Ja TRGOVAC magazin – srpanj/kolovoz 2015

Broj 45 | Spr/Kol 2015.

Tržište kataloga i letaka

U fokusu

Analize kategorijaBezalkoholna pićaMeso i mesne prerađevine TjesteninaUlje

IntervjuHelmut Anton FenzlSpar Hrvatska


5www.jatrgovac.hr

Sudeći po prvih šest mjeseci 2015., pa i uz sav oprez i u našoj stvarnosti opravdanu i već uvriježenu skepsu, ipak možemo više nego realno zaključiti: bit će ovo dobra godina! Nastavlja se rast potrošnje

i potrošački optimizam, nižu se nove uspješne akvizicije, spajanja i preuzimanja, rast izvoza i proizvodnje, a i

vremenski uvjeti idu na ruku dobrog uroda i uspješne turističke sezone. Slave se i obilježavaju obljetnice, promoviraju i nagrađuju zaposlenici, pozitivno ozračje je u zraku. Izdanje pred vama, nikad bolje i bogatije, također je posebno: jubilarnih pet godina je iza nas. Ovom prilikom tako se želim zahvaliti svim partnerima i oglašivačima na podršci, autorima i suradnicima

na njihovom izuzetnom doprinosu kvaliteti sadržaja, te posebice kolegama, bivšim i sadašnjim, koji su predanim radom ugradili sebe u ovaj uspješan i edukativan medij, referentnu točku informiranja s područja maloprodaje robom široke potrošnje. Djelatnici čine razliku, kaže Helmut Anton Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska d.o.o. u ovomjesečnom intervjuu, kao i pošten odnos prema njima, što je uvijek bio i ostao jedini ispravan put za uspjeh na tržištu. S tom mišlju zaključit ću ovaj uvodnik i zaželjeti nam svima nastavak uspješne 2015. godine te ugodan i dobrano zaslužen ljetni godišnji odmor.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Uvodnik

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 5 / Broj 45 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

Dobra godina

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVACDaria Rendulić, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGIvana Rašić Bakarić, Ekonomski ins.Gordan Stanić, Euromonitor Int.Majda Babić, ACNielsenMelani Cipot, FocusMarko Havaši, FocusJan Jurjević, AGB NielsenKarla Kovač, Ipsos PulsMladen Kožić, GfKJasminka Samardžija, Motivacijski govornik

Krešimir Štivičić, ACNielsenJelena Jakšić, Ipsos PulsDarko Pavić, Service Plus GroupLisa Byfield-Green, IGDCredos odjel analizeMaja Juričan, Mediana Fides

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: In-house, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Krešimir Vuletićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o

maloprodaji i industriji robe široke

potrošnje. Kontroliranom distribucijom

besplatno se dostavlja na trgovce,

proizvođače i distributere robe široke

potrošnje te prateću industriju.

“Izdanje pred vama, nikad bolje i bogatije, također je posebno: jubilarnih pet godina je iza nas“

[email protected]

6 Srpanj - Kolovoz 2015. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

6 | VIJESTI Rast potrošnje deseti mjesec zaredom

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEP&G i Lidl obnavljaju dječje domove

16 | PROMOCIJEVeliki uspjeh Podravkinih proizvoda

20 | MEDIJSKI BAROMETAR Na vrhu bez promjene

22 | SEKTORSKA ANALIZA - HRANA I PIĆEIndustrija visokog potencijala

28 | BEZALKOHOLNA PIĆA U uzlaznoj putanji

38 | SVJEŽE MESO Povjerenje imena

44 | ISTRAŽIVANJE I RAZVOJOtvorenost za znanje i nove ideje

48 | MOTIVACIJSKI GOVOROrganizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja

52 | INTERVJU: HELMUT ANTON FENZLSpar Hrvatska

56 | KATALOZI I LETCILice odnosa s kupcima

62 | TRADE PROMOCIJE Manje je više

TJESTENINA Popularnost bez premca

70 | IT ODJELStandardizacija tehnologije

76 | PROFIL KOMPANIJEBadel 1862 d.d.

80 | IZ REGIJE Stanić otvorio tvornicu u BiH

81 | IZ SVIJETADelhaize i Ahold dogovorili spajanje

82 | ULJERazličiti stilovi stalnog korištenja

88 | ŠTO JEDEMOUlje - Namirnica koja život znači

92 | JA TRGOVACDrugačiji startup

94 | NOVO NA POLICI

Podravka je na Zagrebačkoj burzi zainteresiranim aktualnim i

potencijalnim velikim investitorima predstavila proces dokapitalizacije te tvrtke. Glavna skupština Podravke je početkom lipnja odlučila o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem do 1,7 milijuna novih dionica, po cijeni od 300 kuna po dionici, čime ta kompanija očekuje prikupiti do 510 milijuna kuna.

British American Tobacco kupio TDRBritish American Tobacco (BAT) kupio

je Tvornicu duhana Rovinj (TDR) za više od pola milijarde eura. BAT je osim TDR-a postao i vlasnik tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice - Istragrafike, Hrvatskih duhana te maloprodajnih lanaca iNovina i Oprese. Transakcija, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosi 505 milijuna eura. Novi vlasnik se kupoprodajnim ugovorom obvezuje zadržati proizvodnju u Kanfanaru najma-nje pet godina od trenutka preuzimanja te osigurati dodatnih 50 milijuna eura u slučaju prijevremenog zatvaranja tvornice. Osim toga, TDR je BAT-u prodao i svoj 25-postotni udio u Tisku. “Smatram iznimno važnom činjenicu da je ugledna kompanija prepoznala dodatnu vrijed-nost u našem integriranom poslovnom modelu koji uključuje otkup i preradu duhana, proizvodnju cigareta, ambalaže, distribuciju i maloprodaju. Za sve nas važno je da će proizvodnja u Kanfanaru biti nastavljena i da će radna mjesta biti sačuvana”, kazao je predsjednik Uprave TDR-a i član Uprave Adrisa Mato Zadro.

U Hrvatskoj je u svibnju promet u trgovini na malo realno porastao za 4,1 posto na

godišnjoj razini, već 10. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine. Državni zavod za statistiku objavio je da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 3,2, a realno 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je znatno brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja ojačala 2,5 posto i najveći rast od rujna 2007. godine.

Pola milijarde kuna za investicije i jačanje

konkurentnosti

Rast potrošnje deseti mjesec zaredom

DOKAPITALIZACIJA PODRAVKE

64str.

7Srpanj - Kolovoz 2015. www.jatrgovac.hr

Vijesti

Upis novih dionica u prvom i drugom krugu započeo je 7. srpnja. U prvom krugu, koji je trajao do 13. srpnja, pravo upisa i uplate imali su radnici Podravke i njenih povezanih društava (Danica, Belupo i Ljekarne Deltis Pharm). U drugom krugu, koji je trajao od 7. do 20. srpnja, pravo upisa i uplate dionica imali su dioničari Podravke koji su, u skladu s pravilima SKDD-a, imali evidentirane dionice

na svom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u SKDD-u na dan 3. lipnja. Sukladno odluci glavne skupštine, Uprava Podravke će u roku od pet radnih dana od zaključenja drugog kruga odlučiti o eventualnom provođenju trećeg kruga. “Prikupljena sredstva Podravka prvenstveno planira koristiti za financiranje akvizicije dionica ljubljanskog Žita, za ulaganje u širenje poslovanja na

novim tržištima te kao djelomični izvor financiranja investicije izgradnje nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih lijekova Belupa”, naglasio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. U proces dokapitalizacije uključit će se i država jer Vlada želi zadržati kontrolni paket dionica. Država će tako sudjelovati s nešto više od 40 milijuna kuna, a HZMO i Kapitalni fond s ukupno oko 68 milijuna kuna.

Kozmo se vraća u okrilje Konzuma

Pola milijarde kuna za investicije i jačanje

konkurentnosti

DOKAPITALIZACIJA PODRAVKE

Agencija za zaštitu tržišnog natje-canja (AZTN) odobrila je koncen-

traciju kojom trgovački lanac Konzum stječe 100 posto udjela u temeljnom kapitalu drogerije Kozmo. Specifičnost ove koncentracije je povratak Kon-zuma na mjerodavno tržište trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim pro-davaonicama na području Hrvatske, navode iz Agencije. Kozmo je, naime, u sklopu Konzuma poslovao od 2005. da bi tvrtka Kozmo bila osnovana u

2009. te prodana društvu Nexus. Ovom transakcijom Konzum ga vraća u svoj portfelj, a razlozi za to su potreba za fi-nancijskom konsolidacijom poslovanja Kozma kroz povećanje konkurentnosti na tržištu. Koncentracija će, navodi se, omogućiti dugoročnu održivost i daljnji razvoj poslovanja Kozma. Kozmo posluje u 17 hrvatskih županija, a najznačajnije udjele, od 10 do 20 po-sto, ostvaruje na području Dubrovač-ko-neretvanske, Ličko-senjske, Istarske i Požeško-slavonske županije.


Vijesti

Poništen natječaj za Badel 1862

Agrokorova online trgovačka platforma starta krajem godine

Istraživanje MasterIndex pokazalo je kako je korištenje kartica prilikom internetske kupovine u porastu budući da 81% Hrvata povremeno kupuje putem interneta, što je porast u odnosu na listopad 2014. godine (76%) i svibanj

2014. (73%). Čak 28% ispitanika putem interneta kupuje barem jednom tjedno ili jedan do dva puta mjesečno. Proizvo-di i usluge koje Hrvati vole kupovati na internetu su odjeća, obuća i slični modni dodaci (60%) te elektronika (48%).

Agrokorova online trgovačka platfor-ma A007, već prozvana regionalnom

inačicom kineskog Alibabe, startat će krajem ove, odnosno početkom iduće godine. Mate Krpan, glavni kon-cernov IT operativac i predsjednik Uprave mStart komunika-cija, izjavio je da su odabrali tehnološko rješenje. Navodi da će prvo krenuti s Hrvatskom, a plan je pokriti regiju. Ponuda nove

internetske trgovine, koju Krpan najviše voli uspoređivati s Amazonom, neće biti ograničena samo na ono što prodaju Kon-

zum i Mercator, već će se nuditi i po-trošačka elektronika i drugi proizvodi.

“Cilj je ponuditi personalizirano prodajno iskustvo te iskoristiti sve sinergijske efekte koje mogu pružiti sve članice koncerna Agrokor, poput dostavne logistike koju

je za svoju internetsku trgovinu napravio

Konzum”, naglasio je

Krpan.

Rast internetske kupovine • • •

Kupoprodajni ugovor između Ivero Tradea, povezanog društva Francka, i

tvrtke Mercator EMBA o preuzimanju rob-nih marki mljevene kave Santana i Loka potpisan je krajem lipnja. Proizvodnja Santane i Loke nastavlja se u proizvodnim pogonima Mercatora EMBA u Logatecu u Sloveniji, a Franck će nastaviti s ulaganjem u kvalitetu proizvoda i distribuciju te daljnju podrš-ku snažnijem marketinškom pozicioniranju ovih brendova kroz promotivno komunikacijske platforme, poru-čili su iz hrvatske tvrtke. Franck ovim potezom preuzima drugu poziciju u kate-goriji mljevene kave na sloven-skom tržištu.

U srpnju ili kolovozu u selu Gat pokraj Belišća trebala bi biti dovršena grad-

nja industrijskog pogona za proizvodnju kulena, u što je svojih više od milijun eura uložio Branko Roglić. Roglićev je partner u tom projektu nagrađivani kulenar Sla-đan Novosel, prema čijoj će se recepturi kulen i proizvoditi. “Hrana i turizam okosnice su razvoja”, kratko komentira Roglić svoju odluku da uđe u proizvodnju kulena. Uz Novoselovo zemljište, Roglić je kupio još 24 hektara zemljišta na kojima će se proizvoditi vlastita hrana za uzgoj oko 500 svinja.

Uprava tvrtke Badel 1862 objavila je da je donijela odluku o poništenju

javnog poziva za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju, navodeći kako je “od strane konzultanta jednog od potencijalnih ponuditelja ukazano na mogućnost postojanja rizika povrede prava tržišnog natjecanja provedbom javnog poziva”. Napominje se da neovisno o poništenju javnog poziva, Uprava Badela 1862 intenzivno nastavlja s aktivnostima za okončanje postupka predstečajne nagodbe i postizanje kapi-talne adekvatnosti, kao bitnih uvjeta za osiguranje dugoročne opstojnosti tvrtke. Javni poziv objavljen je sredinom ožujka ove godine, a rok za dostavu pomican je u dva navrata, na 17. lipnja.

KARIJERE

Franck preuzima slovenske brendove kave Santana i Loka

Branko Roglić ulaže u proizvodnju

kulena

Željku Smodlaki nova funkcija u Henkelu

Željko Smodla-

ka, predsjed-nik Uprave Henkel Adria, preu-zeo je mjesto generalnog direktora sektora Be-auty Care za Srbiju, čime se pridru-žio Izvršnom odboru kompanije Henkel Srbija. Smodlaka će uz novu poziciju nastaviti obnašati funkciju predsjednika Uprave za Henkel Adria regiju koja uključuje Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Her-cegovinu, Makedoniju i Crnu Goru kao i funkciju generalnog direktora poslovnog sektora Beauty Care za istu regiju. Smodlaka već 15 godina radi u kompaniji Henkel, a na mje-sto predsjednika Uprave zaduženog za Henkel Adria regiju imenovan je u studenom 2008. godine.

Deset godina Spara u Hrvatskoj

Otvorena tri Super Konzuma

Trgovački lanac Konzum nastavio je širenje i poboljšanje svoje prodajne mreže otvorenjem

tri nove prodavaonice. Super Konzum u Rovinju na 1.300 m² moderno uređenog prodajnog prostora nudi asortiman s više od 18.000 artikala, a tim po-vodom predstavljena je i posebna linija proizvoda “Okusi Istre”. U Zadru je otvoren Super Konzum s novim prodajnim konceptom i unaprijeđenim asortimanom, u kojem je zaposleno 72 djelatnika. Raspolaže s ukupnom prodajnom površinom od 3.600 m², ima 17 blagajni, od čega su četiri samo-poslužne. Super Konzum u Kaštel Šućurcu također je moderno uređen prodajni prostor od 3.500 m² koji raspolaže s ukupno 15 blagajni.

Trgovački lanac Spar Hrvatska na prigodnoj je konferenciji za medije

u Zadru obilježio deset godina poslo-vanja na hrvatskom tržištu. Tvrtka je svoj prvi prodajni objekt, hipermar-ket Interspar, otvorila 2005. godine upravo u Zadru, a danas posjeduje 52 poslovnice, od čega je 17 Interspar hipermarketa i 35 Spar supermarketa. Prošlu je godinu obilježio rast poslo-vanja te je ostvaren bruto promet u visini 2,4 milijarde kuna. “Kontinuirana ulaganja Spar Austria Grupe u Hrvat-

sku, koja se kreću oko 300 milijuna kuna godišnje, osigurala su stalni rast Spara Hrvatska. Ono što je posebno važno je da naš rast ne znači samo više radnih mjesta u našoj kompaniji, već snažno pozitivno utječemo i na naše poslovne partnere. Hrvatski proi-zvođači ostvaruju gotovo 400 milijuna kuna prometa kroz Spar mrežu izvan Hrvatske i ponosni smo što pomaže-mo izvoz kvalitetnih domaćih proizvo-da”, rekao je predsjednik uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzl.


Vijesti

Lidl promovirao 67 voditelja trgovina

Žito planira investicije od 1,4 milijarde kuna

Marko Pipunić, vlasnik i

direktor osječke Žito grupe, na svečanosti u povodu obilježa-vanja 25 godina njezina rada, izjavio je kako ta poljoprivredna kompanija u pro-izvodnju hrane u Slavoniji planira uložiti 1,5 milijardi kuna i na tomu zaposliti 250 - 300 mladih ljudi. Nove bi investicije, kako je rečeno, trebale generirati prihod od milijardu kuna godišnje u četiri suvremeno opremljena proizvodna objekta, čija je gradnja počela krajem lipnja na području Ovčare, pored Čepina. Osnovni prehram-beni proizvodi poput jaja, ulja, šećera,

brašna kao i stočna hrana te meso već se nalaze u asortimanu Žito grupe, a daljnju budućnost razvoja Žito vidi u preradi mlijeka i mesa, koji potječu s vlastitih far-mi i koje će plasirati na tržište u obliku visokokvalitetnih

proizvoda: pršuta, trajnih salama i suho-mesnatih proizvoda. Planirana je godišnja proizvodnja od oko 150.000 pršuta, 3.000 tona trajnih kobasica i salama te 2.200 tona drugih suhomesnatih proizvoda prvorazredne kvalitete sa znakom ekopro-izvoda. Svečanosti su nazočili predsjednik Vlade Zoran Milanović s ministrima te druge osobe iz javnog i političkog života.

Hrvatska prehrambena industrija rela-tivno je dobro podnijela posljedice

recesije, ali najnoviji trendovi potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Koncen-tracija na manji broj izvoznih proizvoda ukazuje na neiskorištene potencijale i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda, pokazuje analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Hrvatske koju je predstavio Eko-nomski institut Zagreb. I dalje su najzna-čajnija izvozna tržišta BiH, Slovenija, Srbija i Italija, gdje se izvozi pola (53 posto) ukupnog izvoza hrane i pića. Procjenjuje se da je u 2013. godini Hrvatska izvezla 22 posto vrijednosti svoje prehrambene proizvodnje, ali uz postojanje značajnog vanjsko-trgovinskog deficita.

Trgovački lanac Lidl Hrvatska uručio je diplome te nove ugovore o radu koji

uključuju veće plaće i službene automo-bile svojim voditeljima trgovina. Nastavak je to Razvoja potencijala, posebnog Lidlovog projekta individualnog razvo-ja svih voditelja trgovina kojih diljem Hrvatske ima više od 80, a svrha mu je osnažiti njihove rukovoditeljske i stručne kompetencije. Svi su voditelji pristupili tzv. Razvojnom danu, gdje se procjenji-vao njihov potencijal za preuzimanjem većeg spektra odgovornosti, a čak 84% voditelja uspješno je savladalo taj izazov. Nakon toga, svi voditelji trgovina dobili su individualni razvojni plan koji se sastoji od različitih stručnih treninga i seminara usmjerenih na razvoj osobnih i profesio-nalnih kompetencija.

Prehrambena industrija povećava

udjel u izvozu

Povodom pokretanja dokapitalizacije Podravka je predstavila prospekt za

investitore. Među ostalim investicijama, osobito je pažnju privukla informacija da Podravka planira otvaranje tvornice u Tanzaniji. Iako je još početkom godine iz Podravke najavljeno otvaranje tvrtke u Tanzaniji (Vegeta Podravka Ltd.) o tvornici u toj državi nije bilo riječi. “Investicija se odnosi na izgradnju građevinskog objek-ta i kupnju tehnološke i ostale opreme te će se istom omogućiti širenje baze proi-zvodnih kapaciteta - u kategoriji Podravka jela i dodataka jelima – te ulazak na nova tržišta zemalja Afrike. Ulaganje u iznosu od 26 milijuna kuna Podravka namjerava financirati kombinacijom vlastitih sredsta-va i kredita”, ističe se u prospektu.

Podravka gradi tvornicu u Tanzaniji

KARIJERE

HUP - Udruga trgovine izabrala novo vodstvo

Udruga trgovine

Hrvatske udruge po-slodavaca (HUP) iza-brala je novo vodstvo. Za predsjedni-ka Udruge izabran je Dražen Kocijan, direk-tor Tiska, a za dopredsjednike su imenovani Danijel Vidiš iz Spara Hrvatska te Mirko Budimir iz Del-fina. Udruga trgovine jedna je od najsnažnijih i najstarijih Udruga koja okuplja najvažnije predstav-nike prehrambenog i neprehram-benog sektora te je svoje dodatno djelovanje organizirala i kroz rad pet Koordinacija kojima rješava specifičnu problematiku auto kuća, generalnih zastupnika, medicinskih proizvoda, bijele tehnike i duhan-skih proizvoda.

11Lipanj - Srpanj 2015. www.jatrgovac.hr

JEDNOSTAVNO

NAJBOLJIMože netko reći da „svatko svoju kravu hvali“, no svatko tko je upoznao Dragu, uvjerio se da je ona nešto posebno. Inspirirana zelenim baranjskim pašnjacima i beskonačnim plavim nebom, Draga svakog dana s lakoćom daje i do 32 litre iznimno kvalitetnog mlijeka.

