pripremiti, ali nisu obavezne - pojašnjava mlaði Dario Sirotiæ.

Ideju dali gosti

- Uvijek kad su nas gosti posjeæivali govorili bi kako bi željeli negdje sjesti, kušati sve naše proizvode, razgovarati i saznati bar nešto o vinu, pa su nas upravo takvi razgovori, odnosno preporuke gostiju, potakli da otvorimo kušaonicu vina kako bi udovoljili željama gostiju. Rijeè je o dosta velikoj investici j i . Kod izgradnje kušaonice vina korišten je županijski kredit, manjim sredstvima pomogao nam je Grad Buzet, a veæim su dijelom bila vlastita sredstva, isprièao nam je mlaði Dario.

Obitelj Sirotiæ je povezana s turistièkim zajednicama na podruèju Istre i šire koje ih promoviraju, èesto ljudi èuju za njih i od drugih ljudi koji su ih veæ posjetili a ima i onih koji ih sami otkriju putujuæi podruèjem Vrhuštine.

Od davnih vremena vrijedni Medvejci, kao i gotovo svi mještani Vrhuštine, bavili su se vinogradarstvom i vinarstvom. Tako se i moja obitelj veæ više od 200 godina bavi ovom djelatnošæu i svoja znanja i iskustva ostavlja u nasljeðe buduæim generacijama. Sjeæam se kako se nekad vino proizvodilo bez današnje opreme, bilo ga je malo, ali bilo je izvrsno. Tada je tržište bilo vrlo skromno i jednostavno, vino se prodavalo u Buzet, u Podrum.

Danas je tržište zahtjevnije, treba ponuditi bogati asortiman i visoku kvalitetu i stalno se dokazivati, a uz tehnološku disciplinu, odgovornost i ažurnost u vinogradu i podrumu put je kojim svake godine iznova postižemo sve bolje rezultate naših vina i rakija. Najstariji vinograd kojeg posjedujemo datira još iz 1945. godine i još uvijek svake godine daje najslaðe grožðe, rekao je stariji Dario Sirotiæ.

Obiteljski posao star 200 godina

MLAÐI DARIO SIROTIÆ

SUPRUŽNICI NEVIA I DARIO SIROTIÆ

Ivanovi uspjesiIvanovi uspjesi

4. razred Matematika Opæinsko

4. razred Klokan bez granica Školsko


5. razred Matematika Županijsko 5. razred Matematika Regionalno

5. razred Geografija Opæinsko

5. razred Geografija Županijsko -

5. razred Eko kviz - ekipno Opæinsko

5. razred Eko kviz - ekipno Županijsko


6. razred Matematika Županijsko

6. razred Matematika Regionalno -

6. razred Klokan bez granica Državno



7. razred Matematika Državno

7. razred Kemija Opæinsko -

7. razred Geografija Opæinsko -



RAZRED NATJECANJE





8. razred Festival matematike

8. razred Fizika Opæinsko

8. razred Fizika Županijsko

8. razred Fizika Državno

8. razred Kemija Opæinsko

8. razred Kemija Županijsko -

8. razred Biologija Opæinsko

8. razred Biologija Županijsko -

8. razred Eko kviz - ekipno Opæinski

1. mjesto

1. mjesto

1. mjesto 1. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

3. mjesto

1. mjesto

3. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

3. nagrada

1. mjesto

2. mjesto

OSVOJENO MJESTO

1. mjesto

1. mjesto

3. nagrada

1. mjesto

2. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

3. nagrada

1. mjesto

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

RANG

- ekipno

12

VIJESTI POD LADONJOM

Buzetski list13

Petnaest mu je godina tek, a veæ se proslavio na raznim natjecanjima. Uèitel j i ga nazivaju fenomenom. Najdraži su mu predmeti matematika i fizika. Brojkama barata bez ikakvog problema. Hobi su mu nogomet, vožnja biciklom te igranje igrica na raèunalu. Ima kuænog ljubimca maèka Mikija. Najdraže jelo mu je ananas, a piæe sok od ananasa. Od muzike voli slušati domaæi pop, dok mu je najljepši film «Dan nezavisnosti». Rodni kraj, Osliæe, obožava jer u selu živi mirnim životom, u prirodi i bez gradskih gužvi. Pruži li mu se

Ivan Èeh

Ivanovih 27 medaljaMali fenomen, kako ga uèitelji nazivaju, sudjelovao je na èak 33 natjecanja. Najveæi uspjeh je postigao u matematici osvojivši dvije godine za redom 3. državnu nagradu

Ana PISAK

moguænost otputovat æe u Afriku, kontinent koji ga fascinira krajolikom. Nekada se u buduænosti vidio kao uèitelj. Meðutim, predomislio se pa sada viziju o svojoj profesiji još uvijek nema.

Poèeo u 4. razredu

Rijeè je Ivanu Èehu, donedavnom uèeniku Osnovne škole «Vazmoslav Gržalja» i b u d u æ e m b u z e t s k o m gimnazijalcu. Tinejdžer bistra uma prvi se puta natjecao u znanju iz matematike još u 4. razredu osnovne škole. Do

sada je svoje znanje «odmjerio» na èak 33 natjecanja školskog, opæ inskog , župan i jskog , regionalnog i državnog nivoa. Najveæi uspjeh je postigao u matematici osvojivši dvije godine za redom 3. državnu nagradu. Visoka 3. mjesta zauzeo je i na državnim natjecanjima iz fizike te Klokanu bez granica.

Èisti odlikaš

Ivan Èeh je za svog osnovnoškolskog obrazovanja b io od l i èan uèen ik š to potvrðuje i prosjek ocjena od

5,0. Otkrio nam je kako dnevno provodi sat vremena uèeæi. To mu je, kaže, dovoljno da utvrdi novo gradivo i to ne ono koje je uèio u školi jer mu nastavni program uðe u glavu sam po sebi. Ivanove bivše mentorice iz matematike i fizike, Gordana Božiæ i Gabriela Isakagiæ, za strastvenog ðaka imaju samo rijeèi pohvale. – Kad bi mi netko mogao ispuniti neku želju, ne bi poželio ništa jer mi se sviða tako kako je, kazao je Ivan Èeh, koji svoj obiteljski dom u Osliæima dijeli s mamom Mirom, ocem Emilom, sestrom Ninom i bakom Josipom.

Priznanjeobrtnicima

Udruženje obrtnika Buzet poèetkom lipnja je u domu u Sv. Duhu proslavilo 37. godišnjicu rada. Bila je to prigoda da predsjednica UOB Loredana Krbavèiæ obrtnicima podijeli priznanja za višegodišnji rad. Tako je priznanje za trideset godina rada

pripalo Ivanu A k r a p ov i æ u i Mariu Bužanu, a za 25 godina o b a v l j a n j a o b r t n i è k e d j e l a t n o s t i M i l e n k u B o l te r s t a i n u , Nadi j i Jakac, Franku Pavletiæu, Ivanki Šverko, Viliju Vivodi i Marinu Ivanèiæu. (ap)

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ 28. kolovoza posjetio je Buzetsku pivovaru (BUP) i Istarski vodovod u Buzetu. Nakon obilaženja punionice piva Favorit razgledao je i proizvodni te distribucijski centar Istarskog vodovoda. Tom je prilikom izrazio zadovoljstvo rasprostranjenošæu vodoopskrbnog sustava.

- Rijetko gdje u svijetu ima 99 posto stanovništva spojenog na vodovodnu mrežu, kao što je sluèaj na podruèju Istarskog vodovoda Buzet. Zahvaljujuæi d o b r o m m e n a d ž m e n t u i pravovremenom ulaganju Istra ne oskudijeva vodom iako se nalazi na kršu, rekao je predsjednik Mesiæ. (ap)

Predsjednik Mesiæ posjetio Buzet

PREDSJEDNIK MESIÆ S GRADSKIM VIJEÆNICIMA

PREDSJEDNIK MESIÆ U ISTARSKOM VODOVODU

PREDSJEDNIK MESIÆ U BUZETSKOJ PIVOVARI

NAGRAÐENI OBRTNICI

IVAN S UÈITELJICAMAGORDANOM I GABRIELOM

Ivanovi uspjesiIvanovi uspjesi




5. razred Matematika Županijsko 5. razred Matematika Regionalno

5. razred Geografija Opæinsko

5. razred Geografija Županijsko -





6. razred Matematika Regionalno -

6. razred Klokan bez granica Državno




7. razred Kemija Opæinsko -

7. razred Geografija Opæinsko -



RAZRED NATJECANJE





8. razred Festival matematike

8. razred Fizika Opæinsko

8. razred Fizika Županijsko

8. razred Fizika Državno

8. razred Kemija Opæinsko

8. razred Kemija Županijsko -

8. razred Biologija Opæinsko

8. razred Biologija Županijsko -

8. razred Eko kviz - ekipno Opæinski

1. mjesto

1. mjesto

1. mjesto 1. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

3. mjesto

1. mjesto

3. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

3. nagrada

1. mjesto

2. mjesto

OSVOJENO MJESTO

1. mjesto

1. mjesto

3. nagrada

1. mjesto

2. mjesto

1. mjesto

1. mjesto

3. nagrada

1. mjesto

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

RANG

- ekipno

12

VIJESTI POD LADONJOM

Buzetski list13

Petnaest mu je godina tek, a veæ se proslavio na raznim natjecanjima. Uèitel j i ga nazivaju fenomenom. Najdraži su mu predmeti matematika i fizika. Brojkama barata bez ikakvog problema. Hobi su mu nogomet, vožnja biciklom te igranje igrica na raèunalu. Ima kuænog ljubimca maèka Mikija. Najdraže jelo mu je ananas, a piæe sok od ananasa. Od muzike voli slušati domaæi pop, dok mu je najljepši film «Dan nezavisnosti». Rodni kraj, Osliæe, obožava jer u selu živi mirnim životom, u prirodi i bez gradskih gužvi. Pruži li mu se

Ivan Èeh

Ivanovih 27 medaljaMali fenomen, kako ga uèitelji nazivaju, sudjelovao je na èak 33 natjecanja. Najveæi uspjeh je postigao u matematici osvojivši dvije godine za redom 3. državnu nagradu

Ana PISAK

moguænost otputovat æe u Afriku, kontinent koji ga fascinira krajolikom. Nekada se u buduænosti vidio kao uèitelj. Meðutim, predomislio se pa sada viziju o svojoj profesiji još uvijek nema.

Poèeo u 4. razredu

Rijeè je Ivanu Èehu, donedavnom uèeniku Osnovne škole «Vazmoslav Gržalja» i b u d u æ e m b u z e t s k o m gimnazijalcu. Tinejdžer bistra uma prvi se puta natjecao u znanju iz matematike još u 4. razredu osnovne škole. Do

sada je svoje znanje «odmjerio» na èak 33 natjecanja školskog, opæ inskog , župan i jskog , regionalnog i državnog nivoa. Najveæi uspjeh je postigao u matematici osvojivši dvije godine za redom 3. državnu nagradu. Visoka 3. mjesta zauzeo je i na državnim natjecanjima iz fizike te Klokanu bez granica.

Èisti odlikaš

Ivan Èeh je za svog osnovnoškolskog obrazovanja b io od l i èan uèen ik š to potvrðuje i prosjek ocjena od

5,0. Otkrio nam je kako dnevno provodi sat vremena uèeæi. To mu je, kaže, dovoljno da utvrdi novo gradivo i to ne ono koje je uèio u školi jer mu nastavni program uðe u glavu sam po sebi. Ivanove bivše mentorice iz matematike i fizike, Gordana Božiæ i Gabriela Isakagiæ, za strastvenog ðaka imaju samo rijeèi pohvale. – Kad bi mi netko mogao ispuniti neku želju, ne bi poželio ništa jer mi se sviða tako kako je, kazao je Ivan Èeh, koji svoj obiteljski dom u Osliæima dijeli s mamom Mirom, ocem Emilom, sestrom Ninom i bakom Josipom.

Priznanjeobrtnicima

Udruženje obrtnika Buzet poèetkom lipnja je u domu u Sv. Duhu proslavilo 37. godišnjicu rada. Bila je to prigoda da predsjednica UOB Loredana Krbavèiæ obrtnicima podijeli priznanja za višegodišnji rad. Tako je priznanje za trideset godina rada

pripalo Ivanu A k r a p ov i æ u i Mariu Bužanu, a za 25 godina o b a v l j a n j a o b r t n i è k e d j e l a t n o s t i M i l e n k u B o l te r s t a i n u , Nadi j i Jakac, Franku Pavletiæu, Ivanki Šverko, Viliju Vivodi i Marinu Ivanèiæu. (ap)

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ 28. kolovoza posjetio je Buzetsku pivovaru (BUP) i Istarski vodovod u Buzetu. Nakon obilaženja punionice piva Favorit razgledao je i proizvodni te distribucijski centar Istarskog vodovoda. Tom je prilikom izrazio zadovoljstvo rasprostranjenošæu vodoopskrbnog sustava.

- Rijetko gdje u svijetu ima 99 posto stanovništva spojenog na vodovodnu mrežu, kao što je sluèaj na podruèju Istarskog vodovoda Buzet. Zahvaljujuæi d o b r o m m e n a d ž m e n t u i pravovremenom ulaganju Istra ne oskudijeva vodom iako se nalazi na kršu, rekao je predsjednik Mesiæ. (ap)

Predsjednik Mesiæ posjetio Buzet

PREDSJEDNIK MESIÆ S GRADSKIM VIJEÆNICIMA

PREDSJEDNIK MESIÆ U ISTARSKOM VODOVODU

PREDSJEDNIK MESIÆ U BUZETSKOJ PIVOVARI

NAGRAÐENI OBRTNICI

IVAN S UÈITELJICAMAGORDANOM I GABRIELOM


Sjever Istre mjesto je poznato po mnogobrojnim, n a j è e š æ e s a m o u k i m g lazben ic ima . Trad ic i ju sviranja potvrðuje i èinjenica da je prva hrvatska limena glazba u Istri osnovana baš u Buzetu i to prije više od stoljeæa, daleke 1905. godine. Prvi dirigent limene glazbe «Sokol» Buzet je Ferdo Majcen iz Škednja kod Trsta, za èijeg je djelovanja nabavljeno èak 24 instrumenta.

Usponi i padovi

Limena glazba prvi se puta publici predstavila 1906. godine u dvorani Društvenog doma u Sv. Martinu. Unatoè p o ku š a j i m a o s l a b l j e n a društva u vrijeme Drugog svjetskog rata, ona 1946. godine uspijeva opstati i to kao jedina aktivna glazba u Istri, kada i nastupa na doèeku Josipa Broza Tita u Opati j i . U n a r e d n i m g o d i n a m a glazba

GLAZBENA BAŠTINA

Limena glazba «Sokol» Buzet

„Limeni“ ne znaju za krizuDok su drugi slièni orkestri u krizi, voditelj buzetskih glazbenika istièe kako je limena glazba ove godine pojaèana i pomlaðena sa èak petnaest novih èlanova te sada broji 36 sviraèa

Ana PISAK

doživljava niz uspona i padova. Najveæa kriza nastupa

1976. godine, da bi tri godine k a s n i j e g l a z b a p o n ovo doživjela svoj procvat. Godine 1983. buzetska limena glazba zbratimljuje se s limenom glazbom „Lovro Ježek“ iz Marije Bistrice, a 2005. g o d i n e p r i g o d n o m sveèanošæu obilježava stotu godišnjicu djelovanja. U jednom stoljeæu djelovanja triput je ugostila Susrete limenih glazbi Istre i to 1985., 2000. i 2005. godine.

Triput više nastupa

Danas sekciju limene glazbe glazbenog društva «Sokol» Buzet vodi mladi i ambiciozni sviraè trube Bojan Krota. Ljubav prema muzici i nadasve kolegama iz društva možda je najbolje opisao u reèenici: „Šoldi nemamo ali se družimo i zezamo, a vrijeme koje provodimo zajedno je nezaboravno!“

Voditelj buzetskih glazbenika istièe kako je limena glazba ove god ine po jaèana i pomlaðena sa èak petnaest novih èlanova te sada broji 36 sviraèa.

– Sva pridošla mladež u limenoj glazbi je prisutna veæ nekoliko godina, meðutim tek se ove godine afirmirala i aktivno poèela sudjelovati na nastupima. Ove smo godine odradili više nastupa od proteklih tri godine zajedno. Do rujna bilježimo dvanaest n a s t u p a , p r e t e ž n o n a B u z e š t i n i , u s k l o p u tradicionalnih puèkih fešta, rekao je Krota. Dodaje kako su nastupali i na Raspjevanoj Buzeštini, na Danu antifašista te su, veæ tradicionalno, b u d n i c o m z a p o è e l i p r v o m a j s k o slavlje.

Ljeto bez odmora

Jedna smo od rijetkih limenih glazbi u Hrvatskoj koja se zadnjih godina uzdigla. U našoj je zemlji, posebice u Istri i Primorsko-goranskoj županiji tendencija opadanja broja èlanova glazbenika, što kod nas nije sluèaj. Èak štoviše, na ovogodišnjem susretu limenih glazbi u Kastvu bili smo jedna od najbrojni j ih skupina, ponosno istièe Krota.

I a k o s u g l a z b e n i c i proteklih godina u vrijeme ljetnih mjesec pauzirali, ove su godine probe imali tijekom svih mjeseci. Za porast broja èlanova zaslužan je i dirigent «Sokolaša», mladi profesor glazbene

Kulture Manuel Èerneka. On je, kroz svoj uèiteljski rad u buzetskoj osnovnoj školi animirao osnovnoškolce i praktièki im instrumente stavio u ruke.

– Raditi kao dirigent limene glazbe najsjevernijeg grada u Istri ugodno je i z a b a v n o , t e n a d a s v e dinamièno, rekao je Èerneka koji je svoj radni staž na toj funkciji zapoèeo 2005. godine.

Veteran Dario

I d e a l a n p r i m j e r d u g o g o d i š n j e t r a d i c i j e

sviranja u kotlini podno Æiæarije je 52-godišnji Dario Drašèiæ iz Korenike, koji veæ punih 38 godina neprekidno svira u buzetskoj limenoj glazbi. – Još malo pa æu u penziju, našalio se Drašèiæ. Iako nije najstariji glazbenik, on je èlan s najdužim radnim stažem.

Inaèe, svira trombon a najdraži nastup mu je bio onaj s Eliom Piskom u Areni, devedesetih godina prošloga stoljeæa.

– U gotovo èetiri desetljeæa sviranja doživio sam sve i svašta. Puno je l i jepih trenutaka i nastupa iza mene. Ono što me toliko godina drži u društvu jest prije svega ljubav za glazbu, isprièao nam je Dario. On i dan danas pamti dane kada su svirali na

Godine 1977. mladi Velog Mluna daju inicijativu s t a r i m m l u n s k i m g l a z b e n i c i m a J a k o v u Cerovcu, Josipu Cerovcu, Karlu Vivodi i Milji Jakcu za obnavljanje limene glazbe. Tako je limena glazba, nakon dvogodišnje pauze 1978. ponovno zaživjela. Probe su se održavale na Velom Mlunu, a prvi nastup Mlunci bilježe 1979. godine kada su u vrijeme karnevala svirali na Vrhu , Sv. Donatu ,

Penièiæima, Marincima, Mostu, Sv. Martinu i na Fontani.

Mluncima su se ubrzo pridruži l i glazbenici iz Štrpeda, Sv. Martina i Buzeta. Kada je glazba bila u punom sastavu, brojila je 60-ak sviraèa, prisjeæa se 77-godišnji Danilo Cerovac, prvi p reds jedn ik Upravnog odbora limene glazbe, sviraè t r u b e i j e d a n o d najzaslužnijih za ponovno pokretanje i razvijanje iste.

Mlunci udahnuli novi život

LIMENA GLAZBA «SOKOL» BUZET 2009. GODINE NA RAÈIÈKOM BRIJEGU LIMENA GLAZBA «SOKOL» BUZET 1980. GODINE PRILIKOM OBILJEŽAVANJA 75. GODIŠNJICE POSTOJANJA

sprovodima u Saležu. Naime u To m b i i h s e l u j e d a n dobrostojeæi mještanin nakon svakog sviranja na sahrani poèastio hranom i piæem iz èega se obièno razvila fešta.

Leana najmlaða

Èlan s dužom poviješæu u limenoj glazbi je i 43-godišnji

Alen Èerneka. On je jedan od onih glazbenika koji se 1978. godine prikljuèio mlunskoj omladini zahvaljujuæi kojoj je l imena g lazba ponovno aktivirana. Najstariji aktivni èlan limene glazbe je sviraè èinela Viliam Vivoda, dok je najmlaða buzetska glazbenica 11-godišnja sviraèica na klarinetu Leana Vratoviæ.


Sjever Istre mjesto je poznato po mnogobrojnim, n a j è e š æ e s a m o u k i m g lazben ic ima . Trad ic i ju sviranja potvrðuje i èinjenica da je prva hrvatska limena glazba u Istri osnovana baš u Buzetu i to prije više od stoljeæa, daleke 1905. godine. Prvi dirigent limene glazbe «Sokol» Buzet je Ferdo Majcen iz Škednja kod Trsta, za èijeg je djelovanja nabavljeno èak 24 instrumenta.

Usponi i padovi

Limena glazba prvi se puta publici predstavila 1906. godine u dvorani Društvenog doma u Sv. Martinu. Unatoè p o ku š a j i m a o s l a b l j e n a društva u vrijeme Drugog svjetskog rata, ona 1946. godine uspijeva opstati i to kao jedina aktivna glazba u Istri, kada i nastupa na doèeku Josipa Broza Tita u Opati j i . U n a r e d n i m g o d i n a m a glazba

GLAZBENA BAŠTINA

Limena glazba «Sokol» Buzet

„Limeni“ ne znaju za krizuDok su drugi slièni orkestri u krizi, voditelj buzetskih glazbenika istièe kako je limena glazba ove godine pojaèana i pomlaðena sa èak petnaest novih èlanova te sada broji 36 sviraèa

Ana PISAK

doživljava niz uspona i padova. Najveæa kriza nastupa

1976. godine, da bi tri godine k a s n i j e g l a z b a p o n ovo doživjela svoj procvat. Godine 1983. buzetska limena glazba zbratimljuje se s limenom glazbom „Lovro Ježek“ iz Marije Bistrice, a 2005. g o d i n e p r i g o d n o m sveèanošæu obilježava stotu godišnjicu djelovanja. U jednom stoljeæu djelovanja triput je ugostila Susrete limenih glazbi Istre i to 1985., 2000. i 2005. godine.

Triput više nastupa

Danas sekciju limene glazbe glazbenog društva «Sokol» Buzet vodi mladi i ambiciozni sviraè trube Bojan Krota. Ljubav prema muzici i nadasve kolegama iz društva možda je najbolje opisao u reèenici: „Šoldi nemamo ali se družimo i zezamo, a vrijeme koje provodimo zajedno je nezaboravno!“

Voditelj buzetskih glazbenika istièe kako je limena glazba ove god ine po jaèana i pomlaðena sa èak petnaest novih èlanova te sada broji 36 sviraèa.

– Sva pridošla mladež u limenoj glazbi je prisutna veæ nekoliko godina, meðutim tek se ove godine afirmirala i aktivno poèela sudjelovati na nastupima. Ove smo godine odradili više nastupa od proteklih tri godine zajedno. Do rujna bilježimo dvanaest n a s t u p a , p r e t e ž n o n a B u z e š t i n i , u s k l o p u tradicionalnih puèkih fešta, rekao je Krota. Dodaje kako su nastupali i na Raspjevanoj Buzeštini, na Danu antifašista te su, veæ tradicionalno, b u d n i c o m z a p o è e l i p r v o m a j s k o slavlje.

Ljeto bez odmora

Jedna smo od rijetkih limenih glazbi u Hrvatskoj koja se zadnjih godina uzdigla. U našoj je zemlji, posebice u Istri i Primorsko-goranskoj županiji tendencija opadanja broja èlanova glazbenika, što kod nas nije sluèaj. Èak štoviše, na ovogodišnjem susretu limenih glazbi u Kastvu bili smo jedna od najbrojni j ih skupina, ponosno istièe Krota.

I a k o s u g l a z b e n i c i proteklih godina u vrijeme ljetnih mjesec pauzirali, ove su godine probe imali tijekom svih mjeseci. Za porast broja èlanova zaslužan je i dirigent «Sokolaša», mladi profesor glazbene

Kulture Manuel Èerneka. On je, kroz svoj uèiteljski rad u buzetskoj osnovnoj školi animirao osnovnoškolce i praktièki im instrumente stavio u ruke.

– Raditi kao dirigent limene glazbe najsjevernijeg grada u Istri ugodno je i z a b a v n o , t e n a d a s v e dinamièno, rekao je Èerneka koji je svoj radni staž na toj funkciji zapoèeo 2005. godine.

Veteran Dario

I d e a l a n p r i m j e r d u g o g o d i š n j e t r a d i c i j e

sviranja u kotlini podno Æiæarije je 52-godišnji Dario Drašèiæ iz Korenike, koji veæ punih 38 godina neprekidno svira u buzetskoj limenoj glazbi. – Još malo pa æu u penziju, našalio se Drašèiæ. Iako nije najstariji glazbenik, on je èlan s najdužim radnim stažem.

Inaèe, svira trombon a najdraži nastup mu je bio onaj s Eliom Piskom u Areni, devedesetih godina prošloga stoljeæa.

– U gotovo èetiri desetljeæa sviranja doživio sam sve i svašta. Puno je l i jepih trenutaka i nastupa iza mene. Ono što me toliko godina drži u društvu jest prije svega ljubav za glazbu, isprièao nam je Dario. On i dan danas pamti dane kada su svirali na

Godine 1977. mladi Velog Mluna daju inicijativu s t a r i m m l u n s k i m g l a z b e n i c i m a J a k o v u Cerovcu, Josipu Cerovcu, Karlu Vivodi i Milji Jakcu za obnavljanje limene glazbe. Tako je limena glazba, nakon dvogodišnje pauze 1978. ponovno zaživjela. Probe su se održavale na Velom Mlunu, a prvi nastup Mlunci bilježe 1979. godine kada su u vrijeme karnevala svirali na Vrhu , Sv. Donatu ,

Penièiæima, Marincima, Mostu, Sv. Martinu i na Fontani.

Mluncima su se ubrzo pridruži l i glazbenici iz Štrpeda, Sv. Martina i Buzeta. Kada je glazba bila u punom sastavu, brojila je 60-ak sviraèa, prisjeæa se 77-godišnji Danilo Cerovac, prvi p reds jedn ik Upravnog odbora limene glazbe, sviraè t r u b e i j e d a n o d najzaslužnijih za ponovno pokretanje i razvijanje iste.

Mlunci udahnuli novi život

LIMENA GLAZBA «SOKOL» BUZET 2009. GODINE NA RAÈIÈKOM BRIJEGU LIMENA GLAZBA «SOKOL» BUZET 1980. GODINE PRILIKOM OBILJEŽAVANJA 75. GODIŠNJICE POSTOJANJA

sprovodima u Saležu. Naime u To m b i i h s e l u j e d a n dobrostojeæi mještanin nakon svakog sviranja na sahrani poèastio hranom i piæem iz èega se obièno razvila fešta.

Leana najmlaða

Èlan s dužom poviješæu u limenoj glazbi je i 43-godišnji

Alen Èerneka. On je jedan od onih glazbenika koji se 1978. godine prikljuèio mlunskoj omladini zahvaljujuæi kojoj je l imena g lazba ponovno aktivirana. Najstariji aktivni èlan limene glazbe je sviraè èinela Viliam Vivoda, dok je najmlaða buzetska glazbenica 11-godišnja sviraèica na klarinetu Leana Vratoviæ.

Srednja škola Buzet

Obrazovni program: automehanièar, strojobravar, elektromehanièar

Razrednica: Milena Salkanoviæ

Uèenici: automehanièari – Dražen Bolterstein, Nenad Hrvatin, Marko Križman, Danijel Udovièiæ; strojobravar – Valentin Flego, Marko Zonta; elektronehanièar – Ivan Bakša, Aleks Bartoliæ, Danijel Flego, Kristian Groziæ, Damir Hodžiæ, Marin Kranèiæ, Patrik Krivièiæ, Deni Krt, Teo Prodan, Kristijan Sirotiæ, Sanjin Sirotiæ, Alen Šegon, Denis Štefaniæ, Dejan Vitas.

MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE

↑ 10. godišnjica


Obrazovni program: Opæa gimnazija

Razrednica: Jasminka Miletiæ

Uèenici: Danijel Baltiæ, Mirjan Flego, Kristina Grbac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Zoran Kaštela, Denia Krivièiæ, Doris Ladavac, Mia Lukiæ, Martina Marinac, Renato Mik, Nikola Nemarnik, Ana-Marija Pavletiæ, Tijana Petohleb, Tihana Poropat, Sanja Rabak, Ivana Rašpoliæ, Mel Totman, Sandi Vukoviæ, Darija Zornada.

35. godišnjica

25. godišnjica20. godišnjica

15. godišnjica 47. godišnjica PŠ Vrh

PŠ Livade

↑FOTO: DARKO MATKOVIÆ FOTO: DARKO MATKOVIÆ

FOTO: DARKO MATKOVIÆ


Obrazovni program: automehanièar, strojobravar, elektromehanièar

Razrednica: Milena Salkanoviæ

Uèenici: automehanièari – Dražen Bolterstein, Nenad Hrvatin, Marko Križman, Danijel Udovièiæ; strojobravar – Valentin Flego, Marko Zonta; elektronehanièar – Ivan Bakša, Aleks Bartoliæ, Danijel Flego, Kristian Groziæ, Damir Hodžiæ, Marin Kranèiæ, Patrik Krivièiæ, Deni Krt, Teo Prodan, Kristijan Sirotiæ, Sanjin Sirotiæ, Alen Šegon, Denis Štefaniæ, Dejan Vitas.

MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE

↑ 10. godišnjica


Obrazovni program: Opæa gimnazija

Razrednica: Jasminka Miletiæ

Uèenici: Danijel Baltiæ, Mirjan Flego, Kristina Grbac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Zoran Kaštela, Denia Krivièiæ, Doris Ladavac, Mia Lukiæ, Martina Marinac, Renato Mik, Nikola Nemarnik, Ana-Marija Pavletiæ, Tijana Petohleb, Tihana Poropat, Sanja Rabak, Ivana Rašpoliæ, Mel Totman, Sandi Vukoviæ, Darija Zornada.

35. godišnjica

25. godišnjica20. godišnjica

15. godišnjica 47. godišnjica PŠ Vrh

PŠ Livade

↑

FOTO: DARKO MATKOVIÆ FOTO: DARKO MATKOVIÆ


HUMANOST NA DJELU


Dobrovoljno darivanje krvi

Primjer humanostiBuzetski Crveni križ veæ dugi niz godina, prema broju prikupljenih doza krvi, a u odnosu na broj stanovnika, zauzima vodeæe mjesto na ljestvici u Istarskoj županiji, te visoko 11. mjesto u Republici Hrvatskoj

Ana PISAKFoto: Arhiva HCK GD Buzet, Ana PISAK

Š e z d e s e t i h g o d i n a Buzeštinom su prvi puta osvanuli oglasi o akcij i dobrovoljnog darivanja krvi. Pomislio sam - idem pa što bude, bude! Veæ nakon prvog darivanja uoèio sam kako mi ništa ne smeta, èak štoviše, bio sam ispunjen osjeæajem zadovoljstva što sam nekom možda spasio život, kaže 75-godišnji Anteo Jakac iz Štrpeda.

- Na poèetku, odziv ljudi nije bio velik. Neki su se plašili. Drugi su, vidjevši iglu, okretali oèima, prisjeæa se prvih akcija pr ikupl jan ja dragocjene tekuæine u kotlini podno Æiæarije 69-godišnji Silvio Brgodac iz Svetog Ivana. Krv se tih godina prikupljala u staroj ambulanti. Silvio je svoju prvu dozu krvi dao veæ 1958. ili 1959. godine u Motovunu i to „na prijevaru“, jer tada još n i je imao navršenih osamnaest godina.

Odlikovao ih Mesiæ

Anteo i Silvio u s v o m n a u m u d a p o m a ž u d r u g i m a ustrajali su sve do 65. godine života, dobi do koje je dopušteno davanje krvi. Za svog su

života poklonili više od sto doza, za što su im priznanje uruèi l i Gradsko društvo C r ve n o g k r i ž a B u z e t i gradonaèelnik Josip Flego o d n o s n o Va l te r F l e g o . Priznanje za dobroèinstvo im je stiglo i iz samog državnog vrha. Anteo je odlikovanje preds jednika Republ ike Hrvatske Stjepana Mesiæa primio 2008. godine, a prošloga proljeæa Pantovèak je s istom poèašæu posjetio i Silvio.

Ponosni na svoj èin

- Krv bih davao i dan danas. Meðutim, starosna dob mi to više ne dopušta, kaže Anteo, koji inaèe ima krvnu grupu B+. On i Silvio, èija je krvna grupa 0+, na akcije su se odazivali èetiri puta godišnje.

– U poèetku smo davali dva i pol decilitra krvi, a zatim

«Solidarnost na djelu»

Buzetsko Društvo je p o z n a t o i p o v e æ tradicionalnom provoðenju akcije «Solidarnost na djelu». Rijeè je o akciji u koju je ukljuèeno više od 70 osoba. Damir Polanc kaže kako najveæi «teret» akcije snose upravo mladi ljudi.

– Djeca su obilazi la d o m a æ i n s t v a i p r i t o m prikupljala novac buduæi da za o d j e æ u i o b u æ u n e posjedujemo odgovarajuæe skladište. U akciju su ukljuèeni i polaznici Podruène škole Livade, a u njoj je u 2008. godini prikupljeno 22.289 kuna. Polovica tog iznosa uplaæena je na žiro raèun malog Davida Krušvara, a drugom su polovicom kupljeni božiæni paketi za osobe

SPOL PLANIRANI BR.DARIVATELJA

PRISTUPILOAKCIJAMA

ODBIJENO DALO KRV PRVI PUTA DALO KRV

2007

354

66

2008

354

66

2007

370

90

2008

390

101

2007

24

25

2008

37

30

2007

346

65

2008

353

71

2007

11

2008

15

9

BR. PLANIRANIH AKCIJA

BR. OSTVARENIH AKCIJA

BR. AKTIVNIH DARIVATELJAU ZADNJIH 5 GODINA

6

6

M

Ž


PRISTUPILOAKCIJAMA


2007

354

66

2008

354

66

2007

370

90

2008

390

101

2007

24

25

2008

37

30

2007

346

65

2008

353

71

2007

11

2008

15

9




6

6

M

Ž 6

420 420 460 491 49 67 411 424 24 345 420 420 460 491 49 67 411 424 24 345 UKUPNO 17 17

slabijeg materijalnog stanja. Tako je podijeljeno 65 paketa, na podruèju Grada Buzeta, opæine Lanišæe te na podruèju Livada. Prema prikupljenim sredstvima, a u odnosu na broj stanovnika, meðu prvima smo u Hrvatskoj, rekao je Damir Polanc.

1. Krapina 9,16

2. Topusko 9,09

3. Èabar 8,49

4. Našice 8,19

5. Ludbreg 7,64

6. Braè 7,59

7. Daruvar 7,53

8. Kutina 7,49

9. Ivaniæ Grad 7,12

10. Buzet 6,62

Redoslijed uspješnosti DCKu 2008. godini prema brojudavanja krvi na 100 stanovnika

BUJE

BUZET

LABIN

PAZIN

POREÈ

PULA

ROVINJ

UKUPNO

ŽUPANIJAISTARSKA

25681

6406

24082

18596

25960

84717

20275

205717

800

375

800

675

800

2650

500

6600

659

411

690

734

775

2482

397

6148

675

424

765

719

793

2397

421

6194

2,63

6,62

3,18

3,87

3,05

2,83

2,08

3,01

800

375

800

675

800

2700

500

6650

PLAN(doza krvi)za 2009. g.

OSTVARENI BROJ(doza krvi)

na 100 stanovnikau 2008. g.

OSTVARENO(doza krvi)u 2008. g.


BROJSTANOVNIKA

svibanj/2001. g.


IZVIJEŠÆE O OSTVARENJU PLANA PRIKUPLJANJA KRVI OD DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2008. g PO DRUŠTVIMA CRVENOG KRIŽA

ANTEO JAKACANTEO JAKAC SILVIO BRGODACSILVIO BRGODAC

DAMIR POLANCDAMIR POLANC

èetiri. Èin je to koji koristi zdravlju, daje ti osjeæaj «da si lakši» i poletniji, mišljenja je Silvio, ponosan i sretan jer, kaže, time nije ništa izgubio veæ samo dobio.

– Priznanje koje smo primili jest znak, potvrda, da smo pomogli drugima. Jer, dali smo dio svog tijela drugima, a da ih pr i tom nismo n i poznavali, niti smo ih ikad upoznali, istièe Anteo.

Buzeæani u vrhu

Upravo je velik senzibilitet i odaziv Buzeæana na akcije darivanja tekuæine koja život znaèi ono na što je najviše ponosna Gradska organizacija Crvenog križa Buzet.

- Buzetski Crveni križ veæ dugi niz godina, prema broju prikupljenih doza krvi, a u odnosu na broj stanovnika, zauzima vodeæe mjesto na

ljestvici u Istarskoj županiji, te visoko 11. mjesto u Republici H r v a t s k o j . G o d i š n j e organiziramo šest akcija prikupljanja te dragocjene tekuæine. U 2008. godini prikupili smo 424 doza krvi što je u odnosu na 2007. godinu poveæanje od 3,16 p o s to . Po s e b n o ve s e l i èinjenica da se akcijama odaziva veliki broj mladih ljudi, istièe ravnatelj CK Buzet Damir Polanc.

Dodaje kako na podruèju Grada Buzeta u posljednjih pet godina djeluju 354 aktivna dobrovoljna darivatelja krvi.

– U prosjeku rast broja novih, odnosno mladih, davatelja iznosi èetiri posto, pa s p o n o s o m m o ž e m o konstatirati tendenciju stalnog rasta darivatelja, naglašava ravnatelj Polanc.

HUMANOST NA DJELU


Dobrovoljno darivanje krvi

Primjer humanostiBuzetski Crveni križ veæ dugi niz godina, prema broju prikupljenih doza krvi, a u odnosu na broj stanovnika, zauzima vodeæe mjesto na ljestvici u Istarskoj županiji, te visoko 11. mjesto u Republici Hrvatskoj

Ana PISAKFoto: Arhiva HCK GD Buzet, Ana PISAK

Š e z d e s e t i h g o d i n a Buzeštinom su prvi puta osvanuli oglasi o akcij i dobrovoljnog darivanja krvi. Pomislio sam - idem pa što bude, bude! Veæ nakon prvog darivanja uoèio sam kako mi ništa ne smeta, èak štoviše, bio sam ispunjen osjeæajem zadovoljstva što sam nekom možda spasio život, kaže 75-godišnji Anteo Jakac iz Štrpeda.

- Na poèetku, odziv ljudi nije bio velik. Neki su se plašili. Drugi su, vidjevši iglu, okretali oèima, prisjeæa se prvih akcija pr ikupl jan ja dragocjene tekuæine u kotlini podno Æiæarije 69-godišnji Silvio Brgodac iz Svetog Ivana. Krv se tih godina prikupljala u staroj ambulanti. Silvio je svoju prvu dozu krvi dao veæ 1958. ili 1959. godine u Motovunu i to „na prijevaru“, jer tada još n i je imao navršenih osamnaest godina.