Tom mlijeku mi dodajemo naše najfinije vrhnje, malo probrane soli i tako nastaje ABC svježi krem sir, jedan od najomiljenijih mliječnih proizvoda na ovim prostorima.

facebook.com/abc.sir

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

ABC OGLAS KRAVICA 101X297 tisak.pdf 1 13/07/15 15:57

Dionica Leda rast će na 10.521 kunu

Makedonski biznismen Janevski želi preuzeti Badel 1862

Makedonski poduzetnik Svetozar Janevski izjavio je u inter-vjuu za srpski dnevnik Večernje novosti da želi preuzeti

hrvatsku kompaniju Badel 1862. Janevski je nedavno zakupio pogon Beogradske industrije piva za 50.000 eura mjesečno, a prije nekoliko godina preuzeo je Vinariju Tikveš. “Ideja je da uz Tikveš i BIP preuzmem i hrvatski Badel koji je u problemima, i da zaokružim sve segmente od vina, piva pa do žestokih pića”, rekao je Janevski u intervjuu za srpski list.

Svibanj je četvrti mjesec zaredom kako se bilježi

povećanje prometa indu-strije na godišnjoj razini - u veljači je taj rast iznosio 5,6%, u ožujku 11,2%, a u travnju 7,4%. Stoga se, usprkos padu od 1,9% u siječnju, na razini prvih pet mjeseci ove godine prema istom raz-doblju lani također bilježi povećanje prometa industrije, i to za 5%. Godišnja usporedba, svibanj ove prema istom mjesecu prošle godine, pokazuje

rast prometa industrije na domaćem tržištu za 1,1%, a na stranim tržištima za 6,6%. Na godišnjoj je razini najviše, za 16,8%, povećan promet u gru-paciji kapitalnih proizvoda, dok se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi rast od 7,2%.

Promet industrije povećan četvrti mjesec zaredom

Analitičari Erste banke podi-gli su jednogodišnju ciljanu

cijenu za dionice Leda s 9.748 na 10.521 kunu. S obzirom da očekivani prinos iznosi oko 31 posto, preporuka za investitore je povećana s razine “akumu-lirati” na razinu “kupiti”. Prema mišljenju analitičara, kompa-nija je uložila znatne napore u pripremu ove sezone. Broj prodajnih mjesta je od 2011.

do 2014. porastao više od 25 posto. Sredinom prošle godine kompanija je započela plasman svojih sladoleda kroz lance Müller, dm-drogerie markt i Hr-vatsku poštu, čiji će pun učinak biti vidljiv ove godine. Također, prve isporuke za američki lanac Kroger su krenule u lipnju ove godine, tako da bi prvi učinci tih isporuka trebali biti vidljivi u rezultatu za treći kvartal.


VijestiRast izvoza u prvih pet mjeseci 9,5 posto

Hrvatski je robni izvoz, izražen u kunama, u prvih pet mjeseci ove

godine porastao za 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, usporivši u odnosu na 11,4 postotni rast iz prva četiri mjeseca. Hrvatska je u razdoblju od siječnja do kraja svibnja ove godine izvezla roba u vrijednosti 33,8 milijardi kuna, što je 9,5 posto ili 2,9 milijardi kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz je istodobno rastao po dvostruko nižoj stopi, od 4,3 posto ili za 2,3 mili-jarde kuna i iznosio je 55,8 milijardi kuna. Tako je manjak u vanjskotrgovinskoj

razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju svibnja iznosio 21,99 milijardi kuna i bio je 2,7 posto manji nego krajem lanjskog svibnja, dok je pokrivenost uvoza izvo-zom porasla za 2,9 postotnih bodova, s prošlogodišnjih 57,7 na 60,6 posto krajem svibnja ove godine.

Maraska očekuje rekordan urod višnje

maraskeZadarski proizvođač alkoholnih i

bezalkoholnih pića, tvrtka Maraska, započela je s berbom višnje maraske na svojoj plantaži i ove godine očekuje rekordan urod od više od tisuću tona, izvjestili su iz te tvrtke, koja stoga neće otkupljivati višnje od privatnih proi-zvođača osim onih s kojima ima važeće ugovorne odnose. Plantaža Vlačine se prostire na 202 hektara s više od 95.000 stabala autohtone višnje maraske, a u tvrtki očekuju rekordan urod, više od 1.000 tona višnje maraske.

Tommy došao do 182 trgovine

Trgovački lanac Tommy otvorio je tri nove prodavaonice te je svoju

mrežu povećao na ukupno 182 prodajna mjesta različitih tipova, od marketa do hipermarketa. Posjetitelji od sada mogu pronaći sve nužno za svakodnevnu potrošnju u hipermarketima na Rabu i u Ninu te supermarketu u Marini. Sve su poslovnice uređene u skladu s najnovijim maloprodajnim standardima i nude bogat asortiman prehrambenih i neprehrambe-nih artikala.

iba 2015Od 12. do 17. rujna 2015. iba će

biti mjesto susreta stručnjaka iz područja pekarstva, slastičarstva i industrije grickalica. Više od 1.200 izlagača iz cijeloga svijeta predstavit će svoje najnovije inovacije, trendove i tehnička postignuća u Münchenu. Svjetski vodeći stručni sajam za pe-karstvo, slastičarstvo i grickalice pri-vlači više od 70.000 posjetitelja iz više od 160 zemalja svijeta. Ovogodišnje teme u fokusu – grickalice i kava - posebno su istaknute u raznovrsnoj i širokoj ponudi sajma. Više informacija potražite na www.iba.de.

Nova poslovnica Kauflanda u

Dalmaciji

Više od 170 novih radnih mjesta otvoreno je u sklopu nove po-

slovnice trgovačkog lanca Kaufland u Trogiru. Novi hipermarket ukupno je 34. poslovnica Kauflanda u Hrvatskoj te peta po redu na području Dalma-cije. Poslovnica u Trogiru ima 170 parkirnih mjesta, a u sklopu objekta su i specijalizirane trgovine. Na više od 2.500 četvornih metara nalazi se oko 20.000 različitih proizvoda pri čemu za čak 2.500 proizvoda u Kauflandu jamče diskontno niske cijene.

Prva poslovnica otvorena je krajem 2008. godine od kada je otvoreno više od 118

novih radnih mjesta. Na ovaj način malopro-dajni lanac ZOO CITY i krovna tvrtka ZOO HOBBY, najveći specijalizirani regionalni distributer u sektoru hrane i opreme za kućne ljubimce, nastavljaju razvijati platformu za razvoj industrije kućnih ljubimaca u regiji. Kao i sve poslovnice u ZOO CITY mreži i novootvorene zadovoljavaju sve najnovije standarde u opremanju prostora, posebice u tehničkim i životnim uvjetima za sve životinje. Asortiman uključuje preko 5.000 artikala za sve vrste kućnih ljubimaca.

ZAPOSLENICI – KLJUČ USPJEHA„Iz ljubavi za ljubimce“ je slogan ZOO CI-TY-ja, ali i način življenja svih zaposlenika i cijele ZOO CITY zajednice. Naša vizija je stvoriti najpoželjnije mjesto za kupnju proi-zvoda za kućne ljubimce. Vrhunski doživljaj kupnje u našim poslovnicama omogućuju Vam susretljivi, stručni i educirani zaposlenici.Osim iznimnih napora koji se ulažu u zado-voljavanje naših kupaca i ispunjavanje potreba

njihovih ljubimaca, jednaka pažnja posvećuje se i samim zaposlenicima. S obzirom na po-većani obujam posla prilikom otvaranja novih poslovnica otvoreno je i 12 novih radnih mje-sta. Zbog specifičnosti HUNTER programa, zaposlenici vezani uz taj asortiman također su prošli dodatnu obuku na edukaciji u Njemač-koj, kod samog proizvođača.Vjerujemo da su upravo ljudi ključan ra-zlog uspješnog poslovanja tvrtke te time i pokretač napretka i razvoja ekonomije te društva općenito. Iznimna važnost pridaje se zadovoljstvu zaposlenika na radnom mjestu. Zbog konstantnog praćenja trendova, novih smjerova razvoja tvrtke i poslovanja, nepre-stano se usavršavamo i prenosimo znanje, kako međusobno, kroz interne edukacije i treninge, tako i kroz vanjska školovanja i

specijalizacije. Trud i zalaganje zaposlenika posebno se cijeni te se istaknuti pojedinci stoga nagrađuju. Svaki iznimni zaposlenik, uz činjenicu da služi kao pozitivan primjer i motivacija svim ostalim kolegama, ima i izravne benefite od nagrade.

ZOO CITY je iz ljubavi za ljubimce otvorio 3 nove poslovnice!

POSLOVNICA DATUM OTVARANJA POVRŠINAZOO CITY-Avenue Mall 11.03.2015. 190 m2

ZOO CITY-Gračani 28.03.2015. 127 m2

HUNTER powered by ZOO CITY 12.06.2015. 48 m2

Poticajna okolina, poštivanje temeljnih vrijednosti tvrtke te odnos među kolegama rezultiraju dugogodišnjim uspjehom tvrtke i pogledom na ZOO HOBBY kao na najpoželjnije mjesto za rad.

PRO

MO

Strateško partnerstvo tvrtke Smeh Group i De Rigo Refrigeration Srl

U vremenu brzih promjena i globalizacije tržišta, koji stvaraju potrebu za dinamičnim pristu-

pom novom poslovnom okruženju, Smeh Grupa je ove godine sklopila ugovor o zajedničkom radu s tvrtkom De Rigo Refrigeration Srl. Novi potez tvrtke Smeh rezultat je višegodišnjeg razvoja i proce-sa proširenja djelatnosti na područje rashladne opreme te na nova tržišta. Ova značajna novost pr-venstveno je uvedena radi što uspješnije realizacije planirane ekspanzije na tržišta gdje je De Rigo kao globalni brend prisutan već 50 godina, unapređe-nja globalnih procesa nabave, kao i kontinuiranog razvoja i inoviranja proizvoda u skladu s potrebama kupaca i općim tržišnim potrebama i uvjetima. Cjelokupan prodajni program za opremanje trgo-vina ostaje nepromijenjen i bit će preusmjeren na novoosnovane tvrtke De Rigo Refrigeration d.o.o. u Ljubljani, Zagrebu i Staroj Pazovi.

Otvoren Plodine centar u Pagu

U cilju učvršćivanja svoje druge pozicije na tržištu riječki trgovački lanac Plodine

otvorio je novi prodajni centar na otoku Pagu uloživši pet milijuna eura i zaposlivši 40 djelatnika. To je ukupno 75. prodavaonica ovog trgovca u Hrvatskoj te druga na otoku Pagu. Novi supermarket prostire se na 2.000 četvornih metara prodajne površine te nudi asortiman od 15.000 proizvoda.

Na ime izravnih potpora hrvatskoj poljoprivredi u 2013. i 2014. ukupno

je isplaćeno 5,3 milijarde kuna iz EU izvora. Upravo taj, financijski efekt kroz potpore i discipliniranje njihove isplate naši poljopri-vrednici i navode među (prvim) pozitivnim efektima prve dvije godine od ulaska Hrvat-ske u Europsku uniju. Istovremeno, na druge efekte ulaska u EU domaći poljoprivrednici još uvijek čekaju da ih osjete na svojoj koži.

Od ulaska u EU isplaćeno 5,3 milijarde kuna potpora


Društveno odgovorno poslovanje

dm GREEN CITY PROJECT

dm green city project kojim dm potiče sugrađane na odgovoran odnos prema

zdravlju, zajednici i okolišu, završio je do-djelom priznanja za doprinos zaštiti okoliša. Nagrade pojedincima i tvrtkama koji su se najviše istaknuli u zaštiti okoliša uručila je Marija Šćulac Domac, pomoćnica mini-stra zaštite okoliša i prirode. Grand Prix je zaslužila Osnovna škola Mladost iz Osijeka koja je ujedno osvojila i nagradu za najbolji

eko edukativni projekt. U projektu “Čistimo i na Zemlju mislimo” sudjelovalo je gotovo 500 učenika, 250 roditelja te članovi lokalne zajednice. Cilj projekta bio je učenicima približiti važnost očuvanja vode provođe-njem anketa, istraživanjem te razvojem i proizvodnjom ekološkog deterdženta “Bljesak”. Područna škola Gotalovo ove je godine osvojila nagradu za najbolju eko akciju “Bicikliramo mi u obitelji svi”.

P&G i Lidl obnavljaju dječje

domove U sklopu zajedničke humanitarne kam-

panje Reci DA!, koju održavaju tvrtke Procter&Gamble i Lidl Hrvatska, započele su pripreme za uređenje četiriju dječjih domova u kojima će se djeci uljepšati sva-kodnevica i omogućiti ugodnije odrasta-nje. Osim uređenja prostora, predstavnici tvrtki P&G i Lidl Hrvatska su prilikom po-sjeta Dječjem domu Antun Gustav Matoš u Zagrebu donirali proizvode za njegu tijela i kose, proizvode za njegu rublja te prehrambene proizvode svojih tvrtki za 47 djece, a dom je obišla i dizajnerica interijera Mirjana Mikulec.

“Budućnost u Adrisu” poziva mlade da se vrate u Hrvatsku

U sklopu humanitarnog projekta tvrtke Jamnica koji se odvija pod nazivom

“Jana – voda s porukom” prikupljen je do-voljan broj virtualnih kapljica za Centar za rehabilitaciju Silver pa će ovom dona-cijom Jana pomoći slijepim i slabovid-nim osobama te do-prinijeti unapređenju i razvoju programa socijalizacije pasa

pomagača koji svakodnevno pomažu slije-pim i slabovidnim osobama te osobama s invaliditetom. Ovu lijepu humanitarnu pri-

ču došli su podržati i voditeljice Barbara Kolar i Sanja Doležal, voditelj i pisac Bruno Šimleša, ali i mnogi drugi koji su se kao socijalizatori uključili u pomoć i kvalitet-nije funkcioniranje samog centra.

Pravilnik o uvjetima doniranja hrane u

listopadu stupa na snagu

U listopadu bi trebao stupiti na snagu pravilnik kojim će se propisati detaljni

uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje. Izrada pravilnika je u ti-jeku, a na snagu bi mogao stupiti tijekom listopada. U Hrvatskoj se godišnje baca 400 tisuća tona hrane, a jedan od razloga je i apsurdni zakon da se na donacije plaća PDV od 25 posto.

dm nagradio osam ekoloških projekata

Donacija Jane Centru za rehabilitaciju Silver

Adris grupa raspisala je treći ciklus na-tječaja u sklopu programa “Buduć-

nost u Adrisu” putem kojeg zapošljava mlade ljude nakon završenog fakulteta te im omogućuje dodatno usavršavanje, a ovogodišnji natječaj prati i kampanja i izvan granice Hrvatske, kako bi motivira-la mlade da ostanu kod kuće, odnosno kako bi mladima na odlasku pokazala

da, unatoč svemu, ima budućnosti i u Hrvatskoj. Naime, u inozemnim zračnim lukama poput Münchena, Frankfurta i Dublina, gdje slijeće najveći broj mladih u potrazi za poslom, postavljeni su Adri-sovi jumbo plakati s natpisom “Razveseli mamu i vrati se doma”. Adris nudi radna mjesta u tvrtkama Maistra, Cromaris i Croatia osiguranje.


Promocije

POTVRDA IZVORNOSTI

Nove Plidente HealthCare dobile su još jedno važno priznanje inovativnosti i

originalnosti proizvoda – potvrdu “Izvor-no hrvatsko”, koju Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje samo autohtonim i jedinstvenim hrvatskim proizvodima natprosječne kvalitete koji uključuju zna-čajke hrvatske tradicije, razvojno-istraži-vačkog rada te inovacije i invencije. Da bi zaslužile znak “Izvorno hrvatsko”, Plidente HealthCare su prošle niz rigoroznih kontrola i testiranja kojim se provjeravala dokumentacija, certifikati, norme i ostale značajke novih proizvoda, kao što su visoka vrijednost i ekološka prihvatljivost materijala, funkcionalnost, uporabna vrijednost, prepoznatljivost, suvremeni dizajn i dugotrajnost. Znak “Izvorno hrvatsko” kupcu je jamstvo da je riječ o

proi-zvodima

koji jamačno predstavljaju

sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi. Osim Plidenti HealthCare, znak “Izvorno hrvatsko” od prije ima i poznata Plidenta Herbal. Vrijedno priznanje dobila je i nova Plidenta Magic Clean koju je Savjet za kvalitetu HGK uvrstio u popis proizvo-da sa znakom “Hrvatska kvaliteta”.

Šest DLG zlata za Vindiju

Ugledno njemačko agrikulturno udruženje Deutsche Landwirtsc-

hafts-Gesselschaft (DLG) dodijelilo je šest zlatnih medalja proizvodima varaždinske prehrambene tvrtke Vindija. Najviše pri-znanje pripalo je Oviduru, tvrdom ovčjem siru kojem je ovo već sedma zlatna me-dalja dodijeljena od strane ovog vodećeg europskog agrikulturnog udruženja. Zlatnu DLG medalju osvojio je i Vivis svježi krem sir natur u pakiranju od 125 grama. U asortimanu mlijeka i mliječnih napitaka trijumfirali su ‘z bregov shake od vanilije, ledena kava i Efekt trajno mlijeko bez laktoze, dok se iz ponude svježih mlijeka svojom vrhunskom kvalitetom istaknulo ‘z bregov ESL mlijeko s 3,2% mliječne masti.

Vina Belje predstavila novu berbu graševine

Vina Belje predstavila su u Akademiji vina u Zagrebu graševi-ne berbe 2014. i selekciju odabranih vina koja će na tržište

izaći ovog ljeta. U posebnoj degustaciji graševina, enolozi Belja Marijan Knežević i Marijana Nedoklan predstavili su tri tipa graševine iz berbe 2014. – Select, Premium i Goldberg te arhivsku graševinu berbe iz 2006. kao posebnost i izazov kušanja. Berba 2006. pokazala je potencijal odležavanja graševine, a graševine iz 2014. oduševile su svježinom i bogatstvom okusa. Uz graševine na degustaciji je predstavljen i prvi rose Vina Belje.

Plidentama HealthCare dodijeljen znak

“Izvorno hrvatsko”

Cedevita u novome ruhu

Vitaminski napitak Cedevita doživio je re-

dizajn. Sa svojom svježom dozom vitamina nova Ce-devita poziva na aktivnost, kreativnost, upornost, motivaciju, snagu, entuzi-jazam i time podsjeća na sve atribute značenja svoje prepoznatljive narančaste boje koja je, s obzirom na novi narančasti logo, prisutna na svakom novom

pakiranju. Cedevita je redizajnom dobila i svoj je-dinstveni element, zaštitni znak, prepoznatljivu Cede-vita čašu. Čaša je stilizirana i obogaćena karakteri-stičnim dodacima poput naočala, brkova, usana i šešira. Uz to, Cedevita GO! od sada nastupa samo pod imenom Cedevita, čime je postignuta apsolutna kon-zistentnost asortimana.

Zlatno doba aerobika vratilo se u centar Zagreba

Zlatno doba aerobika uz hitove iz osamdesetih vratilo se u centar Zagreba. U povodu predstavljanja novog okusa b.Aktiv

LGG Smoothieja borovnica-banana, Dukat je pokrenuo projekt Smoothie Fit Pop up retro aerobic – program grupnog vježbanja po uzoru na slavnu Jane Fondu u kojem je u Zagrebačkom ple-snom centru sudjelovala i poznata voditeljica Andrea Andrassy. Uz dramatične frizure, šminku u jarkim bojama, šarene trikoe, tajice od lycre, štucne i nezaobilazne trake za kosu, posjetitelji su vježbali retro aerobik, nakon čega su se zabavljali uz hitove osamdesetih te uživali u ponudi Dukatovih smoothieja i bezalko-holnih koktela.