Odlikovao ih Mesiæ

Anteo i Silvio u s v o m n a u m u d a p o m a ž u d r u g i m a ustrajali su sve do 65. godine života, dobi do koje je dopušteno davanje krvi. Za svog su

života poklonili više od sto doza, za što su im priznanje uruèi l i Gradsko društvo C r ve n o g k r i ž a B u z e t i gradonaèelnik Josip Flego o d n o s n o Va l te r F l e g o . Priznanje za dobroèinstvo im je stiglo i iz samog državnog vrha. Anteo je odlikovanje preds jednika Republ ike Hrvatske Stjepana Mesiæa primio 2008. godine, a prošloga proljeæa Pantovèak je s istom poèašæu posjetio i Silvio.

Ponosni na svoj èin

- Krv bih davao i dan danas. Meðutim, starosna dob mi to više ne dopušta, kaže Anteo, koji inaèe ima krvnu grupu B+. On i Silvio, èija je krvna grupa 0+, na akcije su se odazivali èetiri puta godišnje.

– U poèetku smo davali dva i pol decilitra krvi, a zatim

«Solidarnost na djelu»

Buzetsko Društvo je p o z n a t o i p o v e æ tradicionalnom provoðenju akcije «Solidarnost na djelu». Rijeè je o akciji u koju je ukljuèeno više od 70 osoba. Damir Polanc kaže kako najveæi «teret» akcije snose upravo mladi ljudi.

– Djeca su obilazi la d o m a æ i n s t v a i p r i t o m prikupljala novac buduæi da za o d j e æ u i o b u æ u n e posjedujemo odgovarajuæe skladište. U akciju su ukljuèeni i polaznici Podruène škole Livade, a u njoj je u 2008. godini prikupljeno 22.289 kuna. Polovica tog iznosa uplaæena je na žiro raèun malog Davida Krušvara, a drugom su polovicom kupljeni božiæni paketi za osobe


PRISTUPILOAKCIJAMA


2007

354

66

2008

354

66

2007

370

90

2008

390

101

2007

24

25

2008

37

30

2007

346

65

2008

353

71

2007

11

2008

15

9




6

6

M

Ž


PRISTUPILOAKCIJAMA


2007

354

66

2008

354

66

2007

370

90

2008

390

101

2007

24

25

2008

37

30

2007

346

65

2008

353

71

2007

11

2008

15

9




6

6

M

Ž 6

420 420 460 491 49 67 411 424 24 345 420 420 460 491 49 67 411 424 24 345 UKUPNO 17 17

slabijeg materijalnog stanja. Tako je podijeljeno 65 paketa, na podruèju Grada Buzeta, opæine Lanišæe te na podruèju Livada. Prema prikupljenim sredstvima, a u odnosu na broj stanovnika, meðu prvima smo u Hrvatskoj, rekao je Damir Polanc.

1. Krapina 9,16

2. Topusko 9,09

3. Èabar 8,49

4. Našice 8,19

5. Ludbreg 7,64

6. Braè 7,59

7. Daruvar 7,53

8. Kutina 7,49

9. Ivaniæ Grad 7,12

10. Buzet 6,62

Redoslijed uspješnosti DCKu 2008. godini prema brojudavanja krvi na 100 stanovnika

BUJE

BUZET

LABIN

PAZIN

POREÈ

PULA

ROVINJ

UKUPNO

ŽUPANIJAISTARSKA

25681

6406

24082

18596

25960

84717

20275

205717

800

375

800

675

800

2650

500

6600

659

411

690

734

775

2482

397

6148

675

424

765

719

793

2397

421

6194

2,63

6,62

3,18

3,87

3,05

2,83

2,08

3,01

800

375

800

675

800

2700

500

6650


OSTVARENI BROJ(doza krvi)

na 100 stanovnikau 2008. g.



BROJSTANOVNIKA

svibanj/2001. g.


IZVIJEŠÆE O OSTVARENJU PLANA PRIKUPLJANJA KRVI OD DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2008. g PO DRUŠTVIMA CRVENOG KRIŽA

ANTEO JAKACANTEO JAKAC SILVIO BRGODACSILVIO BRGODAC

DAMIR POLANCDAMIR POLANC

èetiri. Èin je to koji koristi zdravlju, daje ti osjeæaj «da si lakši» i poletniji, mišljenja je Silvio, ponosan i sretan jer, kaže, time nije ništa izgubio veæ samo dobio.

– Priznanje koje smo primili jest znak, potvrda, da smo pomogli drugima. Jer, dali smo dio svog tijela drugima, a da ih pr i tom nismo n i poznavali, niti smo ih ikad upoznali, istièe Anteo.

Buzeæani u vrhu

Upravo je velik senzibilitet i odaziv Buzeæana na akcije darivanja tekuæine koja život znaèi ono na što je najviše ponosna Gradska organizacija Crvenog križa Buzet.

- Buzetski Crveni križ veæ dugi niz godina, prema broju prikupljenih doza krvi, a u odnosu na broj stanovnika, zauzima vodeæe mjesto na

ljestvici u Istarskoj županiji, te visoko 11. mjesto u Republici H r v a t s k o j . G o d i š n j e organiziramo šest akcija prikupljanja te dragocjene tekuæine. U 2008. godini prikupili smo 424 doza krvi što je u odnosu na 2007. godinu poveæanje od 3,16 p o s to . Po s e b n o ve s e l i èinjenica da se akcijama odaziva veliki broj mladih ljudi, istièe ravnatelj CK Buzet Damir Polanc.

Dodaje kako na podruèju Grada Buzeta u posljednjih pet godina djeluju 354 aktivna dobrovoljna darivatelja krvi.

– U prosjeku rast broja novih, odnosno mladih, davatelja iznosi èetiri posto, pa s p o n o s o m m o ž e m o konstatirati tendenciju stalnog rasta darivatelja, naglašava ravnatelj Polanc.

Buzetski list 20 Buzetski list

VIJESTI

21

U cilju boljeg poimanja osoba s invaliditetom kao r av n o p r av n i h è l a n o v a zajednice te pot icanja Istrana, posebice mladih, na veæu brigu za svoje zdravlje i zdraviji naèin života, prvenstveno kroz sport i rekreaciju, Gracijano Turèinoviæ, predsjednik Društva t j e l e s n i h i n v a l i d a P a z i n , p a r a p l e g i è a r i h r v a t s k i paraolimpijac na hand-bikeu poèetkom je lipnja odvozio maraton pod nazivom «123

Podruèna vatrogasna zajednica koja objedinjuje Javnu vatrogasnu postrojbu i DVD Buzet i Æiæarija jedna je od najinovativnijih i najbolje opremljenih vatrogasnih zajednica u Hrvatskoj, rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Dino

Kozlevac na skupštini PVZ-a i DVD-a Buzet, održanoj krajem svibnja u prostorima Vatrogasnog doma. Predsjednik PVZ-a Ðino Piuti otkrio je i kako æe Buzet ponovno biti mjesto testiranja nove generacije softvera za protupožarni sustav

video nadzora. - Prošle smo godine imali 124

intervencije, od toga deset na gašenju požara graðevina, 15 na otvorenim prostorima te 99 raznih tehnièkih intervencija, poput spašavanja ljudi u prometnim

nezgodama ili pak paraglajdera. Iz navedenog da se zakljuèiti kako raste broj tehnièkih intervencija kod prometnih nezgoda i to veæinom na potezu državne ceste Buzet - Lupoglav i Buzet - Požane, rekao je zapovjednik JVP Damir Fabijanèiæ,

dok je zapovjednik DVD-a Denis Prodan p o h v a l i o è l a n i c e ženskog odjeljenja kao i vatrogasnu mladež jer, kako je rekao, upravo su najmlaði garancija da æ e s n j i m a d o b r o v o l j n o vatrogastvo u Buzetu živjeti i dalje. (ap)

Vatrogasci testiraju inovacije

kilometra za zdrav život». Ruta kojom je Gracijano

kretao prolazila je i Buzetom, pa su tako maratonsku ekipu na igralištu ispred srednje škole doèekali gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, dogradonaèelnik Siniša Žuliæ, referentica za društvene djelatnosti Zlata

Markežiæ, predsjednik Društva tjelesnih invalida Buzet Mladen Jurada i dvije skupine Djeèjeg vrtiæa «Grdelin» kojima nije nedostajalo pitanja poput onih kako Gracijano upravlja samo rukama, odakle mu snaga da prevali tako dug put te kako usmjerava svoj bicikl. (ap)

"Buzetska prièa o starim razglednicama" naziv je knjige a u t o r a E d e M e r l i æ a , predstavljene u svibnju u buzetskom Narodnom domu. Nova publikacija je nastala kao

rezultat upornog t r a g a n j a z a p o v i j e s n i m d o g a ð a j i m a rodne Buzeštine, iako sam autor veæ 40 godina živi u Pazinu. Vrijednost knjige èini 185 starih r a z g l e d n i c a B u z e t a i B u z e š t i n e ,

rasporeðenih na 174 stranice, popraæenih opisom sjevera Istre. Najstarija razglednica datira iz davne 1889. godine, a najviše razglednica prikazuje panoramu starog grada Buzeta i Fontane, gdje je bio smješten i najstariji hotel u Istri i Primorju. (ap)

Tri stoljeæa narazglednicama

Kroz Istru zazdrav život

...Kraj još jedne nastavne godine uèenici Podruène š k o l e L i v a d e obilježili su, kako su g a n a z v a l i , sportskim danom p r o v e d e n i m u

Istarskim toplicama. Osnovnoškolci u društvu svojih vršnjaka iz Oprtlja umjesto u školskim klupama lipanjski su dan proveli natjeèuæi se u odbojci, nogometu, ping-pongu, mini golfu, plivanju, štafeti s èašama, skakanju u vreæama i granièaru. Najboljim sportašima naèelnik Oprtlja Aleksander Krt podijelio je vrijedne nagrade.

Polaznici Podruène škole «Vazmoslav Gržalja» Vrh poèetak ljetnih praznika su obilježili priredbom na kojoj su mnogobrojnim gostima recitacijama i plesom predstavili dio onoga što su nauèili proteklih mjeseci. (ap)

Obilježenzavršetaknastave

»Prvoborci Istre - organizatori narodnog ustanka u Istri 1941.« naslov je treæe knjige autora Danila Cerovca. Predstavljanju knjige u vijeænici Narodnog doma krajem kolovoza prisustvovali su i preživjeli prvoborci Ernest Arbanas, koji živi u Trstu, te Petar Radoševiæ i Antun Prodan, obojica iz Pule. Tom prigodom o nastanku knjige govorio je autor, dok je prvoborce predstavila Kristina Pavletiæ-Prodan. Na uloženom trudu i upornosti da objelodani dostupne èinjenice, autoru su zahvalili Radoševiæ i Arbanas te buzetski gradonaèelnik Valter Flego. Recenzent dr. Nevio Šetiæ, ustvrdio je da predstavljena k n j i g a b a c a n o v o s v j e t l o n a narodnooslobodilaèki pokret u Istri i p r i d o n o s i i s t i n s k o m prikazivanju b o r b e z a nac iona lno osloboðenje od fašistièke okupacije.(jš)

Knjiga o prvoborcima

U sklopu projekta «I mi smo dio zajednice», koji je zaživio u srpnju, desetak inval ida s podruèja Buzeta i Æiæarije, u dobi od 21 do 60 godina starosti, svakog ponedjeljka sudjeluje u likovnim, glazbenim i kreativnim radionicama u prostoriji Dnevnog boravka programa pomoæi u kuæi u sklopu Doma za starije i nemoæne osobe na Gorièici.

- O s o b e s p o s e b n i m p o t r e b a m a i m a j u p u n u zdravstvenu skrb pa smo im uz to žel jel i ponudit i pr imjerene aktivnosti koje æe doprinijeti njihovoj psihofizièkoj socijalnoj

rehabilitaciji i komunikaciji s okolinom jer su oni pretežno u okruženju svojih roditelja i svog doma. Indirektni ciljevi projekta jesu da se roditelji i skrbnici rasterete jednom tjedno kako bi imali malo vremena za sebe ili za obavljanje poslova koje inaèe ne mogu zbog kontinuirane brige o svojoj djeci, istièe Sanja Rupena koja zajedno s Gorankom Èrnac vodi projekt. Korisnicima projekta je osiguran prijevoz do njihovih kuæa, a u svemu sudjeluje pet volontera. Projekt financira Istarska županija, a sufinancira Grad Buzet i Opæina Lanišæe. (ap)

I mi smo dio zajednice

Prošlo je 68 godina od kada su, u tada okupiranoj Europi, hrvatske napredne snage na sveopæi teror i nasilje, osob i to na prostoru takozvane Nezavisne države Hrvatske, poèele s borbenim djelovanjima. Narodnooslobodi laèki pokret u takvim uvjetima pokazao je pravo lice hrvatskog naroda, te nas je, svojim razvojem i ukljuèivanjem pretežnog dijela naroda na antifašistièku stranu, svrstao u koaliciju zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu, kazao je 22. lipnja naveèer u Sv. Duhu Edo Jerman, predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta, a u povodu Dana antifašistièke borbe naroda Hrvatske. Jerman je,

takoðer, naglasio kako je Brgudac simbol Istre zato što je upravo u

tom selu 1942. godine osnovana prva oružana formacija na poluotoku, a sve s ciljem poèetka rušenja 25-godišnjeg fašistièkog režima i sjedinjenja Istre s domovinom Hrvatskom.

Prigodnim govorima skupu su se još obratili saborski zastupnik Damir Kajin i gradonaèelnik Buzeta Valter Flego. (ap)

Dan antifašistièke borbe

«Slovenci i Hrvati – prijatelji kroz povijest», autora Darka Šarca, naziv je izložbe karikatura koja je u lipnju otvorena u holu Narodnog doma.

– Rijeè je politièkoj karikaturi, o karikaturi koja ima meðunarodnu dimenziju, o temi koja je više nego aktualna danas, u vrijeme kada su na visokoj politièkoj razini odnosi izmeðu dvije države, najblaže reèeno, lagano zategnuti, istakla je tom prilikom Mirjana Pavletiæ, ravnateljica Puèkog otvorenog uèilišta «Augustin Vivoda».

Humor povezao Hrvate i Slovence- Ovo je još jedan naèin da iz

malog Buzeta poruèimo kako imamo izvrsne odnose s našim susjedima, kazao je gradonaèelnik Buzeta Valter Flego vjerujuæi da æe uz granicu i dalje vladati tolerancija, suživot i suradnja koja je dva naroda održala na ovim prostorima.

O potrebi njegovanja hrvatsko-slovenskih odnosa govorio je i Božo Dimnik, poèasni konzul RH u Sloveniji i predsjednik Društva slovensko-hrvaškega prijateljstva u Ljubljani. (ap)

Podizanjem zelene zastave Srednja škola Buzet u lipnju je po drugi puta obnovila status meðunarodne eko – škole. Pravo na podizanje ugledne zastave škola je prvi puta dobila 2005. godine kada se pridružila velikoj eko – obitelji koju danas u svijetu èini preko 3500 škola. Aktivnosti ekološki osviještenih srednjoškolaca odnose se na vodu, koja je ujedno i tema programa pod vodstvom koordinatora profesora Bože Tolušiæa. U program su još ukljuèeni djelatnici škole, predstavnici roditelja, lokalna uprava i radne organizacije poput Istarskog vodovoda i Parka. Metodologija provedbe planiranih ciljeva ukljuèuje i obnavljanje statusa eko – škole nakon dvije godine, a prva obnova statusa obilježena je u travnju 2007. godine. (ap)

Zeleni srednjoškolci

Najnovijom zbirkom pjesama „Vrisci i poljupci“ Miroslav Sinèiæ je dosegao sam vrh svoga pjesnièkog stvaralaštva, svrstavši se ovim lirskim opusom meðu najznaèajnije predstavnike suvremenog h r va tskog p jesn iš tva , istaknuto je krajem svibnja u Zavièajnom muzeju u B u z e t u p r i l i k o m predstavljanja nove knjige Buzeæanina Miroslava Sinèiæa. Nakladnik zbirke je buzetsko Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“, urednik knjige je Vladimir Perniæ, grafièki urednik David Iviæ, a recenzent Daniel Naèinoviæ. K n j i g a j e o p r e m l j e n a s 25 ilustracija u boji akademskog

Zbirka Miroslava Sinèiæa slikara Zlatka Sirotiæa iz Zagreba. U sklopu predstavljanja knjige

uprilièena je i izložba ilustracija Zlatka Sirotiæa. Uz katalog ilustracija, knjiga sadrži i nosaè zvuka na kojem pjesnik èita svoje stihove, te razgovor autora i urednika zbirke. Knjiga je tiskana u nakladi od 400 primjeraka. (ap)

Ovog je ljeta klapa Pinguentum ponovo boravila u Dalmaciji i vratila se s novim nagradama. Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu klapa je osvojila 45,9 bodova i zauzela visoko 6. mjesto. Ujedno postaje i prva istarska muška klapa koja se dvije godine zaredom kvalificirala u finale omiškog festivala.

Pravo iznenaðenje dogodilo se 1. kolovoza, n a 3 0 . s u s r e t u dalmatinskih klapa u Skradinu gdje je klapa Pinguentum osvojila

p r v u n a g r a d u s t r u è n o g ocjenjivaèkog suda za najbolju izvedbu izvornog napjeva. Èestitke Pinguentumu! (ape)

Novi uspjesi klape Pinguentum

Buzetski list 20 Buzetski list

VIJESTI

21

U cilju boljeg poimanja osoba s invaliditetom kao r av n o p r av n i h è l a n o v a zajednice te pot icanja Istrana, posebice mladih, na veæu brigu za svoje zdravlje i zdraviji naèin života, prvenstveno kroz sport i rekreaciju, Gracijano Turèinoviæ, predsjednik Društva t j e l e s n i h i n v a l i d a P a z i n , p a r a p l e g i è a r i h r v a t s k i paraolimpijac na hand-bikeu poèetkom je lipnja odvozio maraton pod nazivom «123

Podruèna vatrogasna zajednica koja objedinjuje Javnu vatrogasnu postrojbu i DVD Buzet i Æiæarija jedna je od najinovativnijih i najbolje opremljenih vatrogasnih zajednica u Hrvatskoj, rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Dino

Kozlevac na skupštini PVZ-a i DVD-a Buzet, održanoj krajem svibnja u prostorima Vatrogasnog doma. Predsjednik PVZ-a Ðino Piuti otkrio je i kako æe Buzet ponovno biti mjesto testiranja nove generacije softvera za protupožarni sustav

video nadzora. - Prošle smo godine imali 124

intervencije, od toga deset na gašenju požara graðevina, 15 na otvorenim prostorima te 99 raznih tehnièkih intervencija, poput spašavanja ljudi u prometnim

nezgodama ili pak paraglajdera. Iz navedenog da se zakljuèiti kako raste broj tehnièkih intervencija kod prometnih nezgoda i to veæinom na potezu državne ceste Buzet - Lupoglav i Buzet - Požane, rekao je zapovjednik JVP Damir Fabijanèiæ,

dok je zapovjednik DVD-a Denis Prodan p o h v a l i o è l a n i c e ženskog odjeljenja kao i vatrogasnu mladež jer, kako je rekao, upravo su najmlaði garancija da æ e s n j i m a d o b r o v o l j n o vatrogastvo u Buzetu živjeti i dalje. (ap)

Vatrogasci testiraju inovacije

kilometra za zdrav život». Ruta kojom je Gracijano

kretao prolazila je i Buzetom, pa su tako maratonsku ekipu na igralištu ispred srednje škole doèekali gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, dogradonaèelnik Siniša Žuliæ, referentica za društvene djelatnosti Zlata

Markežiæ, predsjednik Društva tjelesnih invalida Buzet Mladen Jurada i dvije skupine Djeèjeg vrtiæa «Grdelin» kojima nije nedostajalo pitanja poput onih kako Gracijano upravlja samo rukama, odakle mu snaga da prevali tako dug put te kako usmjerava svoj bicikl. (ap)

"Buzetska prièa o starim razglednicama" naziv je knjige a u t o r a E d e M e r l i æ a , predstavljene u svibnju u buzetskom Narodnom domu. Nova publikacija je nastala kao

rezultat upornog t r a g a n j a z a p o v i j e s n i m d o g a ð a j i m a rodne Buzeštine, iako sam autor veæ 40 godina živi u Pazinu. Vrijednost knjige èini 185 starih r a z g l e d n i c a B u z e t a i B u z e š t i n e ,

rasporeðenih na 174 stranice, popraæenih opisom sjevera Istre. Najstarija razglednica datira iz davne 1889. godine, a najviše razglednica prikazuje panoramu starog grada Buzeta i Fontane, gdje je bio smješten i najstariji hotel u Istri i Primorju. (ap)

Tri stoljeæa narazglednicama

Kroz Istru zazdrav život

...Kraj još jedne nastavne godine uèenici Podruène š k o l e L i v a d e obilježili su, kako su g a n a z v a l i , sportskim danom p r o v e d e n i m u

Istarskim toplicama. Osnovnoškolci u društvu svojih vršnjaka iz Oprtlja umjesto u školskim klupama lipanjski su dan proveli natjeèuæi se u odbojci, nogometu, ping-pongu, mini golfu, plivanju, štafeti s èašama, skakanju u vreæama i granièaru. Najboljim sportašima naèelnik Oprtlja Aleksander Krt podijelio je vrijedne nagrade.

Polaznici Podruène škole «Vazmoslav Gržalja» Vrh poèetak ljetnih praznika su obilježili priredbom na kojoj su mnogobrojnim gostima recitacijama i plesom predstavili dio onoga što su nauèili proteklih mjeseci. (ap)

Obilježenzavršetaknastave

»Prvoborci Istre - organizatori narodnog ustanka u Istri 1941.« naslov je treæe knjige autora Danila Cerovca. Predstavljanju knjige u vijeænici Narodnog doma krajem kolovoza prisustvovali su i preživjeli prvoborci Ernest Arbanas, koji živi u Trstu, te Petar Radoševiæ i Antun Prodan, obojica iz Pule. Tom prigodom o nastanku knjige govorio je autor, dok je prvoborce predstavila Kristina Pavletiæ-Prodan. Na uloženom trudu i upornosti da objelodani dostupne èinjenice, autoru su zahvalili Radoševiæ i Arbanas te buzetski gradonaèelnik Valter Flego. Recenzent dr. Nevio Šetiæ, ustvrdio je da predstavljena k n j i g a b a c a n o v o s v j e t l o n a narodnooslobodilaèki pokret u Istri i p r i d o n o s i i s t i n s k o m prikazivanju b o r b e z a nac iona lno osloboðenje od fašistièke okupacije.(jš)

Knjiga o prvoborcima

U sklopu projekta «I mi smo dio zajednice», koji je zaživio u srpnju, desetak inval ida s podruèja Buzeta i Æiæarije, u dobi od 21 do 60 godina starosti, svakog ponedjeljka sudjeluje u likovnim, glazbenim i kreativnim radionicama u prostoriji Dnevnog boravka programa pomoæi u kuæi u sklopu Doma za starije i nemoæne osobe na Gorièici.

- O s o b e s p o s e b n i m p o t r e b a m a i m a j u p u n u zdravstvenu skrb pa smo im uz to žel jel i ponudit i pr imjerene aktivnosti koje æe doprinijeti njihovoj psihofizièkoj socijalnoj

rehabilitaciji i komunikaciji s okolinom jer su oni pretežno u okruženju svojih roditelja i svog doma. Indirektni ciljevi projekta jesu da se roditelji i skrbnici rasterete jednom tjedno kako bi imali malo vremena za sebe ili za obavljanje poslova koje inaèe ne mogu zbog kontinuirane brige o svojoj djeci, istièe Sanja Rupena koja zajedno s Gorankom Èrnac vodi projekt. Korisnicima projekta je osiguran prijevoz do njihovih kuæa, a u svemu sudjeluje pet volontera. Projekt financira Istarska županija, a sufinancira Grad Buzet i Opæina Lanišæe. (ap)

I mi smo dio zajednice

Prošlo je 68 godina od kada su, u tada okupiranoj Europi, hrvatske napredne snage na sveopæi teror i nasilje, osob i to na prostoru takozvane Nezavisne države Hrvatske, poèele s borbenim djelovanjima. Narodnooslobodi laèki pokret u takvim uvjetima pokazao je pravo lice hrvatskog naroda, te nas je, svojim razvojem i ukljuèivanjem pretežnog dijela naroda na antifašistièku stranu, svrstao u koaliciju zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu, kazao je 22. lipnja naveèer u Sv. Duhu Edo Jerman, predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta, a u povodu Dana antifašistièke borbe naroda Hrvatske. Jerman je,

takoðer, naglasio kako je Brgudac simbol Istre zato što je upravo u

tom selu 1942. godine osnovana prva oružana formacija na poluotoku, a sve s ciljem poèetka rušenja 25-godišnjeg fašistièkog režima i sjedinjenja Istre s domovinom Hrvatskom.

Prigodnim govorima skupu su se još obratili saborski zastupnik Damir Kajin i gradonaèelnik Buzeta Valter Flego. (ap)

Dan antifašistièke borbe

«Slovenci i Hrvati – prijatelji kroz povijest», autora Darka Šarca, naziv je izložbe karikatura koja je u lipnju otvorena u holu Narodnog doma.

– Rijeè je politièkoj karikaturi, o karikaturi koja ima meðunarodnu dimenziju, o temi koja je više nego aktualna danas, u vrijeme kada su na visokoj politièkoj razini odnosi izmeðu dvije države, najblaže reèeno, lagano zategnuti, istakla je tom prilikom Mirjana Pavletiæ, ravnateljica Puèkog otvorenog uèilišta «Augustin Vivoda».

Humor povezao Hrvate i Slovence- Ovo je još jedan naèin da iz

malog Buzeta poruèimo kako imamo izvrsne odnose s našim susjedima, kazao je gradonaèelnik Buzeta Valter Flego vjerujuæi da æe uz granicu i dalje vladati tolerancija, suživot i suradnja koja je dva naroda održala na ovim prostorima.

O potrebi njegovanja hrvatsko-slovenskih odnosa govorio je i Božo Dimnik, poèasni konzul RH u Sloveniji i predsjednik Društva slovensko-hrvaškega prijateljstva u Ljubljani. (ap)

Podizanjem zelene zastave Srednja škola Buzet u lipnju je po drugi puta obnovila status meðunarodne eko – škole. Pravo na podizanje ugledne zastave škola je prvi puta dobila 2005. godine kada se pridružila velikoj eko – obitelji koju danas u svijetu èini preko 3500 škola. Aktivnosti ekološki osviještenih srednjoškolaca odnose se na vodu, koja je ujedno i tema programa pod vodstvom koordinatora profesora Bože Tolušiæa. U program su još ukljuèeni djelatnici škole, predstavnici roditelja, lokalna uprava i radne organizacije poput Istarskog vodovoda i Parka. Metodologija provedbe planiranih ciljeva ukljuèuje i obnavljanje statusa eko – škole nakon dvije godine, a prva obnova statusa obilježena je u travnju 2007. godine. (ap)

Zeleni srednjoškolci

Najnovijom zbirkom pjesama „Vrisci i poljupci“ Miroslav Sinèiæ je dosegao sam vrh svoga pjesnièkog stvaralaštva, svrstavši se ovim lirskim opusom meðu najznaèajnije predstavnike suvremenog h r va tskog p jesn iš tva , istaknuto je krajem svibnja u Zavièajnom muzeju u B u z e t u p r i l i k o m predstavljanja nove knjige Buzeæanina Miroslava Sinèiæa. Nakladnik zbirke je buzetsko Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“, urednik knjige je Vladimir Perniæ, grafièki urednik David Iviæ, a recenzent Daniel Naèinoviæ. K n j i g a j e o p r e m l j e n a s 25 ilustracija u boji akademskog

Zbirka Miroslava Sinèiæa slikara Zlatka Sirotiæa iz Zagreba. U sklopu predstavljanja knjige

uprilièena je i izložba ilustracija Zlatka Sirotiæa. Uz katalog ilustracija, knjiga sadrži i nosaè zvuka na kojem pjesnik èita svoje stihove, te razgovor autora i urednika zbirke. Knjiga je tiskana u nakladi od 400 primjeraka. (ap)

Ovog je ljeta klapa Pinguentum ponovo boravila u Dalmaciji i vratila se s novim nagradama. Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu klapa je osvojila 45,9 bodova i zauzela visoko 6. mjesto. Ujedno postaje i prva istarska muška klapa koja se dvije godine zaredom kvalificirala u finale omiškog festivala.

Pravo iznenaðenje dogodilo se 1. kolovoza, n a 3 0 . s u s r e t u dalmatinskih klapa u Skradinu gdje je klapa Pinguentum osvojila

p r v u n a g r a d u s t r u è n o g ocjenjivaèkog suda za najbolju izvedbu izvornog napjeva. Èestitke Pinguentumu! (ape)

Novi uspjesi klape Pinguentum

Buzetski list23Buzetski list 22 Buzetski list23Buzetski list 22

ISTRA KAKVAJE NEKAD BILA

Bezbrižno šetanje životinja selom prizor je što ga je danas gotovo nemoguæe vidjeti. Dvorište prepuno domaæih životinja, kokoši, koza, ovaca i n e k a d a š n j e g g l a v n o g prijevoznog sredstva tovara, daleka je prošlost. Zelene površine ispred kuæa zamijenio je asfalt, a ne daj bože da koza

brsti obližnje grmlje!U selu Hrib, smještenom

samo kakvih petstotinjak metara od slovenske granice, situacija je sasvim drukèija. Obitelj Katarinèiæ i dan danas njeguje višestoljetnu tradiciju istarskog sela. Iz njinih se štala i danas èuje muk krava, ponos su im mladi telci, dok su ispod starih drvenih greda i ovoga ljeta lastavice pronašle svoj dom. Dolazak gostiju budnim okom promatraju psi u

Tradicija u obitelji Katarinèiæ

Sirevi none AlbineProces pravljena sira nauèila sam od mame. Èim sam se rodila poèela me uèit kako ga pravit, a u djetinjstvu, umjesto da idem u školu, pasla sam ovce po okolnim brdima, prièa nona Albina.

Ana PISAK

dvorištu, a iz hladovine se javlja magarac, èisto da da do znanja kako i on èini dio malog životinjskog carstva. Na obližnjoj livadi, na veliko iznenaðenje svih sluèajnih prolaznik, pasu istarski podolci od koji je jedan, na nedavno održanoj smotri u Višnjanu, osvojio bronèanu medalju.

Svinjsko sirilo

No pravi razlog n a š e g p o s j e t a pograniènom selu jest želja da saznamo kako se nekada p r a v i o s i r . È a r i obiteljskog zanata, nekad prisutnog u svakom domaæinstvu, otkrila nam je 79-g o d i š n j a A l b i n a Katarinèiæ, koja je, s obzirom na osmo desetljeæe života, proizvodnju domaæeg s i r a p r e p u s t i l a nevjesti Edi. - Mlijeko se nekada nije kiselilo sirilom. Toga nije postojalo. Zato smo u vrijeme kolinja svinjski èmar dobro oèistili, posolili,

a zatim ga objesili pod grede da se suši sve do maja mjeseca kada smo od istog s v a ko g a d a n a o d r e z a l i komadiæ i stavili ga moèiti oko sat vremena u vodu. Tekuæina u kojoj se moèio èmar, sirišæe, služila bi nam za kiseljenje mlijeka. U vrijeme moje mladosti sirila nije bilo uopæe za kupiti u trgovinama, prisjeæa se nona Albina. Dodaje kako je rijeè o prirodnom postupku zgušnjavanja mlijeka.

Tajna majskog okusa

- Sir smo pravili svakoga dana. Nakon što smo pomuzli krave, dok je mlijeko još bilo mlako, posolili smo ga i u njega dodali sirišæe. Lagano krutu tekuæinu stavili bismo kuhati sve do onog momenta dok je ljudska ruka mogla podnijeti temperaturu u loncu. Mlijeko se ne smije previše zakuhati jer se onda ono ne zgusne. Skruæeno mlijeko padne na dno lonca pa se od njega oblikuje sir, pojašnjava nona Albina.

Kaže kako je njena obitelj godišnje potrošila tri-èetiri svinjska èmara za pravljenje sira. Dnevno je pravila oko kilogram mlijeènog proizvoda koji se sušio relativno brzo, jer je kolut bio malen.

- E, koji put se mlijeko i prolilo pa od sira toga dana ni bilo ništa! Proces pravljena sira nauèila sam od mame. Èim sam se rodila poèela me uèit kako ga pravit, a u djetinjstvu, umjesto da idem u školu, pasla sam ovce po okolnim brdima, prièa nona Albina te nastavlja:

- Oduvijek se govorilo da je maj najbol j i mjesec za pravljenje sira. Razlog je što tada ima najviše ispaše, a i nema velikih vruæina. Ljeti se sir ne može praviti jer bi se napuhnuo i puknuo, pa pokvario. Temperatura ne smije biti veæa od 15 Celzijevih stupnjeva. Kad sam bila mlada, dok se još nisam udala i živjela na Saležu, imali smo i do 40 ovaca. Proizvodnja sira je za mnoge generacije bila i glavni izvor prihoda. Ja sam sir prodavala u Kopru na tržnici

Tamo bih, odlazila jednom mjeseèno kad sam nakupila od dvadeset do trideset sireva. Dio puta bih propješaèila, a dio se vozila autobusom. Sve sireve sam uspjela prodati u jednom danu. Ljudi su ih tražili kao zlato jer su znali su da su domaæi i kvalitetniji od onih iz trgovina, rekla je nona Albina.

Kao parmezan

Obièaj pravljenja sira u obitelji Katarinèiæ naslijedila je nevjesta Eda. Ona i dan danas pravi sir od domaæeg kravljeg mlijeka ali, kako kaže, na moderan naèin te samo za vlastite potrebe, prijatelje i rodbinu. Nekadašnji svinjski èmar zamijenila je sa sirilom iz trgovine.

- Razlika izmeðu onog starog sira i sadašnjeg, kaže Eda, v jero jatno postoj i . Nekada su krave stalno bile na ispaši. Hranile su se svježom travom. Livade se stalno kosilo, trava je stalno rasla iznova. Danas su pašnjaci zapušteni. Kvalitetnog sijena i ispaše sve je manje, zakljuèuje Eda.

- Zbog toga je i mlijeko bilo kvalitetnije. Krave su sada stalno u štali. Za razliku od nekada kada se uopæe nije znalo za koncentratom, sada se životinje hrane i njime, prièa Eda. Dodaje kako je ovèje mlijeko puno bolje za praviti sir, jer je gušæe od kravljeg mlijeka.

– Ovèji sir je više pikantan, k a o d a j e p a r m e z a n , nasmiješila se nona Albina.

NONA ALBINA I NEVJESTA EDA

Buzetski list23Buzetski list 22 Buzetski list23Buzetski list 22

ISTRA KAKVAJE NEKAD BILA

Bezbrižno šetanje životinja selom prizor je što ga je danas gotovo nemoguæe vidjeti. Dvorište prepuno domaæih životinja, kokoši, koza, ovaca i n e k a d a š n j e g g l a v n o g prijevoznog sredstva tovara, daleka je prošlost. Zelene površine ispred kuæa zamijenio je asfalt, a ne daj bože da koza

brsti obližnje grmlje!U selu Hrib, smještenom

samo kakvih petstotinjak metara od slovenske granice, situacija je sasvim drukèija. Obitelj Katarinèiæ i dan danas njeguje višestoljetnu tradiciju istarskog sela. Iz njinih se štala i danas èuje muk krava, ponos su im mladi telci, dok su ispod starih drvenih greda i ovoga ljeta lastavice pronašle svoj dom. Dolazak gostiju budnim okom promatraju psi u

Tradicija u obitelji Katarinèiæ

Sirevi none AlbineProces pravljena sira nauèila sam od mame. Èim sam se rodila poèela me uèit kako ga pravit, a u djetinjstvu, umjesto da idem u školu, pasla sam ovce po okolnim brdima, prièa nona Albina.

Ana PISAK

dvorištu, a iz hladovine se javlja magarac, èisto da da do znanja kako i on èini dio malog životinjskog carstva. Na obližnjoj livadi, na veliko iznenaðenje svih sluèajnih prolaznik, pasu istarski podolci od koji je jedan, na nedavno održanoj smotri u Višnjanu, osvojio bronèanu medalju.

Svinjsko sirilo

No pravi razlog n a š e g p o s j e t a pograniènom selu jest želja da saznamo kako se nekada p r a v i o s i r . È a r i obiteljskog zanata, nekad prisutnog u svakom domaæinstvu, otkrila nam je 79-g o d i š n j a A l b i n a Katarinèiæ, koja je, s obzirom na osmo desetljeæe života, proizvodnju domaæeg s i r a p r e p u s t i l a nevjesti Edi. - Mlijeko se nekada nije kiselilo sirilom. Toga nije postojalo. Zato smo u vrijeme kolinja svinjski èmar dobro oèistili, posolili,

a zatim ga objesili pod grede da se suši sve do maja mjeseca kada smo od istog s v a ko g a d a n a o d r e z a l i komadiæ i stavili ga moèiti oko sat vremena u vodu. Tekuæina u kojoj se moèio èmar, sirišæe, služila bi nam za kiseljenje mlijeka. U vrijeme moje mladosti sirila nije bilo uopæe za kupiti u trgovinama, prisjeæa se nona Albina. Dodaje kako je rijeè o prirodnom postupku zgušnjavanja mlijeka.

Tajna majskog okusa

- Sir smo pravili svakoga dana. Nakon što smo pomuzli krave, dok je mlijeko još bilo mlako, posolili smo ga i u njega dodali sirišæe. Lagano krutu tekuæinu stavili bismo kuhati sve do onog momenta dok je ljudska ruka mogla podnijeti temperaturu u loncu. Mlijeko se ne smije previše zakuhati jer se onda ono ne zgusne. Skruæeno mlijeko padne na dno lonca pa se od njega oblikuje sir, pojašnjava nona Albina.

Kaže kako je njena obitelj godišnje potrošila tri-èetiri svinjska èmara za pravljenje sira. Dnevno je pravila oko kilogram mlijeènog proizvoda koji se sušio relativno brzo, jer je kolut bio malen.

- E, koji put se mlijeko i prolilo pa od sira toga dana ni bilo ništa! Proces pravljena sira nauèila sam od mame. Èim sam se rodila poèela me uèit kako ga pravit, a u djetinjstvu, umjesto da idem u školu, pasla sam ovce po okolnim brdima, prièa nona Albina te nastavlja:

- Oduvijek se govorilo da je maj najbol j i mjesec za pravljenje sira. Razlog je što tada ima najviše ispaše, a i nema velikih vruæina. Ljeti se sir ne može praviti jer bi se napuhnuo i puknuo, pa pokvario. Temperatura ne smije biti veæa od 15 Celzijevih stupnjeva. Kad sam bila mlada, dok se još nisam udala i živjela na Saležu, imali smo i do 40 ovaca. Proizvodnja sira je za mnoge generacije bila i glavni izvor prihoda. Ja sam sir prodavala u Kopru na tržnici

Tamo bih, odlazila jednom mjeseèno kad sam nakupila od dvadeset do trideset sireva. Dio puta bih propješaèila, a dio se vozila autobusom. Sve sireve sam uspjela prodati u jednom danu. Ljudi su ih tražili kao zlato jer su znali su da su domaæi i kvalitetniji od onih iz trgovina, rekla je nona Albina.