Veliki uspjeh Podravkinih proizvoda

Čak 17 Podravkinih proizvoda dobilo je ovogodišnje prizna-nje Superior Taste Award Međunarodnog Instituta za okus i

kvalitetu proizvoda koje je dodijeljeno na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu. Prestižno priznanje dobili su Podravka čaj Limun lime-ta, Studena, Podravka ajvar blagi i ljuti, Podravka jetrena pašteta, Lino wafelada duo, Fant mješavina za fino varivo, Fant mješavina za fini gulaš iz pećnice, Podravka krem juha od buće, Vegeta Asia, Fant mješavina za punjene paprike iz pećnice, Podravka krem juha od gljiva, Podravka krem juha od šparoga, Vegeta marinada s pivom, Dolcela Gourmet puding od vanilije s komadićima jagode, Dolcela gourmet puding od čokola-de s komadićima narančine korice i Lino choco drink. Podravka je dosad osvojila čak 50 Superior Taste Award nagrada. Proizvode ocjenjuje stručni žiri koji se sastoji od 120 renomiranih europskih šefova kuhinja i sommeliera koji dolaze iz 15 kulinarskih institucija.

PRO

MO

Tikvice punjene tunjevinom i bosiljkomSastojci za četiri osobe: 4 velike tikvice, 1 šaka pinjola, 1 konzerva Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju 160 g, 2 žlice ribanog sira Pecorino, bosiljak, 1 režanj češnjaka, morska sol, ekstra djevičansko maslinovo ulje.Odrežite oba kraja tikvica, narežite ih na tri dijela i malim nožem izvadite unutrašnjost kako biste dobili prazne školj-ke. Blanširajte u slanoj vreloj vodi nekoliko minuta i dobro

ocijedite na upijajućem papiru. Nožem nasjeckajte malo unutrašnjosti tikvica, režanj češnjaka, lišće bosiljka, pinjole i sir Pecorino te smjesi dodajte polovicu komadića fileta tunje-vine. Ovom smjesom napunite školjke tikvica te ih zatim sta-vite na nauljeni pleh. Zapecite u prije zagrijanoj pećnici 10 minuta na 190°C.Posluživanje: tikvice poslužite na zasebnim ravnim tanjurima i prekrijte ih preostalim filetima

tunjevine. Dekorirajte lišćem bosiljka, mrvicom papra i prže-nim pinjolima. Savjet kuhara: Unutrašnjost tikvice bogata je vodom, što

znači da pri kuhanju često postane kašasta, naročito veće vrste. U ovom receptu upotri-jebite obilnu količinu. To čini nadjev mekšim i sočnijim.

Rio Mare - dva puta tjedno za zdravlje

Tuna je bez dvojbe jedna od riba s najvećom hranjivom vrijednošću.

Konzervirana riba je hrana bogata tva-rima nužnima za naše zdravlje: fosfo-rom, vitaminima, mineralima i esenci-jalnim masnim kiselinama te plemeni-tim bjelančevinama. Riblje bjelančevine se nazivaju “plemenitima” jer sadrže sve

vrste aminokiselina koje su ključne za održavanje našeg organizma zdravim. Bjelančevine su ključne za zdravlje jer sudjeluju u izgradnji tkiva i izmjeni stanica. Tunjevina osigurava zdrav i lagan obrok. Samo 100 g ocijeđene tunjevine u

maslinovom ulju sadrži 24 g bjelančevi-na, više od sirovog odreska jednake te-žine. Također, za probavljanje tunjevine

potrebno je samo dva sata, dvostruko manje nego za meso. Nutricio-nisti preporučuju kon-zumaciju ribe najmanje dva puta tjedno te za-

govaraju unos od najmanje 300 g tjedno. Zašto ne početi već danas s jednostav-nim, brzim, a zdravim obrokom?

Nutricionisti preporučuju konzumaciju ribe najmanje dva puta tjedno te zagovaraju unos od najmanje 300 g tjedno


Promocije

LIDLOVA TRŽNICA

Trgovački lanac Lidl Hrvatska predstavio je u Zagrebu svoju kampanju “Svježina –

Voće i povrće”. Poznati kuhar Tomislav Škun-ca Škuf, uz pomoć Renate Sopek, na prezen-taciji je pripremao ukusne i zdrave obroke od svježeg voća i povrća. Namirnice s Lidlove tržnice uvijek su svježe i kontrolirane te zajamčene kvalitete i najpovoljnije cijene. Lidlova tržnica mami sočnim jabukama, zrelim citrusima, povrćem punim vitamina. Baš kao i na omiljeni plac, na Lidlovu tržnicu dolazimo kako bismo svakodnevno iz obilja svježeg voća i povrća odabrali najbolje na-mirnice od kojih se kuhaju ukusna, zdrava i raznolika jela. Lidlovo voće i povrće u tržnice se dostavlja svakodnevno, a iskusni radnici kontroliraju njegovu svježinu i kvalitetu, po-sebno pazeći da su temperatura i vlažnost zraka idealni za prijevoz i skladištenje voća i povrća pa su tako u trgovini samo sočne i mirisne namirnice.

Nova kampanja i rast prodaje Juicy Vite

Brend voćnih sokova i napitaka Juicy, lider na tržištima Hrvatske i BiH, bilježi

izvrsne prodajne rezultate linije praška-stog napitka Juicy Vita nakon lansiranja reklamne kampanje “Vedrina iz vitamina”, koju režiserski potpisuje naš proslavljeni režiser Dalibor Matanić. Odlični rezultati reklamne kampanje, koja je povećala vidljivost i prepoznatljivost Juicy Vita por-tfelja, pretočeni su i u prodajne rezultate. Iz tvrtke Stanić Beverages ističu kako je prodaja kompletnog Juicy Vita portfelja u prvih pet mjeseci ove godine porasla za 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

“Turistička” kampanja za Pan pivoBudući da Pan pivo uvijek nudi osvježavajuć i nov pogled na život, uz njega

sve, pa i ljeto u vlastitom gradu u tren oka može postati zabavno. Jer ljeto nije samo godišnji odmor, putovanje na neku od morskih destinacija i izležavanje na plaži. Ljeto je toplo, dugo i veselo i u vašem gradu, ako se dobro zabavljate i družite s dragim ljudima. A upravo su to otkrili i potvrdili i popular-ni glumci – Marija Borić i Enes Vejzović, te nogometaši Slaven Belupa Mateas Delić, Mario Gregurina i Vedran Purić koji su u pauzi od svojih proba i treninga u svojim rodnim gradovima, na opće oduševljenje ostalih sugrađana, postali turisti. U sklopu nove reklamne kampanje za Pan pivo predstavljen je TV spot čiji su glavni protagonisti Ivan Ožegović i Jernej Čampelja na čelu s Janom Kerekešem koji također postaju turisti u vlastitom gradu.

Lidl predstavio kampanju “Svježina”

Postavljanjem Zdravstvenog kutka PIK Vrbovec nastavlja s eduka-tivnom kampanjom “Manje je više” kojom želi dodatno educi-rati građane i svoje potrošače o zdravstvenim prednostima mesnih prerađevina pod brendom PIK koje ne sadrže gluten, soju, pojačivače okusa ni umjetna bojila. Stručna domaćica Zdravstvenog kutka, uz majstora kuhara Branka Ognjeno-vića, bila je i nutricionistica Karmen

Matković Melki iz Definicije hrane. Na degustaciji, koja je održana u Super Konzumu na zagrebač-kom Črnomercu, sudjelovali su i košarkaši Cibone Ivica Zubac, Marko Jagodić i Marin Rozić koji su govorili o svom načinu prehrane te su imali priliku čuti i brojne savjete nutricionistice za pravilnu prehra-nu vrhunskih sportaša te načinima kako još bolje pripremiti mišiće za buduće sportske uspjehe.

PIK Vrbovec nastavlja s edukativnom kampanjom “Manje je više”

Korlat Aronija dobila nagradu u Bruxellesu

Badelov liker Korlat Aronija na ovogo-

dišnjem je prestižnom testiranju “ITQI Supe-rior Taste Award 2015” osvojila dvije zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus (ocje-na između 80-90% mogućih bodova). Priznanje dodjeljuje International Taste and Quality Institute iz Bruxellesa, koji ocjenjuje kvalitetu okusa svih kategorija proizvoda iz se-gmenta hrane i pića. Korlat Aronija jedini je proizvod iz segmenta jakih alkoholnih pića iz Hrvatske koji je nagrađen na ovom testiranju.

DLG priznanje Gavrilovićevim trajnim salamama

Njemački DLG, krovna europska organizacija za nezavisno testiranje i ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda, dodijelila je tri zlatne

medalje Gavrilovićevim trajnim salamama. Zlatno priznanje dobile su Zim-ska salama i Di Giusto salame - Romana i Divina. Nagrađene Gavrilovićeve salame su, pored rigoroznih laboratorijskih analiza i kontrole deklaracije, prošle zahtjevna senzorička ispitivanja stručnjaka, čime su dobivena pri-znanja postala nepobitni dokaz kvalitete proizvoda. To znači da stručnjaci DLG-a nisu imali niti jednu zamjerku. Najuglednija europska organizacija u sektoru prehrane i agrikulture, DLG (Deutsche Landwirtschafts-Gessels-chaft), institucija sa sjedištem u Frankfurtu, godišnje ispita više od 20.000 namirnica, a zlatne medalje za kvalitetu dodjeljuju samo najkvalitetnijim prehrambenim proizvodima koji se pojavljuju na tržištu.

Somersby Royal 8cl Somersby Kruška ili Kupina, 2cl Vodka, 1cl Gin, 2cl Liker, Jagoda, 2cl Sirup Grenadina1cl Sweet and sour

Led

Somersby kokteli Somersby kokteli v v

Za vase najmastovitije ljetno osvjeZenje!!!

v

Bilo da se lijeno izležavate na

omiljenoj plaži ili ste u potrazi

za hladom u uzavrelom gradu,

maštoviti kokteli s vašim omilje-

nim Somersby ciderom pravi su

odabir! Od popularnog i svima

omiljenog Somersby Mojita,

preko uzbudljivog Somersby

Royala, pa sve do klasičnijih

kombinacija Somersbyja s

vodkom, ginom ili whiskeyem,

ovih će 5 ljetnih favorita, nasta-

lih prema receptu najpoznatijeg

hrvatskog koktel-majstora

Marina Nekića, sasvim sigurno

donijeti tako željeno osvježenje

u vaše vruće dane.

Kreativne kombinacije aroma koje uključuju sva tri Somer-sby okusa dostupna na hrvat-skom tržištu – jabuku, krušku i kupinu, prizvat će opuštenu atmosferu ljetnih koktel baro-va, usporit će svakodnevni ri-tam, a vaše slobodne trenutke obojiti svježinom!A najbolje od svega je što sve to, uz malo truda, možete ponoviti i u vlastitom domu te vaše ljetne partyje učiniti još zabavnijim!Uživajte cijelo ljeto uz So-mersby koktele u odabranim kafićima i barovima diljem Hrvatske ili ih pripremite kod kuće uz recepte koje vam donosimo.

Somersby Mojito

5cl Somersby Jabuka ili

Kruška, 5cl Ruma, 1/2 Svježe

limete, 2cl Mojito Mint

sirup , 8-10 listića

mente, Led


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Na vrhu bez promjene

Mediji su se tijekom lipnja nešto manje bavili tematikom vezanom za trgovačke lance. Pritom u redoslijedu vodećih nije bilo promjena: prvi je Konzum, slijedi Lidl, a treći je Spar

Polovina 2015. godine je iza nas. Mediji su ci-jelo to vrijeme najveću pažnju pridavali Kon-

zumu, iako mu se u jednom trenutku Lidl jako približio. No do promjene na čelu ipak nije došlo. I u lipnju je, kao i u prijašnjim mjeseci-ma, najzastupljenija tema bila vezana za poslovanje, poslovne planove, rezultate...Analiza medijskog publi-citeta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lan-cima u lipnju najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 tr-govačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one u kojima su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjek-ti/teme u objavi. Iako su se mediji u lipnju, u odnosu na mjesec ranije, nešto manje bavili tematikom vezanom za trgovačke lance, poredak prvog trojca ostao je isti. Tako je prvi Konzum, slijedi Lidl, a treći je Spar. Tommy je napredovao za dva mje-sta, te je sada na četvrtom, a Plodine su pete, jedno mje-sto niže negoli u svibnju.

SVI NA MOREO Konzumu se najviše pisa-lo o poslovanju te o asorti-manu i cijenama proizvoda. Obje teme su dominantne

i kod Lidla i Spara, samo su drugačije zastupljene. O Lidlu i Sparu se najviše objavljivalo vezano za asor-timan i cijene proizvoda, a zatim o poslovanju. U Zadru je otvoren, kako su mediji prenijeli, najmoder-niji Super Konzum u Hr-vatskoj s novim prodajnim konceptom i unaprijeđenim asortimanom. Uz otvorenje, Konzum je Socijalnoj samo-posluzi samostana sv. Frane u Zadru donirao 30.000 kuna. Trgovački lanac Lidl u sklopu je svog projekta Razvoj potencijala podijelio

voditeljima svojih trgovina 67 diploma, nove ugovore o radu s većim plaćama te službene automobile. Spar Hrvatska ove godine obilje-žava 10 godina poslovanja, a budući da je priča počela u Zadru, u tom su gradu i odlučili proslaviti svoj ju-bilarni rođendan. Tom su prigodom predstavili svoju uspješnu poslovnu priču, a osim impresivnim ula-ganjima u rast poslovanja, pohvalili su se i društveno odgovornim poslovanjem i sudjelovanjem u brojnim humanitarnim akcijama. Osim već navedenog otvo-renja novog Super Konzu-

ma, i ostali trgovački lanci su otvarali nove poslovnice. U Starom Gradu na otoku Hvaru otvoren je preure-đeni hipermarket Tommy, Plodine su otvorile svoju poslovnicu na otoku Pagu, a Kaufland je bogatiji za novu poslovnicu u Trogiru.

TISAK ISPRED PORTALANajviše se objava (35,94%) odnosilo na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tema-tika vezana za asortiman i cijene s udjelom od 30,21% od ukupnog broja zabilježe-

nih objava. U lipnju se više objavlji-valo u tiska-nim medi-jima (61%). Među

medijima koji su pojedi-načno najviše objavljivali vezano za tematiku trgovine u Hrvatskoj i trgovačkim lancima nalaze se 24 sata, jatrgovac.com, Slobodna Dalmacija, Večernji list i dnevno.hr. Na portalima se više objavljivalo o poslova-nju, poslovnim rezultatima i planovima te o tematici vezanoj za usluge i odnos prema kupcima. O preostale je tri teme više objava zabi-lježeno u tiskanim mediji-ma. Najveća razlika unutar teme zabilježena je za asor-timan i cijene proizvoda sa 79,30% udjela u korist tiska-nih medija.

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

35,94%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

30,21%

23,18%

6,25%

4,43%

Konzum

140

Lidl

83

Spar

79

Tommy

64

Plodine

57

Kaufland

50

Mercator

40

Billa

27

Diona

9

NTL

5

Kerum

3

Getro

2

Trgovački lanci - broj objavalipanj 2015.

Obilježavanje obljetnica i otvaranje novih prodavaonica bile su glavne teme u lipnju

Ines KovačićPressCLIPPING

21Travanj 2015. www.jatrgovac.hr


Sektorska analiza - Hrana i piće

Proizvodnja hrane i pića, u usporedbi s drugim granama pre-rađivačke industrije u

Hrvatskoj, ostvaruje najveći udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) i ukupnoj zaposlenosti. Osim gospo-darskom krizom, negativna su kretanja koja obilježava-ju hrvatsku industriju hra-ne i pića posljednjih godina uvjetovana i gubitkom povlaštenog izvoznog sta-tusa na tržištima CEFTA-e koji je uslijedio ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske u 2012. godini iznosio je 4,1% (od čega je udio proizvodnje hrane 3,2%, a proizvodnje pića 0,9%). Istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 28,2% pri čemu proizvodnja hrane prisvaja udio od 21,8%, a proizvodnja pića 6,4%. U ukupnoj je zaposlenosti prerađivačke industrije u prvom tromjesečju 2015. godine sektor proizvodnje

hrane i pića sudjelovao s prosječno 19%. Od toga je industrija hrane činila 16,8%, a industrija pića 2,2% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije.

POZITIVNE NAZNAKENakon što je proizvodnja hrane zabilježila negativne međugodišnje stope rasta

dvije godine zaredom (pad od 1,9% na međugodišnjoj razini u 2012. i 2013. godi-ni), prošle je godine došlo do blagog oporavka. Proi-

zvodnja hrane tako na razi-ni cijele 2014. godine bilježi međugodišnju stopu rasta od 2%. Na naznake oporav-ka ove industrije ukazuju i desezonirani podaci prema kojima je proizvodna aktiv-nost industrije hrane u raz-doblju od prosinca 2014. do veljače 2015. povećana za 2,1% u odnosu na prethod-

no tro-mjesečje. Usprkos povećanju aktivnosti tijekom prošle

godine, industriju hrane obilježava smanjenje broja zaposlenih i stagnacija pla-ća. Tako je u veljači 2015. godine zaposlenost sma-

njena za 3,4% u odnosu na isti mjesec lani, dok su mje-sečne bruto plaće u istom periodu realno povećane za 1,3%, a nominalno za 0,9%. U pogledu zaposlenosti, industrija hrane je u veljači ove godine zapošljavala 32.747 radnika s prosječ-nom bruto plaćom u visini od 6.342 kune.Za razliku od prehrambe-nog sektora, industrija pića u 2014. godini bilježi me-đugodišnji pad proizvodne aktivnosti u visini od 3,1%. Usporedbe radi, proizvodna je aktivnost ove industrije na međugodišnjoj razini u 2013. pala za 2,2%, a u 2012. za 4,1%. Premda je, prema desezoniranim po-dacima, proizvodna aktiv-

U industriji hrane i pića aktivno je više od 3.000 registriranih poslovnih subjekata

Kretanja prosječne mjesečne bruto plaće po godinama

Referenca 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Republika Hrvatska (kn) 7.543 7.711 7.679 7.796 7.875 7.939 7.954

Prerađivačka industrija (kn) 6.568 6.620 6.615 6.702 6.829 6.943 7.049

Proizvodnja hrane (kn) 6.656 6.677 6.566 6.558 6.636 6.594 6.594

Proizvodnja pića (kn) 8.657 8.555 8.720 9.075 9.217 9.444 9.552

Izvor: Državni zavod za statistiku

Industrija visokog

POTENCIJALAHrvatska industrija hrane i pića ima dugu tradiciju i

prepoznatljive tržišne marke te čini 28,2% ukupne proizvodnje i 20% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije pa bi, s

obzirom na svoj značaj, trebala biti postavljena kao strateška industrijska grana hrvatskog gospodarstva


nost industrije pića u raz-doblju od prosinca 2014. do veljače 2015. povećana za 1,5% u odnosu na prethod-no tromjesečje, još uvijek je prerano donositi zaključke o oporavku ove industrije. Pad broja zaposlenih obi-lježava i industriju pića, ali to je praćeno i značajnim smanjenjem realnih bru-to plaća. Tako je u veljači 2015. godine ova industrija zapošljavala 4.281 radnika, odnosno 4,2% manje nego u istom mjesecu 2014. godine. Istodobno je pro-sječna bruto plaća u ovoj industriji bila nominalno manja za 21,4%, a realno za 21,1%, no unatoč tome pla-će u ovoj industrijskoj grani i dalje su među najvećima u sektoru prerađivačke in-dustrije. Naime, prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u veljači 2015. godine u industriji pića iznosila je 8.989 kuna, što je bilo za 14,7% iznad prosje-ka gospodarstva te za 31,7% iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije.

POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTIProizvođačke cijene u pro-izvodnji prehrambenih proizvoda bilježe manji pad

od pada cijena na razini cjelokupne prerađivačke industrije. Tako su u travnju 2015. u usporedbi s trav-njem 2014. godine proizvo-đačke cijene u proizvodnji hrane pale za 1,1%, dok su istovremeno cijene na razini prerađivačke industrije zabi-lježile pad od 3,9%. S druge strane, u istom razdoblju

cijene proizvođača pića zabi-lježile su međugodišnji rast od 2,1%. Obje industrije, i prehrambena industrija i industrija pića, u prvom tro-mjesečju ove godine bilježe međugodišnji porast proi-zvodnosti rada: industrija hrane od 5,5%, a industrija pića od 1,2%. Porast proi-zvodnosti rada obiju indu-strija posljedica je sporijeg pada proizvodne aktivnosti od pada zaposlenosti. Indu-strija hrane i pića je u 2014. godini sudjelovala s 10,2% u ukupnom robnom izvo-zu prerađivačke industrije (8,8% industrija hrane i 1,4% industrija pića), dok je u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske taj udio iznosio 8,9% (7,7% indu-strija hrane i 1,2% industrija pića). U ukupnom uvozu prerađivačke industrije, pak, industrija hrane i pića lani je sudjelovala s 12,2% (11,2% prehrambena industrija i 1% industrija pića). Potreb-no je napomenuti da obje

industrijske grane ostva-ruju vanjsko-trgovinski deficit. Izvoz prehrambene industrije u

2014. godini povećan je za 18,1% a uvoz za 9,8% u od-nosu na godinu prije, dok industrija pića bilježi među-godišnji rast izvoza od 8,6% i uvoza od 22,4%.