Kao parmezan

Obièaj pravljenja sira u obitelji Katarinèiæ naslijedila je nevjesta Eda. Ona i dan danas pravi sir od domaæeg kravljeg mlijeka ali, kako kaže, na moderan naèin te samo za vlastite potrebe, prijatelje i rodbinu. Nekadašnji svinjski èmar zamijenila je sa sirilom iz trgovine.

- Razlika izmeðu onog starog sira i sadašnjeg, kaže Eda, v jero jatno postoj i . Nekada su krave stalno bile na ispaši. Hranile su se svježom travom. Livade se stalno kosilo, trava je stalno rasla iznova. Danas su pašnjaci zapušteni. Kvalitetnog sijena i ispaše sve je manje, zakljuèuje Eda.

- Zbog toga je i mlijeko bilo kvalitetnije. Krave su sada stalno u štali. Za razliku od nekada kada se uopæe nije znalo za koncentratom, sada se životinje hrane i njime, prièa Eda. Dodaje kako je ovèje mlijeko puno bolje za praviti sir, jer je gušæe od kravljeg mlijeka.

– Ovèji sir je više pikantan, k a o d a j e p a r m e z a n , nasmiješila se nona Albina.

NONA ALBINA I NEVJESTA EDA

U samom središtu Roèa, kod crkve Sv. Bartola na trgu u gradskoj loði (gradskom prostoru) smješten je info punkt Turistièke zajednice Grada Buzeta, nezaobilazno mjesto za sve one koji posjeæuju Roè i okolicu te žele v iše informaci ja o tom podruèju. Od svibnja ove godine na inicijativu Grada Buzeta i njegove Turistièke zajednice, a u suradnji s Katedrom Èakavskog sabora Roè (na èiji poticaj je prije devet godina izraðena preša), info punkt je obogaæen replikom Gutenbergove preše, prvog tiskarskog stroja.

Osim pružanja informacija o B u z e š t i n i , l j u b a z n e informatorice na punktu u Roèkom polju posjetioce nude

TURISTIÈKE STRANICE Info punkt

Mjesto susretaposjetitelja Roèa

Ruska televizija u Humu

U sklopu boravka u Hrvatskoj od 5. do 14. lipnja, ruska nacionalna televizija TV Kanala „Russia“ sa troèlanom ekipom snimala je reportažu o Hrvatskoj. Meðu zanimljivijim mjestima i dogaðajima na podruèju Lijepe Naše našao se i Hum, najmanji grad na svijetu i tradicionalna manifestacija „biranje župana na leto dan“.

Novinar TV ekipe Nikolay Tabashnikol bio je impresioniran glagoljaškom utvrdom i ugoðajem kojeg je tamo zatekao, malim brojem ljudi (21 duša) koji žive a neki i rade unutar višestoljetnih zidina. Posebno ga je zanimalo kakav je položaj žena u drevnom gradiæu obzirom na tradiciju biranja župana koja ne ukljuèuje žene veæ samo muškarce. Sugovornici su mu bili simpatièna Deni Fabijanèiæ i sada veæ bivši župan Serðo Èinko. Nikolay Tabashnikol kušao je i bisku, nazdravivši s novoizabranim županom Frankom Blagoniæem, koja ga je posebno oduševila. (npm)

i nekom od domaæih rakija te keksima, a turistima za razgledanje otvaraju i crkve: Sv. Antuna Opata s jednim od najpoznati j ih glagoljskih grafita Roèkim glagoljskim abecedarijom iz 12. stoljeæa, romanièke kapelice Sv. Roka s f reskama i g lago l jsk im grafitima iz 14. i 15. stoljeæa te pokazuju na koji naèin radi replika Gutenbergove preše. Stoga je Turistièka zajednica Grada Buzeta ove godine odluèila kandidirati info punkt Roè za Zeleni cv i jet u pojedinaènim kategorijama, p a j e t i j e k o m s r p n j a povjerenstvo Glavnog ureda Hrvatske turistièke zajednice obišlo i ocijenilo infopunkt u Roèu. Rezultati se oèekuju krajem rujna. (npm)

Buzetski list23 Buzetski list25

Samanj ud rož

Prvi sajamcvijeæaPripremila: Nada PRODAN MRAKOVIÆFoto: Dejan HREN

Turistièka zajednica Grada Buzeta veæ deset godina organizira akcije koje imaju za cilj motivirati stanovništvo Buzeta i okolice na održavanje svojih okuæn ica , ba lkona i pos lovno-gospodarskih objekata i na taj naèin doprinijeti ugodnijem boravku i življenju kako samih graðana tako i gostiju, turista, koji posjeæuju naše podruèje. U tom duhu i s istim ciljem pokrenula je ove godine novu akciju, manifestaciju „Samanj ud rož“, koja je održana 25. travnja na Mašimovoj škuji.

Na prvom sajmu cvijeæa predstavilo se trinaest izlagaèa iz cijele Istre sa sadnicama cvijeæa, jedna tvrtka s mehanizacijom i jedna za održavanje vrtova, okuænica i okoliša iz Buzeta. U manifestaciju su se ukljuèili i Osnovna škola „Vazmoslav Gržalja“ i Djeèji vrtiæ „Grdelin“, sa svojom ponudom cvijeæa, zaèina, cvjetnih aranžmana, slika i drugih djeèjih radova.

Uoèi samog sajma, na Trgu Fontana Turistièka zajednica Grada Buzeta besplatno je podijelila 400 sadnica raznog cvijeæa.

„Samanj ud rož“ bio je dobro posjeæen, izlagaèi su imali veliki izbor sadnica, a zanimanje kupaca je bilo toliko da su neki prodavaèi morali više puta dopremati novo cvijeæe.

Buzetski list 22Buzetski list 25

U samom središtu Roèa, kod crkve Sv. Bartola na trgu u gradskoj loði (gradskom prostoru) smješten je info punkt Turistièke zajednice Grada Buzeta, nezaobilazno mjesto za sve one koji posjeæuju Roè i okolicu te žele v iše informaci ja o tom podruèju. Od svibnja ove godine na inicijativu Grada Buzeta i njegove Turistièke zajednice, a u suradnji s Katedrom Èakavskog sabora Roè (na èiji poticaj je prije devet godina izraðena preša), info punkt je obogaæen replikom Gutenbergove preše, prvog tiskarskog stroja.

Osim pružanja informacija o B u z e š t i n i , l j u b a z n e informatorice na punktu u Roèkom polju posjetioce nude

TURISTIÈKE STRANICE Info punkt

Mjesto susretaposjetitelja Roèa

Ruska televizija u Humu

U sklopu boravka u Hrvatskoj od 5. do 14. lipnja, ruska nacionalna televizija TV Kanala „Russia“ sa troèlanom ekipom snimala je reportažu o Hrvatskoj. Meðu zanimljivijim mjestima i dogaðajima na podruèju Lijepe Naše našao se i Hum, najmanji grad na svijetu i tradicionalna manifestacija „biranje župana na leto dan“.

Novinar TV ekipe Nikolay Tabashnikol bio je impresioniran glagoljaškom utvrdom i ugoðajem kojeg je tamo zatekao, malim brojem ljudi (21 duša) koji žive a neki i rade unutar višestoljetnih zidina. Posebno ga je zanimalo kakav je položaj žena u drevnom gradiæu obzirom na tradiciju biranja župana koja ne ukljuèuje žene veæ samo muškarce. Sugovornici su mu bili simpatièna Deni Fabijanèiæ i sada veæ bivši župan Serðo Èinko. Nikolay Tabashnikol kušao je i bisku, nazdravivši s novoizabranim županom Frankom Blagoniæem, koja ga je posebno oduševila. (npm)

i nekom od domaæih rakija te keksima, a turistima za razgledanje otvaraju i crkve: Sv. Antuna Opata s jednim od najpoznati j ih glagoljskih grafita Roèkim glagoljskim abecedarijom iz 12. stoljeæa, romanièke kapelice Sv. Roka s f reskama i g lago l jsk im grafitima iz 14. i 15. stoljeæa te pokazuju na koji naèin radi replika Gutenbergove preše. Stoga je Turistièka zajednica Grada Buzeta ove godine odluèila kandidirati info punkt Roè za Zeleni cv i jet u pojedinaènim kategorijama, p a j e t i j e k o m s r p n j a povjerenstvo Glavnog ureda Hrvatske turistièke zajednice obišlo i ocijenilo infopunkt u Roèu. Rezultati se oèekuju krajem rujna. (npm)

Buzetski list23 Buzetski list25

Samanj ud rož

Prvi sajamcvijeæaPripremila: Nada PRODAN MRAKOVIÆFoto: Dejan HREN

Turistièka zajednica Grada Buzeta veæ deset godina organizira akcije koje imaju za cilj motivirati stanovništvo Buzeta i okolice na održavanje svojih okuæn ica , ba lkona i pos lovno-gospodarskih objekata i na taj naèin doprinijeti ugodnijem boravku i življenju kako samih graðana tako i gostiju, turista, koji posjeæuju naše podruèje. U tom duhu i s istim ciljem pokrenula je ove godine novu akciju, manifestaciju „Samanj ud rož“, koja je održana 25. travnja na Mašimovoj škuji.

Na prvom sajmu cvijeæa predstavilo se trinaest izlagaèa iz cijele Istre sa sadnicama cvijeæa, jedna tvrtka s mehanizacijom i jedna za održavanje vrtova, okuænica i okoliša iz Buzeta. U manifestaciju su se ukljuèili i Osnovna škola „Vazmoslav Gržalja“ i Djeèji vrtiæ „Grdelin“, sa svojom ponudom cvijeæa, zaèina, cvjetnih aranžmana, slika i drugih djeèjih radova.

Uoèi samog sajma, na Trgu Fontana Turistièka zajednica Grada Buzeta besplatno je podijelila 400 sadnica raznog cvijeæa.

„Samanj ud rož“ bio je dobro posjeæen, izlagaèi su imali veliki izbor sadnica, a zanimanje kupaca je bilo toliko da su neki prodavaèi morali više puta dopremati novo cvijeæe.

Buzetski list 22Buzetski list 25

Buzetski list 26

KULTURA

Buzetski list27

Narodna knjižnica Buzet o s i m s a m e p o s u d b e knjižniène graðe svoj im trenutnim i potencijalnim korisnicima nudi cijeli niz a k t i v n o s t i k a o š to s u promocije novih izdanja, t e m a t s k e i z l o ž b e , ob i l ježavan ja znaèa jn ih datuma, predstavljanje autora i sl. Vrlo velik dio korisnika, èak 50 posto, èine djeca i mladi do 18. godine.

BookPark

Knjižnica u gostimaCilj je bio knjižnicu približiti djeci iz udaljenijih krajeva, te najmanjim èlanovima koji su puzeæi po prekrivaèu "èitali", a ponekad i žvakali plastiène, gumene i plišane slikovnice namijenjene bebama

Piše: Ana PERNIÆFotografije: arhiva POU "A. Vivoda" Buzet

Oni su i najèešæi posjetitelji knjižnice i velik dio svog slobodnog vremena provode istražujuæi enciklopedije i priruènike za djecu, èitajuæi djela lijepe književnosti i stripove ili zabavljajuæi se društvenim i kompjuterskim igrama, crtanjem i pisanjem. Za njih je osmišljen i niz radionica kao što su Prièom na prièu, Vremenski stroj – ISTRAživanje i istra(U)ŽIVANJE,

Ljeto u knjižnici, knjig@teen... Upravo u toj djeci, kojoj je knjižnica gotovo pa drugi dom, pronalazi se inspiracija, nove ideje te za njih smišljaju nove aktivnosti.

Zabava na kuænom pragu

Ali što je s djecom koja su u d a l j e n a p o n e k o l i k o kilometara od Buzeta, s djecom koja žive u Roèu, Vrhu,

Sovinjaku...ili s djecom koja su premala da bi samostalno dolazi la u knj ižnicu? U današnje vrijeme teško je oèekivati da æe roditelji imati dovoljno vremena kako bi sa svojim mališanima dulje b o r av i l i u k n j i ž n i c i i l i prisustvovali aktivnostima koje ona nudi, a djeca vole i žele èitati. Cilj knjižnice bio je prvenstveno toj djeci pružiti knjižnièni ugoðaj u njihovom

neposrednom okruženju. Tako se samaod sebe nametnula ideja putujuæe knjižnice, knjižnice na otvorenom, na d jeè j im ig ra l i š t ima i u parkovima diljem Buzeštine.

Projektu je nadjenuto ime BookPark – knjižnica na otvorenom. U BookParku su djeci ponuðene igre, lutkarske predstave, èitanje prièa, a s knjižnicom je putovao i "èarobni kovèeg" prepun slikovnica, koje su djeca listala i èitala. Za tu je svrhu sašiven i ogroman šareni prekrivaè kako bi se s knj igama nesmetano mogli valjati, ležati, èitati u položajima koji nam n a j v i š e o d g ov a r a j u , i l i jednostavno zadrijemati. Jedino je važno bilo osjeæati se ugodno.

A kad bi se željeli odmoriti od knjiga bile su tu ljuljaèke, t o b o g a n i , r a z n o r a z n e penjalice, vr tuljci, lopte, igraèke...pravi spoj zabave, edukacije, igre i uèenja. R a d i o n i c e - i g r a o n i c e osmišljene su kao jednosatna ili višesatna druženja (ovisno o interesu djece) i ponekad se

gotovo moralo potjerati djecu jer se veæ spuštala noæ i bilo je vrijeme da odu svojim kuæama.

Ukljuèili su se svi!

Ve s e l a j e k a r av a n a parkove poèela obilaziti 14. travnja i svaki je utorak, sve do 3 0 . l i p n j a p u t o v a l a Buzeštinom. Bila je na djeèjim i g r a l i š t i m a u S p o r t u , Franeèiæima, Starom gradu, naselju A. Vivode, Sjevernoj ulici, parku kraj buzetske osnovne škole, u Roèu, Vrhu, Sovinjaku, Štrpedu, Sv. M a r t i n u i S v . I v a n u . BookParkom je prošlo više od stotinu djece. Èitanju knjiga pridružili su se i roditelji, djedovi i bake, a na BookParku u Štrpedu svojim je malim s u m j e š t a n i m a p r i è e o Grubzonu èitao buzetski gradonaèelnik mr. sc. Valter Flego koji je s oduševljenjem podržao projekt knjižnice.

Projekt nikako ne bi mogao biti ostvariv bez predstavnika mjesnih odbora u èijim se parkovima boravilo, koji su lijepili plakate, dijelili

letke, okupljali djecu, ureðivali parkove i igrališta, a neki su sudionike radionica poèastili i sokov ima i ko laè iæ ima. Potrebno je spomenuti i vrijedne volonterke Sanju Perniæ, Milu Nežiæ i Dijanu Kolakoviæ koje sušivale i izraðivale lutke, glumile, fotografirale i èitale prièe, bile su prava podrška i pomoæ u svakom trenutku.

BookPark «prešao» granicu

BookPark je, na naše iznenaðenje, privukao i veliku pozornost medija. Èlanci i reportaže izašli su u Glasu Istre, Veèernjem listu, Radio Puli, Radio Istri, Radio Zoni i

Nezavisnoj istarskoj televiziji. A u rujnu, u slovenskom N o v o m M e s t u , n a meðunarodnom znanstvenom skupu "Knjižnica – igrašèe znanja in zabave: splošne knjižnice – žarišèa neskonène kreativnosti" projekt BookPark biti æe predstavljen kao primjer dobre prakse.

Knjige približene djeci

Buduæi da je prvi krug BookParka i za gradske knjižnice, može se zakljuèiti da su inicijatori ovog maštovitog n a è i n a p r i b l i ž a v a n j a k n j i ž n i è n o g m a t e r i j a l a najmlaðima jako zadovoljni postignutim. Ostvareni su ciljevi, knjižnica je približena djeci iz udaljenijih krajeva, a približena je i onoj najmanjoj koja su puzeæi po prekrivaèu "èitala", a ponekad i žvakala plastiène, gumene i plišane s l i kov n i c e n a m i j e n j e n e bebama. Poveæao se i broj èlanova knjižnice, što posebno raduje sve one koji su sudjelovali u projektu.

I iduæe godine na travi

Ovim se projektom otvorila vrata knjižnice, izašlo se meðu d j e c u i ro d i te l j e i n a neposredan ih se naèin pozvalo da posjete knjižnicu, zavole ju i da im odlazak po knjigu, film ili igru postane zabavna i draga navika. Skupilo se tako dovoljno motiva, pozitivne energije i novih ideja i s BookParkom prepunim novih prièa, novih slikovnica, novih igara i l u t k a r s k i h p r e d s t a v a nastavlja se i iduæeg proljeæa, a možda i ranije.

Buzetski list 26

KULTURA

Buzetski list27

Narodna knjižnica Buzet o s i m s a m e p o s u d b e knjižniène graðe svoj im trenutnim i potencijalnim korisnicima nudi cijeli niz a k t i v n o s t i k a o š to s u promocije novih izdanja, t e m a t s k e i z l o ž b e , ob i l ježavan ja znaèa jn ih datuma, predstavljanje autora i sl. Vrlo velik dio korisnika, èak 50 posto, èine djeca i mladi do 18. godine.

BookPark

Knjižnica u gostimaCilj je bio knjižnicu približiti djeci iz udaljenijih krajeva, te najmanjim èlanovima koji su puzeæi po prekrivaèu "èitali", a ponekad i žvakali plastiène, gumene i plišane slikovnice namijenjene bebama

Piše: Ana PERNIÆFotografije: arhiva POU "A. Vivoda" Buzet

Oni su i najèešæi posjetitelji knjižnice i velik dio svog slobodnog vremena provode istražujuæi enciklopedije i priruènike za djecu, èitajuæi djela lijepe književnosti i stripove ili zabavljajuæi se društvenim i kompjuterskim igrama, crtanjem i pisanjem. Za njih je osmišljen i niz radionica kao što su Prièom na prièu, Vremenski stroj – ISTRAživanje i istra(U)ŽIVANJE,

Ljeto u knjižnici, knjig@teen... Upravo u toj djeci, kojoj je knjižnica gotovo pa drugi dom, pronalazi se inspiracija, nove ideje te za njih smišljaju nove aktivnosti.

Zabava na kuænom pragu

Ali što je s djecom koja su u d a l j e n a p o n e k o l i k o kilometara od Buzeta, s djecom koja žive u Roèu, Vrhu,

Sovinjaku...ili s djecom koja su premala da bi samostalno dolazi la u knj ižnicu? U današnje vrijeme teško je oèekivati da æe roditelji imati dovoljno vremena kako bi sa svojim mališanima dulje b o r av i l i u k n j i ž n i c i i l i prisustvovali aktivnostima koje ona nudi, a djeca vole i žele èitati. Cilj knjižnice bio je prvenstveno toj djeci pružiti knjižnièni ugoðaj u njihovom

neposrednom okruženju. Tako se samaod sebe nametnula ideja putujuæe knjižnice, knjižnice na otvorenom, na d jeè j im ig ra l i š t ima i u parkovima diljem Buzeštine.

Projektu je nadjenuto ime BookPark – knjižnica na otvorenom. U BookParku su djeci ponuðene igre, lutkarske predstave, èitanje prièa, a s knjižnicom je putovao i "èarobni kovèeg" prepun slikovnica, koje su djeca listala i èitala. Za tu je svrhu sašiven i ogroman šareni prekrivaè kako bi se s knj igama nesmetano mogli valjati, ležati, èitati u položajima koji nam n a j v i š e o d g ov a r a j u , i l i jednostavno zadrijemati. Jedino je važno bilo osjeæati se ugodno.

A kad bi se željeli odmoriti od knjiga bile su tu ljuljaèke, t o b o g a n i , r a z n o r a z n e penjalice, vr tuljci, lopte, igraèke...pravi spoj zabave, edukacije, igre i uèenja. R a d i o n i c e - i g r a o n i c e osmišljene su kao jednosatna ili višesatna druženja (ovisno o interesu djece) i ponekad se

gotovo moralo potjerati djecu jer se veæ spuštala noæ i bilo je vrijeme da odu svojim kuæama.

Ukljuèili su se svi!

Ve s e l a j e k a r av a n a parkove poèela obilaziti 14. travnja i svaki je utorak, sve do 3 0 . l i p n j a p u t o v a l a Buzeštinom. Bila je na djeèjim i g r a l i š t i m a u S p o r t u , Franeèiæima, Starom gradu, naselju A. Vivode, Sjevernoj ulici, parku kraj buzetske osnovne škole, u Roèu, Vrhu, Sovinjaku, Štrpedu, Sv. M a r t i n u i S v . I v a n u . BookParkom je prošlo više od stotinu djece. Èitanju knjiga pridružili su se i roditelji, djedovi i bake, a na BookParku u Štrpedu svojim je malim s u m j e š t a n i m a p r i è e o Grubzonu èitao buzetski gradonaèelnik mr. sc. Valter Flego koji je s oduševljenjem podržao projekt knjižnice.

Projekt nikako ne bi mogao biti ostvariv bez predstavnika mjesnih odbora u èijim se parkovima boravilo, koji su lijepili plakate, dijelili

letke, okupljali djecu, ureðivali parkove i igrališta, a neki su sudionike radionica poèastili i sokov ima i ko laè iæ ima. Potrebno je spomenuti i vrijedne volonterke Sanju Perniæ, Milu Nežiæ i Dijanu Kolakoviæ koje sušivale i izraðivale lutke, glumile, fotografirale i èitale prièe, bile su prava podrška i pomoæ u svakom trenutku.

BookPark «prešao» granicu

BookPark je, na naše iznenaðenje, privukao i veliku pozornost medija. Èlanci i reportaže izašli su u Glasu Istre, Veèernjem listu, Radio Puli, Radio Istri, Radio Zoni i

Nezavisnoj istarskoj televiziji. A u rujnu, u slovenskom N o v o m M e s t u , n a meðunarodnom znanstvenom skupu "Knjižnica – igrašèe znanja in zabave: splošne knjižnice – žarišèa neskonène kreativnosti" projekt BookPark biti æe predstavljen kao primjer dobre prakse.

Knjige približene djeci

Buduæi da je prvi krug BookParka i za gradske knjižnice, može se zakljuèiti da su inicijatori ovog maštovitog n a è i n a p r i b l i ž a v a n j a k n j i ž n i è n o g m a t e r i j a l a najmlaðima jako zadovoljni postignutim. Ostvareni su ciljevi, knjižnica je približena djeci iz udaljenijih krajeva, a približena je i onoj najmanjoj koja su puzeæi po prekrivaèu "èitala", a ponekad i žvakala plastiène, gumene i plišane s l i kov n i c e n a m i j e n j e n e bebama. Poveæao se i broj èlanova knjižnice, što posebno raduje sve one koji su sudjelovali u projektu.

I iduæe godine na travi

Ovim se projektom otvorila vrata knjižnice, izašlo se meðu d j e c u i ro d i te l j e i n a neposredan ih se naèin pozvalo da posjete knjižnicu, zavole ju i da im odlazak po knjigu, film ili igru postane zabavna i draga navika. Skupilo se tako dovoljno motiva, pozitivne energije i novih ideja i s BookParkom prepunim novih prièa, novih slikovnica, novih igara i l u t k a r s k i h p r e d s t a v a nastavlja se i iduæeg proljeæa, a možda i ranije.


ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Popeo se visoko u brdo, a ipak se nalazi podno vrha. Stari grad Buzet, èini se, stoji mu na dlanu. Rijeè je o Sv. Ulderiku, podruèju koje je cijeli niz stoljeæa mamilo i udomljivalo bogate obitelji i poznate Buzeæane, a koje u svom okrilju drži sela Most, Maruškiæe, Bužan, Škrbinu, Jagodiæe, Dobrovicu (Vrbance), Rošovo, Podrebar i Petohlebe, te Drašèiæe, selo koje je nestalo prije dvjestotinjak godina.

Svetac bez «krova nad glavom»

Kraj je dobio naziv po Sv. Ulderiku, biskupu iz Augsburga (Njemaèka), u èiju je èast na Mostu bila izgraðena crkvica, srušena poèetkom 19. stoljeæa. Dokaz o njenom postojanju skriven je u katastarskim knjigama iz 1820. godine, u kojima je ona i ucrtana. Nakon toga kipiæ sveca biva premješten na Piske, nedaleko od Podrebra. Meðutim, odron zemlje i velike bujice 1931. godine ruše kapelicu pa se svetac ponovo vraæa na Most. Kapelica se tu ponovi ruši prilikom proširenja ceste za tvornicu Cimos da bi 1994. godine Sv. Ulderik dobio novi «krov nad glavom».

Sveti Ulderik

Dom bogatih i slavnih obitelji Polovica sela koja èine podruèje Sv. Ulderika, mjesta u kojima su nekad živjeli poznati i bogati Buzeæani, danas je posve napuštena, a u preostalih pet živi tek pedesetak stanovnika

Ana PISAK

Maruškiæi centar rasplodnih bikova

Iz Mosta put nas vodi do sela Maruškiæi, selo poznato po jednoj od deset najbogatijih obitelji Buzeštine, Nežiæ. Ta je familija 1939. godine brojila 24 èlana, dok je nadimak «Maruškiæi» dobila po jednoj ženi iz obitelji koju su zvali «Maruška».

– Obitelj je posjedovala pedesetak hektara zemlje. Bavila se i stoèarstvom. Dvadesetih godina prošloga stoljeæa, za vrijeme vladavine Italije, u selo su došli neki Talijani tražeæi autohtono istarsko blago za rasplod ili, kako su ih oni zvali, «raca pura». Moj je pokojni nono iz štale izvukao prvog, drugog, treæeg pa èetvrtog vola i tad su Talijani poviknuli: «To je ono što mi tražimo!». Tako je štala pokojnog djeda postala stanica za rasplod bikova odnosno «Stazione di monta taurina confermata».

Ljudi iz cijele Buzeštine, Roèkog Polja, Sovišæine pa sve do Livada morali su kod nas dovoditi krave na osjemenjivanje. Talijani su nonetu htjeli napraviti novu štalu, ali on za nju nije želio nanka èut. Raðe bi se ubio nego pustio napravit novu štalu pa su tako Talijani odustali i

modernu staju izgradili na Velom Mlunu, prisjeæa se 84-godišnji Umberto Nežiæ iz Maruškiæi, èiji je nono Giovanni sa šest èistokrvnih boškarina iz Željeznièke stanice dovukao tri crkvena zvona do Malih vrata u Buzetu.

Prvi imali vodu u kuæi

Zanimljivo je da je obitelj Nežiæ veæ poèetkom 20. stoljeæa izgradila rezervoar vode na izvoru Primožovo, 500 metara iznad sela, te pomoæu željeznih cijevi vodu dovela u kuæu i štalu. Cijevi se i dan danas nalaze u zemlji, a iz kuæe Nežiæevih vire špine. Meðutim, voda kroz njih više ne protjeèe. Struja je u Maruškiæe stigla èetrdesetih godina prošloga stoljeæa, voda 1985. godine, asfalt i telefon 1990. godine.

– Stupove za struju su postavili sami mještani. Izolatore su «nabavili» kada se mijenjao dalekovod od Buzeta prema Istarskim toplicama. Mještani bi noæu, kriomice, odlazili po njih, otkrivaju žitelji Maruškiæa Umberto, Nela, Anðela i Marino, svi Nežiæ.

– Vikendom je u selu bilo oko pet stotina vojnika koji su radili na dovoðenju vode u selo. Sjeæam se da smo cijele noæi za njih pekli kolaèe. Uvijek smo vodili raèuna da svaki roènik dobije barem jedan kolaè. U tome su nam pomogle i žene iz Buzeta jer je nas u selu bilo malo. Vojnici su spavali u šatorima. Sve livade su ih bile pune. Špagama bi se spuštali niz padine iznad Maruškiæi kako bi minirali strmoviti teren i doveli vodu iz Bržendi. Kada je voda potekla priredili smo veliku feštu, stol prepun jela i piæa, dugaèak više od èetrdeset metara.

Stazu smo napravili sami. Svaki slobodni trenutak proveli smo škarpivajuæi put od Mosta prema gore. Stariji su znali govoriti: «U Maruškiæe neæe nikad doæi kamion!», prièaju najstariji potomci obitelji Nežiæ.

Bužan i Škribina sela bez duša

Iznad Maruškiæi smjestilo se selo Bužan. Danas ga èini ruševna, i grajom obrasla, kuæa te štala. Ime je dobilo po trgovcu koji je tu obitavao, Antoniu Bužanu, rodom iz Èrnice, a koji je živio u Buzetu. Antonio, po nadimku Maturlo, zamijenio je kuæu u Buzetu za imanje iznad Maruškiæi. Dvadesetih godina 19. stoljeæa seli u Trst èime selo ostaje bez duša.

U neposrednoj blizini Bužana nalazi se još jedno pusto selo Škrbina. Rijeè je o nekadašnjem imanju vlasnika iz Trsta, G i ov a n n i j u S a m b u c c h i j u , u n a ro d u

zapamæenom po tome što je rezidenciju kupio 1828. godine, zatim je preuredio za svoju tešku bolesnu ženu Adelaide iz Pariza, koja je bolovala od kroniènog hepatitisa, a koja je umrla 1839. godine u èetvrtom desetljeæu života. Škrbinu èini jedna kuæa, koja je stilom izgradnje i ureðenosti uveliko odskakala od ostalih objekata iz toga vremena. Radi se o ogromnoj zgradi s velikim prozorima, visokim stropovima, vrhunski ureðenim okolišem, klupicama, bunarom, lokvom, poploèanim putovima.

Nakon Adelaidine smrti, imanje kupuje obitelj Klariæ, koja u selu živi sve do 1971.

godine. U narednim godinama selo rapidno propada.

Djela Pauletiæa po cijeloj Istri

Poslije dva «mrtva» sela stižemo i do Jagodiæi. Tu živi samo jedna obitelj. Put dalje vodi u Dobrovicu, mjesto koje je ime dobilo po tamošnjoj istoimenoj padini. To je selo nastalo poèetkom 19. stoljeæa kada se tu naseljavaju dva brata Pauletiæ-Vrbanci iz Roštine. Oni su se bavili zanatstvom, graðevinom i vinarstvom. Potomak jednog, od dva spomenuta, brata bio je Giovanni Maria Pavletiæ (Žamariæ). On se školovao za arhitekta. Imao je kamenolom na imanju iznad Dobrovice. Projektirao je zvonike na Vrhu, u Bermu, Lindaru, i Trvižu. Izradio je fontane na trgovima u Draguæu i Lindaru.

Žamariæeva unuka Emilia udala se za potomka obitelji Bužan iz Bužani Natalea Nadalina Bužana, po zanimanju postolara. Natale je, kako bi doveo struju iz Jagodiæi do Dubrovice, prodao pet kvintali krušaka, pse gonièe i prase. Kao jedina obitelj u selu, sve do preseljenja obitelji Flego iz danas pustog sela Rošovo nakon što im je zbog udara groma izgorjela kuæa, Pauletiæevi su koristili vodu iz dva ureðena i poploèana izvora, smještena s lijeve i desne strane kuæe. Uz njih se nalazio i kameni stol i klupice.

Najstarija i najmlaði

Najstarija stanovnica Sv. Ulderika je Milka (Emil i ja) Markežiæ, roðena 14. veljaèe 1924. godine. Rodom je iz Cunja, živi na Mostu. Najmlaði stanovnici su Nikola Vivoda iz Podrebra, roðen 1. travnja 2008. godine, èetverogodišnja Ana Flego iz Dobrovic te Lorenzo Nežiæ iz Maruškiæi, roðen 2005. godine.

Na kraju puta Podrebar i Petohlebi

Osim puta za Maruškiæe, iz Mosta u brdo vodi još jedna staza. Njome se dolazi u Podrebar, selo s jedanaest kuænih brojeva i tri obitelji. Ime je dobilo po brdu iznad sela koje se zove Rebar. Od Mirele Flego, stanovnice Podrebra, saznajemo kako su mještani 1952. godine pobirali odbaèenu žicu s dalekovoda Buzet – Istarske toplice, tovarima je dovozili u selo, a zatim i spojili na dalekovod na Minjeri. Od 1972. godine domaæinstva su spojena na dalekovod iz Sv. Donata.

– Na vodovodni ogranak prikljuèeni smo od 2000. godine. Prije smo se vodom opskrbljivali s obližnjeg izvora Potok, kaptiranog 1922. godine. Kada bi on presušio, odlazili bismo po vodu na izvor Stajice, kazala je Mirela. Ona se i dan danas sjeæa dogaðaja kad su seljaci kravama odvezli masline u toklariju. Pri povratku, životinje su otišle piti u lokvu nedaleko od sela. Pale su u nju i ugušile se.

Stotinjak metara dalje od Podrebra nalazi se i selo Petohlebi. Posljednji stanovnici iselili su se prije 40-ak godina. Opstala je samo jedna kuæa koja služi kao vikendica i jedna ruševna zgrada.

Kronièar iz Maruškiæa

Povijest sela na podruèju Sv. Ulderika, kao i burnu prošlost ljudi koji su tu obitavali, otkrio nam je Matija Nežiæ, stanovnik sela Maruškiæi, jedan od potomaka ugledne buzetske obitelji. Upravo zahvaljujuæi njegovom velikom entuzijazmu u istraživanju prošlosti kraja u kojemu živi, došli smo do v r i j e d n i h i n fo r m a c i j a o mnogima malo poznatom mjestu na Buzeštini.

Polovica sela pusta

Sela Sv. Ulderika i trenutni broj stanovnika:

Bužan .................................................. 0Dobrovica (Vrbanci) ........................... 6Drašèiæ ............................................... 0Jagodiæi .............................................. 2Maruškiæi ........................................... 18Most ................................................... 15Petohlebi ............................................ 0Podrebar ............................................ 11Rošovo ................................................ 0Škrbina ............................................... 0

NELA, ANÐELA, UMBERTO I MARINO NEŽIÆ

NIKOLA VIVODA ANA FLEGO

LORENZO NEŽIÆ

MATIJA NEŽIÆ

PETOHLEBI

ŠKRBINA

ROŠOVO JAGODIÆI

MARUŠKIÆI


ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Popeo se visoko u brdo, a ipak se nalazi podno vrha. Stari grad Buzet, èini se, stoji mu na dlanu. Rijeè je o Sv. Ulderiku, podruèju koje je cijeli niz stoljeæa mamilo i udomljivalo bogate obitelji i poznate Buzeæane, a koje u svom okrilju drži sela Most, Maruškiæe, Bužan, Škrbinu, Jagodiæe, Dobrovicu (Vrbance), Rošovo, Podrebar i Petohlebe, te Drašèiæe, selo koje je nestalo prije dvjestotinjak godina.

Svetac bez «krova nad glavom»

Kraj je dobio naziv po Sv. Ulderiku, biskupu iz Augsburga (Njemaèka), u èiju je èast na Mostu bila izgraðena crkvica, srušena poèetkom 19. stoljeæa. Dokaz o njenom postojanju skriven je u katastarskim knjigama iz 1820. godine, u kojima je ona i ucrtana. Nakon toga kipiæ sveca biva premješten na Piske, nedaleko od Podrebra. Meðutim, odron zemlje i velike bujice 1931. godine ruše kapelicu pa se svetac ponovo vraæa na Most. Kapelica se tu ponovi ruši prilikom proširenja ceste za tvornicu Cimos da bi 1994. godine Sv. Ulderik dobio novi «krov nad glavom».

Sveti Ulderik

Dom bogatih i slavnih obitelji Polovica sela koja èine podruèje Sv. Ulderika, mjesta u kojima su nekad živjeli poznati i bogati Buzeæani, danas je posve napuštena, a u preostalih pet živi tek pedesetak stanovnika

Ana PISAK

Maruškiæi centar rasplodnih bikova

Iz Mosta put nas vodi do sela Maruškiæi, selo poznato po jednoj od deset najbogatijih obitelji Buzeštine, Nežiæ. Ta je familija 1939. godine brojila 24 èlana, dok je nadimak «Maruškiæi» dobila po jednoj ženi iz obitelji koju su zvali «Maruška».

– Obitelj je posjedovala pedesetak hektara zemlje. Bavila se i stoèarstvom. Dvadesetih godina prošloga stoljeæa, za vrijeme vladavine Italije, u selo su došli neki Talijani tražeæi autohtono istarsko blago za rasplod ili, kako su ih oni zvali, «raca pura». Moj je pokojni nono iz štale izvukao prvog, drugog, treæeg pa èetvrtog vola i tad su Talijani poviknuli: «To je ono što mi tražimo!». Tako je štala pokojnog djeda postala stanica za rasplod bikova odnosno «Stazione di monta taurina confermata».

Ljudi iz cijele Buzeštine, Roèkog Polja, Sovišæine pa sve do Livada morali su kod nas dovoditi krave na osjemenjivanje. Talijani su nonetu htjeli napraviti novu štalu, ali on za nju nije želio nanka èut. Raðe bi se ubio nego pustio napravit novu štalu pa su tako Talijani odustali i

modernu staju izgradili na Velom Mlunu, prisjeæa se 84-godišnji Umberto Nežiæ iz Maruškiæi, èiji je nono Giovanni sa šest èistokrvnih boškarina iz Željeznièke stanice dovukao tri crkvena zvona do Malih vrata u Buzetu.

Prvi imali vodu u kuæi

Zanimljivo je da je obitelj Nežiæ veæ poèetkom 20. stoljeæa izgradila rezervoar vode na izvoru Primožovo, 500 metara iznad sela, te pomoæu željeznih cijevi vodu dovela u kuæu i štalu. Cijevi se i dan danas nalaze u zemlji, a iz kuæe Nežiæevih vire špine. Meðutim, voda kroz njih više ne protjeèe. Struja je u Maruškiæe stigla èetrdesetih godina prošloga stoljeæa, voda 1985. godine, asfalt i telefon 1990. godine.

– Stupove za struju su postavili sami mještani. Izolatore su «nabavili» kada se mijenjao dalekovod od Buzeta prema Istarskim toplicama. Mještani bi noæu, kriomice, odlazili po njih, otkrivaju žitelji Maruškiæa Umberto, Nela, Anðela i Marino, svi Nežiæ.

– Vikendom je u selu bilo oko pet stotina vojnika koji su radili na dovoðenju vode u selo. Sjeæam se da smo cijele noæi za njih pekli kolaèe. Uvijek smo vodili raèuna da svaki roènik dobije barem jedan kolaè. U tome su nam pomogle i žene iz Buzeta jer je nas u selu bilo malo. Vojnici su spavali u šatorima. Sve livade su ih bile pune. Špagama bi se spuštali niz padine iznad Maruškiæi kako bi minirali strmoviti teren i doveli vodu iz Bržendi. Kada je voda potekla priredili smo veliku feštu, stol prepun jela i piæa, dugaèak više od èetrdeset metara.

Stazu smo napravili sami. Svaki slobodni trenutak proveli smo škarpivajuæi put od Mosta prema gore. Stariji su znali govoriti: «U Maruškiæe neæe nikad doæi kamion!», prièaju najstariji potomci obitelji Nežiæ.

Bužan i Škribina sela bez duša

Iznad Maruškiæi smjestilo se selo Bužan. Danas ga èini ruševna, i grajom obrasla, kuæa te štala. Ime je dobilo po trgovcu koji je tu obitavao, Antoniu Bužanu, rodom iz Èrnice, a koji je živio u Buzetu. Antonio, po nadimku Maturlo, zamijenio je kuæu u Buzetu za imanje iznad Maruškiæi. Dvadesetih godina 19. stoljeæa seli u Trst èime selo ostaje bez duša.

U neposrednoj blizini Bužana nalazi se još jedno pusto selo Škrbina. Rijeè je o nekadašnjem imanju vlasnika iz Trsta, G i ov a n n i j u S a m b u c c h i j u , u n a ro d u

zapamæenom po tome što je rezidenciju kupio 1828. godine, zatim je preuredio za svoju tešku bolesnu ženu Adelaide iz Pariza, koja je bolovala od kroniènog hepatitisa, a koja je umrla 1839. godine u èetvrtom desetljeæu života. Škrbinu èini jedna kuæa, koja je stilom izgradnje i ureðenosti uveliko odskakala od ostalih objekata iz toga vremena. Radi se o ogromnoj zgradi s velikim prozorima, visokim stropovima, vrhunski ureðenim okolišem, klupicama, bunarom, lokvom, poploèanim putovima.

Nakon Adelaidine smrti, imanje kupuje obitelj Klariæ, koja u selu živi sve do 1971.

godine. U narednim godinama selo rapidno propada.

Djela Pauletiæa po cijeloj Istri

Poslije dva «mrtva» sela stižemo i do Jagodiæi. Tu živi samo jedna obitelj. Put dalje vodi u Dobrovicu, mjesto koje je ime dobilo po tamošnjoj istoimenoj padini. To je selo nastalo poèetkom 19. stoljeæa kada se tu naseljavaju dva brata Pauletiæ-Vrbanci iz Roštine. Oni su se bavili zanatstvom, graðevinom i vinarstvom. Potomak jednog, od dva spomenuta, brata bio je Giovanni Maria Pavletiæ (Žamariæ). On se školovao za arhitekta. Imao je kamenolom na imanju iznad Dobrovice. Projektirao je zvonike na Vrhu, u Bermu, Lindaru, i Trvižu. Izradio je fontane na trgovima u Draguæu i Lindaru.

Žamariæeva unuka Emilia udala se za potomka obitelji Bužan iz Bužani Natalea Nadalina Bužana, po zanimanju postolara. Natale je, kako bi doveo struju iz Jagodiæi do Dubrovice, prodao pet kvintali krušaka, pse gonièe i prase. Kao jedina obitelj u selu, sve do preseljenja obitelji Flego iz danas pustog sela Rošovo nakon što im je zbog udara groma izgorjela kuæa, Pauletiæevi su koristili vodu iz dva ureðena i poploèana izvora, smještena s lijeve i desne strane kuæe. Uz njih se nalazio i kameni stol i klupice.

Najstarija i najmlaði

Najstarija stanovnica Sv. Ulderika je Milka (Emil i ja) Markežiæ, roðena 14. veljaèe 1924. godine. Rodom je iz Cunja, živi na Mostu. Najmlaði stanovnici su Nikola Vivoda iz Podrebra, roðen 1. travnja 2008. godine, èetverogodišnja Ana Flego iz Dobrovic te Lorenzo Nežiæ iz Maruškiæi, roðen 2005. godine.

Na kraju puta Podrebar i Petohlebi

Osim puta za Maruškiæe, iz Mosta u brdo vodi još jedna staza. Njome se dolazi u Podrebar, selo s jedanaest kuænih brojeva i tri obitelji. Ime je dobilo po brdu iznad sela koje se zove Rebar. Od Mirele Flego, stanovnice Podrebra, saznajemo kako su mještani 1952. godine pobirali odbaèenu žicu s dalekovoda Buzet – Istarske toplice, tovarima je dovozili u selo, a zatim i spojili na dalekovod na Minjeri. Od 1972. godine domaæinstva su spojena na dalekovod iz Sv. Donata.

– Na vodovodni ogranak prikljuèeni smo od 2000. godine. Prije smo se vodom opskrbljivali s obližnjeg izvora Potok, kaptiranog 1922. godine. Kada bi on presušio, odlazili bismo po vodu na izvor Stajice, kazala je Mirela. Ona se i dan danas sjeæa dogaðaja kad su seljaci kravama odvezli masline u toklariju. Pri povratku, životinje su otišle piti u lokvu nedaleko od sela. Pale su u nju i ugušile se.

Stotinjak metara dalje od Podrebra nalazi se i selo Petohlebi. Posljednji stanovnici iselili su se prije 40-ak godina. Opstala je samo jedna kuæa koja služi kao vikendica i jedna ruševna zgrada.

Kronièar iz Maruškiæa

Povijest sela na podruèju Sv. Ulderika, kao i burnu prošlost ljudi koji su tu obitavali, otkrio nam je Matija Nežiæ, stanovnik sela Maruškiæi, jedan od potomaka ugledne buzetske obitelji. Upravo zahvaljujuæi njegovom velikom entuzijazmu u istraživanju prošlosti kraja u kojemu živi, došli smo do v r i j e d n i h i n fo r m a c i j a o mnogima malo poznatom mjestu na Buzeštini.

Polovica sela pusta

Sela Sv. Ulderika i trenutni broj stanovnika:

Bužan .................................................. 0Dobrovica (Vrbanci) ........................... 6Drašèiæ ............................................... 0Jagodiæi .............................................. 2Maruškiæi ........................................... 18Most ................................................... 15Petohlebi ............................................ 0Podrebar ............................................ 11Rošovo ................................................ 0Škrbina ............................................... 0

NELA, ANÐELA, UMBERTO I MARINO NEŽIÆ

NIKOLA VIVODA ANA FLEGO

LORENZO NEŽIÆ

MATIJA NEŽIÆ

PETOHLEBI

ŠKRBINA

ROŠOVO JAGODIÆI

MARUŠKIÆI

U è e n i ke O s n ov n e š ko l e «Vazmoslav Gržalja» Buzet te podruènih škola Vrh, Roè i Livade, koji su sudjelovali na raznim ž u p a n i j s k i m i d r ž a v n i m natjecanjima, te njihove mentore, primili su u lipnju u vijeænici Narodnog doma gradonaèelnik Valter Flego i dogradonaèelnik Siniša Žuliæ.

Prvi èovjek Buzeta rekao je kako ga posebno veseli to što se broj uèenika sudionika na natjecanjima iz godine u godinu poveæava.

– Materijalna sredstva koja je Grad invest irao u obnovu i nadogradnju školske zgrade te u razne programe su opravdana, jer ulaganje u znanje je najvažnije, kazao je Flego i podijelio uèenicima prigodne poklone. Zadovoljstvo postignutim uspjesima buzetskih osnovaca izrazila je i ravnateljica škole Mirjana Blaževiæ, uz napomenu da svi oni koji su stigli do županijskih natjecanja su i pobjednici. (ap)

Uspjesi osnovaca

VIJESTI


Hum je u lipnju ponovo birao svog «župana na letu dan», a županska

palica, simbol vlasti i moæi, ovoga je puta otišla u ruke Franka Blagoniæa iz Huma. Tako je odluèilo veæina od 12 sudaca koji su gradskoj loði drevne glagoljaške utvrde urezom kosiriæa na rabošu dali svoj glas za novog voditelja humskog komuna. A kako obièno biva nakon izbora u najmanjem gradu na svijetu, uslijedilo je slavlje. Novi je župan mnogobrojne goste ponudio domaæim vinom i sirom. U sklopu prikazivanja povijesne tradicije održan je èetvrti susret sviraèa vijulini i srodnih glazbala iz sastava gunjci «Z vijulini sopu muškardini». Program je vodio Vladimir Perniæ, a predstavilo se tridesetak glazbenika. (ap)

Buzetsko kulturno ljeto 2009, u organizaciji Puèkog otvorenog uèilišta «Augustin Vivoda» i ove je godine obogatilo kulturnu ponudu najsjevernijeg grada u Istri. Tako je, izmeðu ostalog, u srpnju ugostilo jazz koncert pod nazivom

"Summer Jazz Night" n a ko j e m s u s e p r e d s t a v i t i j a z z glazbenici iz Zagreba "Bastions of Jazz Quartet", kojeg èine L u k a M e d i æ n a elektriènoj gitari, Zvonimir Šestak na kontrabasu, Matej Deronjiæ na klaviru i Borko Rupena na bubnjevima. Borko je, i n a è e , s a m o u k i b u b n j a r i j a z z entuzijast iz Buzeta ko j i s a d a ž i v i u Zagrebu.

U sklopu kulturnog ljeta u Lapidariju Zavièajnog muzeja održan je i koncert «Sax i Glas» iz ciklusa «Vesna – glazbene mladice» na kojemu su se predstavile dvije djevojke: saksofonistica Jovana Joka iz Pule i mezzosopranistica Lora Pavletiæ iz Buzeta.

Ljetni koncerti

Stanovnici Starog grada Buzeta zasukali su rukave, uzeli a l a t u r u k e i u d o b r o m raspoloženju oèistili staru i zapuštenu šetnicu podno drevnih zidina. U pomoæ im je priskoèilo i

gradsko komunalno poduzeæe «Park», dok æe mjesna Turistièka zajednica šetnicu dodatno obogatit i novim klupama i koševima za smeæe. Upravo zahvaljujuæi volonterskom radu,

stanari višestoljetne utvrde su na nedavno održanom javnom natjeèaju za graðanske inicijative, s projektom "Šetnica Starog grada Buzeta", dobili 15 tisuæa kuna za nastavak ureðenja šetnice. (ap)

Uredili šetnicu Franko Blagoniænovi župan

U sklopu obilježavanja blagdana Sv. Jurja u Sovinjaku je u srpnju održana deseta izložba vina, rakija i maslinovog ulja. Smotra je ove godine okupila tridesetak vinara Sovinjštine s ukupno 51

uzorkom vina, 18 rakija i 11 uzoraka maslinovog ulja. Prvo mjesto u kategoriji bijelih vina je osvojio Lino Èerneka, drugo Gracijano Pisak, a treæe Željko Sirotiæ, dok su u kategoriji crnih vina medalje za prva tri mjesta redom podijeljena Mariu Vivodi, Karlu Majeru i Kristijanu Krtu. Mario Vivoda, Dario Sirotiæ i Milan Ivanèiæ prave najbolju r a k i j u , d o k j e n a j b o l j e ocijenjeno maslinovo ulje Antona Vivode, Valtera Jermana i Josipa Sirotiæa. (ap)

Sovinjska vina i ulja

Folklorna skupina «Buzetski biseri» u suradnji s Osnovnom školom «Cazin 1» iz Cazina je krajem kolovoza organizirala prvi ciklus seminara za izobrazbu voditelja bošnjaèkih narodnih igara i plesova.

– Želja je osposobit što više ljudi koji æe u buduænosti biti sposobni održavati teèajeve bošnjaèke koreografije ili voditi bošnjaèka folklorna društva, a sve s ciljem da povuèemo mlade s ulice pružajuæi im neki novi zabavni sadržaj, rekao je predsjednik Bošnjaèke zajednice Istarske županije Ogranak Buzet Muhamed Muratagiæ. Seminar završava u lipnju 2010. godine kada æe Istra po prvi puta dobiti voditelje bošnjaèkih igara i plesova. (ap)

Seminar za voditelje

Prigodom puèke fešte u Raèièkom Brijegu, poèetkom kolovoza, otvorene su renovirane prostorije bivše podruène škole. – Ispred zgrade stojimo s velikim oduševljenjem jer nam predstavlja novi život. Nekada je našim noniæima i nonama ova zgrada znaèila školovanje. Kroz nju su prolazile generacije i generacije školaraca, izmjenjivale su se uèiteljice, ljudi i vremena su se mijenjali ali je ova zgrada uvijek imala isto znaèenje. Obrazovanje. Nakon desetljeæa i pol propadanja, konaèno je oživljena. Na inicijativu mještana svih okolnih sela s

podruè ja M jesnog odbora Krušvari, ureðen je ulaz, prostorija knjižnice i manje uèionice, te sanitarni èvor. Novoureðene prostorije su višenamjenske, a meðu mnogima koji æe ih koristiti je i boæarski klub Krušvari, kazala je u svom obraæanju brojnim mještanima koji su se okupili ispred stare škole Ines Gržiniæ. Èast da otvori renoviranu školu pripala je Raèièanu Karlu Kontiæu, koji je i sam bio polaznik ove škole, a svojom je susretljivošæu i vedrom naravi uvijek omiljen meðu sumještanima. (ap)

Obnovljena škola

Buzet je u lipnju, drugu godinu za redom, ugostio Festival bošnjaèke kulture. U prepunoj kinodvorani Narodnog doma predstavili su se KUD «Bosna» iz Zagreba, KUD Županije istarske «Bosna» iz Pule te folklorno društvo «Buzetski biseri». Tom su prilikom gradonaèelnik Buzeta V a l t e r F l e g o i p r e d s t a v n i k b o š n j a è k e nacionalne manjine G r a d a B u z e t a M u h a m e d Muratagiæ potpisali ugovor kojim Grad daje buzetskom ogranku Bošnjaka n a k o r i š t e n j e n o v o u r e ð e n e prostorije u Starom gradu.

U sklopu manifestaci je prireðeno je i gastro nadmetanje u pr ipremanju t radic ionaln ih bošnjaèkih jela. Predstavilo se 25 izlagaèa s 84 jela, a natjecalo se

njih 18.U kategoriji kuhanih jela pobjedu je odnijela Rabija Mešiæ ispred Tat jane Muratag iæ i Z late Mušedinoviæ. Najbolji burek prave Namka Hodžiæ, Senija Èizmiæ i Rabija Mesiæ, dok najbolju pitu spremaju Namka Hodžiæ, Halida Maèkoviæ i Tatjana Muratagiæ. U

kategoriji slastica prvo mjesto je pripalo Tatjani Muratagiæ, drugo mjesto Ðulzadi Fejziæ, a treæe Zlati Mušedinoviæ. Ukupna pobjednica je Tatjana Muratagiæ. (ap)

Bošnjaèki festival

Prvaci u igramaSa prvog Prvenstva u društvenim

igrama, održanom u knjižnici Marka Maruliæa u Splitu poèetkom srpnja buzetski osnovnoškolci, pod vodstvom knjižnièarke Ane Perniæ, vratili su se okiæeni medaljama. Roberta Šverko prvakinja je Hrvatske u igri «Rijeè na rijeè», Arian Bašiæ je osvojio srebro u igri «Monopoly» dok je Matea Posedel oko vrata ponosno stavila bronèanu medalju osvojenu u igri «Pogodi tko». Osim 36 finalista koji su snage odmjerili u dalmatinskom gradu, ove je godine u natjecanje bilo ukljuèeno više od 1500 uèenika iz cijele Hrvatske. (ap)

Fešta na GorièiciMjesni odbor Buzet poèetkom

srpnja po prvi je puta organizirao «Feštu Sv. Ane na Gorièici». Tom se prigodom osim biciklijade i zabavnog programa održao i gastro show na kojemu su se saborski zastupnik Damir Kajin, gradonaèelnici Buzeta i Pazina Valter Flego i Renato Krulièiæ, naèelnik Graèišæa Ivan Mijandrušiæ te

zamjenik buzetskog gradonaèelnika Siniša Žuliæ natjecali u spravljanju jaja na oko sa svježim crnim tartufima. Manifestacija je bila humanitarnog karaktera, a prikupljanja sredstva poslužit æe za obnovu crkvice Sv. Ane na Gorièici.

Vrijedne domaæice priredile su i izložbu kolaèa, dok su korisnici Doma

za starije i nemoæne osobe na Gorièici predstavili rukotvorine koje su sami izradili. (ap)

Sredinom rujna u Buzetu æe startati još jedna, treæa sezona u nizu teèaja trbušnih plesova. Prošlosezonskih petnaest polaznica, pod vodstvom

profesionalne instruktorice Dine Dehni iz Rijeke, više stilova trbušnih plesova uvježbavalo je u Društvenom domu u Sv. Martinu i to jednom tjedno po dva sata.

Lili Lea Rušnjak istièe kako æe nova sezona ovisiti o broju zainteresiranih. Prijaviti se mogu i oni koji nisu do sada pohaðali teèaj. Naime, oni koji tek startaju teèaj æe zapoèeti s osnovama za razliku od «starih» polaznika koji æe nadograðivati veæ steèeno znanje. (ap)

Teèaj trbušnih plesova

Prvomajski grahU želji da cijeli grad ponovno bude

na okupu i zajedno slavi, vodstvo Mjesnog odbora Stari grad Buzet je u povodu Praznika rada organiziralo na Baštionu prigodno druženje. Uz kapljicu dobrog vina i èašu buzetskog piva, mještanima ali i sluèajnim turistima nudili su grah i kolaèe što su ih pripremile vrijedne domaæice iz Starog grada. (ap)

U è e n i ke O s n ov n e š ko l e «Vazmoslav Gržalja» Buzet te podruènih škola Vrh, Roè i Livade, koji su sudjelovali na raznim ž u p a n i j s k i m i d r ž a v n i m natjecanjima, te njihove mentore, primili su u lipnju u vijeænici Narodnog doma gradonaèelnik Valter Flego i dogradonaèelnik Siniša Žuliæ.

Prvi èovjek Buzeta rekao je kako ga posebno veseli to što se broj uèenika sudionika na natjecanjima iz godine u godinu poveæava.

– Materijalna sredstva koja je Grad invest irao u obnovu i nadogradnju školske zgrade te u razne programe su opravdana, jer ulaganje u znanje je najvažnije, kazao je Flego i podijelio uèenicima prigodne poklone. Zadovoljstvo postignutim uspjesima buzetskih osnovaca izrazila je i ravnateljica škole Mirjana Blaževiæ, uz napomenu da svi oni koji su stigli do županijskih natjecanja su i pobjednici. (ap)

Uspjesi osnovaca

VIJESTI


Hum je u lipnju ponovo birao svog «župana na letu dan», a županska

palica, simbol vlasti i moæi, ovoga je puta otišla u ruke Franka Blagoniæa iz Huma. Tako je odluèilo veæina od 12 sudaca koji su gradskoj loði drevne glagoljaške utvrde urezom kosiriæa na rabošu dali svoj glas za novog voditelja humskog komuna. A kako obièno biva nakon izbora u najmanjem gradu na svijetu, uslijedilo je slavlje. Novi je župan mnogobrojne goste ponudio domaæim vinom i sirom. U sklopu prikazivanja povijesne tradicije održan je èetvrti susret sviraèa vijulini i srodnih glazbala iz sastava gunjci «Z vijulini sopu muškardini». Program je vodio Vladimir Perniæ, a predstavilo se tridesetak glazbenika. (ap)

Buzetsko kulturno ljeto 2009, u organizaciji Puèkog otvorenog uèilišta «Augustin Vivoda» i ove je godine obogatilo kulturnu ponudu najsjevernijeg grada u Istri. Tako je, izmeðu ostalog, u srpnju ugostilo jazz koncert pod nazivom

"Summer Jazz Night" n a ko j e m s u s e p r e d s t a v i t i j a z z glazbenici iz Zagreba "Bastions of Jazz Quartet", kojeg èine L u k a M e d i æ n a elektriènoj gitari, Zvonimir Šestak na kontrabasu, Matej Deronjiæ na klaviru i Borko Rupena na bubnjevima. Borko je, i n a è e , s a m o u k i b u b n j a r i j a z z entuzijast iz Buzeta ko j i s a d a ž i v i u Zagrebu.

U sklopu kulturnog ljeta u Lapidariju Zavièajnog muzeja održan je i koncert «Sax i Glas» iz ciklusa «Vesna – glazbene mladice» na kojemu su se predstavile dvije djevojke: saksofonistica Jovana Joka iz Pule i mezzosopranistica Lora Pavletiæ iz Buzeta.

Ljetni koncerti

Stanovnici Starog grada Buzeta zasukali su rukave, uzeli a l a t u r u k e i u d o b r o m raspoloženju oèistili staru i zapuštenu šetnicu podno drevnih zidina. U pomoæ im je priskoèilo i

gradsko komunalno poduzeæe «Park», dok æe mjesna Turistièka zajednica šetnicu dodatno obogatit i novim klupama i koševima za smeæe. Upravo zahvaljujuæi volonterskom radu,

stanari višestoljetne utvrde su na nedavno održanom javnom natjeèaju za graðanske inicijative, s projektom "Šetnica Starog grada Buzeta", dobili 15 tisuæa kuna za nastavak ureðenja šetnice. (ap)

Uredili šetnicu Franko Blagoniænovi župan

U sklopu obilježavanja blagdana Sv. Jurja u Sovinjaku je u srpnju održana deseta izložba vina, rakija i maslinovog ulja. Smotra je ove godine okupila tridesetak vinara Sovinjštine s ukupno 51

uzorkom vina, 18 rakija i 11 uzoraka maslinovog ulja. Prvo mjesto u kategoriji bijelih vina je osvojio Lino Èerneka, drugo Gracijano Pisak, a treæe Željko Sirotiæ, dok su u kategoriji crnih vina medalje za prva tri mjesta redom podijeljena Mariu Vivodi, Karlu Majeru i Kristijanu Krtu. Mario Vivoda, Dario Sirotiæ i Milan Ivanèiæ prave najbolju r a k i j u , d o k j e n a j b o l j e ocijenjeno maslinovo ulje Antona Vivode, Valtera Jermana i Josipa Sirotiæa. (ap)

Sovinjska vina i ulja

Folklorna skupina «Buzetski biseri» u suradnji s Osnovnom školom «Cazin 1» iz Cazina je krajem kolovoza organizirala prvi ciklus seminara za izobrazbu voditelja bošnjaèkih narodnih igara i plesova.

– Želja je osposobit što više ljudi koji æe u buduænosti biti sposobni održavati teèajeve bošnjaèke koreografije ili voditi bošnjaèka folklorna društva, a sve s ciljem da povuèemo mlade s ulice pružajuæi im neki novi zabavni sadržaj, rekao je predsjednik Bošnjaèke zajednice Istarske županije Ogranak Buzet Muhamed Muratagiæ. Seminar završava u lipnju 2010. godine kada æe Istra po prvi puta dobiti voditelje bošnjaèkih igara i plesova. (ap)

Seminar za voditelje

Prigodom puèke fešte u Raèièkom Brijegu, poèetkom kolovoza, otvorene su renovirane prostorije bivše podruène škole. – Ispred zgrade stojimo s velikim oduševljenjem jer nam predstavlja novi život. Nekada je našim noniæima i nonama ova zgrada znaèila školovanje. Kroz nju su prolazile generacije i generacije školaraca, izmjenjivale su se uèiteljice, ljudi i vremena su se mijenjali ali je ova zgrada uvijek imala isto znaèenje. Obrazovanje. Nakon desetljeæa i pol propadanja, konaèno je oživljena. Na inicijativu mještana svih okolnih sela s

podruè ja M jesnog odbora Krušvari, ureðen je ulaz, prostorija knjižnice i manje uèionice, te sanitarni èvor. Novoureðene prostorije su višenamjenske, a meðu mnogima koji æe ih koristiti je i boæarski klub Krušvari, kazala je u svom obraæanju brojnim mještanima koji su se okupili ispred stare škole Ines Gržiniæ. Èast da otvori renoviranu školu pripala je Raèièanu Karlu Kontiæu, koji je i sam bio polaznik ove škole, a svojom je susretljivošæu i vedrom naravi uvijek omiljen meðu sumještanima. (ap)

Obnovljena škola

Buzet je u lipnju, drugu godinu za redom, ugostio Festival bošnjaèke kulture. U prepunoj kinodvorani Narodnog doma predstavili su se KUD «Bosna» iz Zagreba, KUD Županije istarske «Bosna» iz Pule te folklorno društvo «Buzetski biseri». Tom su prilikom gradonaèelnik Buzeta V a l t e r F l e g o i p r e d s t a v n i k b o š n j a è k e nacionalne manjine G r a d a B u z e t a M u h a m e d Muratagiæ potpisali ugovor kojim Grad daje buzetskom ogranku Bošnjaka n a k o r i š t e n j e n o v o u r e ð e n e prostorije u Starom gradu.

U sklopu manifestaci je prireðeno je i gastro nadmetanje u pr ipremanju t radic ionaln ih bošnjaèkih jela. Predstavilo se 25 izlagaèa s 84 jela, a natjecalo se

njih 18.U kategoriji kuhanih jela pobjedu je odnijela Rabija Mešiæ ispred Tat jane Muratag iæ i Z late Mušedinoviæ. Najbolji burek prave Namka Hodžiæ, Senija Èizmiæ i Rabija Mesiæ, dok najbolju pitu spremaju Namka Hodžiæ, Halida Maèkoviæ i Tatjana Muratagiæ. U

kategoriji slastica prvo mjesto je pripalo Tatjani Muratagiæ, drugo mjesto Ðulzadi Fejziæ, a treæe Zlati Mušedinoviæ. Ukupna pobjednica je Tatjana Muratagiæ. (ap)

Bošnjaèki festival

Prvaci u igramaSa prvog Prvenstva u društvenim

igrama, održanom u knjižnici Marka Maruliæa u Splitu poèetkom srpnja buzetski osnovnoškolci, pod vodstvom knjižnièarke Ane Perniæ, vratili su se okiæeni medaljama. Roberta Šverko prvakinja je Hrvatske u igri «Rijeè na rijeè», Arian Bašiæ je osvojio srebro u igri «Monopoly» dok je Matea Posedel oko vrata ponosno stavila bronèanu medalju osvojenu u igri «Pogodi tko». Osim 36 finalista koji su snage odmjerili u dalmatinskom gradu, ove je godine u natjecanje bilo ukljuèeno više od 1500 uèenika iz cijele Hrvatske. (ap)

Fešta na GorièiciMjesni odbor Buzet poèetkom

srpnja po prvi je puta organizirao «Feštu Sv. Ane na Gorièici». Tom se prigodom osim biciklijade i zabavnog programa održao i gastro show na kojemu su se saborski zastupnik Damir Kajin, gradonaèelnici Buzeta i Pazina Valter Flego i Renato Krulièiæ, naèelnik Graèišæa Ivan Mijandrušiæ te

zamjenik buzetskog gradonaèelnika Siniša Žuliæ natjecali u spravljanju jaja na oko sa svježim crnim tartufima. Manifestacija je bila humanitarnog karaktera, a prikupljanja sredstva poslužit æe za obnovu crkvice Sv. Ane na Gorièici.

Vrijedne domaæice priredile su i izložbu kolaèa, dok su korisnici Doma

za starije i nemoæne osobe na Gorièici predstavili rukotvorine koje su sami izradili. (ap)

Sredinom rujna u Buzetu æe startati još jedna, treæa sezona u nizu teèaja trbušnih plesova. Prošlosezonskih petnaest polaznica, pod vodstvom

profesionalne instruktorice Dine Dehni iz Rijeke, više stilova trbušnih plesova uvježbavalo je u Društvenom domu u Sv. Martinu i to jednom tjedno po dva sata.

Lili Lea Rušnjak istièe kako æe nova sezona ovisiti o broju zainteresiranih. Prijaviti se mogu i oni koji nisu do sada pohaðali teèaj. Naime, oni koji tek startaju teèaj æe zapoèeti s osnovama za razliku od «starih» polaznika koji æe nadograðivati veæ steèeno znanje. (ap)

Teèaj trbušnih plesova

Prvomajski grahU želji da cijeli grad ponovno bude

na okupu i zajedno slavi, vodstvo Mjesnog odbora Stari grad Buzet je u povodu Praznika rada organiziralo na Baštionu prigodno druženje. Uz kapljicu dobrog vina i èašu buzetskog piva, mještanima ali i sluèajnim turistima nudili su grah i kolaèe što su ih pripremile vrijedne domaæice iz Starog grada. (ap)

Neizmjernu radost svim ljubiteljima buzetskog sporta donijeli su boæari Trio Buzeta poèetkom lipnja, nakon što su u francuskom Saint Mauriceu osvoji l i naslov klupskog boæarskog prvaka Europe.

Europski pehar koji je Bojan Novak, kapetan Trio Buzeta, te nedjelje 7. lipnja visoko podigao u zrak na glavnom gradskom trgu, oznaèio je ujedno uspješan završetak najvažnije misije jednog sportskog projekta èiji su se temelji poèeli graditi prije petnaestak godina. Jer, u desetljeæe i pol mali, nekad g r a d s ko - o p æ i n s k i l i g a š izrastao je u ne samo najbolji klub u Hrvatskoj veæ se ove godine prvi put popeo na sam vrh Europe.

Nadmoæni u parovima

U finalu Kupa Europe Trio Buzet svladao je slovenski


NAJVEÆI USPJEH BUZETSKOG SPORTA

Buzetski boæari prvaci Europe

Triov put do europskog naslovaU desetljeæe i pol mali, nekad gradsko-opæinski ligaš izrastao je u ne samo najbolji klub u Hrvatskoj, veæ se ove godine prvi put popeo na sam vrh Europe

Krim rezultatom 14:8 i time postigao najveæi uspjeh buzetskog sporta i istarskog boæanja. Rezultat od europske važnosti pri je buzetskih boæara uspio je ostvariti samo zagrebaèki kolektiv Zrinjevac, i to 1997. godine.

Pobjeda u Saint Mauriceu Buzeæanima se nasmiješila nakon isteka vremena drugog brzinskog izbijanja u kojemu je Aleš Borènik svladao svog prošlogodišnjeg suigraèa i t ime svom klubu donio presudnu pobjedu, ukupno 12 b o d o v a , è i m e s u «vodoinstalater i» i pr i je završene serije igara riješili pitanje pobjednika u finalu K u p a E u r o p e p r o t i v slovenskog Krima.U prvom dijelu sa tri uvjerljive pobjede boæari Trio Buzeta, dali su naslutiti kako spremaju najveæi rezultat buzetskog sporta. U parovima su Ante Papak i Luka Žure s uvjerljivih

13:3 slavili nad Premruom i Žvokeljom, da bi rezultat poprav i l i Bo jan Novak , Gianfranco Santoro i Marko B e a k o v i æ p o b i j e d i v š i slovensku trojku rezultatom 13:5.

Najbolji brzinci

Treæu pobjedu u prvoj seriji sa izvrsnih 53 pogotka zabilježili su Aleš Borènik i Roland Marèelja u štafetnom izbijanju, iako su Slovenci sa 49 pogoðenih boæa tijekom svih pet minuta "puhali za vrat" dan ranije boljim Buzeæanima.

U disciplini preciznog izbijanja rezultat je bio polovièno uspješan. Santoro je sa izvrsnih 30 pogodaka slavio nad Mozinom, dok je Marko Beakoviæ poražen od Premrua, u disciplini u kojoj ove sezone još nije izgubio.

O è e k i v a n a p o t v r d a naslova Europskog prvaka stigla je u disciplini brzinskog izbijanja gdje su Ante Papak i Aleš Borènik potvrdili kako Trio Buzet ima možda i najbolje brzince na svijetu u ovome trenutku. Nakon osvajanja presudnog boda za pobjedu, buzetski su se boæari u

posl jednjem d i j e l u k l a s i è n i h d i s c i p l i n a malo opustili i d o z v o l i l i Slovencima da poraz svedu n a podnošl j iv ih

1 4 : 8 . Z a r a z l i k u o d polufinalnog susreta protiv Tal i jana, u kojem se o pobjedniku odluèivalo na samom kraju, utakmica protiv slovenskih prvaka prošla je u puno manjoj neizvjesnosti.

Velièanstven doèek

Europska kruna bio je i više nego dobar razlog za velièanstven doèek zlatnih boæara u gradu èije su i ime proslavili diljem cijelog Starog kontinenta. Podizanje pehara klupskog boæarskog prvaka Europe, kojeg je kapetan ekipe Bojan Novak visoko vinuo u zrak na sveèanosti na Trgu Fontana, samo dan nakon pobjede u Francuskoj, a koju je priredio Grad Buzet, povijesni je trenutak koji æe ostat zabilježen kao najveæi sportski rezultat kojeg je neki buzetski, ali i istarski kolektiv, ostvario.

Naslov najboljeg u Europi apsolutna je zasluga svih ovogodišnjih igraèa Trija Buzet, te njihovih trenera Dinka Beakoviæa i voditelja momèadi Darija Flege. Trio Buzet je jednostavno u ovom trenutku

Momèad s najviše igraèa svjetske klase u svojim redovima u cijeloj Europi i posljedica toga je morao biti naslov prvaka Europe. I ne samo toga, veæ i pravilnog odabira, slaganja i voðenja momèadi jer èesto u boæanju pojedinaèna kvaliteta ne znaèi ujedno i klupski uspjeh.

Sjajni pojedinci

U tom poslu najveæa je zasluga svakako najveæeg imena hrvatskog boæanja svih vremena, Dinka Beakoviæa. Njegov je prošlogodišnji povratak u klub sigurno u velikoj mjeri utjecao na ponovno osvajanje titule državnog prvaka, kao i ovogod išn jeg osva jan ja europskog naslova. Dokaz kvalitete buzetskog sastava oèituje se i u èinjenici da buzetski sastav popunjavaju i trojica stalnih i nekoliko povremenih èlanova najboljih r e p r e z e n t a t i v n i h v r s t a Hrvatske i Slovenije, od kojih su posljednje velike uspjehe zabilježili Gianfranco Santoro, koji je na osmim Svjetskim igrama neolimpijskih sportova održanih u Kaohsiungu na Tajvanu od 16. do 28. srpnja u dresu Hrvatske osvojio zlatnu medalju u preciznom izbijanju, te Aleš Borènik koj i je najsjajniju medalju osvojio u brzinskom izbijanju u dresu slovenske reprezentacije.

U borbi za naslov p r v a k a E u r o p e momèad Trio Buzet èinili su: Bojan Novak (kapetan ) , Marko Beakoviæ, Aleš Borènik, Elvis Èerneka, Alen G u š t i n , M a r i n o Križmaniæ, Roland Marèelja, Ante Papak, Gianfracno Santoro, Luka Žure, Dinko Beakoviæ (trener i igraè) i Dario Flego (voditelj), a velika z a s l u g a i d e i Pavliæevim najbiližim suradnicima Branku Ratoši i Denisu Ponišu.

Zlatna ekipa

Siniša ŽULIÆ

Neizmjernu radost svim ljubiteljima buzetskog sporta donijeli su boæari Trio Buzeta poèetkom lipnja, nakon što su u francuskom Saint Mauriceu osvoji l i naslov klupskog boæarskog prvaka Europe.

Europski pehar koji je Bojan Novak, kapetan Trio Buzeta, te nedjelje 7. lipnja visoko podigao u zrak na glavnom gradskom trgu, oznaèio je ujedno uspješan završetak najvažnije misije jednog sportskog projekta èiji su se temelji poèeli graditi prije petnaestak godina. Jer, u desetljeæe i pol mali, nekad g r a d s ko - o p æ i n s k i l i g a š izrastao je u ne samo najbolji klub u Hrvatskoj veæ se ove godine prvi put popeo na sam vrh Europe.

Nadmoæni u parovima

U finalu Kupa Europe Trio Buzet svladao je slovenski


NAJVEÆI USPJEH BUZETSKOG SPORTA

Buzetski boæari prvaci Europe

Triov put do europskog naslovaU desetljeæe i pol mali, nekad gradsko-opæinski ligaš izrastao je u ne samo najbolji klub u Hrvatskoj, veæ se ove godine prvi put popeo na sam vrh Europe

Krim rezultatom 14:8 i time postigao najveæi uspjeh buzetskog sporta i istarskog boæanja. Rezultat od europske važnosti pri je buzetskih boæara uspio je ostvariti samo zagrebaèki kolektiv Zrinjevac, i to 1997. godine.

Pobjeda u Saint Mauriceu Buzeæanima se nasmiješila nakon isteka vremena drugog brzinskog izbijanja u kojemu je Aleš Borènik svladao svog prošlogodišnjeg suigraèa i t ime svom klubu donio presudnu pobjedu, ukupno 12 b o d o v a , è i m e s u «vodoinstalater i» i pr i je završene serije igara riješili pitanje pobjednika u finalu K u p a E u r o p e p r o t i v slovenskog Krima.U prvom dijelu sa tri uvjerljive pobjede boæari Trio Buzeta, dali su naslutiti kako spremaju najveæi rezultat buzetskog sporta. U parovima su Ante Papak i Luka Žure s uvjerljivih

13:3 slavili nad Premruom i Žvokeljom, da bi rezultat poprav i l i Bo jan Novak , Gianfranco Santoro i Marko B e a k o v i æ p o b i j e d i v š i slovensku trojku rezultatom 13:5.

Najbolji brzinci

Treæu pobjedu u prvoj seriji sa izvrsnih 53 pogotka zabilježili su Aleš Borènik i Roland Marèelja u štafetnom izbijanju, iako su Slovenci sa 49 pogoðenih boæa tijekom svih pet minuta "puhali za vrat" dan ranije boljim Buzeæanima.

U disciplini preciznog izbijanja rezultat je bio polovièno uspješan. Santoro je sa izvrsnih 30 pogodaka slavio nad Mozinom, dok je Marko Beakoviæ poražen od Premrua, u disciplini u kojoj ove sezone još nije izgubio.

O è e k i v a n a p o t v r d a naslova Europskog prvaka stigla je u disciplini brzinskog izbijanja gdje su Ante Papak i Aleš Borènik potvrdili kako Trio Buzet ima možda i najbolje brzince na svijetu u ovome trenutku. Nakon osvajanja presudnog boda za pobjedu, buzetski su se boæari u

posl jednjem d i j e l u k l a s i è n i h d i s c i p l i n a malo opustili i d o z v o l i l i Slovencima da poraz svedu n a podnošl j iv ih

1 4 : 8 . Z a r a z l i k u o d polufinalnog susreta protiv Tal i jana, u kojem se o pobjedniku odluèivalo na samom kraju, utakmica protiv slovenskih prvaka prošla je u puno manjoj neizvjesnosti.

Velièanstven doèek

Europska kruna bio je i više nego dobar razlog za velièanstven doèek zlatnih boæara u gradu èije su i ime proslavili diljem cijelog Starog kontinenta. Podizanje pehara klupskog boæarskog prvaka Europe, kojeg je kapetan ekipe Bojan Novak visoko vinuo u zrak na sveèanosti na Trgu Fontana, samo dan nakon pobjede u Francuskoj, a koju je priredio Grad Buzet, povijesni je trenutak koji æe ostat zabilježen kao najveæi sportski rezultat kojeg je neki buzetski, ali i istarski kolektiv, ostvario.

Naslov najboljeg u Europi apsolutna je zasluga svih ovogodišnjih igraèa Trija Buzet, te njihovih trenera Dinka Beakoviæa i voditelja momèadi Darija Flege. Trio Buzet je jednostavno u ovom trenutku

Momèad s najviše igraèa svjetske klase u svojim redovima u cijeloj Europi i posljedica toga je morao biti naslov prvaka Europe. I ne samo toga, veæ i pravilnog odabira, slaganja i voðenja momèadi jer èesto u boæanju pojedinaèna kvaliteta ne znaèi ujedno i klupski uspjeh.