TRENDOVI U INDUSTRIJIUkupna je proizvodnja industrije hrane u 2014. godini smanjena za 4,1%

u odnosu na 2008. godinu, što je imalo negativnog odraza i na kretanje zapo-slenosti, plaća i likvidnosti sektora. Ova je industrija lani u prosjeku zapošljavala 33.900 radnika, što je 4.212 (ili 15,3%) radnika manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine. Prosječne bruto plaće isplaćene u 2014. godini u industriji hrane bile su nominalno manje za 0,9% u odnosu na prosjek 2008. godine. Promotri li se odnos plaća isplaćenih u proizvodnji hrane i plaća na razini cjelokupne prerađivačke industrije tijekom raz-doblja od 2008. do 2014. godine, mogu se uočiti dva podrazdoblja. U prvom su podrazdoblju od 2008. do 2009. godine plaće isplaće-ne u prehrambenoj indu-striji bile na razini prosjeka prerađivačke industrije (čak i malo iznad prosjeka). Međutim, u podrazdoblju od 2010. do 2014. godine one padaju na razinu is-pod prosjeka prerađivačke industrije, pri čemu se jaz između visine plaća sve više povećava. Dok su u 2010. godini plaće ispla-ćene u industriji hrane činile 99,3% prosjeka pre-rađivačke industrije, one u 2014. godini padaju na tek 93,5%. Tijekom navedenog sedmogodišnjeg razdoblja bruto plaće isplaćene u pre-hrambenoj industriji kreću se ispod državnog prosjeka te su 2008. godine bile na razini od 88,2%, dok su 2014. godine pale na razinu

udio industrije u ukupnoj proizvodnji

U prvom kvartalu 2015. obje industrijske grane bilježe povećanje proizvodnosti rada

hrane i pića28,2%

Vanjskotrgovinska razmjena

Sektor Pokazatelj (mil. kuna) 2008. 2010. 2012. 2014.* Indeks

2014./2008.

Proizvodnja hraneIzvoz 4.415,0 4.410,9 5.344,4 6.101,8 138,2

Uvoz 8.485,9 7.921,9 10.500,5 12.333,4 145,3

Proizvodnja pićaIzvoz 728,1 739,4 940,2 942,0 129,4

Uvoz 722,9 649,3 760,3 1.068,5 147,8

Izvor: Izračun autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku, * podaci za 2014. godinu su preliminarni


Sektorska analiza - Hrana i pićeod 82,9% državnog prosje-ka. Ukupna je proizvodnja industrije pića u 2014. godini bila za 14,6% manja u odnosu na 2008. godinu. Lani je u industriji pića bilo

u prosjeku zaposleno 4.563 radnika, odnosno 2.209 radnika (32,6%) manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine. Analizira li se kretanje prosječnih mjeseč-nih bruto plaća industrije pića, može se primijetiti da je nakon smanjenja plaća u 2009. godini uslijedilo razdoblje njihovog kon-tinuiranog rasta tijekom naredne četiri godine. Tako je prosječna mjesečna bru-to plaća isplaćena u ovoj industriji u 2014. godini bila nominalno veća za 10,3% u odnosu na 2008. te za 11,7% u odnosu na 2009. godinu. K tome je prosječna mjesečna bru-to plaća isplaćena u ovoj industriji tijekom cijelog razdoblja od 2008. do 2014. godine bila iznad prosjeka plaća kako u prerađivačkoj industriji, tako i prosjeka ukupnoga gospodarstva.

TRGOVINSKA RAZMJENAAnaliza kretanja proizvo-đačkih cijena za razdoblje od 2008. do 2013. godine ukazuje na kontinuirani rast cijena u obje industrijske grane. Tako su cijene proi-zvođača hrane u razdoblju od 2008. do 2013. godine rasle po prosječnoj godiš-njoj stopi od 5,9%. Cijene proizvođača prehrambenih proizvoda na međugodiš-njoj su razini u 2013. bile veće za 2,3%, u 2012. za 3,1%, a u 2011. za 7,6%. Cijene proizvođača pića tijekom razdoblja od 2008.

do 2012. godine rasle su po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% (u 2013. za 3,7%, u 2012. za 4,3%, u 2011. za 1,5%). Porast proizvodnosti rada zabilježen je u obje

industrijske grane, no to je najvećim di-jelom poslje-dica snažnijeg pada broja zaposlenih u

odnosu na pad proizvodnje tijekom razdoblja od 2010. do 2013. godine. Proizvod-nost rada prehrambene industrije u 2013. godini bila je za 11% veća u odno-su na 2010. godinu, dok je proizvodnost rada u indu-striji pića u istom periodu porasla za 8,8%. Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2008. do 2014. godine, može se ustvrditi da unatoč globalnoj gospodarskoj krizi dolazi do povećanja obujma vanjsko-trgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje uvo-za bilo veće od povećanja izvoza. Uvoz industrije hrane u razdoblju od 2008. do 2014. godine povećan je za 45,3%, a izvoz za 38,2%. Brži rast uvoza od rasta izvoza doveo je do pogor-šanja vanjsko-trgovinske

bilance prehrambene indu-strije i samim time manje pokrivenosti uvoza izvo-

zom koja je u 2013. iznosila 49,5%, dok je 2008. godine bila na razini od 52%. S druge strane, izvoz indu-strije pića je u 2014. godini bio za 29,4% veći nego u 2008., a uvoz za 47,8%. Za razliku od prethodnih godina promatranog raz-

doblja (s izuzetkom 2009. godine), industrija pića u 2014. godini ostvaruje ne-

gativnu vanj-sko-trgovin-sku razmjenu, što rezultira padom pokri-venosti uvoza izvozom ove

industrije na 88,2% u 2014., dok je primjerice 2012. go-dine iznosila čak 123,7%.

VODE ĆA TRGOVAČKA DRUŠTVAUvid u financijske pokaza-telje deset vodećih trgovač-kih društava u djelatnosti proizvodnje hrane ukazuje

Početkom 2015. zaposlenost u industriji hrane manja je 3,4%, a u industriji pića 4,2%

Industrija hrane i pića lani je u ukupnom robnom izvozu RH sudjelovala s 8,9%

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane

Pokazatelj 2013. 2014. 2014./2013.

Ukupni prihodi (mil. kuna) 14.189,0 14.147,0 99,7

Dobit prije oporezivanja (mil. kuna) 404,7 741,9 183,3

Broj zaposlenih 11.646 11.535 99,0

Bruto marža (%) 2,9 5,2 183,9

Profitabilnost imovine (%) 2,6 4,5 174,0

Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom) 1,2 1,2 100,7

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 1,0 1,0 93,3

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,6 0,6 100,4

Koeficijent ukupne zaduženosti 0,4 0,4 101,6

Napomena: Obuhvat vodećih trgovačkih društava: Vindija, PIK Vrbovec – Mesna industrija, Podravka, Dukat, Ledo, Mesna

industrija braća Pivac, Zvijezda, Kraš, Franck i PPK

Izvor: Poslovna Hrvatska


Voditelji nabaveDirektori prodaje

Product manageri

TrgovciVoditelji razvoja

KonzultantiEvent manageri

ProizvođačiGospodarske komore

KomercijalistiDistributeri

Trade marketing manageriAsistenti marketinga

Članovi uprave

PR agencije

Članovi nadzornog odbora

Marketinške agencije

HR manageri

Potrošači

Brand manageri Voditelji logistike

Voditelji transporta

Business development manageri

Istraživačke agencije

Direktori financija

Voditelji programa

Vlasnici trgovina

Voditelji kategorije

Planeri opskrbe

Shop manageri

Account manageri

Poslovođe

Rukovoditelji izvoza

PR manageri

Voditelji odnosa s kupcima

Area manageri

Media planeri

Voditelji merchandisinga

Project manageri

Country manageri

Media direktori

Zastupnici

Trgovačke udruge

Promotori

Kreativni direktori

Regionalni voditelji

BTL agencijeVoditelji ključnih kupaca

Analitičari

8.080tiskanih primjeraka

99,55%efi kasnost dosega

60.000posjetitelja mjesečno

Magazin i portal

www.jatrgovac.hr

Najtiražniji poslovni mjesečnik u zemlji

Najefikasniji tiskani medij s dostavom na ruke

i ime bez remitende

Najposjećeniji portal o maloprodaji robom

široke potrošnje

na nastavak usporavanja aktivnosti ovog sektora tijekom prošle godine. Naime, ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ovog sektora u 2014. bili manji za 0,3% u odnosu na prethodnu godinu. Pad prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti rezultiralo je gotovo nepromijenjenom proizvodnošću rada u vi-sini od 1,2 milijuna kuna po zaposlenom. U obje promatrane godine deset najvećih trgovačkih društa-va prehrambene industrije kumulativno ostvaruje do-bit. Pritom je dobit u 2014. povećana za čak 83,8% u odnosu na 2013. godinu. Zanimljivo je istaknuti da je svih deset najvećih trgovačkih društava u dje-latnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu. Kao i prošle godine, unutar deset vodećih proizvođača hrane, tri društva (Ledo, PIK Vrbovec – Mesna in-dustrija i Zvijezda) članovi su Agrokor koncerna. U sastavu grupa poduzeća posluju i Kraš (dio Kraš grupe) te Franck (dio Franck grupe). Među deset

najboljih u 2014. ušao je PPK, a iz te je skupine izaš-la Viro tvornica šećera. Financijski podaci vodećih trgovačkih društava u pre-hrambenoj industriji uka-zuju na poteškoće s održa-vanjem likvidnosti. Koefici-jent tekuće likvidnosti deset vodećih proizvođača hrane u 2014. godini iznosio je 0,6. Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti manja od 1,5 implicira mogućnost da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza. Ko-eficijent zaduženosti je u 2014. godini iznosio 0,4, što je neznatno iznad razine iz 2013. godine. Budući da se smatra da je trgovačko društvo relativno zaduženo kada koeficijent zaduže-nosti iznosi više od 0,5 odnosno kada vrijednost ukupnih obveza premaši 50% vrijednosti ukupne imovine, može se zaključiti kako vodeća poduzeća u industriji hrane nemaju većih problema sa zaduže-nošću. Prema dostupnim podacima Poslovne Hrvat-ske, povećanje prihoda u 2014. godini u odnosu na 2012. godinu ostvarili su PPK (12%), PIK Vrbovec – Mesna industrija (10%), Kraš (3,9%), Dukat (1,6%) i Franck (0,9%). S druge strane, unutar analizirane skupine poduzeća najveće smanjenje prihoda ostva-rili su Zvijezda (-10,3%), Vindija (-7,1%), Podravka (-4,5%) i Ledo (-1,6%). Prošlogodišnji financijski pokazatelji deset vode-ćih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića ukazuju na smanjenje aktivnosti ovog sektora. Naime, ukupni su prihodi deset vodećih proizvođača pića u 2014. smanjeni za 3,7% u odnosu na prethod-nu godinu, dok bruto dobit bilježi međugodišnji pad od čak 18,3%. Međugodišnji


Sektorska analiza - Hrana i pićepad prihoda uz istovreme-no blago povećanje zapo-slenosti (broj zaposlenih povećan je za 0,6%) za po-sljedicu je imalo smanjenje proizvodnosti rada za 4,3%. U usporedbi s vodećim proizvođačima hrane, vo-deća trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića ostvarila su veću likvidnost tijekom prošle godine. Koeficijent tekuće likvid-nosti, koji mjeri sposobnost podmirivanja kratkoročnih obveza, kod deset vodećih proizvođača pića iznosio je 1,1 u 2014. te 1,2 u 2013. godini. S obzirom na vri-jednost ovog pokazatelja, najveću likvidnost u 2014. godini bilježi Slavonija slad, zatim slijede Jamnica, Hei-neken Hrvatska i Coca-Co-la HBC Hrvatska. Zanimlji-vo je napomenuti kako su sva navedena društva zna-čajno popravila likvidnost u odnosu na 2013. godinu. Probleme s likvidnošću u 2014. godini imali su Imo-ta, Badel 1862, Maraska i Zagrebačka pivovara.

BURZOVNA VRIJEDNOSTNa Zagrebačku burzu uvršteno je 17 trgovačkih društava iz djelatnosti prehrambene industrije i tri trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića (Jamnica, Badel 1862 i Maraska). Od vodećih deset proizvođača hrane na Zagrebačku burzu uvršteni su Podravka, Dukat, Ledo, Kraš, Zvijezda i Franck. U sastavu burzovnog indeksa Zagrebačke burze CROBEX nalaze se tri proizvođača hrane, i to Ledo (s težinom u indeksu od 7,10%), Po-dravka (s težinom u indek-su od 7,49%) i Kraš (s teži-nom u indeksu od 2,37%). Kako bi se olakšalo praćenje tržišnih trendova i dono-šenje investicijskih odluka, od 22. veljače 2013. godine na Zagrebačku burzu uve-

Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane – odabrani financijski pokazatelji, 2014.

Trgovačko društvo Ukupni prihodi (mil. kuna)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti Bruto marža

Vindija d.d. 2.575,3 0,6 1,0 0,7

PIK Vrbovec – Mesna industrija d.d. 2.190,6 0,6 1,5 4,1

Podravka d.d. 1.957,9 0,5 2,7 10,3

Dukat d.d. 1.711,9 0,4 1,0 4,4

Ledo d.d. 1.157,3 0,1 4,9 14,8

Mesna industrija braća Pivac d.o.o. 1.105,2 0,3 1,8 7,0

Kraš d.d. 891,1 0,5 1,3 2,3

Zvijezda d.d. 882,9 0,2 2,7 5,3

PPK d.d. 869,7 0,5 1,9 1,9

Franck d.d. 804,9 0,4 1,2 3,0

Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske

Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića – odabrani financijski pokazatelji, 2014.

Trgovačko društvo Ukupni prihodi (mil. kn)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti Bruto marža

Jamnica d.d. 1.505,3 0,2 2,4 15,2

Zagrebačka pivovara d.o.o. 914,1 0,6 0,7 23,1

Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. 818,5 0,4 1,3 6,5

Heineken Hrvatska d.o.o. 695,2 0,4 1,7 20,3

Badel 1862 d.d. 295,7 1,0 0,4 -14,9

Carlsberg Croatia d.o.o. 294,7 0,4 0,9 -5,9

Maraska d.d. 149,8 0,8 0,7 -17,6

Slavonija slad d.o.o. 147,6 0,8 4,1 -4,5

Agrolaguna d.d. 102,7 0,4 0,9 0,6

Imota d.d. 77,9 1,1 0,2 76,6


Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića

Pokazatelj 2013. 2014. 2014./2013.

Ukupni prihodi (mil. kuna) 5.194,6 5.001,4 96,3

Dobit prije oporezivanja (mil. kuna) 735,7 601,4 81,7

Broj zaposlenih 3.750 3.771 100,6

Bruto marža (%) 14,2 12,0 84,9

Profitabilnost imovine (%) 10,7 8,1 75,7

Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom) 1,4 1,3 95,7

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,9 0,9 91,4

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,9 0,9 108,1

Koeficijent ukupne zaduženosti 0,5 0,5 98,8

Napomena: Obuhvat vodećih trgovačkih društava: Jamnica, Zagrebačka pivovara, Coca-Cola HBC Hrvatska, Heineken Hrvatska,

Badel 1862, Carlsberg Croatia, Maraska, Slavonija slad, Agrolaguna i Imota



deni su i sektorski indeksi, koji su inače uobičajeni na velikim svjetskim burzama. Jedan od sektorskih indeksa je i CROBEXnutris kojim se prate prinosi i rizici u sek-toru proizvodnje i prerade hrane. Radi se o cjenovnom indeksu. Uvjet za uvrštenje u indeks najmanje je 70%

dana trgovanja, a broj sa-stavnica je neograničen (pri čemu svaka sastavnica ima jednaku težinu u indeksu). Bazni datum je 21. veljače 2013., a bazna vrijednost je 1.000. U sastavu ovog indeksa su trenutno dionice tvrtki Atlantic grupa, Be-lje, Kraš, Ledo, Podravka, Zvijezda i Vupik. Indeks CROBEXnutris u 2014. je ostvario pad od 8,4% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s pr-vim tromjesečjem 2014., CROBEXnutris je u prvom tromjesečju 2015. pao za 4,2%. Na značaj sektora proizvodnje hrane ukazuju

i podaci o tržišnoj kapitali-zaciji i prometu dionicama društava iz te djelatnosti. Prema izvještaju o pregledu trgovine na Zagrebačkoj burzi u 2014. godini, sektor proizvodnje hrane čini zna-čajan udio u ukupnoj tržiš-noj kapitalizaciji i ukupnom prometu ostvarenom na

Zagrebačkoj burzi (8% tr-žišne kapita-lizacije i 13% ukupnog prometa Zagrebačke

burze u 2014. godini).

STRATEŠKA INDUSTRIJSKA GRANA Iako hrvatska industrija hrane i pića ima dugu tradi-ciju i prepoznatljive tržišne marke te čini 28,2% ukupne proizvodnje i 20% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije, ona još nije po-stavljena kao strateška in-dustrijska grana hrvatskog gospodarstva. Na značaj ove industrije ukazuju i rezultati nedavnog istraživanja o sta-nju i potencijalu prehram-benog sektora na domaćem i izvoznim tržištima koje je proveo Ekonomski institut, Zagreb. Provedenom ana-

lizom utvrđeni su snažni multiplikativni učinci ove industrijske grane, odnosno uočeno je da porast potra-žnje za prehrambenim pro-izvodima od milijun kuna dovodi do porasta zaposle-nosti za 1,95 osoba. Uspore-di li se s ostalim sektorima, prehrambena industrija je treći multiplikator po važ-nosti. Razina specijalizacije u djelatnostima proizvodnje hrane među županijama u Hrvatskoj se razlikuje. Visoku specijalizaciju u proizvodnji hrane imaju Koprivničko-križevačka (4,8 puta veća od državnog prosjeka), Varaždinska (2,3) i Bjelovarsko-bilo-gorska županija (2,1), dok najvišu specijalizaciju u proizvodnji pića ima Po-žeško-slavonska županija (5,2 puta veća od državnog

prosjeka), a zatim slijede Karlovačka, Zagrebačka, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska, Za-darska i Šibensko-kninska županija. Iako Grad Zagreb prisvaja gotovo četvrtinu (24,7%) ukupne zaposle-nosti hrvatske industrije pića, udio zaposlenih u ovom sektoru u ukupnom gospodarstvu grada (0,3%) ispod je državnog prosjeka (0,4%). Stoga je i razina specijalizacije gospodar-stva Grada Zagreba u ovoj djelatnosti ispod državnog prosjeka. Najnižu razinu specijalizacije u proizvodnji pića bilježi Krapinsko-za-gorska županija (0,03). Prema podacima Poslovne Hrvatske, u industriji hra-ne i pića aktivno je više od 3.000 registriranih po-slovnih subjekata (od čega 1.878 trgovačkih društava i 1.396 obrta). Najprofita-bilnije djelatnosti u ovom sektoru su proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja piva, prerada čaja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pića, a jedna od važnih grana hrvatske prehrambene industrije je i konditorska industrija. Najznačajniji izvozni pro-izvodi industrije hrane i pića su dodaci jelima, keksi i vafli, punjena čokolada, konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, pivo i alkoholna pića.

Više o ovoj temi može pročitati na internetskim stranicama Eko-

nomskog instituta, Zagreb (http://www.eizg.hr/hr-HR/Novi-broj-Sek-torskih-analiza-1450.aspx). Sektor-ske analize – Hrana i piće, broj 37, godina 4, ISSN: 1848-8986, Ekonom-ski institut, Zagreb, autorica: Ivana Rašić Bakarić.