Sjajni pojedinci

U tom poslu najveæa je zasluga svakako najveæeg imena hrvatskog boæanja svih vremena, Dinka Beakoviæa. Njegov je prošlogodišnji povratak u klub sigurno u velikoj mjeri utjecao na ponovno osvajanje titule državnog prvaka, kao i ovogod išn jeg osva jan ja europskog naslova. Dokaz kvalitete buzetskog sastava oèituje se i u èinjenici da buzetski sastav popunjavaju i trojica stalnih i nekoliko povremenih èlanova najboljih r e p r e z e n t a t i v n i h v r s t a Hrvatske i Slovenije, od kojih su posljednje velike uspjehe zabilježili Gianfranco Santoro, koji je na osmim Svjetskim igrama neolimpijskih sportova održanih u Kaohsiungu na Tajvanu od 16. do 28. srpnja u dresu Hrvatske osvojio zlatnu medalju u preciznom izbijanju, te Aleš Borènik koj i je najsjajniju medalju osvojio u brzinskom izbijanju u dresu slovenske reprezentacije.

U borbi za naslov p r v a k a E u r o p e momèad Trio Buzet èinili su: Bojan Novak (kape tan ) , Marko Beakoviæ, Aleš Borènik, Elvis Èerneka, Alen G u š t i n , M a r i n o Križmaniæ, Roland Marèelja, Ante Papak, Gianfracno Santoro, Luka Žure, Dinko Beakoviæ (trener i igraè) i Dario Flego (voditelj), a velika z a s l u g a i d e i Pavliæevim najbiližim suradnicima Branku Ratoši i Denisu Ponišu.

Zlatna ekipa

Siniša ŽULIÆ


SPORT SPORTSKE VIJESTI

Ana PISAK

V j e t a r j e p u h n u o u vjetruljku podignuvši je tako visoko u zrak. Bio je to znak da S v j e t s k o p r v e n s t v o u parajedrenju – Buzet 2009.

Svjetsko prvenstvo u parajedrenju – Buzet 2009.

Vladari nebeskih visina Na natjecanju, koje se po prvi puta održavalo u Hrvatskoj, je sudjelovalo 128 pilota iz èak 32 zemlje

može poèeti! Sa uzletišta Raspadalica na Æiæariji u zrak se vinulo èak 128 najboljih pilota iz 32 svjetske zemlje, è ime su se Hr vatska i organizator, Klub slobodnog letenja «Tiæi» iz Buzeta, po prvi puta upisali na veliku svjetsku kartu zemalja u kojima se o d r ž a l o o v o p r e s t i ž n o natjecanje.

Sveèano otvorenje

U suradnji s Turistièkom zajednicom Grada Buzeta nat jecan je je s lužbeno zapoèelo u veèernjim satima 11. srpnja, ceremonijom sveèanog otvaranja na trgu ispred hotela «Fontana». Pilotima su dobrodošlicu poželjeli predsjednik KLS «Tiæi» Daniel Petar Klariæ i gradonaèelnik Buzeta Valter

Flego. Veèer je dodatno obogaæena nastupom klape »Boškarin« te prezentacijom domaæih autohtonih proizvoda Buzeštine.

Svjetski delegati zadovoljni

Veæ iduæeg jutra, lagani povjetarac i sunèan dan omoguæili su natjecateljima da zajedre buzetskom kotlinom. Lijepo vrijeme je pratilo pilote t i j e ko m c i j e l o g t j e d n a održavanja manifestacije. U šest dana vladari nebeskih v is ina odradi l i su šest disciplina što je, uz odliènu organizaciju domaæina, bilo d o v o l j n o d a d e l e g a t i P a r a g l i d i n g Wo r l d C u p Association zadovoljni odu iz grada kojemu je željapostati centarekstremnih sportova.

Pobijedio Bugarin

A Svjetski kup u paraglidingu Buzet 2009., posljednje natjecanje prije Super finala, dugo æe pamtiti Bugarin Ya s s e n S avov.

Osim što je odnio pobjedu u Buzetu, postao je i prvak Europe. U ženskoj konkurenciji prva je bila Èehinja Renata Kuhnova, dok je najuspješnija nacija natjecanja Francuska.

O d h r v a t s k i h p i l o t a najbolje se plasirao Damir Habek na 20. mjesto, dok je Marko Hrgetiæ bio 46., Damir Biondiæ 63., Zoran Boškoviæ 83., Karlo Bonaèiæ 86.,Antoni Buljan 118.,Saša Leskovar 125. te Siniša Pintar 127.

U organizaciji opatijskog kluba Homo volans od 27. srpnja do 1. kolovoza na Raspadalici se održavalo 9. Hrvatsko otvoreno prvenstvo u slobodnom letenju zmajem. Na petodnevnom natjecanju sudjelovala su 34 pilota iz Hrvatske, Slovenije, Èeške, Slovaèke, Italije i Njemaèke. Piloti su prolazili kontrolne

I hrvatsko prvenstvo

Samo dva dana nakon završetka Svjetskog prvenstva u p a r a j e d r e n j u R a s p a d a l i c a j e ugostila Hrvatsko otvoreno prvenstvo u slobodnom preletu p a r a j e d r i l i c o m . O r g a n i z a t o r i s u ovo g a p u t a b i l i Pa ra jedr i l i èa rsk i klub Zagreb i Letaèki klub Zaprešiæ dok je KLS Tiæi iz Buzeta bio s u o r g a n i z a t o r . Umijeæe upravljanja u visinama iskazalo j e o s a m d e s e t a k pilota. Od Hrvata, nebom iznad Istre najbolje su vladali Marko Hrget iæ i S o n j a P a p e š . N a t j e c a n j e j e zatvoreno 26. srpnja u Roèu.

toèke u Oprtlju, Bermu, Motovunu, na Vrhu i drugdje, dok im je fiksni cilj bio u Boljunskom Polju. Dnevno su preletjeli od 70 do 130 kilometara, a prosjeèno su se k re ta l i b r z inom od 30 kilometara na sat. Novi državni prvak je Davor Bokun, drugi je Nikola Musulin a treæi Alen Miloševiæ.

Zmajari na obroncima Æiæarije

Tr i d e s e t a g o d i š n j i c a Boæarskog kluba «Roèko Polje», od 2003. godine «Istra Aluminij», bila je povod sveèanoj sjednici održanoj u sklopu obilježavanja tradicionalne puèke fešte Rokove u Roèkom Polju. Tom je p r i g o d o m p r e d s t av l j e n a

JUBILEJI

Tri desetljeæa „Istra Aluminija“monografija kluba "30. godina boæarskog kluba iz Roèkog Polja", autora Siniše Žuliæa.

U povodu obljetnice kluba, za dugogodišnji i izuzetan doprinos na razvitku i oèuvanju boæarskog sporta u Roèkom Polju zahvalnice su primili Denis

Muzica, Franko Krbavac, Franko Bernobiæ, Miloš Glaviæ, Uroš Nemarnik, Mario Rabak, Opæina Lupoglav, Renato Pavletiæ i Nela Žuliæ, dok su priznanja uruèena Èedomiru Žuliæu, Franku Cotiæu i Gradu Buzetu. Priznanja za veliki jubilej klub je tom

prigodom primio od predstavnika H r v a t s k o g b o æ a r s k o g s a v e z a , I s t a r s k o g b o æ a r s k o g s a v e z a i Z a j e d n i c e b o æ a r s k i h klubova Grada Buzeta.

Obilježavajuæi 30. obljetnicu postojanja kluba, boæari "Istra Alumini ja" na svojem su tradicionalnom meðunarodnom boæarskom turniru priredili jedan od najkval i tetn i j ih natjecanja klupskih parova. Meðu 32 ekipe na turniru koji je održan na boæal išt ima u Roèkom Polju, Roèu, Selcima i Štrpedu pobjedu je odnio par "Trio Buzeta" Roland Marèelja i Elvis Èerneka, koji je u finalnom susretu za nijansu bio bolji od rijeèke "Brajde", dok je u borbi za treæe mjesto viceprvak Europe "Krim" iz Ljubljane bio bolji od domaæina "Istra Aluminija".(ap, sž)

neizvjesnoj utrci, iznenaðenje dana svakako je priredio mladi rijeèki automobilist Sanjin Bleèiæ (ASK Kastavac, peugeot 205), kojemu je pripalo treæe mjesto ukupnog poretka.

Utrka se bodovala za Prvenstvo Regije Zapad. Staza je ove godine u odnosu na p ro š l o g o d i š n j u z n a è a j n o izmi jen jena, voz i lo se u suprotnom smjeru što je dalo dodatnu draž. Time su vozaèi dobili adekvatne „bokseve“ i predstartni prostor. Najveæa atraktivnost zasigurno je bila šikana od guma gdje su sudionici manifestacije imali najbrži prolaz. (ap)

Prijeteæi crni oblaci koji su se na Dan državnosti nadvili nad Svetim Ivanom nisu sprijeèili 44 vozaèa da odmjere snagu na utrci autoslaloma «Memorijal Mladen Žuliæ». Najtrofejniji vozaèi lipanjskog natjecanja i ove su godine bili èlanovi Auto kluba «Buzet Autosport», ujedno i kluba organizatora utrke.

U konkurenciji od 44 vozaèa iz Istarske i Primorsko-goranske županije zlatno postolje je pripalo Sanjinu Prodanu (Buzet Autosport). Sa samo 41 bodom zaostatka drugo mjesto je osvojio mladi Lupoglavèanin Nino Andrejeviæ, takoðer èlan AK « B u z e t A u t o s p o r t a » . U uzbudljivoj, i do samoga kraja

AUTOSLALOM

Pobjednik Sanjin Prodan

Biciklistièki klub «Buzet» i ove je godine od 22. do 24. svibnja, drugi put za redom, bio domaæin Kupa Hrvatske u biciklistièkom spustu. Novost svibanjskog natjecanja je i bodovanje utrke za slovenski DH P o k a l , a o n o š t o æ e organizatorima svakako ostati u sjeæanju jest rekordan broj prijava, njih èak 222 iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Švicarske i BiH. Rekord je oboren i sa sedam prijava nježnijeg spola.

– Broj prijava te razlièite zemlje iz kojih vozaèi dolaze dokaz je da je manifestacija prepoznata i van okv i ra Hrvatske, rekao je direktor utrke Dragan Kranjèiæ iz BK «Buzet».

Jedna od najekstremnijih i najatraktivnijih disciplina u brdskom biciklizmu, sliènom alpskom skijanju kada se natjecatelji pojedinaèno i pri

velikoj brzini spuštaju niz padinu, održavala se na veæ daleko poznatoj stazi Škrbina, dugaèkoj 1,55 km, visinske razlike 274 metara. Super iornost su pokazali slovenski vozaèi kod kojih je taj sport daleko ranije zaživio nego što je to sluèaj u Hrvatskoj. Tako je prvo mjesto pripalo Slovencu Nejcu Rutaru. Od domaæih vozaèa velik uspjeh je postigao Denis Šæulac iz BK Buzet. On se plasirao na peto mjesto ukupnog poretka Kupa Hrvatske i èetvrto mjesto u kategoriji elite. Zapažen rezultat je postigao i Denisov kolega Patrik Vidoviæ, osvojivši 1. mjesto u kategoriji master za PH. Od buzetskih vozaèa Škrbinom su se još spuštali Saša Tajè, Aleks Blagoniæ i Matia Agapito, dok su boje Buzeta branili Rovinježi Ljudevit Slokoviæ i Igor Milatoviæ. (ap)

BICIKLIZAM

Rekordan broj spustaša

ORGANIZATORI SVIJETSKOG PRVENSTVA U BUZETU



SPORT SPORTSKE VIJESTI

Ana PISAK

V j e t a r j e p u h n u o u vjetruljku podignuvši je tako visoko u zrak. Bio je to znak da S v j e t s k o p r v e n s t v o u parajedrenju – Buzet 2009.

Svjetsko prvenstvo u parajedrenju – Buzet 2009.

Vladari nebeskih visina Na natjecanju, koje se po prvi puta održavalo u Hrvatskoj, je sudjelovalo 128 pilota iz èak 32 zemlje

može poèeti! Sa uzletišta Raspadalica na Æiæariji u zrak se vinulo èak 128 najboljih pilota iz 32 svjetske zemlje, è ime su se Hr vatska i organizator, Klub slobodnog letenja «Tiæi» iz Buzeta, po prvi puta upisali na veliku svjetsku kartu zemalja u kojima se o d r ž a l o o v o p r e s t i ž n o natjecanje.

Sveèano otvorenje

U suradnji s Turistièkom zajednicom Grada Buzeta nat jecan je je s lužbeno zapoèelo u veèernjim satima 11. srpnja, ceremonijom sveèanog otvaranja na trgu ispred hotela «Fontana». Pilotima su dobrodošlicu poželjeli predsjednik KLS «Tiæi» Daniel Petar Klariæ i gradonaèelnik Buzeta Valter

Flego. Veèer je dodatno obogaæena nastupom klape »Boškarin« te prezentacijom domaæih autohtonih proizvoda Buzeštine.

Svjetski delegati zadovoljni

Veæ iduæeg jutra, lagani povjetarac i sunèan dan omoguæili su natjecateljima da zajedre buzetskom kotlinom. Lijepo vrijeme je pratilo pilote t i j e ko m c i j e l o g t j e d n a održavanja manifestacije. U šest dana vladari nebeskih v is ina odradi l i su šest disciplina što je, uz odliènu organizaciju domaæina, bilo d o v o l j n o d a d e l e g a t i P a r a g l i d i n g Wo r l d C u p Association zadovoljni odu iz grada kojemu je željapostati centarekstremnih sportova.

Pobijedio Bugarin

A Svjetski kup u paraglidingu Buzet 2009., posljednje natjecanje prije Super finala, dugo æe pamtiti Bugarin Ya s s e n S avov.

Osim što je odnio pobjedu u Buzetu, postao je i prvak Europe. U ženskoj konkurenciji prva je bila Èehinja Renata Kuhnova, dok je najuspješnija nacija natjecanja Francuska.

O d h r v a t s k i h p i l o t a najbolje se plasirao Damir Habek na 20. mjesto, dok je Marko Hrgetiæ bio 46., Damir Biondiæ 63., Zoran Boškoviæ 83., Karlo Bonaèiæ 86.,Antoni Buljan 118.,Saša Leskovar 125. te Siniša Pintar 127.

U organizaciji opatijskog kluba Homo volans od 27. srpnja do 1. kolovoza na Raspadalici se održavalo 9. Hrvatsko otvoreno prvenstvo u slobodnom letenju zmajem. Na petodnevnom natjecanju sudjelovala su 34 pilota iz Hrvatske, Slovenije, Èeške, Slovaèke, Italije i Njemaèke. Piloti su prolazili kontrolne

I hrvatsko prvenstvo

Samo dva dana nakon završetka Svjetskog prvenstva u p a r a j e d r e n j u R a s p a d a l i c a j e ugostila Hrvatsko otvoreno prvenstvo u slobodnom preletu p a r a j e d r i l i c o m . O r g a n i z a t o r i s u ovo g a p u t a b i l i Pa ra jedr i l i èa rsk i klub Zagreb i Letaèki klub Zaprešiæ dok je KLS Tiæi iz Buzeta bio s u o r g a n i z a t o r . Umijeæe upravljanja u visinama iskazalo j e o s a m d e s e t a k pilota. Od Hrvata, nebom iznad Istre najbolje su vladali Marko Hrget iæ i S o n j a P a p e š . N a t j e c a n j e j e zatvoreno 26. srpnja u Roèu.

toèke u Oprtlju, Bermu, Motovunu, na Vrhu i drugdje, dok im je fiksni cilj bio u Boljunskom Polju. Dnevno su preletjeli od 70 do 130 kilometara, a prosjeèno su se k re ta l i b r z inom od 30 kilometara na sat. Novi državni prvak je Davor Bokun, drugi je Nikola Musulin a treæi Alen Miloševiæ.

Zmajari na obroncima Æiæarije

Tr i d e s e t a g o d i š n j i c a Boæarskog kluba «Roèko Polje», od 2003. godine «Istra Aluminij», bila je povod sveèanoj sjednici održanoj u sklopu obilježavanja tradicionalne puèke fešte Rokove u Roèkom Polju. Tom je p r i g o d o m p r e d s t av l j e n a

JUBILEJI

Tri desetljeæa „Istra Aluminija“monografija kluba "30. godina boæarskog kluba iz Roèkog Polja", autora Siniše Žuliæa.

U povodu obljetnice kluba, za dugogodišnji i izuzetan doprinos na razvitku i oèuvanju boæarskog sporta u Roèkom Polju zahvalnice su primili Denis

Muzica, Franko Krbavac, Franko Bernobiæ, Miloš Glaviæ, Uroš Nemarnik, Mario Rabak, Opæina Lupoglav, Renato Pavletiæ i Nela Žuliæ, dok su priznanja uruèena Èedomiru Žuliæu, Franku Cotiæu i Gradu Buzetu. Priznanja za veliki jubilej klub je tom

prigodom primio od predstavnika H r v a t s k o g b o æ a r s k o g s a v e z a , I s t a r s k o g b o æ a r s k o g s a v e z a i Z a j e d n i c e b o æ a r s k i h klubova Grada Buzeta.

Obilježavajuæi 30. obljetnicu postojanja kluba, boæari "Istra Alumini ja" na svojem su tradicionalnom meðunarodnom boæarskom turniru priredili jedan od najkval i tetn i j ih natjecanja klupskih parova. Meðu 32 ekipe na turniru koji je održan na boæal išt ima u Roèkom Polju, Roèu, Selcima i Štrpedu pobjedu je odnio par "Trio Buzeta" Roland Marèelja i Elvis Èerneka, koji je u finalnom susretu za nijansu bio bolji od rijeèke "Brajde", dok je u borbi za treæe mjesto viceprvak Europe "Krim" iz Ljubljane bio bolji od domaæina "Istra Aluminija".(ap, sž)

neizvjesnoj utrci, iznenaðenje dana svakako je priredio mladi rijeèki automobilist Sanjin Bleèiæ (ASK Kastavac, peugeot 205), kojemu je pripalo treæe mjesto ukupnog poretka.

Utrka se bodovala za Prvenstvo Regije Zapad. Staza je ove godine u odnosu na p ro š l o g o d i š n j u z n a è a j n o izmi jen jena, voz i lo se u suprotnom smjeru što je dalo dodatnu draž. Time su vozaèi dobili adekvatne „bokseve“ i predstartni prostor. Najveæa atraktivnost zasigurno je bila šikana od guma gdje su sudionici manifestacije imali najbrži prolaz. (ap)

Prijeteæi crni oblaci koji su se na Dan državnosti nadvili nad Svetim Ivanom nisu sprijeèili 44 vozaèa da odmjere snagu na utrci autoslaloma «Memorijal Mladen Žuliæ». Najtrofejniji vozaèi lipanjskog natjecanja i ove su godine bili èlanovi Auto kluba «Buzet Autosport», ujedno i kluba organizatora utrke.

U konkurenciji od 44 vozaèa iz Istarske i Primorsko-goranske županije zlatno postolje je pripalo Sanjinu Prodanu (Buzet Autosport). Sa samo 41 bodom zaostatka drugo mjesto je osvojio mladi Lupoglavèanin Nino Andrejeviæ, takoðer èlan AK « B u z e t A u t o s p o r t a » . U uzbudljivoj, i do samoga kraja

AUTOSLALOM

Pobjednik Sanjin Prodan

Biciklistièki klub «Buzet» i ove je godine od 22. do 24. svibnja, drugi put za redom, bio domaæin Kupa Hrvatske u biciklistièkom spustu. Novost svibanjskog natjecanja je i bodovanje utrke za slovenski DH P o k a l , a o n o š t o æ e organizatorima svakako ostati u sjeæanju jest rekordan broj prijava, njih èak 222 iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Švicarske i BiH. Rekord je oboren i sa sedam prijava nježnijeg spola.

– Broj prijava te razlièite zemlje iz kojih vozaèi dolaze dokaz je da je manifestacija prepoznata i van okv i ra Hrvatske, rekao je direktor utrke Dragan Kranjèiæ iz BK «Buzet».

Jedna od najekstremnijih i najatraktivnijih disciplina u brdskom biciklizmu, sliènom alpskom skijanju kada se natjecatelji pojedinaèno i pri

velikoj brzini spuštaju niz padinu, održavala se na veæ daleko poznatoj stazi Škrbina, dugaèkoj 1,55 km, visinske razlike 274 metara. Super iornost su pokazali slovenski vozaèi kod kojih je taj sport daleko ranije zaživio nego što je to sluèaj u Hrvatskoj. Tako je prvo mjesto pripalo Slovencu Nejcu Rutaru. Od domaæih vozaèa velik uspjeh je postigao Denis Šæulac iz BK Buzet. On se plasirao na peto mjesto ukupnog poretka Kupa Hrvatske i èetvrto mjesto u kategoriji elite. Zapažen rezultat je postigao i Denisov kolega Patrik Vidoviæ, osvojivši 1. mjesto u kategoriji master za PH. Od buzetskih vozaèa Škrbinom su se još spuštali Saša Tajè, Aleks Blagoniæ i Matia Agapito, dok su boje Buzeta branili Rovinježi Ljudevit Slokoviæ i Igor Milatoviæ. (ap)

BICIKLIZAM

Rekordan broj spustaša

ORGANIZATORI SVIJETSKOG PRVENSTVA U BUZETU



SPORTSKE VIJESTI

David Grbac, boæar «Istra Aluminija» iz Roèkog Polja, osvojio je tri medalje na Prvenstvu Hrvatske za juniore, održanom u kolovozu u Splitu. Nakon što je prvog dana natjecanja osvojio naslov juniorskog viceprvaka Hrvatske u bližanju i izbijanju u krug, dva dana kasnije plasirao se na èetvrto mjesto u pojedinaèno-klasièno, èime se okitio bronèanom medaljom. Treæa medalja stigla je posljednjeg dana natjecanja, kada je Grbac osvojio treæe mjesto u disciplini brzinsko. Osim Grpca, u Splitu su se još natjecali Manuel Brnabiæ (BK Istra Aluminij), Dino Jermaniš i Luka Sirotiæ (BK Brda) te Patrik Krivièiæ i Tedi Groziæ (BK Osliæi). Buzetske boæare je vodio Rino Brnobiæ.

Tjedan dana prije u Dubrovniku se održalo Prvenstvo Hrvatske u boæanju za kadete do 14 godina. Buzet su predstavljali mladi Luka Sirotiæ i Valentino Jerman iz BK «Brda». U disciplini bližanja i izbijanja u krug

Polaznici Djeèjeg vrtiæa «Grdelin» su i tijekom ove pedagoške godine sa svojim odgajateljicama provodili niz aktivnosti, igara i šetnji kako bi stekli pravilne navike u kretanju ulicama i bili sigurni u prometu.

U prometnom odgoju djeci i odgajateljicama p o m o æ p r u ž a j u policajci Policijske postaje Buzet, s k o j i m a v r t i æ uspješno suraðuje. Prometnici djeci drže predavanja, zajedno gledaju filmove o prometu, t e n a u è e n o p r i m j e n j u j u n a

Sigurnost djece u prometu

Prometna škola u vrtiæuPrometnici djeci drže predavanja, zajedno gledaju filmove o prometu, te nauèeno primjenjuju na važnim prometnim prijelazima u gradu

Marija ÈRNAC

Djeèji vrtiæ «Grdelin» organizirao je u svibnju izlet za djecu i roditelje u Rovinj, Mini Croatiu i Limski kanal. Na tom jednodnevnom putovanju bile su s k u p i n e « B u b a m a r e » , «Tratinèice», «Paèiæi» i «Sloniæi».

D j e c a s u u pratnji roditelja i odgajateljica prvo p o s j e t i l a M i n i C r o a t i u p o r e d Rovinja, gdje se nalaze umanjene g r a ð e v i n e i z n a m e n i t o s t i

OBRAZOVANJE

SENIORI, KADETI I JUNIORI

Žetva boæarskih medalja

Pod vodstvom mladog i ambicioznog trenera Dragana Nežiæa, juniorska momèad nogometnog kluba "Buzet" po prvi se puta u svojoj povijesti okitila naslovom prvaka Prve županijske nogometne lige, što je najveæi uspjeh u 34 godine posto janja k luba. U 22 odigrana kola, mladi Buzeæani osvojili su 51 bod te ostvarili 16 pobjeda, 3 poraza i isto toliko neriješenih rezultata što im je bilo dostatno da za dva boda budu ispred prvog pratitelja L i ž n j a n a . J e d n a o d zanimljivosti prošlosezonskih igara ove ekipe jest da su sva tri poraza zabilježili na svom

travnjaku iako su i u tim susret ima mogl i obi lato n a p u n i t i m r e ž e s v o j i h suparnika, dok su preostala tri remija odigrali na strani gdje cijele sezone nisu bili poraženi. Ono što sigurno veseli i ovom uspjehu pridaje još veæi znaèaj je to što kompletna momèad u juniorskoj konkurenciji može igrati i nadolazeæe sezone, a neki još i duže. Jedan od njih je i petnaestogodišnji Alen Aliæ koji je sa 17 postignutih golova bio prvi strijelac momèadi, no uzmemo li u obzir njegove kvalitete i ogroman potencijal koji posjeduje, iluzorno je oèekivati da æe svoj juniorski

staž u klubu odraditi u cijelosti. Za Aliæa su se veæ interesirali trenneri mlaðih kategorija

NOGOMET

Buzetski juniori prvaci 1. županijske ligerenomiranih hrvatskih klubova, meðu kojima su i Dinamo te Rijeka. (vb)

Luka Sirotiæ je osvojio treæe mjesto, dok je u disciplinama pojedinaèno-klasièno i precizno izbijanje zauzeo èetvrto mjesto, zbog èega mu je takoðer pripala bronèana medalja, jer po propoz ic i jama Hr vatskog boæarskog saveza oba poražena polufinal ista dobivaju bronce.

Zlatnom medaljom u d i s c i p l i n i p r e c i z n o g izbijanja na 8. Svjetskim ig rama neo l impi jsk ih spor tova održan ih u Kaohsiungu na Tajvanu od 16. do 28. srpnja okitio se i Gianfranco Santoro, igraè Trio Buzeta i hrvatski reprezentativac. Bio je to i više nego dobar razlog da gradonaèelnik Buzeta

Valter F lego i n jegov zamjenik Siniša Žuliæ prime vrsne boæare Davida Grpca i G i a n f r a n c a S a n t o r a . Prijemu je nazoèio i Milan Pavliæ direktor hrvatske reprezentacije i predsjednik BK «Trio Buzet». (ap)

Buzeæanin Aleš Hrvatin jedan je od pet Hrvata koji su krajem kolovoza predstavljali svoju zemlju na utrci svjetskog prvenstva u XC MTB Marathonu u Grazu. Prema mišl jenju sudionika r i jeè je najzahtjevnijem natjecanje u šest godina održavanja manifestacije u Austriji. Za naslov svjetskog prvaka na stazi dužine 103,9 kilometara s

visinskom razlikom od 3818 metara borilo se 140 muških i 50-ak ženskih takmièara iz 30-ak zemalja. Aleš Hrvatin je zauzeo 103. mjesto. – Na utrci je bilo fenomenalno i jedva èekam da odem i na slijedeæe natjecanje. Naravno, ako me izbornik hrvatske reprezentacije ponovno pozove. Zadovoljan sam rezultatom jer uzmemo li u obzir sve

pehove (g rèeve u nogama, probušena guma…) moram biti sretan što sam uopæe završio utrku. Na samom startu zatekao nas je uspon od 28 posto, dok primjerice, jedan od veæih uspona u Istri, onaj na Uèku, iznosi 18 posto, rekao je Aleš Hrvatin dodajuæi kako ga je iskustvo iz Austrije potaklo da se još aktivnije bavi biciklizmom. (ap)

BICIKLIZAM

Hrvatin nastupio na SP

važnim prometnicama u gradu, kao što su raskršæa i oznaèeni pješaèki prijelazi.

Ove su godine od 6. do 10. travnja sve starije skupine bile po jedan dan u šetnji gradom u pratnji prometnog policajca, te su u r a z n i m p r i g o d a m a provjeravali steèeno znanje o sigurnosti u prometu.

Hrvatske. Najzanimljivije su im bile graðevine,

Akvarij i izlet brodom

morska oba la i , razumljivo, Istra i Buzet.

M a l i š a n i s u posjetili i akvarij g r a d a R o v i n j a . Upoznali su se sa stanovnicima mora koji su u tim velikim prozirnim bazenima

našli svoj «drugi dom». Nakon šetnje i posjeta crkvi Sv. Eufemije, uputili su se do luke gdje ih je èekao brod za vožnju do Limskog kanala odakle su autobusom, u veselom raspoloženju, stigli svojim kuæama u kasnim popodnevnim satima.

JUNIORI

KADETI


SPORTSKE VIJESTI

David Grbac, boæar «Istra Aluminija» iz Roèkog Polja, osvojio je tri medalje na Prvenstvu Hrvatske za juniore, održanom u kolovozu u Splitu. Nakon što je prvog dana natjecanja osvojio naslov juniorskog viceprvaka Hrvatske u bližanju i izbijanju u krug, dva dana kasnije plasirao se na èetvrto mjesto u pojedinaèno-klasièno, èime se okitio bronèanom medaljom. Treæa medalja stigla je posljednjeg dana natjecanja, kada je Grbac osvojio treæe mjesto u disciplini brzinsko. Osim Grpca, u Splitu su se još natjecali Manuel Brnabiæ (BK Istra Aluminij), Dino Jermaniš i Luka Sirotiæ (BK Brda) te Patrik Krivièiæ i Tedi Groziæ (BK Osliæi). Buzetske boæare je vodio Rino Brnobiæ.

Tjedan dana prije u Dubrovniku se održalo Prvenstvo Hrvatske u boæanju za kadete do 14 godina. Buzet su predstavljali mladi Luka Sirotiæ i Valentino Jerman iz BK «Brda». U disciplini bližanja i izbijanja u krug

Polaznici Djeèjeg vrtiæa «Grdelin» su i tijekom ove pedagoške godine sa svojim odgajateljicama provodili niz aktivnosti, igara i šetnji kako bi stekli pravilne navike u kretanju ulicama i bili sigurni u prometu.

U prometnom odgoju djeci i odgajateljicama p o m o æ p r u ž a j u policajci Policijske postaje Buzet, s k o j i m a v r t i æ uspješno suraðuje. Prometnici djeci drže predavanja, zajedno gledaju filmove o prometu, t e n a u è e n o p r i m j e n j u j u n a

Sigurnost djece u prometu

Prometna škola u vrtiæuPrometnici djeci drže predavanja, zajedno gledaju filmove o prometu, te nauèeno primjenjuju na važnim prometnim prijelazima u gradu

Marija ÈRNAC

Djeèji vrtiæ «Grdelin» organizirao je u svibnju izlet za djecu i roditelje u Rovinj, Mini Croatiu i Limski kanal. Na tom jednodnevnom putovanju bile su s k u p i n e « B u b a m a r e » , «Tratinèice», «Paèiæi» i «Sloniæi».

D j e c a s u u pratnji roditelja i odgajateljica prvo p o s j e t i l a M i n i C r o a t i u p o r e d Rovinja, gdje se nalaze umanjene g r a ð e v i n e i z n a m e n i t o s t i

OBRAZOVANJE

SENIORI, KADETI I JUNIORI

Žetva boæarskih medalja

Pod vodstvom mladog i ambicioznog trenera Dragana Nežiæa, juniorska momèad nogometnog kluba "Buzet" po prvi se puta u svojoj povijesti okitila naslovom prvaka Prve županijske nogometne lige, što je najveæi uspjeh u 34 godine posto janja k luba. U 22 odigrana kola, mladi Buzeæani osvojili su 51 bod te ostvarili 16 pobjeda, 3 poraza i isto toliko neriješenih rezultata što im je bilo dostatno da za dva boda budu ispred prvog pratitelja L i ž n j a n a . J e d n a o d zanimljivosti prošlosezonskih igara ove ekipe jest da su sva tri poraza zabilježili na svom

travnjaku iako su i u tim susret ima mogl i obi lato n a p u n i t i m r e ž e s v o j i h suparnika, dok su preostala tri remija odigrali na strani gdje cijele sezone nisu bili poraženi. Ono što sigurno veseli i ovom uspjehu pridaje još veæi znaèaj je to što kompletna momèad u juniorskoj konkurenciji može igrati i nadolazeæe sezone, a neki još i duže. Jedan od njih je i petnaestogodišnji Alen Aliæ koji je sa 17 postignutih golova bio prvi strijelac momèadi, no uzmemo li u obzir njegove kvalitete i ogroman potencijal koji posjeduje, iluzorno je oèekivati da æe svoj juniorski

staž u klubu odraditi u cijelosti. Za Aliæa su se veæ interesirali trenneri mlaðih kategorija

NOGOMET

Buzetski juniori prvaci 1. županijske ligerenomiranih hrvatskih klubova, meðu kojima su i Dinamo te Rijeka. (vb)

Luka Sirotiæ je osvojio treæe mjesto, dok je u disciplinama pojedinaèno-klasièno i precizno izbijanje zauzeo èetvrto mjesto, zbog èega mu je takoðer pripala bronèana medalja, jer po propoz ic i jama Hr vatskog boæarskog saveza oba poražena polufinal ista dobivaju bronce.

Zlatnom medaljom u d i s c i p l i n i p r e c i z n o g izbijanja na 8. Svjetskim ig rama neo l impi jsk ih spor tova održan ih u Kaohsiungu na Tajvanu od 16. do 28. srpnja okitio se i Gianfranco Santoro, igraè Trio Buzeta i hrvatski reprezentativac. Bio je to i više nego dobar razlog da gradonaèelnik Buzeta

Valter F lego i n jegov zamjenik Siniša Žuliæ prime vrsne boæare Davida Grpca i G i a n f r a n c a S a n t o r a . Prijemu je nazoèio i Milan Pavliæ direktor hrvatske reprezentacije i predsjednik BK «Trio Buzet». (ap)

Buzeæanin Aleš Hrvatin jedan je od pet Hrvata koji su krajem kolovoza predstavljali svoju zemlju na utrci svjetskog prvenstva u XC MTB Marathonu u Grazu. Prema mišl jenju sudionika r i jeè je najzahtjevnijem natjecanje u šest godina održavanja manifestacije u Austriji. Za naslov svjetskog prvaka na stazi dužine 103,9 kilometara s

visinskom razlikom od 3818 metara borilo se 140 muških i 50-ak ženskih takmièara iz 30-ak zemalja. Aleš Hrvatin je zauzeo 103. mjesto. – Na utrci je bilo fenomenalno i jedva èekam da odem i na slijedeæe natjecanje. Naravno, ako me izbornik hrvatske reprezentacije ponovno pozove. Zadovoljan sam rezultatom jer uzmemo li u obzir sve

pehove (g rèeve u nogama, probušena guma…) moram biti sretan što sam uopæe završio utrku. Na samom startu zatekao nas je uspon od 28 posto, dok primjerice, jedan od veæih uspona u Istri, onaj na Uèku, iznosi 18 posto, rekao je Aleš Hrvatin dodajuæi kako ga je iskustvo iz Austrije potaklo da se još aktivnije bavi biciklizmom. (ap)

BICIKLIZAM

Hrvatin nastupio na SP

važnim prometnicama u gradu, kao što su raskršæa i oznaèeni pješaèki prijelazi.

Ove su godine od 6. do 10. travnja sve starije skupine bile po jedan dan u šetnji gradom u pratnji prometnog policajca, te su u r a z n i m p r i g o d a m a provjeravali steèeno znanje o sigurnosti u prometu.

Hrvatske. Najzanimljivije su im bile graðevine,

Akvarij i izlet brodom

morska oba la i , razumljivo, Istra i Buzet.

M a l i š a n i s u posjetili i akvarij g r a d a R o v i n j a . Upoznali su se sa stanovnicima mora koji su u tim velikim prozirnim bazenima

našli svoj «drugi dom». Nakon šetnje i posjeta crkvi Sv. Eufemije, uputili su se do luke gdje ih je èekao brod za vožnju do Limskog kanala odakle su autobusom, u veselom raspoloženju, stigli svojim kuæama u kasnim popodnevnim satima.

JUNIORI

KADETI


OBRAZOVANJE

Dan Planeta Zemlje, 22. travnja, bio je idealna prilika da od uèenika matiène škole «Vazmoslav Gržalja» Buzet, Podruènih škola Vrh, Roè i Livade te Podruènog od je l jen ja Lanišæe roditelji, nonice i noniæi, te mnogobrojni gosti nauèe kako živjeti zdravo. Naime, toga je dana 500-t i n j a k m a l i š a n a prezentiralo što su sve uradili i èime su se bavili tijekom prošle nastavne godine, a vezano za projekt «Zdrav ž ivot» , è i ja je

k o o r d i n a t o r i c a b i l a uèiteljica Gabriela Isakagiæ.

Tako se toga dana na mnogobrojnim štandovima u holu novoobnovljene školske zgrade moglo naæi razno povræe i voæe, domaæi proizvodi, ljekovito bilje. I z r a ð e n e l u t k e o d k a š i r a n o g p a p i r a predoèavale su kako su se hranile velike civilizacije te naši preci. Osnovnoškolci su izradili i «Vodiè kroz zdrav ž i v o t » u o b l i k u prehrambene piramide i k n j i ž i c u o r a z n i m

namirnicama, pravili su kruh, voænu salatu, mijesili fuže, pekli palaèinke, kroštule i tortu.

Prikupili su oni i recepte karakteristiène za buzetski kraj te od njih napravili kuharicu. Dio uèenika bavio se temom «Èovjek – to sam ja» pa su tako izradili ind iv idua lne mape o ljudskom tijelu, odnosno organizmu. Osim što su prouèavali ljudsko tijelo, osnovnoškolci su nauèili poremeæaje u prehrani, a istraživali su i samoniklo

ljekovito bilje od kojih su izdali knjigu s receptima za pripravke.

Uèenici su upozorili i na š t e t n e a d i t i v e u namirnicama te su se bavili temom «Ovisnost» pri èemu su is t raž i l i ko l ika je p r i s u t n o s t p u š e n j a , i s p i j a n j a a l k o h o l a i uzimanja droga meðu vršnjacima. U projekt su bili ukl juèeni svi uèitel j i , s t r u è n e s l u ž b e , knjižnièarka i ravnateljica. (ap)

500 osnovaca u projektu »Zdrav život«

8. aRazrednica: Snježana Brozolo

Uèenici: Filip Brnobiæ, Alan Deliæ, Ivan Flego, Maja Ivanèiæ, Daniel Jakac, Sanda Jerman, Karla Krbavèiæ, Teodora Kusiæ, Emina Lihiæ, Nikolas Mandaleniæ, Stefan Matejèiæ, Marin Merliæ, Rea Morankiæ, Erik Mujiæ, Nenad Nemarnik, Alma Poèekaj, Nives Ratoša, Luka Sirotiæ, Moreno Sirotiæ, Sendi Škrinjar, Sanja Ugrin, Linda Uran, Petra Vižintin, Patrick Zornada, Ivana Zugan, Korina Zugan, Sanja Zugan. PŠ Vrh

Razrednik: Tadija Letica

Uèenici: Martina Agapito, Michele Agapito, Melisa Fabijanèiæ, David Šæulac, Valentina Šæulac.

8. bRazrednica: Dolores Èerneka

Uèenici: Josip Basaneže, David Blaževiæ, Mateo Brenko, Marko Cerovac, Ivan Èeh, Lana Drašèiæ, Luka Fabijanèiæ, Laura Filipliæ, Haris Hodžiæ, Ana Jurada, Elena Jurada, Andrej Kranèiæ, Arian Krivièiæ, Samanta Matkoviæ, Antonio Ošo, Larisa Perniæ, Lea Petohleb, Samir Pobriæ, Klaudia Poropat, Patricia Poropat, Ana Marija Prodan, Matej Prodan, Paulo Simiæ, Kristina Sirotiæ, Leo Sirotiæ, Tihana Šegon, Valentina Vidoviæ, Karmen Vivoda, Roni Vižintin. PŠ Roè

Razrednica: Ljubica Periæ

Uèenici: Ana Baf, Matea Benèiæ, Manuel Brnobiæ, Lara Butariæ, Katja Grabar, Samanta Grbac, Kristina Martinoviæ, Martina Muzica, Nina Perèiæ, Leo Perniæ, Brigita Šverko, Laura Šverko.

PŠ LivadeRazrednica: Gabriela Isakagiæ

Uèenici: Alen Covacci, Laetitia Fakin, Marino Raiè.


OBRAZOVANJE

Dan Planeta Zemlje, 22. travnja, bio je idealna prilika da od uèenika matiène škole «Vazmoslav Gržalja» Buzet, Podruènih škola Vrh, Roè i Livade te Podruènog od je l jen ja Lanišæe roditelji, nonice i noniæi, te mnogobrojni gosti nauèe kako živjeti zdravo. Naime, toga je dana 500-t i n j a k m a l i š a n a prezentiralo što su sve uradili i èime su se bavili tijekom prošle nastavne godine, a vezano za projekt «Zdrav ž ivot» , è i ja je

k o o r d i n a t o r i c a b i l a uèiteljica Gabriela Isakagiæ.

Tako se toga dana na mnogobrojnim štandovima u holu novoobnovljene školske zgrade moglo naæi razno povræe i voæe, domaæi proizvodi, ljekovito bilje. I z r a ð e n e l u t k e o d k a š i r a n o g p a p i r a predoèavale su kako su se hranile velike civilizacije te naši preci. Osnovnoškolci su izradili i «Vodiè kroz zdrav ž i v o t » u o b l i k u prehrambene piramide i k n j i ž i c u o r a z n i m

namirnicama, pravili su kruh, voænu salatu, mijesili fuže, pekli palaèinke, kroštule i tortu.

Prikupili su oni i recepte karakteristiène za buzetski kraj te od njih napravili kuharicu. Dio uèenika bavio se temom «Èovjek – to sam ja» pa su tako izradili ind iv idua lne mape o ljudskom tijelu, odnosno organizmu. Osim što su prouèavali ljudsko tijelo, osnovnoškolci su nauèili poremeæaje u prehrani, a istraživali su i samoniklo

ljekovito bilje od kojih su izdali knjigu s receptima za pripravke.

Uèenici su upozorili i na š t e t n e a d i t i v e u namirnicama te su se bavili temom «Ovisnost» pri èemu su is t raž i l i ko l ika je p r i s u t n o s t p u š e n j a , i s p i j a n j a a l k o h o l a i uzimanja droga meðu vršnjacima. U projekt su bili ukl juèeni svi uèitel j i , s t r u è n e s l u ž b e , knjižnièarka i ravnateljica. (ap)

500 osnovaca u projektu »Zdrav život«

8. aRazrednica: Snježana Brozolo

Uèenici: Filip Brnobiæ, Alan Deliæ, Ivan Flego, Maja Ivanèiæ, Daniel Jakac, Sanda Jerman, Karla Krbavèiæ, Teodora Kusiæ, Emina Lihiæ, Nikolas Mandaleniæ, Stefan Matejèiæ, Marin Merliæ, Rea Morankiæ, Erik Mujiæ, Nenad Nemarnik, Alma Poèekaj, Nives Ratoša, Luka Sirotiæ, Moreno Sirotiæ, Sendi Škrinjar, Sanja Ugrin, Linda Uran, Petra Vižintin, Patrick Zornada, Ivana Zugan, Korina Zugan, Sanja Zugan. PŠ Vrh

Razrednik: Tadija Letica

Uèenici: Martina Agapito, Michele Agapito, Melisa Fabijanèiæ, David Šæulac, Valentina Šæulac.

8. bRazrednica: Dolores Èerneka

Uèenici: Josip Basaneže, David Blaževiæ, Mateo Brenko, Marko Cerovac, Ivan Èeh, Lana Drašèiæ, Luka Fabijanèiæ, Laura Filipliæ, Haris Hodžiæ, Ana Jurada, Elena Jurada, Andrej Kranèiæ, Arian Krivièiæ, Samanta Matkoviæ, Antonio Ošo, Larisa Perniæ, Lea Petohleb, Samir Pobriæ, Klaudia Poropat, Patricia Poropat, Ana Marija Prodan, Matej Prodan, Paulo Simiæ, Kristina Sirotiæ, Leo Sirotiæ, Tihana Šegon, Valentina Vidoviæ, Karmen Vivoda, Roni Vižintin. PŠ Roè

Razrednica: Ljubica Periæ

Uèenici: Ana Baf, Matea Benèiæ, Manuel Brnobiæ, Lara Butariæ, Katja Grabar, Samanta Grbac, Kristina Martinoviæ, Martina Muzica, Nina Perèiæ, Leo Perniæ, Brigita Šverko, Laura Šverko.

PŠ LivadeRazrednica: Gabriela Isakagiæ

Uèenici: Alen Covacci, Laetitia Fakin, Marino Raiè.


BUZETSKE UMJETNIÈKE NADE

Dok su tijekom lipnja istarske gradove stoljeæima unatrag vraæali amerièki režiseri filmova, drevni Roè u doba prvih poèetaka najstarijeg hrvatskog pisma vratili su sudionici 17. male akademija glagoljaša «Juri Žakan». Ovogodišnje izdanje okupilo je 35 uèenika, polaznika 6. razreda osnovnih

17. mala akademija glagoljaša »Juri Žakan«

Stvarali na glagoljiciIako zbog štednje i recesije u radu male akademije nisu sudjelovali svi koji su željeli, ove je godine u program prvi put uvrštena i grafièka radionica

12. županijski djeèji festival »Mali veliki mikrofon«

„Mikrofon“ Eli Mijatoviæ iz BujaPrva nagrada publike otišla je u ruke «rokerici» Lei Medica i njenom bendu «Blackout» iz Buzeta. Drugo mjesto po izboru publike osvojila je Petra Ošo, a treæe Lana Konèareviæ, takoðer iz Buzeta

Suzama radosnicama završen je 12. županijski djeèji festival «Mali veliki mikrofon», održan pokraj lipnja u Sportskoj dvorani u Buzetu. Prema struènom ocjenjivaèkom sudu pobjednica je Ela Mijatoviæ iz Buja s izvedbom pjesme «Rijeka bez imena». Drugo mjesto žiri je dodijelio Moniki Jakšiæ iz Pule, dok se bronèanom nagradom okitila Lana Konèareviæ iz Buzeta.

Nagrade publike domaæima

U jakoj konkurenciji 46 izvoðaèa osnovnoškolskog uzrasta iz cijele Istre, koji su se natjecali u polufinalnoj i finalnoj veèeri festivala, prva nagrada publike otišla je u ruke «rokerici» Lei Medica i njenom bandu «Blackout» iz Buzeta, koji su svoj imidž i scenski nastup prilagodili pjesmi «Motori». S nešto manje glasova, drugo mjesto publike je osvojila Petra Ošo, a treæe Lana Konèareviæ, takoðer iz Buzeta.

škola diljem cijele Hrvatske, a èast da se barem što se tièe stila pisanja stoljeæima unatrag vrate dobili su i Buzeæani Danica Baf, Ivana Karliæ, Alessia Stelko i Lea Medica.

U tjedan dana trajanja akademije Žakniæi su putem grafièke, likovno-keramièke, povijesne, novinarske i literarne radionice pokazati što su sve nauèili i izradili

u èast neobiènom i zaboravljenom naèinu pisanja.

- Interes škola kao i njihovih uèenika da budu sudionici Male glagoljske akademije bio je jako velik. Meðutim, recesija je uèinila svoje. Tako su neke škole same odustale, dok smo troje uèitelja i dvanaest uèenika bili prisiljeni odbiti jer nam je Ministarstvo znanja, obrazovanja i sporta znatno srezalo donaciju, kazala je koordinatorica MGA Karmen Kevereski-Nikoviæ.

No, kao što to obièno biva, u svakom zlu naðe se i neèeg dobrog pa je akademija ove godine bogatija za još jednu radionicu, onu grafièku o kojoj se veæ godinama prièa. Novosti ima još.

– Istarska županija i Grad Buzet osigurali su materijalna sredstva za dovršavanje ureðenja prostora u zadnjem djelu zgrade koju koristi MGA, otkrila je Kevereski-Nikoviæ. Prostor æe služiti za izložbu radova malih Žakniæa. (ap)

Petra Rušnjak najsimpatiènija

Nagradu za pjevaèa do 10 godina i za najbolju interpretaciju odnijela je Mirta Krsnik iz Pazina, dok je nagrada za najbolji scenski nastup otišla u ruke Petri Kovaèeviæ s otoka Paga. Petra Rušnjak iz Buzeta najsimpatiènija je izvoðaèica na festivalu, a nagrada organizatora je pripala Gianluci Draguzet iz Kuiæi.

Gosti Houdek i plesaèi

Organizator festivala je Udruga Mali veliki Mikrofon na èelu s njenim predsjednikom Alanom Poropatom, uz podršku s u o r g a n i z a t o r a P u è k o g otvorenog uèilišta „Augustin Vivoda“ te pokrovitelja Grada Buzeta i Istarske županije. Djeèji festival dodatno je obogatio gost

veèeri Jaques Houdek, plesne grupe iz Buzeta i Rovinja te mladi istarski pjevaèi koji su se proslavili na domaæim i meðunarodnim festivalima.

Festival su vodili Nikolina Konèareviæ i Alan Poropat, dok je profesorica likovne kulture podruène škole Roè Živa Kutnjak zaslužna za dojmljivu scenografiju. Festival je otvorio gradonaèelnik Buzeta Valter Flego. (ap)

Odlièno pripremljeni

Ri jeè j e o s t va rn im s i t u a c i j a m a k o j e s e svakodnevno mogu desiti a u kojima lako doðe do gušenja i ozljeðivanja ljudi, kazao je Damir Fabijanèiæ, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Buzet. Ðino Piuti, predsjednik PVZ -a , u jedno d i rek to r buzetskog Pogona Elektroistre, izrazio je zadovoljstvo viðenim, odnosno spremnošæu i umješnošæu aktera vježbi, a kojima su pokazali da su spremni pravovremeno i djelotvorno reagirati u kriznim situacijama.

Iz elektroenergetskog postrojenja širio se dim. Ljudi su ostali zarobljeni na krovu v i š e k a t n i c e . V a t r a j e munjevitom brzinom gutala automobil, plinska boca prijetila eksplozijom.

Iako su te opasnosti inscenirane, sastavni su dio vatrogasne svakodnevice, a što uèiniti kada panika i strah nadvladaju razum pokazali su svibnju, mjesecu zaštite od požara, buzetski vatrogasci objedinjeni u Podruènu vatrogasnu zajednicu te djelatnici buzetskog Pogona E l e k t r o i s t r e t i j e k o m zajednièke taktièko-pokazne vježbe, održane u Sv. Ivanu.

Djeca oduševljena

Ta k t i è k o - p o k a z n i m vježbama simulirana je eksplozija trafostanice, požar d r u g o g k a t a z g r a d e i evakuacija ljudi, te gašenje automobila u plamenu. Edukativne vježbe su bile namijenjene vatrogasnoj mladeži uzrasta od 8 do 16 godina. Oni su se u prvom djelu natjecali, dok su drugi dio iskoristili za prikazivanje naè ina gašen ja požara pomoæu vatrogasnog aparata.

U vježbi je sudjelovalo 70-ak osoba, djelatnika HEP-a,

vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe, DVD-a, Vatrogasne mladeži i Hitne medicinske pomoæi. Pokazno spašavanje ljudi, imovine i borbu s vatrom kao i gašenje plamena iz plinske boce impulsnom puškom, promatrali su niži r a z r e d i O s n ov n e š ko l e « Va z m o s l a v G r ž a l j a » i najstarija grupa Djeèjeg vrtiæa «Grdelin», gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac te predstavnici Vatrogasne zajednice Grada Vukovara.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA Vježba vatrogasaca i djelatnika HEP-a

Buzetski vatrogasci bez greške Taktièko pokaznim vježbama simulirana je eksplozija trafostanice, požar drugog kata zgrade i evakuacija ljudi, te gašenje automobila u plamenu, dok su edukativne vježbe bile namijenjene vatrogasnoj mladeži uzrasta od 8 do 16 godina

Ana PISAK


BUZETSKE UMJETNIÈKE NADE

Dok su tijekom lipnja istarske gradove stoljeæima unatrag vraæali amerièki režiseri filmova, drevni Roè u doba prvih poèetaka najstarijeg hrvatskog pisma vratili su sudionici 17. male akademija glagoljaša «Juri Žakan». Ovogodišnje izdanje okupilo je 35 uèenika, polaznika 6. razreda osnovnih

17. mala akademija glagoljaša »Juri Žakan«

Stvarali na glagoljiciIako zbog štednje i recesije u radu male akademije nisu sudjelovali svi koji su željeli, ove je godine u program prvi put uvrštena i grafièka radionica

12. županijski djeèji festival »Mali veliki mikrofon«

„Mikrofon“ Eli Mijatoviæ iz BujaPrva nagrada publike otišla je u ruke «rokerici» Lei Medica i njenom bendu «Blackout» iz Buzeta. Drugo mjesto po izboru publike osvojila je Petra Ošo, a treæe Lana Konèareviæ, takoðer iz Buzeta

Suzama radosnicama završen je 12. županijski djeèji festival «Mali veliki mikrofon», održan pokraj lipnja u Sportskoj dvorani u Buzetu. Prema struènom ocjenjivaèkom sudu pobjednica je Ela Mijatoviæ iz Buja s izvedbom pjesme «Rijeka bez imena». Drugo mjesto žiri je dodijelio Moniki Jakšiæ iz Pule, dok se bronèanom nagradom okitila Lana Konèareviæ iz Buzeta.

Nagrade publike domaæima

U jakoj konkurenciji 46 izvoðaèa osnovnoškolskog uzrasta iz cijele Istre, koji su se natjecali u polufinalnoj i finalnoj veèeri festivala, prva nagrada publike otišla je u ruke «rokerici» Lei Medica i njenom bandu «Blackout» iz Buzeta, koji su svoj imidž i scenski nastup prilagodili pjesmi «Motori». S nešto manje glasova, drugo mjesto publike je osvojila Petra Ošo, a treæe Lana Konèareviæ, takoðer iz Buzeta.

škola diljem cijele Hrvatske, a èast da se barem što se tièe stila pisanja stoljeæima unatrag vrate dobili su i Buzeæani Danica Baf, Ivana Karliæ, Alessia Stelko i Lea Medica.

U tjedan dana trajanja akademije Žakniæi su putem grafièke, likovno-keramièke, povijesne, novinarske i literarne radionice pokazati što su sve nauèili i izradili

u èast neobiènom i zaboravljenom naèinu pisanja.

- Interes škola kao i njihovih uèenika da budu sudionici Male glagoljske akademije bio je jako velik. Meðutim, recesija je uèinila svoje. Tako su neke škole same odustale, dok smo troje uèitelja i dvanaest uèenika bili prisiljeni odbiti jer nam je Ministarstvo znanja, obrazovanja i sporta znatno srezalo donaciju, kazala je koordinatorica MGA Karmen Kevereski-Nikoviæ.

No, kao što to obièno biva, u svakom zlu naðe se i neèeg dobrog pa je akademija ove godine bogatija za još jednu radionicu, onu grafièku o kojoj se veæ godinama prièa. Novosti ima još.

– Istarska županija i Grad Buzet osigurali su materijalna sredstva za dovršavanje ureðenja prostora u zadnjem djelu zgrade koju koristi MGA, otkrila je Kevereski-Nikoviæ. Prostor æe služiti za izložbu radova malih Žakniæa. (ap)

Petra Rušnjak najsimpatiènija

Nagradu za pjevaèa do 10 godina i za najbolju interpretaciju odnijela je Mirta Krsnik iz Pazina, dok je nagrada za najbolji scenski nastup otišla u ruke Petri Kovaèeviæ s otoka Paga. Petra Rušnjak iz Buzeta najsimpatiènija je izvoðaèica na festivalu, a nagrada organizatora je pripala Gianluci Draguzet iz Kuiæi.

Gosti Houdek i plesaèi

Organizator festivala je Udruga Mali veliki Mikrofon na èelu s njenim predsjednikom Alanom Poropatom, uz podršku s u o r g a n i z a t o r a P u è k o g otvorenog uèilišta „Augustin Vivoda“ te pokrovitelja Grada Buzeta i Istarske županije. Djeèji festival dodatno je obogatio gost

veèeri Jaques Houdek, plesne grupe iz Buzeta i Rovinja te mladi istarski pjevaèi koji su se proslavili na domaæim i meðunarodnim festivalima.

Festival su vodili Nikolina Konèareviæ i Alan Poropat, dok je profesorica likovne kulture podruène škole Roè Živa Kutnjak zaslužna za dojmljivu scenografiju. Festival je otvorio gradonaèelnik Buzeta Valter Flego. (ap)

Odlièno pripremljeni

Ri jeè j e o s t va rn im s i t u a c i j a m a k o j e s e svakodnevno mogu desiti a u kojima lako doðe do gušenja i ozljeðivanja ljudi, kazao je Damir Fabijanèiæ, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Buzet. Ðino Piuti, predsjednik PVZ -a , u jedno d i rek to r buzetskog Pogona Elektroistre, izrazio je zadovoljstvo viðenim, odnosno spremnošæu i umješnošæu aktera vježbi, a kojima su pokazali da su spremni pravovremeno i djelotvorno reagirati u kriznim situacijama.

Iz elektroenergetskog postrojenja širio se dim. Ljudi su ostali zarobljeni na krovu v i š e k a t n i c e . V a t r a j e munjevitom brzinom gutala automobil, plinska boca prijetila eksplozijom.

Iako su te opasnosti inscenirane, sastavni su dio vatrogasne svakodnevice, a što uèiniti kada panika i strah nadvladaju razum pokazali su svibnju, mjesecu zaštite od požara, buzetski vatrogasci objedinjeni u Podruènu vatrogasnu zajednicu te djelatnici buzetskog Pogona E l e k t r o i s t r e t i j e k o m zajednièke taktièko-pokazne vježbe, održane u Sv. Ivanu.

Djeca oduševljena

Ta k t i è k o - p o k a z n i m vježbama simulirana je eksplozija trafostanice, požar d r u g o g k a t a z g r a d e i evakuacija ljudi, te gašenje automobila u plamenu. Edukativne vježbe su bile namijenjene vatrogasnoj mladeži uzrasta od 8 do 16 godina. Oni su se u prvom djelu natjecali, dok su drugi dio iskoristili za prikazivanje naè ina gašen ja požara pomoæu vatrogasnog aparata.

U vježbi je sudjelovalo 70-ak osoba, djelatnika HEP-a,

vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe, DVD-a, Vatrogasne mladeži i Hitne medicinske pomoæi. Pokazno spašavanje ljudi, imovine i borbu s vatrom kao i gašenje plamena iz plinske boce impulsnom puškom, promatrali su niži r a z r e d i O s n ov n e š ko l e « Va z m o s l a v G r ž a l j a » i najstarija grupa Djeèjeg vrtiæa «Grdelin», gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac te predstavnici Vatrogasne zajednice Grada Vukovara.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA Vježba vatrogasaca i djelatnika HEP-a

Buzetski vatrogasci bez greške Taktièko pokaznim vježbama simulirana je eksplozija trafostanice, požar drugog kata zgrade i evakuacija ljudi, te gašenje automobila u plamenu, dok su edukativne vježbe bile namijenjene vatrogasnoj mladeži uzrasta od 8 do 16 godina

Ana PISAK

42

Kristina GREBLOKristina GREBLO

ZDRAVA HRANA

Osim što imaju malo kalorija, svega 16 na 100 grama, te dovoljno vitamina i minerala, tikvice povoljno djeluju na smanjene masnoæa u krvi te povišenog krvnog tlaka


Tikvice, povræe meksièkog podrijetla, zajedno s dinjama i krastavcima, svrstavaju se u porodicu Cucurbitacea. Èovjek za tu namirnicu zna veæ desecima tisuæa godina te ju je veæ tada uvrstio u svoju prehranu, èija je široka primjena ostala sve do danas.

U našem podneblju tikvice se najèešæe koriste u duguljastom i cilindriènom obliku, zelene boje i tanke naborane kože, mekanog i blijedo zelenkastog mesa. Prijatan okus, tikvice èine idealnom ljetnom namirnicom.

Iako se mogu nabaviti tijekom cijele godine, najukusnije su u sezoni, a sezona im se proteže od svibnja do srpnja. Osim samoga ploda jestivi su i cvjetovi tikvica koji se obièno pripremaju u francuskoj i talijanskoj kuhinji.

Izvor zdravlja

Spektar hranjivih tvari koje osiguravaju tikvice poprilièno je impresivan. Energetska vrijednost 100 grama sirovih tikvica s korom iznosi 16 kcal / 69 kJ; što je vrijednost otprilike jedne kockice èokolade.

Tikvice su dobar izvor mangana i vitamina C te magnezija, vitamina A, kalija, prehrambenih vlakna, folne kiseline, fosfora, bakra i vitamina B2. Taj se bogat sastav gubi prilikom prekuhavanja te se preporuèuje, kraæe kuhanje i lagano pirjanje.

Ne gulite koru!

U raznim dijetama, èesto se spominje kao idealno povræe zbog visokog udjela vode te bogatom sastavu dijetalnih vlakna, kojih u najveæim koncentracijama ima u kori. Osim što kora sadrži vlakna sadrži i ostale vitamine i minerale te bi upravo to trebao biti razlog više da u pripremi jela izostavimo guljenje.

Dijetalna vlakna vežu na sebe razne štetne tvari te ih izluèuju iz organizma, smanjuju povišene masnoæe u krvi te štite srèano-krvožilni sustav. U smanjenu kolesterola važnu ulogu imaju i antioksidanti, vitamin C i betakaroten, kojih takoðer ima u tikvicama. Smanjujuæi kolesterol, djeluju i na usporavanje pojave ateroskleroze.

Prema laboratorijskim istraživanjima, fitonutrijenti prisutni u soku tikvica imaju antikancerogena svojstva jer sprjeèavaju mutaciju stanica. Ekstrakti tikvica, smanjuju simptome benigne hipertrofije prostate a u kombinaciji s drugim povræem taj se uèinak i poveæava.Uz to, magnezij i kalij iz tikvica djeluje povoljno na visoki krvi tlak.

Koju tikvicu kupiti?

- izaberite one sa sjajnom i neošteæenom korom- one èija težina odgovara njihovoj velièini- ne pretvrde kore, jer je tada rijeè o prezrelom povræu

koje ima tvrde sjemenke i vlaknasti središnji dio

ISTARSKA KUHINJA

Postupak pripreme:

U zdjelicu se stavi oko dva decilitara mlake vode. U nju se doda kvasac, sol i šeæer. Vodu se ostavi desetak minuti kako bi se sastojci rastopili, a kvasac digao na površinu. U meðuvremenu, na dasku se stavi brašno usred kojeg se napravi rupa kružnog oblika kako bi se u nju mogla uliti voda s kvascem, a da pritom tekuæina ne iscuri s daske. Brašno i dodanu smjesu mijesi se rukama dvadesetak minuta, sve dok se u njoj ne pojave «balonèiæi zraka» . Što ima više «balonèiæa», to æe kruh biti prhkiji.

Dobro izmiješeno brašno i vo d u o s t av i s e k v a s i t i dvadesetak minuta. Nakon toga se premijesi, razdvoji na komade od kojih se naprave štruce ili hljeb. On se potom

stavi na pleh namazan uljem ili mašæu, kako kruh ne bi zagorio ili se primio za podlogu. Na pola sata ga se prekrije krpom da «mu bude toplije» i da se više digne. Zatim se stavlja u peænicu, na temperaturu od 140 do 160 Ce l z i j ev ih stupnjeva, gdje se peèe oko sat vremena.

Bez pleha na šamot

Nekada se kruh nije kupovao. Mijesio se iskljuèivo doma i to svakog jutra.

Djevojke bi se tog posla latile veæ u jedanaestoj-dvanaestoj godini života, èim bi imale dovoljno snage da mijese. Obitelji su imale mnogo èlanova, pa im je dnevno trebalo i puno kruha. Stariji su obièno odlazili u kampanju pa je priprema kruha bio zadatak najmlaðih, prièa 71-godišnja

Melanija Klariæ iz Franeèiæa, a iz èije se peænice i dan danas širi miris domaæeg kruha.

– Posao je to kojeg sam nauèila od pokojne mame Marijane i to veæ u desetoj godini života. Nijemci su nam 1944. godine zapalili kuæu u Penièiæima pa smo tako ostali i bez ognjišta. Dvije godine smo živjeli kod none Marije u Sv. Ivanu. Ona je uvijek pekla kruh na ognjištu. U to vrijeme nije bilo pleha pa se kruh stavljao direktno na topli šamot. Prekrilo ga se èrepnjom i žarom. Bitno je bilo dobro pomesti, oèistiti od pepela šamot na koji se polagao kruh. U to se vrijeme šeæer vrlo rijetko stavljao u smjesu. Obièno su to èinile samo imuæne obitelji jer tek su si rijetki mogli priuštiti žlièicu umjetnog zaslaðivaèa.

Buzetski list43

Križ obavezan

Nakon što smo odselili od bake i djeda Josipa, kupili smo drveni štednjak i u njemu desetljeæima pekli kruh. Svaki put kad se brašno položilo na dasku napravilo bi se križ. Isti se postupak ponovio i kad se smjesu stavilo kvasit. Dok se kruh pekao, kuæom se širio neodoljiv miris jer kruh vinja na l a r g o . M i d j e c a , s nestrpljenjem smo išèekivali koricu kruha. Štimali smo se kad je on bio svjež jer sve dok se ne bi pojeo do zadnje korice ne bi se mijesilo drugog, isprièala nam je Melanija Kalriæ dok se iz njene peænice širio primamljiv miris upravo peèenog kruha.

– Kad bi ovaj kruh mogao vinjat u Buzetskom listu, veæ nego jedan bi se æepav za glava! - zakljuèila je naš razgovor vitalna starica.

Sastojci:

1,5 kilograma brašna

1 žlica srednje velièinešeæera

1 žlica srednje velièinesoli

1 žlica ulja ili masti

5 dag kvasca

Najstariji recept naših domaæica

Miris toplog kruhaNekada su djevojèice kruh poèele mijesiti

veæ u desetoj godini života èim bi imale

dovoljno snage za taj posao

Ana PISAK

42

Kristina GREBLOKristina GREBLO

ZDRAVA HRANA



Tikvice, povræe meksièkog podrijetla, zajedno s dinjama i krastavcima, svrstavaju se u porodicu Cucurbitacea. Èovjek za tu namirnicu zna veæ desecima tisuæa godina te ju je veæ tada uvrstio u svoju prehranu, èija je široka primjena ostala sve do danas.

U našem podneblju tikvice se najèešæe koriste u duguljastom i cilindriènom obliku, zelene boje i tanke naborane kože, mekanog i blijedo zelenkastog mesa. Prijatan okus, tikvice èine idealnom ljetnom namirnicom.

Iako se mogu nabaviti tijekom cijele godine, najukusnije su u sezoni, a sezona im se proteže od svibnja do srpnja. Osim samoga ploda jestivi su i cvjetovi tikvica koji se obièno pripremaju u francuskoj i talijanskoj kuhinji.

Izvor zdravlja

Spektar hranjivih tvari koje osiguravaju tikvice poprilièno je impresivan. Energetska vrijednost 100 grama sirovih tikvica s korom iznosi 16 kcal / 69 kJ; što je vrijednost otprilike jedne kockice èokolade.

Tikvice su dobar izvor mangana i vitamina C te magnezija, vitamina A, kalija, prehrambenih vlakna, folne kiseline, fosfora, bakra i vitamina B2. Taj se bogat sastav gubi prilikom prekuhavanja te se preporuèuje, kraæe kuhanje i lagano pirjanje.

Ne gulite koru!

U raznim dijetama, èesto se spominje kao idealno povræe zbog visokog udjela vode te bogatom sastavu dijetalnih vlakna, kojih u najveæim koncentracijama ima u kori. Osim što kora sadrži vlakna sadrži i ostale vitamine i minerale te bi upravo to trebao biti razlog više da u pripremi jela izostavimo guljenje.

Dijetalna vlakna vežu na sebe razne štetne tvari te ih izluèuju iz organizma, smanjuju povišene masnoæe u krvi te štite srèano-krvožilni sustav. U smanjenu kolesterola važnu ulogu imaju i antioksidanti, vitamin C i betakaroten, kojih takoðer ima u tikvicama. Smanjujuæi kolesterol, djeluju i na usporavanje pojave ateroskleroze.

Prema laboratorijskim istraživanjima, fitonutrijenti prisutni u soku tikvica imaju antikancerogena svojstva jer sprjeèavaju mutaciju stanica. Ekstrakti tikvica, smanjuju simptome benigne hipertrofije prostate a u kombinaciji s drugim povræem taj se uèinak i poveæava.Uz to, magnezij i kalij iz tikvica djeluje povoljno na visoki krvi tlak.

Koju tikvicu kupiti?

- izaberite one sa sjajnom i neošteæenom korom- one èija težina odgovara njihovoj velièini- ne pretvrde kore, jer je tada rijeè o prezrelom povræu

koje ima tvrde sjemenke i vlaknasti središnji dio

ISTARSKA KUHINJA

Postupak pripreme:

U zdjelicu se stavi oko dva decilitara mlake vode. U nju se doda kvasac, sol i šeæer. Vodu se ostavi desetak minuti kako bi se sastojci rastopili, a kvasac digao na površinu. U meðuvremenu, na dasku se stavi brašno usred kojeg se napravi rupa kružnog oblika kako bi se u nju mogla uliti voda s kvascem, a da pritom tekuæina ne iscuri s daske. Brašno i dodanu smjesu mijesi se rukama dvadesetak minuta, sve dok se u njoj ne pojave «balonèiæi zraka» . Što ima više «balonèiæa», to æe kruh biti prhkiji.

Dobro izmiješeno brašno i vo d u o s t av i s e k v a s i t i dvadesetak minuta. Nakon toga se premijesi, razdvoji na komade od kojih se naprave štruce ili hljeb. On se potom

stavi na pleh namazan uljem ili mašæu, kako kruh ne bi zagorio ili se primio za podlogu. Na pola sata ga se prekrije krpom da «mu bude toplije» i da se više digne. Zatim se stavlja u peænicu, na temperaturu od 140 do 160 Ce l z i j ev ih stupnjeva, gdje se peèe oko sat vremena.

Bez pleha na šamot

Nekada se kruh nije kupovao. Mijesio se iskljuèivo doma i to svakog jutra.

Djevojke bi se tog posla latile veæ u jedanaestoj-dvanaestoj godini života, èim bi imale dovoljno snage da mijese. Obitelji su imale mnogo èlanova, pa im je dnevno trebalo i puno kruha. Stariji su obièno odlazili u kampanju pa je priprema kruha bio zadatak najmlaðih, prièa 71-godišnja

Melanija Klariæ iz Franeèiæa, a iz èije se peænice i dan danas širi miris domaæeg kruha.

– Posao je to kojeg sam nauèila od pokojne mame Marijane i to veæ u desetoj godini života. Nijemci su nam 1944. godine zapalili kuæu u Penièiæima pa smo tako ostali i bez ognjišta. Dvije godine smo živjeli kod none Marije u Sv. Ivanu. Ona je uvijek pekla kruh na ognjištu. U to vrijeme nije bilo pleha pa se kruh stavljao direktno na topli šamot. Prekrilo ga se èrepnjom i žarom. Bitno je bilo dobro pomesti, oèistiti od pepela šamot na koji se polagao kruh. U to se vrijeme šeæer vrlo rijetko stavljao u smjesu. Obièno su to èinile samo imuæne obitelji jer tek su si rijetki mogli priuštiti žlièicu umjetnog zaslaðivaèa.

Buzetski list43

Križ obavezan

Nakon što smo odselili od bake i djeda Josipa, kupili smo drveni štednjak i u njemu desetljeæima pekli kruh. Svaki put kad se brašno položilo na dasku napravilo bi se križ. Isti se postupak ponovio i kad se smjesu stavilo kvasit. Dok se kruh pekao, kuæom se širio neodoljiv miris jer kruh vinja na l a r g o . M i d j e c a , s nestrpljenjem smo išèekivali koricu kruha. Štimali smo se kad je on bio svjež jer sve dok se ne bi pojeo do zadnje korice ne bi se mijesilo drugog, isprièala nam je Melanija Kalriæ dok se iz njene peænice širio primamljiv miris upravo peèenog kruha.

– Kad bi ovaj kruh mogao vinjat u Buzetskom listu, veæ nego jedan bi se æepav za glava! - zakljuèila je naš razgovor vitalna starica.

Sastojci:

1,5 kilograma brašna

1 žlica srednje velièinešeæera

1 žlica srednje velièinesoli

1 žlica ulja ili masti

5 dag kvasca

Najstariji recept naših domaæica

Miris toplog kruhaNekada su djevojèice kruh poèele mijesiti

veæ u desetoj godini života èim bi imale

dovoljno snage za taj posao

Ana PISAK

Buzetski list 44

POLJOPRIVREDA

Buzetski list45

Posljednjih 1 5 - t a k g o d i n a Buzeština doživljava veliku ekspanziju u s a d n j i i o b n ov i mas l ina . Sa 15 t i s u æ a s t a b a l a ,

sredinom 90-tih godina prošlog stoljeæa, brojka se popela na sadašnjih oko 30 tisuæa. Struktura proizvoðaèa takoðer je doživjela promjene.

Naime, veæim proizvoðaèima smatrani su, ne tako davno, oni koji su imali oko 100 maslina. Danas veæ nije malen broj onih koji imaju preko 1000 stabala dok se oni sa stotinjak stabala svrstavaju tek meðu prosjeène. Trend napretka pratile su i uljare. Na podruèju Buzeštine za sad rade dvije, na kojima se svake godine mogu primijetiti odreðeni pomaci u tehnologiji prerade, odnosno u brzini i kvaliteti usluge.

Ugrožene tipiène sorte

Paralelno s tim promjenama dogaðale su se one vezana uz sortnu sliku maslinarstva Buzeštine. Prije ere poticaja bile su zastupljene, uglavnom, odavno udomaæene ili, kako neki vole reæi, autohtone sorte uz tek poneke nasade s t a l i j a n s k i m s o r t a m a ( l e c c i n o i pendolino...).

Istarska bjelica i oblica takoðer su se mogle naæi u maslinicima ali u znatno manjem broju od èrnice, starinske bilice i karbone. Upravo era poticaja i masovna nabava sadnica dovele su do toga da se odnos novih i starih sorti poèeo znaèajno mijenjati. Iako je, bez sumnje, rijeè o kvalitetnim sortama koje su doprinijele napretku maslinarstva ovog kraja, upravo su one, na neki naèin ugrozile njegovu lokalnu posebnost. Naime, poèela se nazirati situacija gdje bi izbor sorti i ulja s vremenom mogao postati identièan bilo kojem podruèju sjevera Italije.

Udomaæene sorte maslina na Buzeštini

Starinske sorte osvajaju medaljeEra poticaja i masovna nabava sadnica dovele su do toga da se odnos novih i starih sorti poèeo znaèajno mijenjati. Iako je bez sumnje rijeè o kvalitetnim novim sortama , upravo su one na neki naèin ugrozile lokalnu posebnost

Piše: Zdravko MIHOLIÆ, dipl. ing. agr

Takoðer u manjem postotku zastupljena u starijim nasadima maslina na Buzeštini. Ponegdje svoj opstanak duguje samo i z raženo tamno ze len im krošnjama koje daju sliku zdravlja i snage njenog stabla. Radi toga su ljudi upravo s nje

skidali granèice prigodom tradicionalnih vjerskih praznika. Stablo ove sorte je bujno i podatno za formiranje krošnje.

Na Buzeštini se uglavnom s u s r e æ u s t a b l a k o j a nezadovoljavajuæe raðaju. Istovremeno na podruèju D r a g u æ a o v a s o r t a j e zastupljena jednako, ako ne i više od Èrnice i raða redovito i vrlo dobro. List je, kako je veæ spomenuto, izrazito tamnozelen

Karbona

i krupan. Po njemu je sorta vjerojatno i dobila ime. Kao sor ta spada meðu dosta osjetljive na hladnoæu plod je srednje krupan duguljast i simetrièan.

Na temeljnoj zelenoj boji lenticele su srednje uoèljive. Bojiti se poèinje obièno od strane peteljke i do zriobe veæi dio ploda poprima tamnu boju. Na vrhu ploda èesto se može naæi nitasti završetak. Bere se

p o s t o . U u v j e t i m a laboratorija Instituta u Poreèu izdvajano je i preko 15 posto. Ulje ove masline izuzetno je ukusno, slatko s i z r a ž e n o m a r o m o m i mirisima (rajèica...). Manje je pikantno te se dugoroèno odlièan rezultat postiže miješanjem ulja ove sorte s onim istarske bjelice i domaæe bilice, koje su izraženo pikantne. Ove je godine s uljem dobivenim od ove sorte i sorte karbona proizvoðaè iz Draguæa, na najveæem sajmu maslinovog ulja u Splitu osvojio Zlatnu medalju.

u g l av n o m k a d i è r n i c a . Randman ulja u plodu približan je onom u èrnice. Ulje im je takoðer slièno, slatkasto i ukusno, s time da je karbona nešto pikantnija. Zaslužuje visoku ocjenu. Èisto ulje od ove sorte dobilo je Zlatnu medalju na ocjenjivanju održanom 2008. u sklopu poljoprivrednog sajma u Poreèu.

p o t p u n o p o t a m n j e l e p l o d ov e , š t o u k a z u j e n a neujednaèeno d o z r i j ev a n j e . Bojiti se poèinje najèešæe od vrha ploda. Obilježje ploda su i jasno izražene lenticele koje su dosta gusto rasporeðene po kožici i daju dodatnu privlaènost ovoj maslini.

Cvatnju obièno poèinje meðu prvima i prestiže sorte leccino i pendolino. Ako u blizini ima odgovarajuæeg oprašivaèa i ako su ostali uvjeti pogodni, dobro i redovito zameæe plodove i daje dobar rod. Nekad se s berbom ove sorte poèinjalo tek krajem 11. mjeseca dok je to sada najèešæe poèetak studenog. Randman ulja koji se s ovom sortom postiže najèešæe se kreæe oko 12

Najviše je ima od svih udomaæenih sorti. Stablo je srednje bujno do bujno, s dosta položenim rastom grana. Takav rast omoguæuje relativno lako oblikovanje uzgojnog oblika a time i jednostavniju rezidbu i berbu. List je srednje velik, nešto svjetlije boje. Srednje je osjetljiv na bolest paunovo oko. Izmeðu tri opisane sorte zapaženo je da je èrnica najotpornija prema niskim temperaturama.