Dr. sc. Ivana Rašić BakarićZnanstvena suradnica

[email protected] institut, Zagreb

rast vodećih proizvođača hrane u 2014. dobiti 83,8%

Industrija hrane čini 8% tržišne kapitalizacije i 13% ukupnog prometa na ZSE


Bezalkoholna pića - Trendovi

Hrvatsko tržište be-zalkoholnih pića pretrpjelo je snažan volumenski pad u

posljednjih nekoliko godina i tek odnedavno se nazire svjetlo na kraju tunela. U 2013. i 2014. godini ovo se tržište ipak počelo oporav-ljati ostvarivši volumenski rast. Iako je to pozitivna vijest, ne radi se o pobolj-šanju standarda lokalnog stanovništva, već o utjecaju turizma. Naime, broj turista koji su posjetili Hrvatsku zadnjih je godina konstan-tno rastao pa je tako s 8,7 milijuna u 2009. narastao na 11,6 milijuna u 2014. go-dini. Taj rast broja stranih gostiju imao je snažan utje-caj na sezonsku potražnju za robom široke potrošnje i to prvenstveno za bezalko-holnim pićima. Međutim, navedeni oporavak nije bio dovoljan da nas dovede na

istu razinu potrošnje s po-četka krize jer je volumen-ska kumulativna stopa rasta u razdoblju 2009. – 2014. smanjena za 2,9 posto te se potrošnja bezalkoholnih pića nalazi na 80 posto vo-lumenske potrošnje u 2008. godini.

SOKOVI U VODENOM OKRUŽENJU Već spomenuti utjecaj po-trošnje turista daje dojam

veće potrošnje bezalkohol-nih pića po glavi stanovni-ka na godišnjoj razini, ali svejedno nismo na vrhu ljestvice istočne Europe. Primjerice, u Bugarskoj je potrošnja gaziranih pića toliko velika da gotovo dostiže potrošnju flaširane vode.

Što se tiče strukture potroš-nje u Hrvatskoj po kate-gorijama pića, prevladava potražnja za gaziranim pićima koja iznosi 62 posto ukupne potrošnje bezal-koholnih pića. Tu je bitno napomenuti da se samo polovina odnosi na gazira-na pića s udjelom šećera, dok druga polovica odlazi na gaziranu vodu. Sve češće se spominje

debljanje kao rastući pro-blem današnjeg društva, a gazirana pića su jedan od uzročnika. Pogledamo li preferencije hrvatskih po-trošača vezano za bezalko-holna pića, naspram istočne i zapadne Europe, Hrvatska je specifična po visokom udjelu potrošnje gazirane

vode. U ukupnoj potrošnji bezalkoholnih pića u Hr-vatskoj, naime, na flaširanu vodu odlazi čak 54 posto konzumacije pri čemu na gaziranu otpada 31 posto, dok negazirana ima 20 po-sto, aromatizirana 2 posto i funkcionalna 1 posto udje-la. Gazirana bezalkoholna pića (uključuje sva gazirana pića izuzev gazirane vode) imaju udio od 31 posto, voćni sokovi zauzimaju 12 posto, ledeni čaj 3 posto, dok je udio hladnih napita-ka na bazi kave te sportskih i energetskih napitaka go-tovo zanemariv u ukupnom volumenu kategorije. Cjelokupna potrošnja vode u ambalaži u Hrvatskoj je slična kao u zapadnoj Europi, no razlozi takvoga trenda su drugačiji. Veli-ki udio potrošnje vode u nas je uvjetovan velikom potražnjom za gaziranom vodom, dok je na Zapadu potrošnja vode nužnost zbog nečiste vode iz slavina pa tako flaširana negazi-rana voda ima udio od čak 35 posto u potrošnji kategorije bezalkoholnih pića. U istočnoj Europi je u prosjeku potražnja za vodom u ambalaži naspram ostalih bezalkoholnih pića znatno manja, prvenstveno zbog povjerenja u vodu iz slavine.

INSTANT NAPITCI Cjelokupno gledano, Hr-vatska u prosjeku ima sličan trend potrošnje po kategori-jama. Međutim, naša zemlja ima jednu specifičnost i to

U UZLAZNOJ putanjiNakon snažnog pada od početka krize, kategorija bezalkoholnih pića postepeno raste te je na pravom putu da ostvari nekadašnje razine potrošnje

Rast kategorije bezalkoholnih pića usko je povezan s turističkom potrošnjom

Gordan StanićAnalitičar tržišnog istraživanja, Euromonitor [email protected]


na globalnoj razini. Riječ je o potrošnji instant na-pitaka u prahu po čemu je Hrvatska jedna od vodećih u svijetu. Zemlje s najve-ćom potrošnjom napitaka u prahu po glavi stanovnika su Novi Zeland, Argentina, Meksiko, a Hrvatska je od-mah iza njih, na četvrtom mjestu. Kao što se da pri-mijetiti, navedene zemlje su geografski vrlo daleko jedna od druge te imaju različitu kulturu. Potrošači u Novom Zelandu sve više brinu o svome zdravlju te vide ovu kategoriju kao dijetetski proizvod. Argentina ima dugu tradiciju u pripremi instant napitaka, pogotovo u kategoriji sirupa. U novije vrijeme sirupe nadomješta-ju praškasti instant napitci koji su jeftiniji i praktičniji. U Meksiku su razlozi kon-zumacije potpuno drugačiji od primjerice Novog Zelan-da. Razlog uspjeha napitaka u prahu kod meksičkih po-trošača vezan je za snažan okus i praktičnost pripreme. Uspjeh napitaka u prahu u Hrvatskoj mogao bi se okarakterizirati kao kom-binacija gore navedenih razloga. Nastanak potražnje vezan je za razvoj Cedevite i načina na koji je lansi-rana na tržište. Inicijalno je pozicionirana kao po-moćno ljekovito sredstvo i isključivo se mogla naći u ljekarnama. Nakon određe-nog vremena postala je dio kulture kućanstva, a danas je dio svakodnevice do te mjere da je možemo naći i u kafićima. Unatoč krizi, praškasti instant napitci u proteklih su pet godina ostvarili volumensku ku-mulativnu godišnju stopu rasta od 5 posto, a taj rast se predviđa i za nadolazeći petogodišnji period. Samo je nekoliko zema-lja svijeta u kojima je ova kategorija ostvarila bitan probitak na tržištu. Pita-

nje se postavlja hoćemo li opet vidjeti tržišnog igrača koji će donijeti novu vrstu proizvoda koja će poljuljati status quo kategorija be-zalkoholnih pića. Trenutno

kategorije za koje se pred-viđaju najveće stope rasta su energetski napitci, ni-skokalorična gazirana pića i funkcionalna voda. Jesu li ti proizvodi novi instant

napitci u prahu, koji su po-stali sastavni dio kulture i to toliko bitan da ih ni nega-tivno ekonomsko okruženje ne može uzdrmati, samo će vrijeme pokazati.

2009.-2014. volumenski pad bezalkoholnih pića u periodu-2,9%

Gazirana bezalkoholna pića Negazirana voda Gazirana voda

35% 35% 31%Gazirana voda Gazirana bezalkoholna pića Gazirana bezalkoholna pića

Negazirana voda Gazirana voda Negazirana voda

Voćni sokovi Voćni sokovi Voćni sokovi

Aromatizirana voda Ledeni čaj Ledeni čaj

Ledeni čaj Aromatizirana voda Aromatizirana voda

21% 30% 31%

19% 16% 20%

17% 12% 12%

3% 3% 3%

3% 2% 2%Sportski i energetski napitci

1%

Sportski i energetski napitci

2%

Funkcionalna voda

1%

Funkcionalna voda Funkcionalna voda Sportski i energetski napitci

1% 0% 0%

Istočna Europa Zapadna Europa Hrvatska

Ukupna potrošnja bezalkoholnih pića, 2014. (u milijunima litara)

Izvor: Euromonitor International (u prikazu nije uključena kategorija praškastih napitaka)

Prosječna godišnja potrošnja bezalkoholnih pića (litara po stanovniku)

Zemlja/regija 2014. 2015.* 2016.* 2017.* 2018.* 2019.*

Bjelorusija 88,2 89,45 91,17 93,4 96 98,87

Bosna i Hercegovina 95,45 95 96,01 97,09 98,27 99,55

Bugarska 203,15 209,16 214,63 220,29 226,97 234,53

Češka Republika 185,67 185,77 187,46 190,19 193,36 196,27

Estonija 118,91 120,07 121,1 122,64 124,78 127,29

Gruzija 80,49 86,64 92,77 99,49 106,51 113,9

Hrvatska 167,32 170,1 173,09 176,41 180,1 184,07

Latvija 95,3 99,14 103,2 107,88 113,21 118,95

Litvanija 94,22 96,29 98,74 101,74 105,22 109,04

Mađarska 200,71 202,32 204,12 206,6 209,5 212,74

Makedonija 176,89 179,94 182,99 186,17 189,57 192,89

Poljska 180,7 182,79 184,61 187,22 190,5 194,53

Rumunjska 131,04 130,97 132,45 135,24 139,14 144

Rusija 89,74 91,49 93,57 95,98 98,65 101,43

Slovačka 177,14 175,88 176,15 176,96 178,16 179,54

Slovenija 126,82 126,63 127,58 128,96 130,67 132,69

Srbija 175,11 176,61 179,15 182,19 184,88 188,03

Ukrajina 82,3 80,37 79,52 79,57 80,42 81,78

Istočna Europa 115,63 116,77 118,41 120,62 123,3 126,31

Izvor: Euromonitor International, * procjena

Broj dolazaka turista u Hrvatsku

Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Milijuna dolazaka 8,69 9,11 9,93 10,37 10,96 11,61

Izvor: Euromonitor International


Gazirana bezalkoholna pića - Tržište

Cola kategorijaGazirana bezalkoholna pića i dalje su prava cola kategorija

jer najveći dio potrošača ova pića asocira upravo s poznatim okusom cole, a prodaja samo slijedi takve potrošačke afinitete

U ovu kategoriju uklju-čena su gazirana be-zalkoholna pića s razli-čitim okusima,

najčešće cola, na-ranča, limun i tonic, ali dolaze i u drugim okusima ili kombinacija-ma. U kategoriju pak nisu uključeni proizvodi na-mijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima. Nisu uključeni niti energetski napitci, gazi-rana voda s okusom kao ni mješavine piva ili alkoholnih pića s gaziranim sokovima. Vodeći proizvođači u katego-riji su (abecednim redom): Coca-Cola (Coca-Cola, Fan-ta, Schweppes, Sprite), Atlan-tic Grupa (Cockta), PepsiCo (Pepsi, 7UP, Mirinda), Sara-jevski kiseljak (Sky), Vindija (Fis, Vindi) te trgovačke rob-ne marke koje same nose 4% količinske prodaje.

BROJKE KOJE NE OHRABRUJUObratimo sada pozornost na prodajne rezultate koje je ova kategorija proizvoda ostvarila u MAT periodu svibanj 2014. – travanj 2015. Prije negoli pređemo na konkretne broj-ke, važno je naglasiti kako prodaja ne uključuje sezon-ske objekte, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl), ugostiteljstvo te diskonte pića. A konkretne brojke nisu ohrabrujuće. Naime, u količinskom pogledu katego-

rija gaziranih bezalkoholnih pića ostvarila je u zadnjih 12 mjeseci pad od 8,7% s uku-pno prodanih 118,3 milijuna litara. Financijski je situacija još slabija jer je zabilježen

dvoznamenkasti pad prodaje od 10,5%

na ukupno realiziranih 704,7 milijuna kuna. Pritom je očito kako je došlo do blage

korekcije cijena na niže u posljednjih

godinu dana, što je u skadu s općim defla-tornim pritiscima na tržištu.Supermarketi su vode-ći kada je riječ o važ-nosti tipa prodajnog

mjesta za količinsku prodaju. Njihov udio

je 31%, dok drugo mje-sto (po 20% udjela) imaju

srednje trgovine mješovitom robom i velike trgovine mje-šovitom robom, a nisu dale-ko zaostali ni hipermarketi

sa 17% prodaje. Na kraju su po važnosti realizacije male trgovine mješovitom robom s 8%, a po 2% udjela drže kiosci i benzinske postaje. Podjela prema okusu otkri-va premoćnu pobjedu cole koja ima čak 76,4% udjela. Gazirana bezalkoholna pića i dalje su prava cola kategorija jer najveći dio potrošača ova pića asocira upravo s pozna-tim okusom cole, a prodaja samo slijedi takve potrošačke afinitete. Sljedeći je po popu-larnosti okus naranče (12%), zatim je tu limun/limeta s 5,8%, tonic s 1,8%, dok ostali okusi zauzimaju 4% udjela u prodaji ove kategorije.

Majda BabićJunior Client Executive

[email protected]

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

31

20

20

17

8

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

svibanj 2014. - travanj 2015.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Kiosci

Benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

2 2

Izvor: Nielsen

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Cola

76,4%Naranča

Limun/Limeta

Ostali okusi

Tonic

12%

5,8%

4%

1,8%

Podjela prema okusu proizvodasvibanj 2014. - travanj 2015.

GAZIRANA BEZALKOHOLNA PIĆA

svibanj 2014. – travanj 2015.

% promjena u odnosu na

godinu prije

Količinska prodaja (L) 118.336.900 -8,7%

Vrijednosna prodaja (HRK) 704.697.600 -10,5%


xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxXXXX

od sada u novom,

osvježenom izdanju.


Sokovi - Leaflet report

Dominacija brendova

Sokovi su jedna od najprisutnijih kategorija proizvoda u katalozima trgovaca. Premda i voćni sokovi imaju jake brendove, ipak pravoj dominaciji nad trgovačkim markama

svjedočimo kod gaziranih sokova

U okviru analize kreta-nja u kategoriji “So-kovi” pogledajmo koji su osnovni pokaza-

telji komunikacije predstav-nika ove kategorije putem kataloga trgovaca. Prije nego krenemo u analizu, važno je uvodno istaknuti kako je letak važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom mar-ketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka koji ima ulogu da informira, educira i po-ziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Action Focus On-line. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijed-

nost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bru-to domet letka. Cilj ovog pregleda je dobiti što bolju sliku svijeta letaka kako bismo uvidjeli gdje se nalazi

određeni proizvod naspram konkurencije što je strateški izuzetno bitno u izradi po-slovnih planova.

VINDIJA NA VOĆNOM VRHUU kategoriji voćnih sokova u periodu siječanj - svibanj 2015. godine u katalozima trgovaca pojavio se ukupno 51 brend/trgovačka marka. Najaktivniji proizvođač je

Vindija koja je u prvih pet mjeseci ove godine pojačala svoju prisutnost u katalo-zima trgovaca u odnosu na isti lanjski period. Naime, varaždinski je proizvođač broj promocija svojih proi-zvoda povećao za 1 postot-

ni poen na ukupno 33% udjela, dok mu je bruto oglasna vri-jednost pora-sla s 28% na

31%. S dosta manjim udje-lom potom dolazi Stanić beverages koji je pak zabi-lježio pad u broju promocija s 12% na 11% te u GAV-u s 10% lani na aktualnih 8%. Nisu daleko niti Maraska koja je izgubila po 1% u oba promatrana parametra te je na kraju svibnja ove godine imala 10% udjela u broju promocija kategorije te 8%

u bruto oglasnoj vrijed-nosti, dok je Jamnica broj promocija svojih brendova povećala na 8% (+1%) pri-tom zadržavši GAV na istoj razini od 10% kao i lani. Na listi vodećih je i trgovački lanac Spar sa svojim privat-nim markama s kojima drži 5% udjela u broju promo-cija (isto kao i lani), no uz smanjenje GAV pokazatelja na 4% udjela (-1%). S nešto manjim udjelima tu su još i Rauch koji je smanjio uče-stalost objava za 1% te sada drži 4% kategorije, ali je istodobno povećao kvalitetu oglašavanja podigavši svoj GAV s 3% na 5% udjela, dok je Vino Župa po ogla-snoj vrijednosti ostala na prošlogodišnjih 2% uz blagi rast broja promocija na 5% (+1%). Ako pogledamo vrste voćnih sokova u vo-dećim trgovačkim lancima,

U lecima trgovaca prisutna je ukupno 51 marka voćnih i 42 marke gaziranih sokova


vidimo kako je najprisutniji sok od jabuke, a potom sli-jede sok od naranče, sok od limuna te multivitamin. Ovi okusi najviše udjela imaju u katalozima Bille, Metroa i Konzuma, a dosta manji u Plodinama i Kauflandu koji više pozornosti pridaju ostalim okusima.

GAZIRANI SEGMENTU području gaziranih so-kova u katalozima trgovaca pojavila su se 42 brenda ili privatne marke trgova-ca. Jasno je pritom da je Coca-Cola brend koji drži uvjerljivo prvu poziciju u komunikaciji putem le-taka i kataloga trgovaca. Ipak, u prvih pet mjeseci ove godine Coca-Cola je smanjila svoj udio u broju promocija s 23% lani na trenutnih 20%, dok je pad

u bruto oglasnoj vrijednosti bio izraženiji te je smanjen s lanjskih 40% na 34% udjela. Daleko iza Coca-Cole, a opet za koplje ispred ostalih, pozicionirala se Cockta.

Ovaj je brend u promatra-nom razdoblju smanjio broj promocija s 12% na 10%, dok je bruto oglasna vrijed-nost poskočila s 10% lani na sadašnjih 15%. Slijedi Fanta koja je po kvaliteti oglašavanja zadržala lanjski udio od 6%, dok je broj promocija povećan na 8% udjela (+3%). Brend Fis je pak ostao na istome po svom GAV udjelu (3%), ali

je povećao broj promocija sa 6% na 10%, a pozitivan je i Pepsi koji ima 9% udjela u GAV-u kategorije (+1%) te 14% u broju promocija (+5%). Značajni predstavni-

ci kategorije su i brend Sky koji bilježi rast broja promocija na 9% (+1%), te bruto oglasne

vrijednost na 11% (+7%), zatim Schweppes čiji je udio u broju promocija 6% (+2%) i GAV-u 4% (+2%), te Vindi koji je po GAV-u ostao na lanjskih 2%, dok je broj promocija pao na 3% (-1%). Svi ostali proizvođači na kraju svibnja ove godine zauzimali su 20% udjela u broju promocija te 14% u bruto oglasnoj vrijednosti kategorije gaziranih sokova.

To je relativno mali udio, što zorno govori o snazi vodećih brendova. Još zna-kovitiji je pokazatelj omjera brendova i trgovačkih marki u ovoj kategoriji. Naime, u prvih pet mjeseci ove godi-ne brendovi gaziranih soko-va uzimaju čak 95% udjela u broju promocija, što je rast od čak 9% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je bruto oglasna vrijednost istodob-no porasla za 5% te je na kraju svibnja ove godine iznosila premoćnih 96%.

udio brendova u kvaliteti oglašavanja gaziranih sokova

Trgovačke marke gaziranih sokova jedva su primjetne u katalozima trgovaca

96%

Melani [email protected]

Marko Havaš[email protected]

Broj promocija i GAV u kategoriji voćnih sokova (siječanj - svibanj 2015. vs siječanj - svibanj 2014)

Pokazatelj oglašavanja Vindija Stanić Beverages Maraska Jamnica Spar Rauch Vino Župa Ostali

proizvođači

2014. Broj promocija 32% 12% 11% 7% 5% 5% 4% 24%

GAV 28% 10% 9% 10% 5% 3% 2% 33%

2015. Broj promocija 33% 11% 10% 8% 5% 4% 5% 25%

GAV 31% 8% 8% 10% 4% 5% 2% 32%

Broj promocija i GAV vodećih marki gaziranih sokova (siječanj - svibanj 2015. vs siječanj - svibanj 2014)

Pokazatelj oglašavanja Coca - Cola Cockta Fanta Fis Pepsi President’s

Choice Schweppes Sky Vindi Ostali proizvođači

2014. Broj promocija 23% 12% 5% 6% 9% 5% 4% 8% 4% 25%

GAV 40% 10% 6% 3% 8% 2% 2% 4% 2% 21%

2015. Broj promocija 20% 10% 8% 10% 14% 0% 6% 9% 3% 20%

GAV 34% 15% 6% 3% 9% 0% 4% 11% 2% 14%

Multivitamin Ostali voćni okusi Sok od jabuke Sok od limuna Sok od naranče Sok od povrća

0 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Broj promocija vrsta voćnih sokova u trgovačkim lancima (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.)

Metro

Plodine

Konzum

Kaufland

Billa


Bezalkoholna pića - TV oglašavanje

U stabilnoj atmosferi

Analiza oglašavanja kategorije “Bezalko-holna pića” provede-na je na TV postaja-

ma (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedin-ce u Republici Hrvatskoj

starije od četiri godine (maksimalni doseg oglaša-vanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s

ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veliči-na panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individu-alnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u

koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekun-di. Istraživanje se odnosi na godišnji period svibanj 2014. - travanj 2015. u us-poredbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemar-ketinga – tv prodaje, te sa-mooglašavanja televizija.

TV NOVITETIU analizi oglasne prisut-nosti u okviru kategorije bezalkoholnih pića proma-

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (svibanj 2014. – travanj 2015.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP %Broj

spotovaNeto

investicija

Droga Kolinska Cockta

Cockta - brand general advertising 150,13% 0,56% 365 1.761.446 kn

Cockta Rossa 222,31% 0,83% 302 2.465.165 kn

Cockta Plus 124,81% 0,47% 108 1.297.989 kn

Jamnica Sky Cola

Sky Cola - brand general advertising 803,38% 3,02% 407 6.122.268 kn

Sky Cola - competition for a prize 389,46% 1,46% 220 3.575.664 kn

Sky Cola Green 507,44% 1,91% 465 5.224.827 kn

The Coca-Cola Company

Coca-ColaCoca-Cola - brand general advertising 10.003,46% 37,56% 2.579 59.138.217 kn

Coca-Cola - special offer 2.255,67% 8,47% 795 18.713.153 kn

Fanta

Fanta - brand general advertising 1.921,55% 7,22% 553 14.360.184 kn

Fanta Shokata 553,17% 2,08% 261 4.559.223 kn

Fanta - special offer 533,65% 2,00% 310 4.561.165 kn

Fanta Madness 420,10% 1,58% 173 4.140.492 kn

Cappy Cappy Pulpy 1.878,00% 7,05% 1.070 14.746.113 kn

Schweppes Schweppes - brand general advertising 2.306,14% 8,66% 867 18.822.451 kn

Fructal Fructal Fructal - brand general advertising 680,50% 2,56% 444 9.050.641 kn

Maraska

Maraska Maraska voćni sirupi 148,40% 0,56% 115 199.483 kn

Amarena Amarena nektar 156,06% 0,59% 118 205.699 kn

Lovely Fruit Lovely Fruit - brand general advertising 276,47% 1,04% 109 333.394 kn

Rauch Fruchtsäfte GmbH & Co Happy Day Happy Day - brand general advertising 397,23% 1,49% 362 3.033.560 kn

Stanić Beverages

JuicyJuicy - brand general advertising 1.224,29% 4,60% 547 8.380.083 kn

Juicy Kids 602,95% 2,26% 460 2.386.330 kn

Juicy Fruits Juicy Fruits - brand general advertising 794,90% 2,98% 405 5.787.728 kn

To To - brand general advertising 282,28% 1,06% 116 2.265.503 kn

Ukupno: 26.632,35% 100,00% 11.151 191.130.778 kn

U proteklih 12 mjeseci oglasna aktivnost predstavnika kategorije nije pokazala neke dramatične skokove u bilo kojem

smjeru, no zanimljivosti ipak nije nedostajalo

Izvor: AGB Nielsen


prisutno na TV ekranima

U stabilnoj atmosferi U zadnjih 12 mjeseci u TV oglašavanju bilo je aktivno 14 brendova u 23 varijante

7 oglašivača

trana je aktivnost gaziranih bezalkoholnih pića, voćnih sokova te voćnih (koncen-triranih) sirupa. U posljed-njih je godinu dana putem svojih oglasa na televiziji nastupilo sedam oglašivača - Droga Kolinska, Jamnica, The Coca-Cola Company, Fructal, Maraska, Rauch Fruchtsäfte GmbH & Co i Stanić Beverages. U pogledu oglašivača jedina TV novost je ulazak Fructala, koji u prethodnom MAT periodu nije bio prisutan u ovom komunikacijskom kanalu, dok se s istodobno s malih ekrana povukla Vindija. Pogledamo li pak brendove, osim spomenutog Fructala,

u zadnjih 12 mjeseci novi-tet je i brend Juicy Fruits. Ova dva brenda zauzela su upražnjena mjesta nastala odlaskom Jamnice (Jamnica Ginger) i Vindije (Vindi) pa je godina zaključena s 14 brendova, koliko ih je bilo i lani. Televizijska ponuda u segmentu komuniciranih varijanti brendova bilježi

pad s 26 na 23 varijante, a noviteti predstavljeni TV publici u zadnjih 12 mjeseci su: Cockta Rossa, Sky Cola – competition for a prize, Sky Cola Green, Fanta Mad-ness, Fructal – brand gene-ral advertising i Juicy Fruits – brand general advertising.

COCA-COLA KOLO VODIKako vidimo, kvantita-tivni pokazatelji otkrivaju kako je broj oglašivača i brendova ostao isti u oba promatrana godišnja pe-rioda, dok je broj varijanti brendova istodobno blago pao. I konkretni, vrijedno-sni pokazatelji oglašavanja kategorije nisu zabilježili

neki značaj-niji pomak. Naime, u razdoblju svi-banj 2014. – travanj 2015. predstavnici

ove kategorije imali su neto investicije u iznosu od 191,1 milijun kuna (prethodnih 12 mjeseci: 197,3 milijuna kuna), pri čemu je emitiran ukupno 11.151 spot (prethodnih 12 mjeseci: 10.417 spotova), te je ostvaren Eq. GRP

pokazatelj od 26.632,35% (prethodnih 12 mjeseci: 28.257,90%). Znači, nešto veći broj spotova na godiš-njoj razini uz nešto manje financijsko ulaganje i os-tvareni Eq. GRP pokazatelj.Vodeći oglašivač u katego-riji je i dalje The Coca-Cola Company, koja je u prote-klih godinu dana za nijansu pojačala svoje televizijske aktivnosti. Tako je ukupna neto investicija zabilježila rast sa 136 milijuna kuna u prošloj na 139 milijuna kuna u ovoj godini, čime ovaj oglašivač zauzima 72,7% ukupne vrijednosti oglašavanja bezalkohol-nih pića na hrvatskom tržištu. Pritom je Eq. GRP korigiran s 19.783,34% na 19.871,74%, a broj spotova je s lanjskih 5.866 porastao na aktualnih 6.608. Jamnica je također napravila korak


Bezalkoholna pića - TV oglašavanjenaprijed fokusirajući svo-je marketinške snage na brend Sky Cola. Ukupna neto investicija ovog Agro-korovog brenda povećana je s lanjskih 12,8 milijuna kuna na 14,9 milijuna kuna u ovoj godini. Broj spotova osjetno je pritom porastao sa 771 na 1.092, a zabilježen je i određeni pozitivni po-mak Eq. GRP pokazatelja s 1.627,61% na 1.700,28%. Stanić Beverages je ove godine, unatoč uvođe-nju novoga brenda na TV (Juicy Fruits), ipak smanjio svoja ulaganja s lanjskih 21,8 milijuna

na ovogodišnjih 18,8 mili-juna kuna, dok je Eq. GRP smanjen s 3.387,07% na 2.904,42%. Jedino je broj spotova zabilježio lagani rast s 1.452 lani na 1.528 u ovoj godini. Cockta iz portfelja Atlantic Grupe značajno je sma-

njila intenzitet svog TV oglašavanja jer je ukupna neto investicija pala s 13,1 milijun kuna lani na samo 5,5 milijuna kuna u ovoj godini, dok je broj spotova istodobno smanjen s 1.191 na njih 775, a Eq. GRP s

1.147,3% na 497,25%.

Kod preostala tri brenda najizdašniji je bio povratnik Fructal koji je lani uložio 9,1 milijun kuna. Rauch je s brendom Happy Day više nego prepolovio svoju neto investiciju sa 6,4 milijuna na 3 milijuna kuna, dok je Maraska svoje ulaganje s 1,3 milijuna kuna srezala na 739 tisuća kuna.

Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]


Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova

Neto investicija

Droga Kolinska Cockta

Cockta - brand general advertising 647,04% 2,29% 603 7.124.719 kn

Cockta Chinotto 373,82% 1,32% 473 4.644.030 kn

Cockta Plus 126,87% 0,45% 115 1.368.397 kn

JamnicaJamnica Jamnica Ginger 560,73% 1,98% 291 4.285.267 kn

Sky Cola Sky Cola - brand general advertising 1.066,88% 3,78% 480 8.468.348 kn

Vindija Vindi Vindi voćni sokovi 869,30% 3,08% 361 5.966.191 kn

The Coca-Cola Company

Coca-Cola

Coca-Cola - brand general advertising 7.819,37% 27,67% 1.815 47.399.877 kn

Coca-Cola - competition for a prize 1.190,10% 4,21% 495 10.431.385 kn

Coca-Cola - special offer 1.303,87% 4,61% 320 8.794.744 kn

Coca-Cola Cherry 323,48% 1,14% 245 3.245.197 kn

Coca-Cola FIFA World Cup Trophy Tour in MSU 587,74% 2,08% 121 2.659.322 kn

Fanta

Fanta - brand general advertising 2.734,14% 9,68% 739 18.627.956 kn

Fanta Shokata 686,03% 2,43% 275 5.100.616 kn

Fanta - special offer 78,95% 0,28% 78 767.175 kn

Fanta - competition for a prize 447,52% 1,58% 243 4.058.588 kn

Fanta Peach & Apricot 328,57% 1,16% 275 2.985.831 kn

Cappy Cappy Pulpy 1.142,68% 4,04% 400 8.908.210 kn

Schweppes Schweppes - brand general advertising 3.140,89% 11,12% 860 22.973.580 kn

Maraska

MaraskaMaraska funkcionalni sirup 385,09% 1,36% 146 633.695 kn

Maraska voćni sirupi 118,83% 0,42% 82 275.138 kn

Amarena Amarena nektar 113,45% 0,40% 76 261.439 kn

Lovely Fruit Lovely Fruit - brand general advertising 131,21% 0,46% 58 164.203 kn

Rauch Fruchtsäfte GmbH & Co Happy Day Happy Day - brand general advertising 694,27% 2,46% 414 6.391.470 kn

Stanić BeveragesJuicy

Juicy - brand general advertising 2.276,42% 8,06% 701 15.748.188 kn

Juicy Kids 929,59% 3,29% 669 4.681.401 kn

To To - brand general advertising 181,06% 0,64% 82 1.374.751 kn

Ukupno: 28.257,90% 100,00% 10.417 197.339.718 kn


SVAKI JE DANNOVI UŽITAK

NEKTARI 100% JUICENEKTARI SA SLADILIMA


Svježe meso - Trendovi i brendovi

Povjerenje imenaUzmemo li u obzir da oko 60% korisnika kategorije ističe kako im je jako važan

brend prilikom odabira, možemo zaključiti da relativno teže prelaze s

jednoga na drugi brend

Važan izvor proteina koji su zaslužni za rast i razvoj te nor-malno funkcioniranje

cjelokupnog čovjekovog organizma pronalazimo u mesu. Najčešće vrste mesa koje ljudi danas konzumiraju u svakodnevnoj prehrani su govedina, svinjetina, piletina i puretina. Iako se u javnosti često diskutira koliko je mesa zapravo zdravo jesti i koja vrsta je bolja za čovjekovo zdravlje, neosporno može-mo ustvrditi da je meso vrlo

važno u čovjekovoj prehrani, što zbog činjenice da je va-žan izvor proteina, što zbog drugih minerala i vitamina koje nam osigurava. Većina nas i ne razmišlja previše o nutritivnim svojstvima mesa jer ga jednostavno volimo jesti, a u kojoj mjeri ljudi zapravo vole meso u svojoj prehrani ukazuje i činjenica na koliko smo ga načina naučili spremati i koliko smo različitih kombinacija i rece-pata osmislili koristeći ovu važnu namirnicu.

VISOKA LOJALNOSTU okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški poka-zatelji uspjeha za kategoriju svježeg mesa i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing mana-gement koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na ve-likom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indika-tore s različitim tipovima podataka kao što su demo-

grafija, psi-hografija, kupovne navike i korištenje medija. Da-kako, mar-

ketinški pokazatelji dobive-ni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uo-čavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi priku-pljeni su u prvoj polovici 2015. godine na području Hrvatske. Rezultati otkriva-ju kako u populaciji stanov-nika Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine 79% ispitanika bar ponekad konzumira kategoriju svježega mesa. Za oko 60% korisnika kate-

gorije jako je važan brend prilikom odabira iz čega se može zaključiti da relativno

teže prelaze s jednoga na drugi brend. S obzirom na visok postotak korisnika

Ukupno 79% odrasle populacije u Hrvatskoj bar ponekad konzumira svježe meso

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Cekin

64,7%

56,5%

79,8%

56,8%

82,2%

91%

75%

42%

34%

22%

12%

PIK

67,9%

60,7%

74,4%

56%

81%

88%

71%

40%

30%

20%

12%

Puris

41%

51%

58,5%

41,7%

68,4%

82%

56%

23%

14%

5,5%

2,8%

60,7%

67,9%

79,8%

56,8%

82,2%

91%

75%

42%

34%

23%

14%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Svježe meso” (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

Target: Korisnici kategorije


udio korisnika koji uvijek kod kuće imaju svježeg mesa

Povjerenje imena60%

kategorije, oni se ne razliku-ju od prosjeka populacije ni po jednom socio-demograf-skom parametru.

KORISNICI S DVA STILAS obzirom na životni stil korisnici ove kategorije skloni su dvama različitim životnim stilovima. Dio njih živi urbanim stilom

života, skloni su aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, kon-cerata i kazališta. Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledati

kao na užitak. Kada kupu-ju usmjereni su kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upo-trebljivu i svrhovitu. Visoko vrednuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznajama. Važan im je ugled u društvu. Ekološki su osviješteni i mnogo zna-čaja pridaju temama koje se odnose na to područje. Zainteresirani su za ure-đenje doma, ne zaziru od kućanskih poslova. Aktivno se služe računalom, zain-teresirani su za suvremenu tehnologiju. Politički su osviješteni. Drugi dio ovih korisnika umjereniji je u svojim životnim nazorima. Važna im je obiteljska har-

monija te su skloni brizi za kućanstvo i uređenju doma. Vrednuju svoje slobodno vrijeme koje provode naj-češće u obiteljskom krugu, ne izlaze radi provoda niti posjećuju kina, koncerte ili kazališta. Prate politička zbivanja i sport, ponekad se služe računalom. Umjereno su religiozni, donekle tradi-cionalnih nazora, ali to nije nešto po čemu se ističu. Se-gment u većini čine osobe srednje dobi, a tri četvrtine su osobno roditelji.Velikih korisnika kategorije koji ju konzumiraju ba-rem dva do tri puta tjedno u populaciji Hrvatske je 43%. Umjerenih korisnika (konzumiraju kategoriju 2-3 puta mjesečno) je 27%, a malih korisnika (konzu-miraju kategoriju jednom mjesečno i rjeđe) je 9%.

KORIŠTENJE I SNAGA BRENDAOko 60% korisnika ka-tegorije uvijek ima kod kuće svježeg mesa. Ovim

korisnicima jako je bitno porijeklo mesa koje kupuju te su skloniji od prosjeka populacije kupovati meso poznatih domaćih proizvo-đača, a sigurno ga konzu-miraju nekoliko puta tjedno te ga preferiraju kupovati kod lokalnog mesara. Osim općenitog praćenja kate-gorije svježeg mesa, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvaž-niji indikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”), kao marketinš-ki indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računa-

ti. Korisnici brenda su isti konzumirali u posljed-njih mjesec dana. Među korisnicima

svježeg mesa najviše je kori-snika Cekin mesa. Na dru-gom mjestu se nalazi PIK, a na trećem Puris. U okviru BRANDpulsa također radi usporedba brendova na tr-žištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstve-na mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Poredak prema BRANDs-coreu isti je kao i kod razine korištenja pa je na prvom mjestu Cekin, na drugom PIK, a na trećem Puris.

Veliki43%

Korisnici kategorije

79%Umjereni

27%Mali9%

Korisnici kategorije “Svježe meso” (sij. 2015. – lip. 2015.)

BRANDscore - TOP 3 brenda u kategoriji

“Svježe meso”

Brend BRANDscore

Cekin 63

PIK 61

Puris 43

Cekin je vodeći brend svježega mesa i po razini korištenja i po svojoj snazi

Karla KovačResearch executive

[email protected]

Target: Korisnici kategorije


Meso - zdravstveni aspekt

Crveno meso najbolji prehrambeni izvor željeza

Ako ste sve umorniji, fizičke aktiv-nosti obavljate teže nego inače ili

pak imate učestali nedostatak koncen-tracije, a na licu primjećujete bljedilo i osjećate glavobolje, postoji mogućnost da imate anemiju. Nedostatak željeza i anemija ozbiljan su javnozdravstveni problem koji je sve češće prisutan u današnjem društvu. Najčešći uzroci nedostatka željeza su neadekvatan unos željeza, smanjena fizička aktiv-nost i povećani gubici krvi uzrokovani menstruacijom ili bolestima probav-nog sustava. Namirnice bogate željezom od nepo-sredne su važnosti za naše zdravlje. Stoga je važno znati da je crveno meso najbogatiji i najbolji prehram-beni izvor željeza. Takva prehrana osigurat će organizmu dostatan unos željeza čime se na vrijeme može spri-ječiti anemija.

NAMIRNICE BOGATE ŽELJEZOMVažno je znati koje su namirnice bogate željezom i uvrstiti ih u svakod-nevnu prehranu. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama kao što su ne-masno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), jaja, žitarice (kvinoja), orašasto voće i sje-menke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke), voće, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus) i mahunarke (grah, grašak). Ipak, kao najbolji prirodni izvori izdvajaju se crveno meso, iznutrice, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba

i školjke. Stručnjaci dnevno prepo-ručuju unos dvije do tri namirnice iz skupine mesa, ribe, jaja i mahunarki. Najbolji prehrambeni izvor željeza je crveno meso jer se željezo u crvenom mesu nalazi u obliku koji je iskoristi-viji nego u biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njego-vu lakšu probavljivost. Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, se-len, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12. Važnost hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, istaknuta je i u svim prehrambenim smjernicama za dojenčad i malu djecu. Naime, željezo ima značajnu ulogu u ranom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.

KAKO NASTAJE ANEMIJA? Željezo je mineral koji je široko za-stupljen u prehrambenim namirni-cama pa potrebne dnevne količine unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati pravilnom prehranom. Kao komponenta hemoglobina u eritro-

citima (crvenim krvnim stanicama) potreban je za transport kisika u tijelu te za spremanje i korištenje kisika u mišićima. U organizmu se taloži u vrlo malim, ali bitnim količinama i kada se pokaže potreba za željezom u stanjima poput rasta i razvoja ili trudnoće ono se troši iz tih zaliha. Kada potrošimo sve zalihe željeza, potrebno ih je nadomjestiti. Apsorpci-ja željeza se pojačava konzumacijom adekvatnih prehrambenih izvora te izgubljene zalihe na taj način možemo lako nadomjestiti. Ukoliko prehram-beni izvori nisu adekvatni i prehrana je siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, dolazi do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu. Konzumacija crvenog mesa dva do tri puta tjedno (jedno serviranje mesa iznosi 75 do 100 g) može pomoći onima koji imaju nedo-statak željeza u krvi, ali i preventivno spriječiti mogućnost razvoja anemije.