P l o d j e , ov i s n o o rodnosti, nešto sitniji do srednje krupan, okruglasto i z d u ž e n s p o n e k a d izraženim „pupèiæem“ na vrhu ploda. Ovisno o stupnju zrelosti osnovna zelena boja prekriva se najprije tamno crvenom a zatim i potpuno tamnom bojom. U isto vrijeme na stablu možemo naæi i neobojene i crvenkasto obojene i

Èrnica

Èrnicom). Plodovi postižu veæi randman od èrnice. U laboratorijskim uvjetima izdvaja se iz ploda i preko 20 posto ulja. Ovu sortu nikako ne bi trebalo u potpunosti zapustiti. Trebalo bi naæi što j ednos tavn i ju metodu njenog formiranja što bi uvelike promijenilo njezin položaj u oèima proizvoðaèa. Svakako se preporuèuje kao sorta koja æe u moguæim novijim nasadima pratiti èrnicu u udjelu od oko 10 posto.

to vrijeme veæim je dijelom kožica zelene boje, dok s e k a s n i j e prekriva tamnom bojom s raznih strana ploda ali n a j è e š æ e t o poèinje sa strane v r h a p l o d a . Lenticele su na plodu Domaæe bilice slabo uoèljive.

Kad dobro rode sitni plodovi su izrazito gusto rasporeðeni po rodnoj granèici i opæenito po stablu, te neki proizvoðaèi s pravom kažu da ih ima „kao riže“. Zahtjevna je i pri berbi , što radi samog uspravnog stabla, što radi sitnoæe ploda i njegovog dosta teškog odvajanja od granèice. To se može smatrati jednim od glavnih razloga manje zastupljenosti ove sorte. Ulje je ove sorte pikantnije i vrlo kvalitetno (dobro se uklapa s

Manje je zastupljena u starijim nasadima od èrnice, ali zapaženo je da tamo gdje su stabla ovih sorti blizu jedna drugih obje masline dobro raðaju što ukazuje na n j i h o v u d o b r u kompatibilnost u cvatnji. Stablo je srednje bujno i tipièno uspravnog rasta grana. Izrazito je zahtjevno pri formiranju, koliko toliko, prihvatljivog uzgojnog oblika krošnje.

Listovi su sitni i ponekad spiralno uvijeni po èemu je specifièna u odnosu na druge ovdašnje „starinske“ sorte. Dosta je osjetljiva na niske zimske temperature. Plodovi su najèešæe sitni, pomalo nesimetrièno tj. s r p a s to d u g u l j a s t i s , p o n e k a d i z r a ž e n i m , „pupèiæem“ i n i tast im završetkom na vrhu. Plod dozrijeva nešto iza èrnice ali se uglavnom zajedno beru. U

Domaæa bilica

Starinsko nije «divlje»

No takvim kretanjima nije lako ponuditi alternativu rijeèima odnosno savjetima (izuzev vezanima uz obnovu starih maslinika), jer što preporuèiti kad proizvoðaè maslina, ni uz najbolju volju, ni u jednom rasadniku ne može pronaæi sadnice „starinskih“maslina.

A tko æe danas užurbanom poljoprivredniku 21. stoljeæa preporuèiti da ide u razmnožavanje na tradicionalni naèin „od panja“ i da prvi rod èeka pet i više godina, te da ne ostvari poticaj? Uz to pomalo je obeshrabrujuæe bilo, za ikakav pokuša j u t jecan ja na promjenu razmišljanja, èuti neke iskusne maslinare gdje stare sorte nazivaju, ne zlonamjerno nego više iz obièaja, „divljima“ a nove „pitomima.“

Buža vratila slavu

Promjenu u razmišljanju ipak su potakla dogaðanja na jugu Istre. Naime, tamošnji maslinari primijetili su da ulja njihovih starih sorti na izložbama i ocjenjivanjima ni malo ne zaostaju za onima od tzv. novih sorti. Naroèito se u tome isticala sorta buža. Slijedila je pokusna proizvodnja sadnica, ove i nekih manje poznatih sorti, što je i kod proizvoðaèa pobudilo velik interes. Ulja od buže u meðuvremenu su dospjela na meðunarodne sajmove i izložbe, te svojom kvalitetom izazvala pažnju struènjaka i proizvoðaèa iz razvijenih maslinarskih zemalja.

Nedostaje sadni materijal

Može li se to ponoviti u središnjoj Istri s ovdašnjim udomaæenim sortama? Prvo u što se sumnjalo kod starih sorti bilo je pitanje redovite i zadovoljavajuæe rodnosti. No pokazalo se (upravo razumnim uvoðenjem talijanskih sorti) da dobrim

izborom oprašivaèa te kvalitetnim održavanjem nasada, stare sorte mogu „oživjeti“ i potpuno zadovoljiti zahtjevu rodnosti.

Kvaliteta ulja koja se može s njima dobiti bila je manje upitna ali je suvremena tehnologija berbe i prerade i tu dovela do novih saznanja u svezi potencijala starih sorti. Neki entuzijasti potrudili su se proizvesti èisto ulje pojedinih autohtonih sorti i poslati ih na najprestižnije hrvatske izložbe ulja. Rezultati su bili iznenaðujuæi i ohrabrujuæi. Medalje, meðu kojima nerijetko one najveæeg sjaja, bile su poticaj da se maslinari i dalje bave nasadima i uljima autohtonih sorti. Znanstvena istraživanja provedena od strane Instituta za

poljoprivredu i turizam u Poreèu, Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Medicinskog fakulteta u Rijeci dala su znanstvenu utemeljenost razmišljanjima o razvijanju „branda“ od lokalnih sorti.

Interes se proširio kod proizvoðaèa, meðutim, ostao je neriješen problem matiènih stabala starih sorti, odnosno p r o i z v o d n j a d o v o l j n i h k o l i è i n a deklariranog sadnog materijala.

Tri udomaæene sorte

Tri su, veæ spomenute sorte, raširene cijelim podruèjem Buzeštine. Od Saleža, preko Mluna, pa do Podrebra i nadalje do podruèja Sovinjaka, Senja, Šæulci i Marèenegle preko Juradi i Krušvari pa do podruèja Huma, Kortine Bernobiæi i Buraja nalazimo te iste sorte koje su na ovom podruèju opstale kroz stoljeæa. Prošle su preko njih zime poput one katastrofalne iz 1929. i razne druge nedaæe (požari, zapuštanje...). No opstale su usprkos svemu i predstavljaju simbol opstojnosti na ovom prostoru. Rijeè je o èrnici, domaæoj bilici i karboni.

Uz ove tri , postoje još neke sporadièno zastupljene „starinske“ sorte na Buzeštini. No kad bi se samo ove tri uklopile u novim nasadima s novim kvalitetnim sortama, postigao bi se velik pomak. Kao prvo oèuvao bi se kvalitetan, udomaæen genetski materijal pred „najezdom“ onog unesenog sa strane. Kao drugo, ove bi sorte u ravnopravnim uvjetima uzgoja pokazale svoj puni potencijal rodnosti. Ono što nije upitno jest kvaliteta ulja koja se s njima može postiæi, što je osnovni preduvjet za proizvod koji se želi plasirati kao „brand“ nekog podruèja.

Buzetski list 44

POLJOPRIVREDA

Buzetski list45

Posljednjih 1 5 - t a k g o d i n a Buzeština doživljava veliku ekspanziju u s a d n j i i o b n ov i mas l ina . Sa 15 t i s u æ a s t a b a l a ,

sredinom 90-tih godina prošlog stoljeæa, brojka se popela na sadašnjih oko 30 tisuæa. Struktura proizvoðaèa takoðer je doživjela promjene.

Naime, veæim proizvoðaèima smatrani su, ne tako davno, oni koji su imali oko 100 maslina. Danas veæ nije malen broj onih koji imaju preko 1000 stabala dok se oni sa stotinjak stabala svrstavaju tek meðu prosjeène. Trend napretka pratile su i uljare. Na podruèju Buzeštine za sad rade dvije, na kojima se svake godine mogu primijetiti odreðeni pomaci u tehnologiji prerade, odnosno u brzini i kvaliteti usluge.

Ugrožene tipiène sorte

Paralelno s tim promjenama dogaðale su se one vezana uz sortnu sliku maslinarstva Buzeštine. Prije ere poticaja bile su zastupljene, uglavnom, odavno udomaæene ili, kako neki vole reæi, autohtone sorte uz tek poneke nasade s t a l i j a n s k i m s o r t a m a ( l e c c i n o i pendolino...).

Istarska bjelica i oblica takoðer su se mogle naæi u maslinicima ali u znatno manjem broju od èrnice, starinske bilice i karbone. Upravo era poticaja i masovna nabava sadnica dovele su do toga da se odnos novih i starih sorti poèeo znaèajno mijenjati. Iako je, bez sumnje, rijeè o kvalitetnim sortama koje su doprinijele napretku maslinarstva ovog kraja, upravo su one, na neki naèin ugrozile njegovu lokalnu posebnost. Naime, poèela se nazirati situacija gdje bi izbor sorti i ulja s vremenom mogao postati identièan bilo kojem podruèju sjevera Italije.

Udomaæene sorte maslina na Buzeštini

Starinske sorte osvajaju medaljeEra poticaja i masovna nabava sadnica dovele su do toga da se odnos novih i starih sorti poèeo znaèajno mijenjati. Iako je bez sumnje rijeè o kvalitetnim novim sortama , upravo su one na neki naèin ugrozile lokalnu posebnost

Piše: Zdravko MIHOLIÆ, dipl. ing. agr

Takoðer u manjem postotku zastupljena u starijim nasadima maslina na Buzeštini. Ponegdje svoj opstanak duguje samo i z raženo tamno ze len im krošnjama koje daju sliku zdravlja i snage njenog stabla. Radi toga su ljudi upravo s nje

skidali granèice prigodom tradicionalnih vjerskih praznika. Stablo ove sorte je bujno i podatno za formiranje krošnje.

Na Buzeštini se uglavnom s u s r e æ u s t a b l a k o j a nezadovoljavajuæe raðaju. Istovremeno na podruèju D r a g u æ a o v a s o r t a j e zastupljena jednako, ako ne i više od Èrnice i raða redovito i vrlo dobro. List je, kako je veæ spomenuto, izrazito tamnozelen

Karbona

i krupan. Po njemu je sorta vjerojatno i dobila ime. Kao sor ta spada meðu dosta osjetljive na hladnoæu plod je srednje krupan duguljast i simetrièan.

Na temeljnoj zelenoj boji lenticele su srednje uoèljive. Bojiti se poèinje obièno od strane peteljke i do zriobe veæi dio ploda poprima tamnu boju. Na vrhu ploda èesto se može naæi nitasti završetak. Bere se

p o s t o . U u v j e t i m a laboratorija Instituta u Poreèu izdvajano je i preko 15 posto. Ulje ove masline izuzetno je ukusno, slatko s i z r a ž e n o m a r o m o m i mirisima (rajèica...). Manje je pikantno te se dugoroèno odlièan rezultat postiže miješanjem ulja ove sorte s onim istarske bjelice i domaæe bilice, koje su izraženo pikantne. Ove je godine s uljem dobivenim od ove sorte i sorte karbona proizvoðaè iz Draguæa, na najveæem sajmu maslinovog ulja u Splitu osvojio Zlatnu medalju.

u g l av n o m k a d i è r n i c a . Randman ulja u plodu približan je onom u èrnice. Ulje im je takoðer slièno, slatkasto i ukusno, s time da je karbona nešto pikantnija. Zaslužuje visoku ocjenu. Èisto ulje od ove sorte dobilo je Zlatnu medalju na ocjenjivanju održanom 2008. u sklopu poljoprivrednog sajma u Poreèu.

p o t p u n o p o t a m n j e l e p l o d ov e , š t o u k a z u j e n a neujednaèeno d o z r i j ev a n j e . Bojiti se poèinje najèešæe od vrha ploda. Obilježje ploda su i jasno izražene lenticele koje su dosta gusto rasporeðene po kožici i daju dodatnu privlaènost ovoj maslini.

Cvatnju obièno poèinje meðu prvima i prestiže sorte leccino i pendolino. Ako u blizini ima odgovarajuæeg oprašivaèa i ako su ostali uvjeti pogodni, dobro i redovito zameæe plodove i daje dobar rod. Nekad se s berbom ove sorte poèinjalo tek krajem 11. mjeseca dok je to sada najèešæe poèetak studenog. Randman ulja koji se s ovom sortom postiže najèešæe se kreæe oko 12

Najviše je ima od svih udomaæenih sorti. Stablo je srednje bujno do bujno, s dosta položenim rastom grana. Takav rast omoguæuje relativno lako oblikovanje uzgojnog oblika a time i jednostavniju rezidbu i berbu. List je srednje velik, nešto svjetlije boje. Srednje je osjetljiv na bolest paunovo oko. Izmeðu tri opisane sorte zapaženo je da je èrnica najotpornija prema niskim temperaturama.

P l o d j e , ov i s n o o rodnosti, nešto sitniji do srednje krupan, okruglasto i z d u ž e n s p o n e k a d izraženim „pupèiæem“ na vrhu ploda. Ovisno o stupnju zrelosti osnovna zelena boja prekriva se najprije tamno crvenom a zatim i potpuno tamnom bojom. U isto vrijeme na stablu možemo naæi i neobojene i crvenkasto obojene i

Èrnica

Èrnicom). Plodovi postižu veæi randman od èrnice. U laboratorijskim uvjetima izdvaja se iz ploda i preko 20 posto ulja. Ovu sortu nikako ne bi trebalo u potpunosti zapustiti. Trebalo bi naæi što j ednos tavn i ju metodu njenog formiranja što bi uvelike promijenilo njezin položaj u oèima proizvoðaèa. Svakako se preporuèuje kao sorta koja æe u moguæim novijim nasadima pratiti èrnicu u udjelu od oko 10 posto.

to vrijeme veæim je dijelom kožica zelene boje, dok s e k a s n i j e prekriva tamnom bojom s raznih strana ploda ali n a j è e š æ e t o poèinje sa strane v r h a p l o d a . Lenticele su na plodu Domaæe bilice slabo uoèljive.

Kad dobro rode sitni plodovi su izrazito gusto rasporeðeni po rodnoj granèici i opæenito po stablu, te neki proizvoðaèi s pravom kažu da ih ima „kao riže“. Zahtjevna je i pri berbi , što radi samog uspravnog stabla, što radi sitnoæe ploda i njegovog dosta teškog odvajanja od granèice. To se može smatrati jednim od glavnih razloga manje zastupljenosti ove sorte. Ulje je ove sorte pikantnije i vrlo kvalitetno (dobro se uklapa s

Manje je zastupljena u starijim nasadima od èrnice, ali zapaženo je da tamo gdje su stabla ovih sorti blizu jedna drugih obje masline dobro raðaju što ukazuje na n j i h o v u d o b r u kompatibilnost u cvatnji. Stablo je srednje bujno i tipièno uspravnog rasta grana. Izrazito je zahtjevno pri formiranju, koliko toliko, prihvatljivog uzgojnog oblika krošnje.

Listovi su sitni i ponekad spiralno uvijeni po èemu je specifièna u odnosu na druge ovdašnje „starinske“ sorte. Dosta je osjetljiva na niske zimske temperature. Plodovi su najèešæe sitni, pomalo nesimetrièno tj. s r p a s to d u g u l j a s t i s , p o n e k a d i z r a ž e n i m , „pupèiæem“ i n i tast im završetkom na vrhu. Plod dozrijeva nešto iza èrnice ali se uglavnom zajedno beru. U

Domaæa bilica

Starinsko nije «divlje»

No takvim kretanjima nije lako ponuditi alternativu rijeèima odnosno savjetima (izuzev vezanima uz obnovu starih maslinika), jer što preporuèiti kad proizvoðaè maslina, ni uz najbolju volju, ni u jednom rasadniku ne može pronaæi sadnice „starinskih“maslina.

A tko æe danas užurbanom poljoprivredniku 21. stoljeæa preporuèiti da ide u razmnožavanje na tradicionalni naèin „od panja“ i da prvi rod èeka pet i više godina, te da ne ostvari poticaj? Uz to pomalo je obeshrabrujuæe bilo, za ikakav pokuša j u t jecan ja na promjenu razmišljanja, èuti neke iskusne maslinare gdje stare sorte nazivaju, ne zlonamjerno nego više iz obièaja, „divljima“ a nove „pitomima.“

Buža vratila slavu

Promjenu u razmišljanju ipak su potakla dogaðanja na jugu Istre. Naime, tamošnji maslinari primijetili su da ulja njihovih starih sorti na izložbama i ocjenjivanjima ni malo ne zaostaju za onima od tzv. novih sorti. Naroèito se u tome isticala sorta buža. Slijedila je pokusna proizvodnja sadnica, ove i nekih manje poznatih sorti, što je i kod proizvoðaèa pobudilo velik interes. Ulja od buže u meðuvremenu su dospjela na meðunarodne sajmove i izložbe, te svojom kvalitetom izazvala pažnju struènjaka i proizvoðaèa iz razvijenih maslinarskih zemalja.

Nedostaje sadni materijal

Može li se to ponoviti u središnjoj Istri s ovdašnjim udomaæenim sortama? Prvo u što se sumnjalo kod starih sorti bilo je pitanje redovite i zadovoljavajuæe rodnosti. No pokazalo se (upravo razumnim uvoðenjem talijanskih sorti) da dobrim

izborom oprašivaèa te kvalitetnim održavanjem nasada, stare sorte mogu „oživjeti“ i potpuno zadovoljiti zahtjevu rodnosti.

Kvaliteta ulja koja se može s njima dobiti bila je manje upitna ali je suvremena tehnologija berbe i prerade i tu dovela do novih saznanja u svezi potencijala starih sorti. Neki entuzijasti potrudili su se proizvesti èisto ulje pojedinih autohtonih sorti i poslati ih na najprestižnije hrvatske izložbe ulja. Rezultati su bili iznenaðujuæi i ohrabrujuæi. Medalje, meðu kojima nerijetko one najveæeg sjaja, bile su poticaj da se maslinari i dalje bave nasadima i uljima autohtonih sorti. Znanstvena istraživanja provedena od strane Instituta za

poljoprivredu i turizam u Poreèu, Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Medicinskog fakulteta u Rijeci dala su znanstvenu utemeljenost razmišljanjima o razvijanju „branda“ od lokalnih sorti.

Interes se proširio kod proizvoðaèa, meðutim, ostao je neriješen problem matiènih stabala starih sorti, odnosno p r o i z v o d n j a d o v o l j n i h k o l i è i n a deklariranog sadnog materijala.

Tri udomaæene sorte

Tri su, veæ spomenute sorte, raširene cijelim podruèjem Buzeštine. Od Saleža, preko Mluna, pa do Podrebra i nadalje do podruèja Sovinjaka, Senja, Šæulci i Marèenegle preko Juradi i Krušvari pa do podruèja Huma, Kortine Bernobiæi i Buraja nalazimo te iste sorte koje su na ovom podruèju opstale kroz stoljeæa. Prošle su preko njih zime poput one katastrofalne iz 1929. i razne druge nedaæe (požari, zapuštanje...). No opstale su usprkos svemu i predstavljaju simbol opstojnosti na ovom prostoru. Rijeè je o èrnici, domaæoj bilici i karboni.

Uz ove tri , postoje još neke sporadièno zastupljene „starinske“ sorte na Buzeštini. No kad bi se samo ove tri uklopile u novim nasadima s novim kvalitetnim sortama, postigao bi se velik pomak. Kao prvo oèuvao bi se kvalitetan, udomaæen genetski materijal pred „najezdom“ onog unesenog sa strane. Kao drugo, ove bi sorte u ravnopravnim uvjetima uzgoja pokazale svoj puni potencijal rodnosti. Ono što nije upitno jest kvaliteta ulja koja se s njima može postiæi, što je osnovni preduvjet za proizvod koji se želi plasirati kao „brand“ nekog podruèja.

LIJEÈNIK SAVJETUJE

Piše: dr. Elvis Èerneka

Reuma

Reumatizam je naziv za razlièite bolesti i tegobe u organima za kretanje (kostima, z g l o b ov i m a , m i š i æ i m a ) . Reumatske bolesti pogaðaju pretežno osobe srednje i starije životne dobi. U Europi ta vrsta bolesti pogaða oko 40 posto, a u svijetu oko 10 posto stanovnika. Meðu vodeæim su razlozima posjeta lijeèniku u visoko industrijaliziranim zemljama. Karakteristièna bol i o g r a n i è e n j e p o k r e t a u zahvaæenom dijelu kostura simptomi su zajednièki svim reumatskim bolestima. Novije spoznaje o procesu nastanka bolesti potièu interes za što raniju dijagnozu i primjenu terapije u ranom stadiju bolesti.

Izrazita bol u zglobovima

M e ð u r e u m a t s k i m bolestima najznaèajnije su upalne reumatske bolesti, osobito najèešæi meðu njima reumatoidni artritis, slijede ih artroze i giht. Kod upalnih reumatskih bolesti osnovni je proces upala, koja se razvija u tkivu i u krvnim žilama posvuda u t i je lu, naj izraz i t i ja je zglobovima. Reumatoidni ar trit is najèešæe poèinje postupno uz poremeæaj opæeg stanja zdravlja. Potom se javlja " jutarn ja zakoèenost" u zglobovima, pri buðenju, prsti ruku (ali i nogu ili, pak, bilo koji drugi zglob) su kruti i potrebno je neko vrijeme da se razgibaju. Zatim su cijeloga dana gibljivi, ali se isti osjeæaj ponavlja svakoga jutra. Nakon nekog vremena bolesnik poèinje osjeæati bol u zglobovima, najprije blagu, a potom sve izrazitiju, èak i kad miruje, što m u n o æ u r e m e t i s a n . Naposljetku se javlja prva

Novi lijekovi za bolnezglobove Najznaèajnije su upalne reumatske bolesti,

osobito najèešæi meðu njima je reumatoidni artritis, slijede ih artroze i giht

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.

VETERINARSKI SAVJET

Vrste iz roda dirofilarija su konèasti nematoidi (gliste) koji parazitiraju u pasa, maèaka, drugih mesojeda, te ponekad u èovjeka. Najvažnija vrsta je dirofilarija immitis, èiji odrasli stadij parazitira u srcu i pluænoj ar ter i j i , uglavnom pasa. Dirofilarija repens je manje znaèajna a parazitira u potkožnom tkivu. Dirofilarija je parazit toplijih krajeva pa je tako nalazimo u zemljama Sredozemlja. Naroèito je raširena u Italiji, a takoðer je ustanovljena na podruèju Istre odnosno Buzeta.

Komarac prenosi bolest

Odrasla ženka d. immitis duga je do 31 centimetar, a d. repens do 17 centimetara, dok su mužjaci upola kraæi. Ženke tih nametnika polažu lièinke tj. mikrofilarije koje se nalaze u krvi. Ženke komaraca sišuæi krv unesu u sebe i mikrofilarije, koje se potom za dva tjedna razviju u invazijski stadij, pa tako prilikom sljedeæeg krvnog obroka komaraca taj stadij se prenese u narednog nositelja.

Te invazijske larve pritom migriraju u potkožno tkivo gdje se nastavlja njihov razvoj u slijedeæih šest mjeseci. Tek tada

Dirofilarija

Nametnik koji ometa krvotok

mladi nametnici migriraju u venski krvotok kojim dospijevaju u srce. Prema tome, izvor invazije za životinje i èovjeka su zaraženi mesojedi, prije svega psi, koji u krvi i potkožju imaju mikorfilarije dostupne komarcima.

Najèešæa meta psi

Promjene uzrokuju odrasli nametnici. Manji broj d. immitis u pasa ne uzrokuje klinièke simptome, dok kod jaèih invazija nastaju smetnje zbog poremeæaja u cirkulaciji. Odrasli paraziti nalaze su u šupljinama desne pretkomore i komore srca pa tako može doæi i do upalnih procesa na samome srcu. Èovjek je atipièni nosilac za obje vrste dirofilarija, a promjene se mogu naæi shodno o vrsti uzroènika, na pluæima ili u koži. Veæina sluèajeva pluæne lokalizacije d. immitis protjeèe bez klinièkih znakova, dok je u klinièkim sluèajevima prisutan dugotrajni kašalj, krvavi ispljuvak, te groznica. Vrsta d. repens u ljudi je lokalizirana u koži u vidu èvoriæa, i to najèešæe na oènim kapcima, oko nosnica te na leðima. Tako se pluæna dirofilarioza

Vrsta dirofilarija repens u ljudi je lokalizirana u koži u vidu èvoriæa, i to najèešæe na oènim kapcima, oko nosnica te na leðima. Najvažnija vrsta je dirofilarija immitis, èiji odrasli stadij parazitira u srcu i pluænoj arteriji, uglavnom pasa.

otkriva najèešæe rendgenski, a potkožna nakon kirurškog otklanjanja èvoriæa. U pasa se dijagnoza temelji na simptomima disfunkcije srèano krvožilnog sustava, te nalazu mikrofilarije u cirkulaciji.

Bitna preventiva

Lijeèenje je zaraženih pasa složeno i provodi se ili pomoæu lijekova ili kirurški. Težište u suzbijanju te bolesti treba usmjeriti na profilaksu tj. na sprjeèavanje prijenosa bolesti sa zaraženih komaraca na psa, te na uništavanje mikrofilarija u pozitivnih pasa. Takoðer je od velike važnosti dezinsekcija podruèja na kojima su prisutni komarci.

U svrhu zaštite od komaraca, na tržištu je nekoliko preparata èije se djelovanje temelji na odbijanju komarca od pasa tj. repelentnom uèinku, ili na uništavanju veæ postojeæih mikrofilarija u krvotoku(ampule).

Pregled pasa

U svrhu otkrivanja z a r a ž e n i h p a s a n a podruèju Grada Buzeta provest æe se akci ja vaðen ja k r v i u c i l j u utvrðenja što realnije slike o zaraženosti podruèja tom opakom bolešæu. Akcija je p r e d v i ð e n a z a k r a j kolovoza.

vidljiva promjena - otekline zglobova, obièno u malim zglobovima prstiju (katkad i u nožnim prstima). Otekline su uvijek "simetriène", tj. na istovrsnom zglobu obiju ruku ili obiju nogu. Upala može zahvatiti sve zglobove, koji se izoblièuju. Na primjer, prsti ruku svijaju se i skreæu u stranu, prednji se dio stopala proširi, a palac se podvije pod ostale prste. Dolazi i do upalnih promjena u krvnim žilama kože, a uvijek se razvija i popratna slabokrvnost (anemija).

Istrošena hrskavica

Re u m a to i d n i a r t r i t i s o b i è n o n a p r e d u j e " u mahovima". Izmjenjuju se razdoblja posebno snažnim simptomima i razdoblja kad se stanje donekle smiri. No promjene u zglobovima ostaju i svakim se mahom pogoršavaju, p a p o s t u p n o n a s t a j u deformacije i invalidnost. Kod artroza bit je u propadanju hrskavice i mogu se razviti u bilo kojem zglobu, ali su najèešæe u šaci, kuku i koljenu. U hrskavici nastaju sitne pukotine, koje postaju sve dublje, pa pojedini komadiæi hrskavice poènu i otpadati s kosti, dok naposljetku ne propadne sva, pa se dodiruju dvije ogoljele kosti. Tada zglob više nije pokretljiv, niti se može opteretiti. Takve promjene smanjuju gibljivost zgloba, a katkad i èitave ruke ili noge, premda obièno nije toliko izražena kao kod upalnih reumatskih bolest. Giht je nasljedna bolest, a posljedica je prekomjerne proizvodnje mokraæne kiseline, pa dolazi do dugotrajnog odlaganja soli mokraæne

kiseline u hrskavicu i oko nje. U aktivnoj fazi izaziva snažnu bol, oteèenost, crvenilo, toplinu i slabu pokretljivost zahvaæenog zgloba (èesto stopala). Može se uspješno lijeèiti lijekovima koji snizuju razinu mokraæne kiseline.

Vježbe protiv bolova

Lijeèenje treba zapoèeti što je prije moguæe! Lijeèenje bolesnika s reumatskim b o l e s t i m a z a h t i j e v a multidisciplinarni pristup, a ukljuèuje jedan ili više lijekova, fizikalnu terapiju, medicinsku gimnastiku. U temeljnom lijeèenju primjenjuju se lijekovi kojima se razvoj bolesti može usporiti. Za suzbijanje boli i upale koriste se i takozvani "antireumatici", koje obièno treba uzimati dugo vremena. No osmišljena je nova, vrlo uèinkovita grupa lijekova – tzv. biološki lijekovi. Biološki lijekovi blokiraju èimbenik TNF-a ko j i j e n a j z n a è a j n i j i stimulator upale u z g l o b o v i m a i z g l o b n i m ovojnicama. Treba i z b j e g a v a t i prekomjeran zamor, a l i m e d i c i n s k a g i m n a s t i k a p o m a ž e o d r ž a v a n j u p o k r e t l j i v o s t i zglobova i jaèini mišiæa. Osobama s r e u m a t s k i m b o l e s t i m a preporuèuju se l a g a n e d o umjerene vježbe 30 minuta na dan, te aerobne vježbe 20 minuta dva do tri puta tjedno.

U poèetku se svaka vježba može ponoviti dva-tri puta, a zatim se postupno poveæava broj ponavljanja. Dob ne predstavlja nikakvu prepreku za vježbanje. Istraživanja pokazuju da 65-godišnjaci i stariji veæ nakon nekoliko t jedana vježbanja mogu znatno poboljšati snagu i izdržljivost te poveæati gipkost, a znaèajniji rezultati mogu se oèekivati nakon dva mjeseca. Rašireno je mišljenje da æe se kod osoba koje se redovito bave napornim tjelesnim aktivnostima, s godinama razviti artroza. No istraživanja pokazuju drugaèije. Imali su zdravije srce i bolju cirkulaciju, manju tjelesnu težinu, i uzimali su manje lijekova. Kad je bolest veæ uznapredovala i traje godinama, možda æe trebati veæi kirurški zahvat. Ošteæeni se zglob može zamijeniti umjetnim (kuk, koljeno).

LIJEÈNIK SAVJETUJE

Piše: dr. Elvis Èerneka

Reuma

Reumatizam je naziv za razlièite bolesti i tegobe u organima za kretanje (kostima, z g l o b ov i m a , m i š i æ i m a ) . Reumatske bolesti pogaðaju pretežno osobe srednje i starije životne dobi. U Europi ta vrsta bolesti pogaða oko 40 posto, a u svijetu oko 10 posto stanovnika. Meðu vodeæim su razlozima posjeta lijeèniku u visoko industrijaliziranim zemljama. Karakteristièna bol i o g r a n i è e n j e p o k r e t a u zahvaæenom dijelu kostura simptomi su zajednièki svim reumatskim bolestima. Novije spoznaje o procesu nastanka bolesti potièu interes za što raniju dijagnozu i primjenu terapije u ranom stadiju bolesti.

Izrazita bol u zglobovima

M e ð u r e u m a t s k i m bolestima najznaèajnije su upalne reumatske bolesti, osobito najèešæi meðu njima reumatoidni artritis, slijede ih artroze i giht. Kod upalnih reumatskih bolesti osnovni je proces upala, koja se razvija u tkivu i u krvnim žilama posvuda u t i je lu, naj izraz i t i ja je zglobovima. Reumatoidni ar trit is najèešæe poèinje postupno uz poremeæaj opæeg stanja zdravlja. Potom se javlja " jutarn ja zakoèenost" u zglobovima, pri buðenju, prsti ruku (ali i nogu ili, pak, bilo koji drugi zglob) su kruti i potrebno je neko vrijeme da se razgibaju. Zatim su cijeloga dana gibljivi, ali se isti osjeæaj ponavlja svakoga jutra. Nakon nekog vremena bolesnik poèinje osjeæati bol u zglobovima, najprije blagu, a potom sve izrazitiju, èak i kad miruje, što m u n o æ u r e m e t i s a n . Naposljetku se javlja prva

Novi lijekovi za bolnezglobove Najznaèajnije su upalne reumatske bolesti,

osobito najèešæi meðu njima je reumatoidni artritis, slijede ih artroze i giht

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.

VETERINARSKI SAVJET

Vrste iz roda dirofilarija su konèasti nematoidi (gliste) koji parazitiraju u pasa, maèaka, drugih mesojeda, te ponekad u èovjeka. Najvažnija vrsta je dirofilarija immitis, èiji odrasli stadij parazitira u srcu i pluænoj ar ter i j i , uglavnom pasa. Dirofilarija repens je manje znaèajna a parazitira u potkožnom tkivu. Dirofilarija je parazit toplijih krajeva pa je tako nalazimo u zemljama Sredozemlja. Naroèito je raširena u Italiji, a takoðer je ustanovljena na podruèju Istre odnosno Buzeta.

Komarac prenosi bolest

Odrasla ženka d. immitis duga je do 31 centimetar, a d. repens do 17 centimetara, dok su mužjaci upola kraæi. Ženke tih nametnika polažu lièinke tj. mikrofilarije koje se nalaze u krvi. Ženke komaraca sišuæi krv unesu u sebe i mikrofilarije, koje se potom za dva tjedna razviju u invazijski stadij, pa tako prilikom sljedeæeg krvnog obroka komaraca taj stadij se prenese u narednog nositelja.

Te invazijske larve pritom migriraju u potkožno tkivo gdje se nastavlja njihov razvoj u slijedeæih šest mjeseci. Tek tada

Dirofilarija

Nametnik koji ometa krvotok

mladi nametnici migriraju u venski krvotok kojim dospijevaju u srce. Prema tome, izvor invazije za životinje i èovjeka su zaraženi mesojedi, prije svega psi, koji u krvi i potkožju imaju mikorfilarije dostupne komarcima.

Najèešæa meta psi

Promjene uzrokuju odrasli nametnici. Manji broj d. immitis u pasa ne uzrokuje klinièke simptome, dok kod jaèih invazija nastaju smetnje zbog poremeæaja u cirkulaciji. Odrasli paraziti nalaze su u šupljinama desne pretkomore i komore srca pa tako može doæi i do upalnih procesa na samome srcu. Èovjek je atipièni nosilac za obje vrste dirofilarija, a promjene se mogu naæi shodno o vrsti uzroènika, na pluæima ili u koži. Veæina sluèajeva pluæne lokalizacije d. immitis protjeèe bez klinièkih znakova, dok je u klinièkim sluèajevima prisutan dugotrajni kašalj, krvavi ispljuvak, te groznica. Vrsta d. repens u ljudi je lokalizirana u koži u vidu èvoriæa, i to najèešæe na oènim kapcima, oko nosnica te na leðima. Tako se pluæna dirofilarioza

Vrsta dirofilarija repens u ljudi je lokalizirana u koži u vidu èvoriæa, i to najèešæe na oènim kapcima, oko nosnica te na leðima. Najvažnija vrsta je dirofilarija immitis, èiji odrasli stadij parazitira u srcu i pluænoj arteriji, uglavnom pasa.

otkriva najèešæe rendgenski, a potkožna nakon kirurškog otklanjanja èvoriæa. U pasa se dijagnoza temelji na simptomima disfunkcije srèano krvožilnog sustava, te nalazu mikrofilarije u cirkulaciji.

Bitna preventiva

Lijeèenje je zaraženih pasa složeno i provodi se ili pomoæu lijekova ili kirurški. Težište u suzbijanju te bolesti treba usmjeriti na profilaksu tj. na sprjeèavanje prijenosa bolesti sa zaraženih komaraca na psa, te na uništavanje mikrofilarija u pozitivnih pasa. Takoðer je od velike važnosti dezinsekcija podruèja na kojima su prisutni komarci.

U svrhu zaštite od komaraca, na tržištu je nekoliko preparata èije se djelovanje temelji na odbijanju komarca od pasa tj. repelentnom uèinku, ili na uništavanju veæ postojeæih mikrofilarija u krvotoku(ampule).

Pregled pasa

U svrhu otkrivanja z a r a ž e n i h p a s a n a podruèju Grada Buzeta provest æe se akci ja vaðen ja k r v i u c i l j u utvrðenja što realnije slike o zaraženosti podruèja tom opakom bolešæu. Akcija je p r e d v i ð e n a z a k r a j kolovoza.

vidljiva promjena - otekline zglobova, obièno u malim zglobovima prstiju (katkad i u nožnim prstima). Otekline su uvijek "simetriène", tj. na istovrsnom zglobu obiju ruku ili obiju nogu. Upala može zahvatiti sve zglobove, koji se izoblièuju. Na primjer, prsti ruku svijaju se i skreæu u stranu, prednji se dio stopala proširi, a palac se podvije pod ostale prste. Dolazi i do upalnih promjena u krvnim žilama kože, a uvijek se razvija i popratna slabokrvnost (anemija).

Istrošena hrskavica

Re u m a to i d n i a r t r i t i s o b i è n o n a p r e d u j e " u mahovima". Izmjenjuju se razdoblja posebno snažnim simptomima i razdoblja kad se stanje donekle smiri. No promjene u zglobovima ostaju i svakim se mahom pogoršavaju, p a p o s t u p n o n a s t a j u deformacije i invalidnost. Kod artroza bit je u propadanju hrskavice i mogu se razviti u bilo kojem zglobu, ali su najèešæe u šaci, kuku i koljenu. U hrskavici nastaju sitne pukotine, koje postaju sve dublje, pa pojedini komadiæi hrskavice poènu i otpadati s kosti, dok naposljetku ne propadne sva, pa se dodiruju dvije ogoljele kosti. Tada zglob više nije pokretljiv, niti se može opteretiti. Takve promjene smanjuju gibljivost zgloba, a katkad i èitave ruke ili noge, premda obièno nije toliko izražena kao kod upalnih reumatskih bolest. Giht je nasljedna bolest, a posljedica je prekomjerne proizvodnje mokraæne kiseline, pa dolazi do dugotrajnog odlaganja soli mokraæne

kiseline u hrskavicu i oko nje. U aktivnoj fazi izaziva snažnu bol, oteèenost, crvenilo, toplinu i slabu pokretljivost zahvaæenog zgloba (èesto stopala). Može se uspješno lijeèiti lijekovima koji snizuju razinu mokraæne kiseline.

Vježbe protiv bolova

Lijeèenje treba zapoèeti što je prije moguæe! Lijeèenje bolesnika s reumatskim b o l e s t i m a z a h t i j e v a multidisciplinarni pristup, a ukljuèuje jedan ili više lijekova, fizikalnu terapiju, medicinsku gimnastiku. U temeljnom lijeèenju primjenjuju se lijekovi kojima se razvoj bolesti može usporiti. Za suzbijanje boli i upale koriste se i takozvani "antireumatici", koje obièno treba uzimati dugo vremena. No osmišljena je nova, vrlo uèinkovita grupa lijekova – tzv. biološki lijekovi. Biološki lijekovi blokiraju èimbenik TNF-a ko j i j e n a j z n a è a j n i j i stimulator upale u z g l o b o v i m a i z g l o b n i m ovojnicama. Treba i z b j e g a v a t i prekomjeran zamor, a l i m e d i c i n s k a g i m n a s t i k a p o m a ž e o d r ž a v a n j u p o k r e t l j i v o s t i zglobova i jaèini mišiæa. Osobama s r e u m a t s k i m b o l e s t i m a preporuèuju se l a g a n e d o umjerene vježbe 30 minuta na dan, te aerobne vježbe 20 minuta dva do tri puta tjedno.