Nedostatak željeza u organizmu skriveni je uzročnik umora pa je

stoga konzumacija mesa u odgovarajućim količinama jedan od najboljih pristupa

u borbi protiv anemije

Karmen Matković Melki, Tena Niseteo, Sanja Ćosić

Definicija hranewww.definicijahrane.hr


Trajne i polutrajne salame - Tržište

Pod trajnim i polu-trajnim salamama podrazumijevamo proizvode od mesa

i peradi koji su upakirani (vakuumirani, na podloš-ku, u crijevu) i spremni za konzumaciju. Mogu biti cijeli, odnosno u koma-

du, ili narezani, soljeni i sušeni, dimljeni ili prženi. Kategorija uključuje sve trajne, polutrajne i ohla-đene mesne prerađevine sa ili bez dodataka. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Gavrilović (Gavrilović), Perutnina Ptuj (Poli, PP/Perutnina Ptuj), PIK Vr-bovec (Pik, Piko, Sljeme), Podravka (Podravka), Vindija (Cekin, Vindon) te trgovačke robne marke koje same nose 16% koli-činske prodaje.

PARIZER I ŠUNKA NOSITELJIPrema podacima o pro-daji, koji ne uključuju veleprodaju, diskontne trgovine (Lidl), mesnice te sezonske trgovine (otvore-

ne manje od šest mjeseci godišnje), u periodu tra-vanj 2014. – ožujak 2015. kategorija trajnih i polu-trajnih salama ostvarila je pad prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Naime, količinska prodaja je dosegla 31.821 tonu, što

je 4,6% ma-nje na me-đugodišnjoj razini, dok je vrijednosna prodaja zbog manjih cijena

ostvarila i nešto značajniji pad od 6,3% pa je na kraju ovogodišnjeg ožujka uku-

pno ostvareni financijski rezultat kategorije iznosio 1,63 milijarde kuna. Prodaja po tipu prodajnog mjesta dosta je ravnomjer-no raspoređena. Super-marketi ipak prednjače s 36% udjela u količinskoj prodaji kategorije. Tri su sljedeća formata dosta zbijeni po udjelima koje zauzimaju: hipermarketi (21%), velike trgovine

mješovitom robom (20%) i srednje trgovine mješo-vitom robom (17%), dok male trgovine mješovitom robom sa 7% ipak pomalo zaostaju.Dva su tipa proizvoda koja nose ovu kategoriju jer kombinirano čine više od polovice prodaje. Vodeći je parizer s 31,6% udjela, a na drugom mjestu sli-jedi šunka s 22% prodaje. S pojedinačno znatno manjim sudjelovanjem u prodaji kategorije zna-čajni su predstavnici još i mortadela (6,7%), tirolska (4,9%), čajna (4,4%), vrati-na (4,2%) te zimska i pršut (po 2,8%). Na sve ostale proizvode odnosi se preo-stala petina prodaje kate-gorije trajnih i polutrajnih salama (20,7%).

Trgovačke robne marke same zauzimaju 16% količinske prodaje kategorije


[email protected]

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

36

21

20

17

7


travanj 2014. - ožujak 2015.






Izvor: Nielsen

Meso i mesne prerađevine travanj 2014. – ožujak 2015.


godinu prije

Količinska prodaja (kg) 31.821.000 -4,6%

Vrijednosna prodaja (HRK) 1.634.656.900 -6,3%

Parizer

31,6%Šunka

Ostalo

Mortadela

Tirolska

Čajna

22%

20,7%

6,7%

4,9%

4,4%Vratina

4,2%Zimska

2,8%

Pršut

2,8%

Podjela prema tipu proizvodatravanj 2014. - ožujak 2015.

Prodaja ucrvenomKategorija je u zadnjih 12 promatranih mjeseci zabilježila

smanjenje prodajnih pokazatelja, i to za 4,6% u količinskom i 6,3% u vrijednosnom pogledu


Polutrajne salame - Kupovne navike udio hrvatskih kućanstava koja kupuju

Trajna vrijednost

Polutrajne salame čine najveći segment mesnih prerađevina te s visokom penetracijom

od čak 93% uistinu predstavljaju trajnu vrijednost ove kategorije proizvoda

Popularnost mesnih prerađevina u Hrvat-skoj dokazuje činjeni-ca da ih kupuje 99%

kućanstava, što ih svrstava među kategorije s maksi-malnom penetracijom. S obzirom da je riječ o katego-riji visoke cjenovne osjetlji-vosti (visoka penetracija, vi-soka frekvencija kupovine) u kojoj su prosječne cijene pale za 4%, ne iznenađuje da u godišnjem razdoblju MAT Ožujak 2015. (travanj 2014. – ožujak 2015. vs tra-vanj 2013. – ožujak 2014.) kupovina mesnih prerađe-vina za potrebe kućanstva količinski raste.

ŠEST JAKIH IGRAČAPolutrajne salame (parizer, pileća, posebna, tirolska, mortadela i sl.) prate ovaj trend rasta te s 32% količin-

skog udjela čine najveći se-gment mesnih prerađevina. Za potrebe kućanstva ku-puje ih čak 93% kućanstava. Ukupno je 4/5 vrijednosti

tržišta koncentrirano u ru-kama šest jakih igrača: Ga-vrilović, Konzum (trgovačke marke), Lidl (trgovačke marke), Perutnina Ptuj, PIK Vrbovec i Vindija.Vindijine salame (Cekin i Vindon) imaju najveći broj ekskluzivnih kupaca (kupci koji kupuju isključivo tu marku). Ima ih čak 306 tisu-ća. S druge strane, čak 412 tisuća kupaca kupuje i Vin-dijine i Konzumove salame (trgovačke marke). Prekla-panje kupaca između četiri jaka igrača (Konzum TM, Lidl TM, Vindija, Perutnina Ptuj) je relativno nisko te iznosi 65 tisuća. Najveći stopu rasta u snažnoj konkurenciji bilježe Lidlove trgovačke marke čije polu-trajne salame kupuje svako peto kućanstvo. Glavni po-kretač rasta Lidlovih salama

je switching između bren-dova pri čemu najviše uzima-ju Vindijinim (1,2 milijuna kuna) te

Konzumovim salamama (1,1 milijun kuna). Afinitet razmjene najveći je s Kon-zumovim salamama (indeks afiniteta 127), a najmanji sa

salamama PIK Vrbovca (in-deks afiniteta 54).

USPJEŠNOST TRGOVACAUz klasične tržišne udjele brendova i trgovaca, GfK Consumer Panel omogućuje dodatne analize uspješno-sti trgovaca u upravljanju

kategorijom i brendom. Share of wallet analiza po-kazuje nam koliko uspješ-

no trgovac uspijeva zadržati novac svog kupca koji kupuje kategoriju (ili brend) i kod njega i kod konkurencije. Ako se fokusiramo na proda-ju salama Vindije kod sedam trgovaca (Konzum, Kaufland, Interspar, Billa, Tommy, Plo-dine, KTC), uočavamo kako

Tommy, Interspar i Konzum imaju najveći neiskorišteni potencijal u ovoj kategoriji

Vindijine salame (Cekin i Vindon) imaju najveći broj ekskluzivnih kupaca

99%

Preklapanje kupaca u kategoriji Polutrajne salame, MAT Ožujak 2015. (tisuća kupaca)

63,3

179,4

305,5

137,211

50,8

77,8 64,9

35,8 5,5

8,7

17,1

51,4116,8

27%

28%

32%

68%

50,9

Konzum

Perutnina Ptuj

Vindija

Lidl


udio hrvatskih kućanstava koja kupuju99% mesne prerađevine

Izvor: GfK Consumer Panel

Izvor rasta Lidlovih trgovačkih marki u kategoriji Polutrajne salame, MAT Ožujak 2015. vs MAT Ožujak 2014. (u tisućama kuna)

Vindija

Ukupni dobitci 5.340

1.152 97

1.056 127

554 90

240 54

48 56

Ukupni dobitci za Lidl TM u brend switchingu 4.742

Konzum TM

PIK Vrbovec

Perutnina Ptuj

Gavrilović

Indeks afiniteta

-40 40-20 0 20-100

-50

0

50

100

Tommy Spar

Billa

Inde

ks is

koriš

teno

sti vr

ijedn

osno

g pot

encij

ala

Relativni udio vrijednosnog potencijala

Vrijednosni potencijal (u tisućama kuna)

Visoki potencijal kupacaVisoka lojalnost kupaca

Potencijal

Zvijezde

Potencijal trgovaca u salamama Vindije, MAT Ožujak 2015. (u tisućama kuna)

Konzum

Ostalo

KauflandKTC

Plodine

ANKETA

Razlika između konzumiranog i preferiranogHrvati su veliki “mesokusci” jer se meso redovito

nalazi na trpezi gotovo svakog hrvatskog kućanstva. No, rezultat ankete otkriva kako si domaći potrošači ne mogu priuštiti ono meso koje uistinu preferiraju pa slijedom toga izbor mesa koje najčešće jedu i mesa koje najviše vole pokazuje značajno odstupanje.Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90%. Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1%, a da meso konzumiraju rijetko ističe njih 3,3%. O popularnosti ove namirnice govori i podatak da samo 1,8% sudionika ankete navodi kako ne jedu meso.Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina potrošača mesa (62,9%) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9%) i teletina (14,4%) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko toliko značajan udio od 3,4%. Janjetina s 0,2% i kozletina s 0,1% zauzimaju marginalan udio u konzumaciji. Dosta je drukčije mišljenje ispitanika kada su upitani koju vrstu mesa najviše vole. Tu je uočljiv značajan napredak janjetine koja je s udjelom od 14,8% gotovo izjednačena sa svinjetinom koja ima 14,9% udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4% potrošača. Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%). To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju. Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%).Kobasica je na vrhu liste suhomesnatih proizvoda koji se najčešće konzumiraju s 26,8% udjela. Potom slijede špek/slanina s 19,9% i šunka sa 17,3%, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5%. S druge strane, od suhomesnatih proizvoda koje potrošači najviše vole pršut je dobio najviše glasova (24%), a kobasica se spustila na drugo mjesto s 20,4% udjela. Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela.

Tommy, Interspar i

Konzum imaju najveći neiskorišteni poten-cijal te slabije od Plodina, Kauflanda, Bille i KTC-a zadržavaju novac svojih kupaca koji kupuju salame Vindije. U konkurenciji ovih sedam trgovaca, KTC i Kaufland najuspješnije zadr-žavaju novac kupaca Vindi-jinih salama jer imaju i visok potencijal kupaca i visoku

lojalnost u ovom segmen-

tu. Stoga se može zaključiti kako trgovac koji se želi pozicionirati među Zvijezde treba osmisliti op-timalni koncept upravljanja kategorijom, upravljanja brendom, upravljanja poli-com i upravljanja dodanom vrijednošću. Pritom ne mi-slimo na cjenovne ratove kao osnovni model rasta.

Mladen KožićClient Relationship [email protected]


Istraživanje i razvojU mnogim se tvrtkama poruka iz naslova načelno ističe kao smjernica poslovanja,

no malo je kompanija koje su svoje interne rezerve znanja i ideja odlučile sistematizirati te pritom potaknuti sve zaposlenike na otvorenu komunikaciju i

dijeljenje ideja. Upravo u tome PIK Vrbovec napravio je značajan korak naprijed

Iza kompanije PIK Vrbo-vec koja je danas vodeća mesna kompanija u Hrvatskoj, s više od 40

posto udjela na hrvatskom tržištu u kategoriji mesa i mesnih prerađevina, stoji povijest duga 70 godina. Najveći preokret u poslova-nju kompanije dogodio se 2005. godine, kada PIK Vr-bovec ulazi u sastav Agro-kor koncerna. Kontinuira-nim i intenzivnim ulaganji-ma u visoku tehnologiju i inovacije, koja su u prote-klih deset godina premašila iznos od milijardu kuna, PIK Vrbovec je postao tržiš-ni lider koji kreira trendove na domaćem i inozemnim tržištima. U cjelokupnom asortimanu brenda PIK na-lazi se oko 1.500 proizvoda koji se, osim u Hrvatskoj, prodaju i na dvadesetak tržišta, kako u regiji, tako i u zemljama Europske unije. U PIK Vrbovcu ponosno ističu kako neprestano ula-žu veliki trud u inovacije, osmišljavanje novih mesnih delicija te unapređenje tehnologija proizvodnje. Takvim strateškim pristu-pom u mnogočemu prelaze okvire mesne industrije, koja je u odnosu na ostale industrije robe široke po-trošnje – uglavnom tradici-onalna. Prava potvrda takve strategije kompanije i veliki korak naprijed, ne samo u mesnoj industriji nego i u

prehrambenoj općenito, je projekt PIK-a predstavljen tržištu ove godine pod na-zivom “Manje je više”, što znači da niti jedan proizvod pod brendom PIK ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten ni soju. Ovaj veliki projekt rezultat je višegodišnjeg rada cijele kompanije gdje su ključnu ulogu imali stručnjaci zapo-sleni u odjelu Razvoja.

USTROJ ODJELAUlaskom u sastav Agrokor koncerna prepoznata je potreba za formiranjem jedinstvenog odjela, čija bi primarna zadaća obuhvaćala razvoj proizvoda pa je ubr-zo osnovan odjel Razvoja. Odjel u kojemu radi osam visokokvalificiranih zaposle-nika, predvodi direktorica Ines Bertinovec. “Glavna je premisa bila da zaposlimo

stručnjake kojima je kreativ-nost, vlastiti razvoj te una-pređenje proizvoda i kom-panije izuzetno važno”, kaže direktorica Bertinovec. Uzi-majući u obzir nedostatak stručnjaka za mesnu indu-

striju na hrvatskom tržištu, pronalaženje odgovarajućeg profila zaposlenika pokazalo se izazovnim zadatkom pa stoga direktorica odjela ne krije zadovoljstvo svojim uspješnim timom. Inženjeri

prehrambene tehnologije, nutricionisti, inženjer ke-mije i stručno usavršeni

PIK Vrbovec godišnje na tržište lansira i do 30 novih ili poboljšanih proizvoda

Otvorenost za znanje I NOVE IDEJE


oformljen odjel Razvoja2005.

tehničar specijalizirani su za pojedine kategorije proizvo-da i proizvodnih procesa. PIK Vrbovec godišnje plasi-ra i do 30 novih proizvoda na tržište, što je znatno iznad prosjeka mesne indu-strije pa se tvrtka opravdano pozicionira kao predvodnik trendova u svom sektoru. “Tijekom godine zajedno s kolegama iz marketinga kreiramo bazu ideja koja uključuje sva raspoloživa sa-znanja iz istraživanja tržišta, fokus grupa, sudjelovanja na sajmovima te praćenja trendova i noviteta”, ističe Bertinovec.Iznimno je bitna jako dobra suradnja i timski rad s odje-lom marketinga na svakom projektu. “Svi proizvodi koji jednom uđu u razvojni pro-ces, ujedno su i proizvodi koji će se plasirati na tržište. Vođeni primjenom najno-vijih znanstvenih trendova i stvaranjem proizvoda naj-više razine kvalitete, razvoj

novog proizvoda ili pobolj-šanje postojećih proizvoda u PIK Vrbovcu živimo svaki dan”, ističe zamjenica di-rektora marketinga Jasenka Talapko Blažević. Na brojnim razvojnim pro-

jektima radila je nutricio-nistkinja Diana Pavlić, koja je u PIK Vrbovcu zaposlena već 17 godina. Diana nam je objasnila kako od zaklju-čaka dobivenih iz spome-nutih istraživanja i praćenja trendova dobivamo gotov proizvod u odjelu Razvoja. “Krećemo od osmišljavanja ideje koju teoretski razradi-mo na papiru, a zatim po-stavljamo recepturu i obav-ljamo probna testiranja. Kad smo zadovoljni prvim probama, testiranja selimo u

industrijske uvjete da vidi-mo kako će se ponašati re-ceptura”, kaže Diana te do-daje kako pritom iznimno važnu ulogu ima tehnička podrška. “Kada dobijemo odgovarajuće proizvode iz

industrijske proizvodnje, na njima pratimo rok trajnosti, vrši-mo senzorske analize, ispi-

tivanja tržišta i fokus grupe da vidimo ima li taj proi-zvod zaista potencijal na tr-žištu”, dodaje Dijanin kolega Ivan Magerle, također nutri-cionista te zamjenik direk-tora razvoja. Put od ideje do kobasica, šunki i mortadela nije unaprijed determiniran pa je teško precizno reći koliko je vremena potrebno da bi se proizvod našao na policama trgovina. Ovisno o težini zadatka i željenom ishodu, nije neuobičajeno da složeni razvojni proces

traje i po godinu dana. Međutim, stručnjaci iz PIK-ovog odjela Razvoja imaju bogato iskustvo u suočavanju s profesionalnim izazovima. “Primjerice, ako razvoj proizvoda zahtijeva dodatne investicije u smislu razrade tehničkog aspekta proizvodnje, proces traje duže jer se dodatni tim bavi posebnim aspektom projek-ta. U krajnjem slučaju, može se dogoditi da krajnji plan produžimo”, nadovezuje se direktorica Ines. Manje zahtjevni razvojni projekti uključuju pak proizvode o kojima već postoji pozadin-sko znanje i koje je moguće uklopiti na postojeće pro-izvodne linije pa proizvod može nastati u razdoblju od nekoliko mjeseci.

PIKLUBOno po čemu je PIK Vr-bovec doista specifičan i primjer svim drugim proizvodnim kompanija-ma je interna inovacijska platforma, simboličnog na-ziva – PIKlub. Ambiciozno zamišljen, projekt počiva na dva krucijalna cilja: 1. otva-ranje “bottom-up” internih komunikacijskih kanala u svrhu razmjene ideja na razini cijele kompanije, 2. međusobno povezivanje timova kako bi se pokrenu-lo sustavno upravljanje te dijeljenje znanja i inovacija. U PIK Vrbovcu duboko su uvjereni da svaki od 1.965 zaposlenika, koji u ovom trenutku rade u kompaniji, imaju korisna i vrijedna znanja, ideje i sugestije ko-jima se mogu unaprijediti pojedini proizvodi, poslovni procesi ili primjena tehnolo-gije. PIKlub, čijih je 17 čla-nova završilo odgovarajuću edukaciju, zaposlenicima neprestano stoje na raspo-laganju, bilježe i razmatraju svaku pojedinu ideju na sastancima koji se održavaju svaka tri tjedna. Kako bi

Otvorenost za znanje I NOVE IDEJE

PIKlub je interna inovacijska platforma u kojoj se razmjenjuju ideje i znanja


Istraživanje i razvojojačali inovacijsku klimu, u PIK Vrbovcu je uspostavljen transparentan sustav prepo-znavanja i nagrađivanja za-poslenika koji konstruktiv-nim idejama pozitivno utje-ču na cjelokupan proizvodni proces. “Potičemo ljude da kreativno razmišljaju i da imaju prostora iskazati kreativnost koju će posloda-vac prepoznati i nagraditi”, pojašnjava Ines Bertinovec.

Drugi aspekt PIKluba uklju-čuje povezivanje zaposlenika i odjela koji se ne susreću u svakodnevnom radu, ali koji zajedničkim naporima i zna-njem efikasnije i lakše mogu doći do željenih rezultata. U PIK Vrbovcu s ponosom ističu da su prva kompanija u Hrvatskoj koja je razvila ovakav model upravljanja znanjem i internim komuni-kacijama, a očekivana korist vidljiva je već sada.