U poèetku se svaka vježba može ponoviti dva-tri puta, a zatim se postupno poveæava broj ponavljanja. Dob ne predstavlja nikakvu prepreku za vježbanje. Istraživanja pokazuju da 65-godišnjaci i stariji veæ nakon nekoliko t jedana vježbanja mogu znatno poboljšati snagu i izdržljivost te poveæati gipkost, a znaèajniji rezultati mogu se oèekivati nakon dva mjeseca. Rašireno je mišljenje da æe se kod osoba koje se redovito bave napornim tjelesnim aktivnostima, s godinama razviti artroza. No istraživanja pokazuju drugaèije. Imali su zdravije srce i bolju cirkulaciju, manju tjelesnu težinu, i uzimali su manje lijekova. Kad je bolest veæ uznapredovala i traje godinama, možda æe trebati veæi kirurški zahvat. Ošteæeni se zglob može zamijeniti umjetnim (kuk, koljeno).

Buzetski list4948Buzetski list

Gradom je harala kolera, a djeèakova baka, želeæi spasiti unuka i sebe od smrtonosne bolesti, sklonište je pronašla u rupi pod današnjim Baštijonom

STARE OBITELJI BUZEŠTINE

Danas se vrlo malo zna o narodnim predajama na podruèju Istre, jer rijetki su bili pojedinci koji su bilježili istarske mitove i legende, a i ono malo što se prikupilo ostalo je gotovo nepoznato, razasuto po starim izdanjima, èasopisima, zakopano u rukopisima te, nažalost, dobrim dijelom izgubljeno.

Svaki narod dao svoje ime

Naš grad, nekadašnje naselje pužastog oblika, postojalo je još u pretpovijesno doba na brdu iznad plodne ravnice. U njegovo su podnožje poèeli stizati razlièiti narodi u vrijeme seoba, a posljednji su stigli Slaveni i tu ostali.

O nastanku imena našega grada Buzeta zasigurno ste znali, èitali ili èuli. Naime, Istra je etnièki miješano podruèje koje je u toku dugih vjekova bilo podvrgnuto najrazlièitijim utjecajima, pa je tako i Buzet, èije se ime prvi put spominje 804. godine u Rižanskoj skupštini, bio pod utjecajem rimske, bizantske, franaèke, mletaèke i austrijske vlasti. Razni su utjecaji pridonijeli razlièitim nazivima našega grada, kao što su: Pinquentum, Pilsent, Plzet, Blzet, Pinguente i Buzet.

No za jednu drugaèiju prièu o imenu našega grada možda još niste èuli.

Bakina mudrost spasila unuka

Okolicu i grad Buzet, dok se on još nije tako zvao, u davna vremena poharala je kolera. Od sveg naroda ostade živa samo jedna baka sa svojim unukom, djeèakom od petnaest godina. Kada su njih dvoje saznali za tu smrtonosnu bolest, sakrili su se pred njom u jednu rupu pod današnjim Baštijonom i tu ostali živjeti. Sve oko njih bilo je prazno, bez živa èovjeka. Kako je

Kako je grad Buzet dobio ime?

Bos djeèaks izvora na Koreniki

Jasmina ÈERNEKA

vrijeme odmicalo, pusta su sela ovoga kraja poèeli naseljavati ljudi s istoènih strana, pa tako naseliše i to mjesto koje se još nije zvalo Buzet. Iduæi po vodu na izvor Korenika naiðu oni na djeèaka koji je bio bos ili kako su mu ljudi rekli – bus. Djeèak se s njima teško sporazumijevao, bio je prestrašen te je svaki puta pobjegao. Èesto su susretali djeèaka na izvoru, a kako on nije imao svoga imena, zvali su ga Bus, a po njemu i kraj gdje je djeèak živio u svojoj rupi s bakom. Od „bus“ nastalo je „buz“ pa se ubrzo samo mjesto nazvalo – Buzet.

BUZETSKE ÆAKULE

Prije toèno sto godina vrijedne ruke mještana sela Prodani izgradile su prodansku šternu. Unatoè tolikim ljetima, buri i kiši, ona i dan danas ponosno stoji pokraj ceste, smještena na sredini sela, na platou kojeg mještani zovu Pilarija. Neznani svjedok prošlog vremena je na proèelju završnog kamena uklesao 1909. godina, što je dokaz da je izgraðena za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije. U katastarskoj mapi objekt je ucrtan i pripada katastarskoj èestici broj 3992, K.O. Svi Sveti, a vodi se kao javno dobro.

Bez soli i tvrda

Nije poznato tko je odabrao lokaciju i zašto baš na tom mjestu. Pretpostavka je da se na toj lokaciji spajaju podzemne vode Prodanskog i Korterskog brijega. Dubina šterne je preko 20 metara, trup je izgraðen u obliku kruške, o b l o ž e n a j a k a m e n o m pravokutnog oblika gotovo do vanjskog nivoa terena, iznad zemlje graðena je obraðenim kamenom do završnog bloka.

Završni kamen isklesan je iz jednog komada u obliku kruga. Na taj kamen položen je metalni poklopac sastavljen od dva polukruga, u kamen su vertikalno uèvršæena tri kvadratna željeza koja se pri vrhu sužavaju i na kraju spajaju, što ujedno služi kao nosaè karukole.

Vidljivih dotoka vode u trup šterne kao i ispuštanja, nema. Nivo vode se mijenja ovisno o

Matijo Prodan - Fabeta

Sto godina prodanske šterneMještani smatraju šternu svojim simbolom a plato oko nje odvajkada je centar sela. Na Pilariji su se odvijala razna društvena kulturna i sportska zbivanja. Ispred nje mještani su znali sušiti ljetinu, vršiti pšenicu te piliti trupce za željeznièke pragove.

Ivan PRODAN

hidrološkim uvjetima. Mještani pamte i vremena kada je gotovo bila puna, ali je voda bila jako mutna. Kvaliteta vode je upitna. Obièno se kaže da je voda element bez okusa, boje i mirisa, a za ovu vodu moglo bi se reæi da ima još jednu karakteristiku a to je, kako mještani kažu bez soli, bljutava, kao da joj nešto nedostaje ili da u njoj ima još kakav sastojak koji ne odgovara za piæe. Koristila se za napajanje stoke, polijevanje bijele ceste i vrtova. „Tehnika“ vaðenja vode je bila uobièajena: šiæ, kadene, karukola i malo force. Karukola se obièno èuvala u domaæinstvima.

Voda omela gradnju

Prema sjeæanju najstarijih stanovnika sela - Dragice Prodan, roðene 1920. godine, Slavka Prodana roðenog 1929. godine i Marije Sinèiæ roðene 1932. godine - najzaslužniji za izgradnju šterne je bio Matijo Prodan, po nadimku Fabeta.

– Jedino je Fabeta bio taj koji je pristao spuštati se u šternu. Mještani bi ga na veliku dubinu spustili u šiæu. Fabeta bi šiæeve punio zemljom, a mještani bi ih vukli van, ispraznili i na dno rupe koja je tek nastajala spustili kamenje kojim je Matijo oblagao šternu. Radovi su tekli na turne. U rabotama su sudjelovala sva domaæinstva , ko l i ko pamtimo po p r i è a n j u n a š i h

starijih, najviše mještani Niniæ Prodan – Matiæevi, Lovre Prodan – Cankiæ, Matijo Prodan – Matiæ, Anton Prodan – Karbunac i Anton Prodan – Furt, danas svi pokojni.

Prièalo se i kako se zbog velikih kiša, dok su još tekli radovi, naglo digao vodostaj u šterni pa su posao morali biti prekinuti. Zbog toga je manja površina gornjeg dijela šterne ostala neobložena, pa tako šterna nije nikada bila puna do vrha jer na spornom dijelu voda «curi», prièaju Dragica, Slavko i Marija.

Simbol Prodana

O gradnji šterne, prema pamæenju mještana, postoji i pisani dokaz, kamena ploèa na kojoj je uklesana godina gradnje i imena ljudi koji su je radili. Fabeta je tu ploèu ugradio u zid svoje štale, u kojoj danas živi obitelj Rabak. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su Nijemci spalili Fabetino štalu, kamen je popucao, a danas ga prekriva žbuka zbog èega je nemoguæe proèitati što je zapravo autor zapisao.

– Vodu iz šterne mještani nisu nikad koristili za piæe. Moja pokojna mama pedesetih je godina prošloga stoljeæa stavila u nju kuhati grah za maneštru. Grah

Godine 1948. mještani su cijeli dan popravljali cestu od Prodana do Svih Svetih. Za uzvrat, lokalna nam je vlast darova la že l jezne lance , dugaèke 12 metara pomoæu kojih smo narednih godina vukli van vodu iz šterne, prisjeæa se Marija Sinèiæ.

Lanci za šternu

se kuhao cijelo jutro, a nikako da zakuha jer je ta voda tvrda i bez soli. Èak ni žene nisu mogle prati robu u njoj jer bi se stvrdnula i postala kao kamen, kaže Slavko. Vasjani smatraju šternu svojim simbolom a plato oko nje odvajkada je centar sela. Na Pilariji su se odvijala razna društvena kulturna i sportska zbivanja. Ispred nje mještani su znali sušiti ljetinu, vršiti pšenicu te piliti trupce za željeznièke pragove.

Za blagdane Sv. Svetih održavale su se plesne zabave. Ono što je mještanima ostalo najupeèatljivije je sveèanost otvaranja lokalnog vodovoda 1958. godine kada je održan koncert tamburaškog orkestra pod vodstvom pok. prof. Branka Jiraseka. Nakon jednog vijeka postojanja prodanska šterna zaslužuje obnovu i restauraciju kao ukras i simbol mjesta, te uspomena na sve one koji su sudjelovali u njezinoj gradnji.

o t i š l a u A m e r i k u tako da su d v j e m a ženama pomoæ pružali mještani. Na prostranom prvom katu Fabetove kuæe prireðivale bi se zabave, a za svaki održani ples mladiæi su bili dužni odraditi nekoliko «žrnada». U samom prizemlju kuæe nalazio se «spaèo», neka vrsta današnjeg buffetta.

Otišla porodica Fabetovih

Matijo Prodan – Fabeta bio je roðen osamdesetih godina 19. stoljeæa. Bio je oženjen za Netu, te je imao kæerke Mariju, Milku, Èelestinu, Anicu, Bepu i sinove Milana, Bepa i Tonija. Živjeli su u kuæi nasuprot koje je izgraðena šterna. Fabeta je ubijen u Dekanima 1944. godine.

Nakon smrti glave obitelji, u kuæi su ostale samo supruga Neta i kæerka Marija, jer su ostala djeca

MATIJO PRODAN FABETA

IVAN PRODAN - MATIJALA, IVAN PRODAN - CANKIÆ, PETAR GOLOJKA


Gradom je harala kolera, a djeèakova baka, želeæi spasiti unuka i sebe od smrtonosne bolesti, sklonište je pronašla u rupi pod današnjim Baštijonom

STARE OBITELJI BUZEŠTINE

Danas se vrlo malo zna o narodnim predajama na podruèju Istre, jer rijetki su bili pojedinci koji su bilježili istarske mitove i legende, a i ono malo što se prikupilo ostalo je gotovo nepoznato, razasuto po starim izdanjima, èasopisima, zakopano u rukopisima te, nažalost, dobrim dijelom izgubljeno.

Svaki narod dao svoje ime

Naš grad, nekadašnje naselje pužastog oblika, postojalo je još u pretpovijesno doba na brdu iznad plodne ravnice. U njegovo su podnožje poèeli stizati razlièiti narodi u vrijeme seoba, a posljednji su stigli Slaveni i tu ostali.

O nastanku imena našega grada Buzeta zasigurno ste znali, èitali ili èuli. Naime, Istra je etnièki miješano podruèje koje je u toku dugih vjekova bilo podvrgnuto najrazlièitijim utjecajima, pa je tako i Buzet, èije se ime prvi put spominje 804. godine u Rižanskoj skupštini, bio pod utjecajem rimske, bizantske, franaèke, mletaèke i austrijske vlasti. Razni su utjecaji pridonijeli razlièitim nazivima našega grada, kao što su: Pinquentum, Pilsent, Plzet, Blzet, Pinguente i Buzet.

No za jednu drugaèiju prièu o imenu našega grada možda još niste èuli.

Bakina mudrost spasila unuka

Okolicu i grad Buzet, dok se on još nije tako zvao, u davna vremena poharala je kolera. Od sveg naroda ostade živa samo jedna baka sa svojim unukom, djeèakom od petnaest godina. Kada su njih dvoje saznali za tu smrtonosnu bolest, sakrili su se pred njom u jednu rupu pod današnjim Baštijonom i tu ostali živjeti. Sve oko njih bilo je prazno, bez živa èovjeka. Kako je

Kako je grad Buzet dobio ime?

Bos djeèaks izvora na Koreniki

Jasmina ÈERNEKA

vrijeme odmicalo, pusta su sela ovoga kraja poèeli naseljavati ljudi s istoènih strana, pa tako naseliše i to mjesto koje se još nije zvalo Buzet. Iduæi po vodu na izvor Korenika naiðu oni na djeèaka koji je bio bos ili kako su mu ljudi rekli – bus. Djeèak se s njima teško sporazumijevao, bio je prestrašen te je svaki puta pobjegao. Èesto su susretali djeèaka na izvoru, a kako on nije imao svoga imena, zvali su ga Bus, a po njemu i kraj gdje je djeèak živio u svojoj rupi s bakom. Od „bus“ nastalo je „buz“ pa se ubrzo samo mjesto nazvalo – Buzet.

BUZETSKE ÆAKULE

Prije toèno sto godina vrijedne ruke mještana sela Prodani izgradile su prodansku šternu. Unatoè tolikim ljetima, buri i kiši, ona i dan danas ponosno stoji pokraj ceste, smještena na sredini sela, na platou kojeg mještani zovu Pilarija. Neznani svjedok prošlog vremena je na proèelju završnog kamena uklesao 1909. godina, što je dokaz da je izgraðena za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije. U katastarskoj mapi objekt je ucrtan i pripada katastarskoj èestici broj 3992, K.O. Svi Sveti, a vodi se kao javno dobro.

Bez soli i tvrda

Nije poznato tko je odabrao lokaciju i zašto baš na tom mjestu. Pretpostavka je da se na toj lokaciji spajaju podzemne vode Prodanskog i Korterskog brijega. Dubina šterne je preko 20 metara, trup je izgraðen u obliku kruške, o b l o ž e n a j a k a m e n o m pravokutnog oblika gotovo do vanjskog nivoa terena, iznad zemlje graðena je obraðenim kamenom do završnog bloka.

Završni kamen isklesan je iz jednog komada u obliku kruga. Na taj kamen položen je metalni poklopac sastavljen od dva polukruga, u kamen su vertikalno uèvršæena tri kvadratna željeza koja se pri vrhu sužavaju i na kraju spajaju, što ujedno služi kao nosaè karukole.

Vidljivih dotoka vode u trup šterne kao i ispuštanja, nema. Nivo vode se mijenja ovisno o

Matijo Prodan - Fabeta

Sto godina prodanske šterneMještani smatraju šternu svojim simbolom a plato oko nje odvajkada je centar sela. Na Pilariji su se odvijala razna društvena kulturna i sportska zbivanja. Ispred nje mještani su znali sušiti ljetinu, vršiti pšenicu te piliti trupce za željeznièke pragove.

Ivan PRODAN

hidrološkim uvjetima. Mještani pamte i vremena kada je gotovo bila puna, ali je voda bila jako mutna. Kvaliteta vode je upitna. Obièno se kaže da je voda element bez okusa, boje i mirisa, a za ovu vodu moglo bi se reæi da ima još jednu karakteristiku a to je, kako mještani kažu bez soli, bljutava, kao da joj nešto nedostaje ili da u njoj ima još kakav sastojak koji ne odgovara za piæe. Koristila se za napajanje stoke, polijevanje bijele ceste i vrtova. „Tehnika“ vaðenja vode je bila uobièajena: šiæ, kadene, karukola i malo force. Karukola se obièno èuvala u domaæinstvima.

Voda omela gradnju

Prema sjeæanju najstarijih stanovnika sela - Dragice Prodan, roðene 1920. godine, Slavka Prodana roðenog 1929. godine i Marije Sinèiæ roðene 1932. godine - najzaslužniji za izgradnju šterne je bio Matijo Prodan, po nadimku Fabeta.

– Jedino je Fabeta bio taj koji je pristao spuštati se u šternu. Mještani bi ga na veliku dubinu spustili u šiæu. Fabeta bi šiæeve punio zemljom, a mještani bi ih vukli van, ispraznili i na dno rupe koja je tek nastajala spustili kamenje kojim je Matijo oblagao šternu. Radovi su tekli na turne. U rabotama su sudjelovala sva domaæinstva , ko l i ko pamtimo po p r i è a n j u n a š i h

starijih, najviše mještani Niniæ Prodan – Matiæevi, Lovre Prodan – Cankiæ, Matijo Prodan – Matiæ, Anton Prodan – Karbunac i Anton Prodan – Furt, danas svi pokojni.

Prièalo se i kako se zbog velikih kiša, dok su još tekli radovi, naglo digao vodostaj u šterni pa su posao morali biti prekinuti. Zbog toga je manja površina gornjeg dijela šterne ostala neobložena, pa tako šterna nije nikada bila puna do vrha jer na spornom dijelu voda «curi», prièaju Dragica, Slavko i Marija.

Simbol Prodana

O gradnji šterne, prema pamæenju mještana, postoji i pisani dokaz, kamena ploèa na kojoj je uklesana godina gradnje i imena ljudi koji su je radili. Fabeta je tu ploèu ugradio u zid svoje štale, u kojoj danas živi obitelj Rabak. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su Nijemci spalili Fabetino štalu, kamen je popucao, a danas ga prekriva žbuka zbog èega je nemoguæe proèitati što je zapravo autor zapisao.

– Vodu iz šterne mještani nisu nikad koristili za piæe. Moja pokojna mama pedesetih je godina prošloga stoljeæa stavila u nju kuhati grah za maneštru. Grah

Godine 1948. mještani su cijeli dan popravljali cestu od Prodana do Svih Svetih. Za uzvrat, lokalna nam je vlast darova la že l jezne lance , dugaèke 12 metara pomoæu kojih smo narednih godina vukli van vodu iz šterne, prisjeæa se Marija Sinèiæ.

Lanci za šternu

se kuhao cijelo jutro, a nikako da zakuha jer je ta voda tvrda i bez soli. Èak ni žene nisu mogle prati robu u njoj jer bi se stvrdnula i postala kao kamen, kaže Slavko. Vasjani smatraju šternu svojim simbolom a plato oko nje odvajkada je centar sela. Na Pilariji su se odvijala razna društvena kulturna i sportska zbivanja. Ispred nje mještani su znali sušiti ljetinu, vršiti pšenicu te piliti trupce za željeznièke pragove.

Za blagdane Sv. Svetih održavale su se plesne zabave. Ono što je mještanima ostalo najupeèatljivije je sveèanost otvaranja lokalnog vodovoda 1958. godine kada je održan koncert tamburaškog orkestra pod vodstvom pok. prof. Branka Jiraseka. Nakon jednog vijeka postojanja prodanska šterna zaslužuje obnovu i restauraciju kao ukras i simbol mjesta, te uspomena na sve one koji su sudjelovali u njezinoj gradnji.

o t i š l a u A m e r i k u tako da su d v j e m a ženama pomoæ pružali mještani. Na prostranom prvom katu Fabetove kuæe prireðivale bi se zabave, a za svaki održani ples mladiæi su bili dužni odraditi nekoliko «žrnada». U samom prizemlju kuæe nalazio se «spaèo», neka vrsta današnjeg buffetta.

Otišla porodica Fabetovih

Matijo Prodan – Fabeta bio je roðen osamdesetih godina 19. stoljeæa. Bio je oženjen za Netu, te je imao kæerke Mariju, Milku, Èelestinu, Anicu, Bepu i sinove Milana, Bepa i Tonija. Živjeli su u kuæi nasuprot koje je izgraðena šterna. Fabeta je ubijen u Dekanima 1944. godine.

Nakon smrti glave obitelji, u kuæi su ostale samo supruga Neta i kæerka Marija, jer su ostala djeca

MATIJO PRODAN FABETA

IVAN PRODAN - MATIJALA, IVAN PRODAN - CANKIÆ, PETAR GOLOJKA

35. 23.6.2009. ViliæDavid Tanja Mladenx(2)

33.

34.

18.6.2009.

22.6.2009.

Buždon

Santoro

Filip

Mateo

Petra

Manuela

Albert

Gianfranco

x

x(2)

Buzetski list51

ÆIÆSKI LIST ROÐENJA

Obilježena 65. obljetnica paljenja Kraških sela

Vratiti život u opustjela selaU Danama danas živi tek desetak ljudi, a èetrdesetih godina prošloga stoljeæa selo je brojalo èak 280 duša

Ana PISAK

Udruga antifašista Grada Buzeta u Rašporu je poèetkom k o l o v o z a p r i g o d n o m sveèanošæu obilježila 65. obl jetnicu prve oblasne konferencije Antifašistièke fronte žena za Istru. Prigodom velike obljetnice Edo Jerman, predsjednik buzetske Udruge antifašista, podsjetio je kako Rašpor nije sluèajno odabran

Buzetski list 50

za konferenciju AFŽ-a, te kako je samo pet dana nakon konferencije, toènije 20. srpnja 1944. za odmazdu selo s p a l j e n o d o t e m e l j a . Sveèanosti je prisustvovalo više od stotinu posjetitelja meðu kojima je bilo i nekoliko s u d i o n i c a o b l a s n e konferencije AFŽ-a u Rašporu 1944. godine.

Proslava obljetnice konferencije AFŽ-a u Rašporu

U povodu 65. godišnjice spaljivanja šest sela na Æiæariji, 2 2 . k o l o v o z a j e v e æ tradicionalno u Danama održana prigodna sveèanost. Tom je prilikom Edo Jerman, p r e d s j e d n i k U d r u g e antifašista Grada Buzeta, podsjetio na nemile dogaðaje iz 1944. godine koji su obilježili povijest spaljenih sela Vodica, Dana, Trstenika, Klenovšæaka, Rašpora i Raèje Vasi.

– Iz tih spaljenih sela uhapšeno je i odvedeno u njemaèke logore više od 50 žena, starijih muškaraca i djevojaka od 16 i 17 godina. Mnogi se, nažalost, nisu vratili. Bez krova nad glavom ostalo je oko 400 obitelji s oko 1800 èlanova. Stanovnici sela Dane

i Vodice bili su protjerani i do završetka rata morali su živjeti u susjednim selima koja nisu bila spaljena. Kras je podnio ogromne ljudske i materijalne žrtve. U toku NOR-a poginulo je ukupno 265 osoba, a samo iz ovih sela poginulo je i ubijeno je 118 ljudi. Mnogi su, pak, otišli trbuhom za kruhom, u Rijeku, Australiju, Švedsku, Kanadu, Italiju i druge države, rekao je Edo Jerman.

Stiže vodovod

O ratnim stradavanjima koja su bila tragièna za Dane govorio je i predsjednik sela Bruno Brajkoviæ. On se u svom govoru okrenuo i bliskoj prošlosti podsjetivši pritom što je sve u zadnjih nekoliko

godina uèinjeno u selu. - Ureðena je nekadašnja škola, danas lovaèki dom, kapelica, spomenik, potok, špina i groblje. Postavljena je javna rasvjeta. Održana je ljetna kino predstava na otvorenom, a selo dobiva i prikljuèak na vodovodnu mrežu, rekao je Bruno Brajkoviæ.

Nerazvijeno podruèje

U ime delegacije Grada Buzeta prisutnima se obratio i gradonaèelnik Valter Flego istaknuvši da æe prije nestati svih nas nego što se duh antifašizma zatre na sjeveru Istre. - Dane i Æiæarija su jednim djelom obnovljene. To se napravilo na naèin na koji,

nažalost, danas naša država ne funkcionira, prvenstveno s pomoæi ovim krajevima, kroz r a z n o r a z n e d o n a c i j e i Zakonom o nerazvijenim podruèjima, otvaranjem i stipendiranjem industrije i proizvodnje, svime onime što se danas gotovo nikako ne radi od s t rane naše V lade , mišljenja je gradonaèelnik Flego, dok je naèelnik Opæine Lanišæe izrazio nezadovoljstvo što danas u Danama živi tek pet stanovnika za razliku od èetrdesetih godina prošloga stoljeæa kada je u tom mjestu obitavalo 280 duša.

Nakon prigodnih govora pedesetak mještana i gostiju u Lovaèkom se domu okrijepilo nezaobilaznim grahom.

Datum roðenja

Buzetske bebe roðene od 1. sijeènja do 30. lipnja2009. godine

13.

14.

15.

16.

17.

25.5.2009.

25.2.2009.

27.2.2009.

27.3.2009.

30.3.2009.

19.

21.

22.

23.

3.4.2009.

15.4.2009.

16.4.2009.

24.4.2009.

18. 1.4.2009.

Èerneka

Jakac

Šæulac

Drašèiæ

Rupena

Petohleb

Lozanèiæ

Bijeliæ

Rehak

Majcan

Ela

Teo

Lucija

Danijele

Eva

Nikola

Ema

Reana

Marin

Ela

Stella

Ada

Katarina

Tihana

Majcan Edit

Josipa

Marija

Elmira

Martina

Sanja

Alen

Zdenko

Marijan

Samuel

Mladen

Tomislav

Zoran

Korado

x(3)

x(3)

x(2)

x(2)

x

x

x

x

x(2)

x

Prvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1.1.2009.

3.11.2009.

9.1.2009.

12.1.2009.

22.1.2009.

4.2.2009.

8.

9.

10.

11.

12.

12.2.2009.

16.2.2009.

21.2.2009.

24.2.2009.

24.2.2009.

7. 7.2.2009.

Flego

Sirotiæ

Krnjus

Tirello

Komar

Brajkoviæ

Žuliæ

Prodan

Flego

Ratoša

Kajin

Medica

x Kijara

Kevin

David

Nina

Stefani

Taša

Gabriel

Antonio

Samuel

Natali

Mateo

Noa

Gadžiæ Lucija

Helena

Tijana

Andreja

Kristina

Vodopija Lena

Oriana

Sanja

Ivana

Sanja

Ana

Nevenka

Damir

Aleš

Milivoj

Slavko

Zoran

Damir

Damir

Damjan

Nenad

Silvo

x(2)

x(2)

x(4)

x

x

x

x

x

x

x

x

x

Nenad

Neven

20. 15.4.2009. BlaškoviæErnesto Larisa Valterx

24.

25.

26.

27.

28.

4.5.2009.

16.5.2009.

16.5.2009.

24.5.2009.

1.6.2009.

30.

31.

32.

13.6.2009.

16.6.2009.

17.6.2009.

29. 6.6.2009.

Radoviæ

Perèiæ

Marmiliæ

Vukoviæ

Petohleb

Krota

Hasanbašiæ

Divjak

Ivanèiæ

Any

Hana

Liam

Ivan

Noemi

Simona

Edvin

Luka

Patrik

Mladenka

Nikolina

Vedrana Nebojša

Mira

Kristina

Leana

Aida

Ticiana

Ivana Marino

Vedran

Dario

Mario

Dalibor

Siniša

Sakib

Goran

x

x(2)

x(2)

x(2)

x

x(2)

x

x

x(2)

Podaci dobiveni od Grada Buzeta

Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju Grad Buzet dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi: • za prvo dijete 2.000 kn • za svako slijedeæe dijete 2.500 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetuZa te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna.

Grad pomaže

35. 23.6.2009. ViliæDavid Tanja Mladenx(2)

33.

34.

18.6.2009.

22.6.2009.

Buždon

Santoro

Filip

Mateo

Petra

Manuela

Albert

Gianfranco

x

x(2)

Buzetski list51

ÆIÆSKI LIST ROÐENJA

Obilježena 65. obljetnica paljenja Kraških sela

Vratiti život u opustjela selaU Danama danas živi tek desetak ljudi, a èetrdesetih godina prošloga stoljeæa selo je brojalo èak 280 duša

Ana PISAK

Udruga antifašista Grada Buzeta u Rašporu je poèetkom k o l o v o z a p r i g o d n o m sveèanošæu obilježila 65. obl jetnicu prve oblasne konferencije Antifašistièke fronte žena za Istru. Prigodom velike obljetnice Edo Jerman, predsjednik buzetske Udruge antifašista, podsjetio je kako Rašpor nije sluèajno odabran

Buzetski list 50

za konferenciju AFŽ-a, te kako je samo pet dana nakon konferencije, toènije 20. srpnja 1944. za odmazdu selo s p a l j e n o d o t e m e l j a . Sveèanosti je prisustvovalo više od stotinu posjetitelja meðu kojima je bilo i nekoliko s u d i o n i c a o b l a s n e konferencije AFŽ-a u Rašporu 1944. godine.

Proslava obljetnice konferencije AFŽ-a u Rašporu

U povodu 65. godišnjice spaljivanja šest sela na Æiæariji, 2 2 . k o l o v o z a j e v e æ tradicionalno u Danama održana prigodna sveèanost. Tom je prilikom Edo Jerman, p r e d s j e d n i k U d r u g e antifašista Grada Buzeta, podsjetio na nemile dogaðaje iz 1944. godine koji su obilježili povijest spaljenih sela Vodica, Dana, Trstenika, Klenovšæaka, Rašpora i Raèje Vasi.

– Iz tih spaljenih sela uhapšeno je i odvedeno u njemaèke logore više od 50 žena, starijih muškaraca i djevojaka od 16 i 17 godina. Mnogi se, nažalost, nisu vratili. Bez krova nad glavom ostalo je oko 400 obitelji s oko 1800 èlanova. Stanovnici sela Dane

i Vodice bili su protjerani i do završetka rata morali su živjeti u susjednim selima koja nisu bila spaljena. Kras je podnio ogromne ljudske i materijalne žrtve. U toku NOR-a poginulo je ukupno 265 osoba, a samo iz ovih sela poginulo je i ubijeno je 118 ljudi. Mnogi su, pak, otišli trbuhom za kruhom, u Rijeku, Australiju, Švedsku, Kanadu, Italiju i druge države, rekao je Edo Jerman.

Stiže vodovod

O ratnim stradavanjima koja su bila tragièna za Dane govorio je i predsjednik sela Bruno Brajkoviæ. On se u svom govoru okrenuo i bliskoj prošlosti podsjetivši pritom što je sve u zadnjih nekoliko

godina uèinjeno u selu. - Ureðena je nekadašnja škola, danas lovaèki dom, kapelica, spomenik, potok, špina i groblje. Postavljena je javna rasvjeta. Održana je ljetna kino predstava na otvorenom, a selo dobiva i prikljuèak na vodovodnu mrežu, rekao je Bruno Brajkoviæ.

Nerazvijeno podruèje

U ime delegacije Grada Buzeta prisutnima se obratio i gradonaèelnik Valter Flego istaknuvši da æe prije nestati svih nas nego što se duh antifašizma zatre na sjeveru Istre. - Dane i Æiæarija su jednim djelom obnovljene. To se napravilo na naèin na koji,

nažalost, danas naša država ne funkcionira, prvenstveno s pomoæi ovim krajevima, kroz r a z n o r a z n e d o n a c i j e i Zakonom o nerazvijenim podruèjima, otvaranjem i stipendiranjem industrije i proizvodnje, svime onime što se danas gotovo nikako ne radi od s t rane naše V lade , mišljenja je gradonaèelnik Flego, dok je naèelnik Opæine Lanišæe izrazio nezadovoljstvo što danas u Danama živi tek pet stanovnika za razliku od èetrdesetih godina prošloga stoljeæa kada je u tom mjestu obitavalo 280 duša.

Nakon prigodnih govora pedesetak mještana i gostiju u Lovaèkom se domu okrijepilo nezaobilaznim grahom.

Datum roðenja

Buzetske bebe roðene od 1. sijeènja do 30. lipnja2009. godine

13.

14.

15.

16.

17.

25.5.2009.

25.2.2009.

27.2.2009.

27.3.2009.

30.3.2009.

19.

21.

22.

23.

3.4.2009.

15.4.2009.

16.4.2009.

24.4.2009.

18. 1.4.2009.

Èerneka

Jakac

Šæulac

Drašèiæ

Rupena

Petohleb

Lozanèiæ

Bijeliæ

Rehak

Majcan

Ela

Teo

Lucija

Danijele

Eva

Nikola

Ema

Reana

Marin

Ela

Stella

Ada

Katarina

Tihana

Majcan Edit

Josipa

Marija

Elmira

Martina

Sanja

Alen

Zdenko

Marijan

Samuel

Mladen

Tomislav

Zoran

Korado

x(3)

x(3)

x(2)

x(2)

x

x

x

x

x(2)

x

Prvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1.1.2009.

3.11.2009.

9.1.2009.

12.1.2009.

22.1.2009.

4.2.2009.

8.

9.

10.

11.

12.

12.2.2009.

16.2.2009.

21.2.2009.

24.2.2009.

24.2.2009.

7. 7.2.2009.

Flego

Sirotiæ

Krnjus

Tirello

Komar

Brajkoviæ

Žuliæ

Prodan

Flego

Ratoša

Kajin

Medica

x Kijara

Kevin

David

Nina

Stefani

Taša

Gabriel

Antonio

Samuel

Natali

Mateo

Noa

Gadžiæ Lucija

Helena

Tijana

Andreja

Kristina

Vodopija Lena

Oriana

Sanja

Ivana

Sanja

Ana

Nevenka

Damir

Aleš

Milivoj

Slavko

Zoran

Damir

Damir

Damjan

Nenad

Silvo

x(2)

x(2)

x(4)

x

x

x

x

x

x

x

x

x

Nenad

Neven

20. 15.4.2009. BlaškoviæErnesto Larisa Valterx

24.

25.

26.

27.

28.

4.5.2009.

16.5.2009.

16.5.2009.

24.5.2009.

1.6.2009.

30.

31.

32.

13.6.2009.

16.6.2009.

17.6.2009.

29. 6.6.2009.

Radoviæ

Perèiæ

Marmiliæ

Vukoviæ

Petohleb

Krota

Hasanbašiæ

Divjak

Ivanèiæ

Any

Hana

Liam

Ivan

Noemi

Simona

Edvin

Luka

Patrik

Mladenka

Nikolina

Vedrana Nebojša

Mira

Kristina

Leana

Aida

Ticiana

Ivana Marino

Vedran

Dario

Mario

Dalibor

Siniša

Sakib

Goran

x

x(2)

x(2)

x(2)

x

x(2)

x

x

x(2)

Podaci dobiveni od Grada Buzeta

Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju Grad Buzet dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi: • za prvo dijete 2.000 kn • za svako slijedeæe dijete 2.500 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetuZa te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna.

Grad pomaže

VJENÈANJA

Dubravka Pezo i Hari Vidoviæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Ines Pavletiæ i Darko Gržentiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Dalia Sepa i Ivica Vladiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Martina Jermaniš i Kristijan Matkoviæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Marijela Mahoviæ i Marin Pisak

DA

RK

O M

AT

KO

VIÆ

Jelena Èrnac i Dorjan Prodan

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Ivana Rumen i Vedran Fonoviæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sabina Èerneka i Dražen Èerneka

FO

TO

MIR

KO

Tamara Dobša i Dalibor Klariæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Rozmeri Stokoviæ i Albert Koraca

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Tjaša Marinac i Denis Sandalj

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Tatjana Rašpoliæ i Emanuel Majcan

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Magdalena Kuruc i Vedran MajcanP

RIV

AT

NA

AR

HIV

A

Mirna Divjak i Andi Mošnja

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Larisa Glaviæ i Mirko Sekovaniæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Šaljite nam fotografije!Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail [email protected]

VJENÈANJA

Dubravka Pezo i Hari Vidoviæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Ines Pavletiæ i Darko Gržentiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Dalia Sepa i Ivica Vladiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Martina Jermaniš i Kristijan Matkoviæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Marijela Mahoviæ i Marin Pisak

DA

RK

O M

AT

KO

VIÆ

Jelena Èrnac i Dorjan Prodan

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Ivana Rumen i Vedran Fonoviæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sabina Èerneka i Dražen Èerneka

FO

TO

MIR

KO

Tamara Dobša i Dalibor Klariæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Rozmeri Stokoviæ i Albert Koraca

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Tjaša Marinac i Denis Sandalj

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Tatjana Rašpoliæ i Emanuel Majcan

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Magdalena Kuruc i Vedran Majcan

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Mirna Divjak i Andi Mošnja

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Larisa Glaviæ i Mirko Sekovaniæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Šaljite nam fotografije!Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail [email protected]


Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: [email protected]

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: [email protected]

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: [email protected]

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: [email protected]

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661-036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: [email protected]

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: [email protected] www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: [email protected] www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 utorak: 14,00 - 16,00

srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224


srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227



petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222



petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229


UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: [email protected] • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660-003 • Fax. 660-005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663-449www.bum.hr

KUD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: [email protected]

Zavièajni muzejTel. 662-792 • Fax. 694-125E-mail: [email protected]

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662-038 • Fax: 662-976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662-978 • Fax. 662-976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Autobusni kolodvor BuzetTel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287

INFO


Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: [email protected]

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: [email protected]

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: [email protected]

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: [email protected]

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661-036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: [email protected]

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: [email protected] www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: [email protected] www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726


srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220


srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224



petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227



petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222



petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229


UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: [email protected] • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660-003 • Fax. 660-005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663-449www.bum.hr

KUD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: [email protected]

Zavièajni muzejTel. 662-792 • Fax. 694-125E-mail: [email protected]

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662-038 • Fax: 662-976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662-978 • Fax. 662-976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Autobusni kolodvor BuzetTel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287

INFO

EUROPSKO PRVENSTVO BRDSKIH AUTO UTRKA 28. BUZETSKI DANI 2009

Subota, 19. rujna 2009. Nedjelja 20. rujna 2009. 9.0013.1513.3018.00

- 12.30 Vožnja I- Sveèano otvaranje utrke- 16.00 Vožnja II- Sveèana dodjela nagrada

- 13.00 Trening I- 17.00 Trening II

10.0014.00

DAN GRADA BUZETA »SUBOTINA 2009.«

petak, 11. rujna 2009.

18,00 - Sveèana sjednica Gradskog vijeæa Grada Buzeta Narodni dom u Buzetu

20,00 - Otvaranje izložbe Roberta Krajcera „Gestualni zapisi“ Zavièajni muzej Buzet

20,30 - Sveèano otvaranje nove zgrade Parka u Sv. Ivanu

21,00 - Festival alternativne glazbe - Petkotina

subota, 12. rujna 2009.

11,00 - Kazališna predstava za djecu i mlade „Krava Ružica“ Narodni dom

12,00 - Djeèja radionica i zajednièki nastup limenih glazbi GD „Sokol“ Buzet i KUD „Istarski željeznièar“ Roè prostor ispred Narodnog doma

12,30 - Proglašenje nagraðenih u akciji „Margerita 2009.“ prostor ispred Narodnog doma

15,00 - Samanj na Subotina (štandovi) - Trg Fontana

18,00 - „FRITODA“ od 2009 jaja s tartufima prostor nasuprot Hotela Fontana

20,00 - Glazbeni program „NOÆ OD SUBOTINE“ na Trgu Fontana nastupaju Azur band, izvoðaèi Velikog malog mikrofona i Vanna

21,00 - Subotina na struju - DJ party - igralište ispred Srednje škole

Documents

Buzetski list br. 6 (rujan 2009.)