TVORNICA 21. STOLJEĆAUsporedno s ulaganjima u obrazovanje i usavršavanje zaposlenika, u kompaniji je stavljen velik naglasak i na uvođenje impresivne tehno-logije i stvaranje suvreme-nih, automatiziranih procesa proizvodnje. U PIK-u ne

kriju zadovoljstvo u postav-ljanju trendova i na drugim razinama poslovanja. Na-ime, 2009. je u pogon pu-štena nova tvornica svježeg mesa, a tri godine potom nova tvornica trajnih koba-sica, pogon za narezivanje i pakiranje PIK narezaka i skladište znatno većeg kapa-citeta. “Kad je otvorena nova tvornica za trajne kobasice, kao najsuvremenija tvornica

te vrste u regiji, imala sam sreću što sam mogla raditi na implementaciji i radnim procesima dok smo transfe-rirali proizvodnju u potpuno automatiziranu tvornicu”, govori Valerija Šimunec,

inženjerka prehrambene tehnologije, koja je u među-vremenu upisala doktorat u okviru projekta na kojemu radi. Njena kolegica Ivana Gregurić-Tissot, koja je diplomirala prehrambeno inženjerstvo na Prehrambe-no – biotehnološkom fakul-tetu u Zagrebu, svoj je prvi

posao pronašla upravo u PIK Vrbovcu. Na početku je radila u proizvodnji, a sada je kao članica odjela razvoja zadužena za polutrajne me-sne proizvode i šunke. Za-jedno s dvadesetak kolega, Ivana je angažirana i na or-ganoleptičkom ocjenjivanju svojstava proizvoda u okviru senzorskog panela, koji na educiranoj razini uz ostale testove tržišta donosi odluke o plasmanu proizvoda na tržište. “Radimo preliminar-na ocjenjivanja tehnoloških i drugih karakteristika pro-izvoda, a potom s drugim timovima odlučujemo koje ćemo proizvode testirati na skupinama potrošača”, po-jašnjava Gregurić-Tissot. Važan aspekt u proizvodnji i modelima očuvanja svje-žine i kvalitete mesa i me-snih prerađevina svakako je i ambalaža. Svaki proizvod zahtijeva specifično paki-ranje koje, osim trajnosti, proizvodu treba omogućiti i vizualnu prepoznatljivost. Primarnom, sekundarnom i tercijarnom ambalažom bavi se Ana Rešček koja je uključena u sve razvojne projekte, a na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije doktorirala je na temi aktivne ambalaže. Ističe da su najnoviji trend u pakiranju mesa pojedi-načna pakiranja zbog čega se troši više ambalaže po

jedinici pa-kiranja, ali se i sačuva više hrane. Naročito izazovno područje za

Anu predstavljaju materijali od kojih se izrađuju paki-ranja. “Iako izgleda da se ambalaža sastoji od jednog materijala, tu je i do devet različitih slojeva u mi-krometarskim veličinama od kojih svaki ima svoju funkciju”, ističe Rešček, još jednom potvrđujući da je

uspjeh kompanije protkan konstantnim inovacijama.

KAMPANJE I PLANOVIZapažena kampanja PIK Vrbovca “Manje je više” pokrenuta je s ciljem da se potrošačima omoguće još kvalitetniji i zdraviji mesni proizvodi. U sklopu ove kampanje, PIK Vrbovec na stol svojih kupaca donosi samo najbolje mesne prera-đevine bez pojačivača okusa, umjetnih bojila, glutena i soje te dodatno educira sve kupce koji brinu o pravilnoj prehrani, kao i one koji za to imaju zdravstvenih razloga. U kompaniji su prepoznali da potrošači imaju povjere-nje u kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode koji su nutritivno obogaćeni, što se nadovezuje i na priznanje kroz oznaku “Meso hrvatskih farmi”. PIK je, naime, prva mesna industrija u Hrvatskoj koja je, zahvaljujući kon-ceptu sljedivosti od polja do stola, zadovoljila uvjete za dobivanje navedene oznake. Sinergija bogate tradicije, moderne tehnologije i ula-ganja u zaposlenike i dalje će predstavljati stratešku odred-nicu poslovanja PIK-a, kaže nam direktorica marketinga Tihana Vujčić te otkriva kako planovi za budućnost uklju-čuju i dodatno širenje na inozemna tržišta. “Primarno smo fokusirani na tržišta zemalja u regiji i Europskoj uniji te očekujemo daljnji rast izvoza koji sada ima oko 15 posto udjela u ukupnim prihodima tvrtke. Po svemu viđenom, hrvatska tvrtka ima se čime pohvaliti na zahtjevnom tržištu razvijenih zemalja, a svoj će planirani uspjeh i dalje temeljiti na aktivnom pristupu razvoju, praktičnoj primjeni novih znanja i implementaciji su-vremenih tehnologija.

U kompaniji planiraju daljnji rast, povećanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta

Daria Rendulić[email protected]



Motivacijski govor

Nemamo svi jednake potrebe, a samim tim niti jednake mo-tivatore. Motivi se razlikuju. Tradicionaliste motivira sistem

vjerovanja u tvrtku, estetičarima je važno da je lijepo, druge zanima novac i pitaju se što tu ima za mene, a neki su gladni znanja i uvijek žele znati više. Dok jedni vide motiv u individualnosti, snazi i autentičnosti, druge motivira pomaganje drugima i stavljanje interesa drugih ispred svojih interesa ili kombinacija navedenih motiva. Motivacijski sustav čini sve-ukupnost motivacijskih faktora, po-ticajnih mjera i strategija motiviranja koje se svjesno i sustavno ugrađuju u radnu i organizacijsku situaciju s ciljem motiviranja ljudi odnosno ostvarivanja ciljeva organizacije - proizvodnosti, ekonomičnosti, pro-duktivnosti i konkurentnosti. Zašto je potrebno nagrađivati zaposlenike? Kako bismo povezali ciljeve tvrtke sa zalaganjem zaposlenika, a motivirani zaposlenici postigli dobre financijske rezultate i bili konkurentni na tržištu rada jer tada tvrtka postaje poželjni poslodavac koji na taj način privlači nove kvalitetne zaposlenike i klijente,

a da pritom zadržava postojeću fleksi-bilnost prilagođavajući se organizacij-skim promjenama, ali i promjenama na tržištu.

INTRINZIČNO VS. EKSTRINZIČNOMotivacija može biti intrinzična, a podrazumijeva poduzimanje ak-tivnosti radi vlastitog zadovoljstva, dakle proizlazi iz zaposlenika npr. Želim razviti svoje kompetenci-je, Želim isprobati granice svojih mogućnosti, Uživam u..., Najviše volim... Ekstrinzična je ona koja proizlazi iz vanjskih razloga, a ak-tivnosti se poduzimaju radi nagrade ili izbjegavana neželjenih posljedica: Kada učiniš (ovo)...dobit ćeš (ono), Završi ovaj zadatak i moći ćeš...

Važno je imati na umu da je potrebno nagraditi ono ponašanje koje želite potaknuti. Ukoliko postavimo osobu koja nema intrinzičnu motivaciju za postignućem, dobit ćemo nezadovolj-

nog čovjeka i neefikasnog menadžera na kojeg ekstrinzična motivacija neće imati velikog utjecaja. Intrinzična motivacija je prirodna motivacija koja proizlazi iz naše potrebe za kompe-tentnošću i autonomijom. Čovjek je izražava riječima: Ovo je zanimljivo, Ovo je zabavno, Uživam u ovome što radim. Tako vanjski događaji ne mogu stvoriti intrinzičnu motivaciju, ali je mogu poduprijeti i potpomoći ako ona već postoji. Zato razborita upotreba vanjskih stimulansa može utjecati ne samo na ekstrinzičnu nego i intrinzičnu motivaciju neke osobe. Intrinzičnu motivaciju treba stalno unapređivati jer od toga osoba ima koristi na planu ustrajanosti, kreativ-nosti, konceptualnog razumijevanja i subjektivnog osjećaja dobrobiti. Motivacija je rezultanta dviju sila: tendencije i želje za uspjehom i želje za izbjegavanjem neuspjeha, odnosno strah od greške i neuspjeha.

POKRETAČKA SNAGAŠto to pokreće ljude, a da nije novac? Zanimljiv i izazovan posao, zadaće koje uključuju samopotvrđivanje,

napredovanje u karijeri i poslovni kontakti, dobri radni uvjeti, klizno radno vrijeme, kraći radni tje-dan ili mogućnost rada od kuće, podizanje digniteta,

fiziološkog zdravlja, intelektualnog i emocionalnog rasta, promicanje konstruktivnih socijalnih odnosa sa suradnicima, poticajna radna okolina i status radnog mjesta kao i organiza-

ORGANIZACIJSKI SUSTAV motiviranja i nagrađivanjaMotivacijski sustav čini sveukupnost motivacijskih faktora, poticajnih mjera i strategija motiviranja koje se svjesno i sustavno ugrađuju u radnu i organizacijsku situaciju s ciljem motiviranja ljudi odnosno ostvarivanja ciljeva organizacije

Informacija, znanje, moć i nagrade omogućavaju zaposlenima slobodnije djelovanje

Dr.sc. Jasminka SamardžijaMotivacijski govornik [email protected]


cije. Percepcija drugih o Vama se ite-kako mijenja ukoliko radite u dobroj tvrtki na dobroj funkciji, a nije ovisna isključivo o Vašim kompetencijama.Trendovi reward managementa ukazuju na to da osnovna plaća iz perspektive zaposlenika predstavlja vrijednost kojom on pridonosi orga-nizaciji. Povišica odnosno rast osnov-ne plaće trebala bi zaposleniku pružati jasnu sliku rasta njegovog doprinosa kompaniji. Varijabilni bi dio plaće trebao prezentirati vrijednost rezulta-ta koje zaposlenik postiže, a beneficije predstavljaju odraz priznanja i podrš-ke zaposleniku, ali i pozitivan dopri-nos kompanije u postizanju ravnoteže između posla i rada.Otkrivanje vlastitih potencijala je izuzetan motivator.Vlastiti uspjeh je najbolji motivator. Ljudi vole pohvale, žele priznanja, status, vole kada ih se

uvažava, vole koristiti svoje sposob-nosti. Osnaživanje (empowerment) opisuje organizacijske aranžmane koji zaposlenicima daju veću autonomiju i odgovornost za donošenje odluka. Osnaživanjem zaposlenika raste moti-vacija za izvršavanje zadataka jer ljudi unapređuju svoju vlastitu efektivnost, a birajući način na koji će izvršiti zadatak koriste svoju kreativnost. Četiri ključna elementa omogućavaju zaposlenima slobodnije djelovanje u izvršenju svojih zadataka, a to su: informacija, znanje, moć i nagrade.

Porastom moći zaposlenika raste i njihova motivacija za ostvarenje za-dataka jer oni tada unapređuju svoju vlastitu efikasnost.

MOTIVACIJA POSTIGNUĆEMProfesori američkog Sveučilišta Harvard David McClelland i John Atkinson razvili su teoriju motivacije postignućem. Primjer: Na razgovoru

za posao kandidat kaže: “Želim po-sao u kojem mogu dobivati zadatke i potom preuzeti osobnu odgovornost za njihovo izvršenje. Želim zadatke koji imaju umjerenu mogućnost rizi-ka, želim svoj tim ljudi kojima mogu upravljati, a od organizacije očekujem

povratnu informaciju, praćenje radne uspješnosti, plaću i javnu pohvalu. Spreman sam za rad. Kada krećemo?”Kandidat je osoba koja je usmjere-na na visoko postignuće, a motiv je težnja za uspjehom. Ovako konci-piran model proširio je McClelland dodajući dvije nove varijable, a to su moć i afilijacija. Potreba za moći manifestira se u želji i tendenciji za utjecajem i kontrolom ponašanja drugih. Afilijativna potreba izražava težnju za pripadnošću i povezanošću s drugim ljudima, a to znači da po-

jedinci s takvim potrebama više teže zadacima koje karakterizira socijalna interakcija. Motiv postignuća postaje ključni faktor ekonomske uspješnosti i bitna dimenzija poduzetničkog duha, a povezanost između potrebe posti-gnuća i menadžerskog potencijala je potvrđena istraživanjima. To je trajna karakteristika ličnosti, a nesumnjivo je da najveću motivacijsku snagu ima

aktivnost koja maksimizira sve te dimenzije. Nadalje, imamo i teoriju kogni-

tivne evaluacije. Primjer: Dominika je završila studije dizajna i zaposlila se. Plaća joj je bila ispod standardne u toj branši, a jedan komentar njezinog poslodavca objasnio je cijelu priču. Dominika tako voli taj posao da bi ga radila i bez novčane naknade. Teško je ući u cipele nekoga drugog. Što Vi volite raditi najviše od svega? A sada zamislite da Vam netko oduzme mo-gućnost bavljenja tom aktivnošću. A što bi se dogodilo kada biste dobili priliku raditi baš ono što volite i još bi Vas za to plaćali? Osmijeh i osje-ćaj koji sada imamo je indikativan, a materijalno nagrađivanje pada u drugi plan. Ili možda ne? Ovisno je o osobnom rangiranju motiva. Čekate li kraj radnoga dana kako biste konačno radili ono što volite?Teorija kognitivne evaluacije tvrdi kako davanje ekstrinzičnih nagrada za ponašanje koje je prije pružalo intrinzično zadovoljstvo ima ten-denciju smanjivanja ukupne razine motivacije. Kada se nekome dodijeli ekstrinzična nagrada za obavljanje zanimljivog posla, to uzrokuje pad interesa za sam zadatak. Osoba doživljava gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem tako da se smanjuje prijašnja intrinzična mo-tivacija. Pitanje koje se nameće je čemu onda služi mjerenje radne uspješnosti i nagrađivanje usklađe-no s rezultatima rada? Iako je teo-rija dobila mnoge potvrde u istra-živanjima primila je jednako tako i brojne kritike u pogledu metodolo-gije korištene u tim istraživanjima i interpretacije dobivenih rezultata. Vrijedi razmisliti o navedenom te pozitivno iskoristiti i potaknuti potencijal pojedinca otkrivanjem onoga što njega uistinu raduje.

Porastom moći zaposlenika raste i njihova motivacija za ostvarenje zadataka

vlastiti je najboljiuspjeh motivator

50 Lipanj - Srpanj 2015. www.jatrgovac.hr

Neka egida

Danas kompanija zapošljava 2.773 zaposlenika, od kojih su čak 68 posto žene. Ovim putem

želimo zahvaliti svim našim

zaposlenicima što nam već 10

godina pomažu da rastemo!

JAtrgovac_oglas_SPAR_odabrani.indd 1 3.7.2015. 11:04:34


Danas kompanija zapošljava 2.773 zaposlenika, od kojih su čak 68 posto žene. Ovim putem

želimo zahvaliti svim našim

zaposlenicima što nam već 10

godina pomažu da rastemo!

JAtrgovac_oglas_SPAR_odabrani.indd 1 3.7.2015. 11:04:34


Intervju

Imamo jako puno djelatnika koji rade u Sparu od prvoga dana, a mnogi od njih napredovali su od prodavačica pa sve do voditeljica poslovnica, ističe Fenzl.

Možete li ukratko dati presjek poslova-nja Spara Hrvatska od otvorenja prvog INTERSPAR hipermarketa u Zadru 2005. godine pa do danas? Koji su glavni do-gađaji obilježili vaših prvih deset godi-na u Hrvatskoj?Vjerujem da u ime svih zaposlenih mogu reći da smo ponosni na sve što smo napravili u ovih prvih deset godi-na. Počeli smo u Zadru 2005. godine te ovaj dalmatinski grad volimo zvati “kolijevkom” Spara u Hrvatskoj. Na-kon toga se sve odvijalo vrlo brzo. Do 2009. smo već imali šest INTERSPAR hipermarketa. A upravo ta, 2009. go-dina, bila je za nas uistinu izuzetna: pored dva otvorenja INTERSPAR hipermarketa preuzeli smo Ipercoop hipermarkete te otvorili prvi SPAR su-permarket. Narednih godina nastavili smo sa širenjem mreže, a 2012. smo uveli i novi format trgovine – SPAR gradske supermarkete – koji su otvo-reni u Zagrebu, najprije u stambenim naseljima Sopot i Središće u Novom Zagrebu. A onda je došla za nas zna-čajna 2014. godina koju je obilježilo preuzimanje 20 trgovina Dione te otvaranje prestižne “flagship” proda-vaonice u sklopu pošte u Jurišićevoj ulici u strogom centru Zagreba. U 2015. smo ušli vrlo radno: otvorili smo supermarkete u Varaždinu, što

nam je ujedno drugi supermarket u tom gradu, pa prekrasnu trgovinu u ulici grada Mainza te nešto ranije veli-ki supermarket u Dubravi.

Kako ste zadovoljni ostvarenim rezul-tatima u 2014. godini? Koliko je iznosio ukupni promet tvrtke?Trenutno Spar zauzima oko 6 posto hrvatskog tržišta. U 2014. smo rasli 8,6 posto, što znači da smo među najbrže rastućim trgovačkim lancima. Bruto promet narastao je na više od

2,4 milijarde kuna, a to je samo djelo-mično posljedica integracije prodava-onica Dione u Sparovo poslovanje.

Kroz koliko poslovnica djeluje Spar Hrvatska? Kako ste zadovoljni s inte-gracijom bivših trgovina Dione te mo-žete li reći nešto više o investicijama u prilagodbu kako osoblja, tako i samih prodajnih prostora?Spar Hrvatska u ovom trenutku posluje u ukupno 52 poslovnice: 17 velikih INTERSPAR hipermarketa i 35 SPAR supermarketa. Akvizici-jom Dioninih trgovina preuzeli smo poslovanje i sve djelatnike, dok smo prostore uzeli u dugoročni najam. Ovakav način preuzimanja pokazao se

vrlo učinkovitim. Dionini radnici su redom sve iskusni djelatnici s dugo-godišnjom praksom koji znaju svoje kupce te kako dišu kvartovi oko nji-hovih trgovina, tko su im susjedi, koje su im navike. Prošli su temeljnu edu-kaciju upoznavanja s našim sustavom rada te asortimanom, a dali smo im i mogućnost da se premjeste u filijale koje su im bliže mjestu stanovanja. Što se tiče uređenja, većinu trgovina smo zatekli u vrlo dobrom stanju i tu su bili potrebni samo manji zahvati, prvenstveno promjene Sparovog POS materijala i dakako prilagodba korpo-rativnog identiteta. Pet trgovina smo pak preuredili, a zadnja takva investi-cija bila je ovog proljeća u Zaprešiću. Za ljeto planiramo renoviranje još dvije trgovine.

Kolika je ukupna površina svih Sparovih trgovina te postoje li značajne razlike u ponudi asortimana između vaših forma-ta hipermarketa i supermarketa?INTERSPAR hipermarketi su velike prodajne površine od 3.000-5.000 četvornih metara, supermarketi su nešto manji s površinom od 1.000-2.000 četvornih metara, dok gradski supermarketi većinom imaju od 400-600 kvadrata prodajne površine. Veličina prostora diktira i asortiman. U velikim hipermarketima imamo i do 40.000 različitih proizvoda i to je jedan od razloga zašto nas kupci oda-biru za veliku kupovinu. U manjim trgovinama naglasak je na svježem asortimanu uz osnovne živežne na-

DJELATNICI ČINE RAZLIKU

Pošten odnos prema djelatnicima sastavni je dio Sparove filozofije od samoga početka. To je jedini ispravan put za uspjeh na tržištu jer upravo cijenjeni i zadovoljni djelatnici u najboljem svjetlu reprezentiraju našu tvrtku, kaže Helmut Anton Fenzl, predsjednik

Uprave Spar Hrvatska d.o.o.

“Spar u ovom trenutku zauzima oko 6 posto hrvatskog maloprodajnog tržišta”


2005. početak poslovanja u Hrvatskoj

mirnice i neprehranu koje se kupuju svakodnevno.

Koliko ukupno kupaca na godišnjoj razini prođe kroz trgovine Spara Hrvat-ska te koliki je dnevni prosjek posjete? Po čemu je Spar specifičan u odnosu na konkurenciju te koji su ključni argumen-ti kojima privlačite svoje kupce i osigu-ravate njihovu vjernost?Godišnje uslužimo više od 30 mili-juna kupaca. Već sam naglasio da je širina asortimana jedan od razloga zašto nam se kupci vraćaju. U nekim istraživanjima koje smo proveli, kupci navode kako se u našim trgovinama osjećaju ugodno te kako vjeruju da su

artikli koje kod nas kupuju kvalitetni. Sve više ulažemo u edukaciju naših djelatnika pa se tako i kvaliteta usluge i ljubaznost osoblja navodi kao razlog povratka u naše trgovine. Pomno slušamo što nam govore naši kupci i znamo da rado kupuju hrvatske proi-zvode pa smo se potrudili da naše po-

lice, da tako kažem, “napunimo” pro-izvodima hrvatskih proizvođača. Ima još nešto što je naša prednost, a to su privatne robne marke. Naime, mi

smo u nekim našim robnim markama otišli korak dalje pa nudimo specifič-ne proizvode, odnosno proizvode za specifične potrebe određenih skupina kupaca. Tako, na primjer, nudimo

vegetarijanske proi-zvode robne marke SPAR Veggie, pro-izvode bez glutena i laktoze SPAR free from, posebno pri-lagođene proizvode Vital za osobe koje traže zdraviju pre-hranu. Tu su narav-no i Natur pur BIO proizvodi koje smo počeli uvoditi prije gotovo deset godi-na, a sada sigurno imamo najširi asor-timan na tržištu.

Koliko imate djelat-nika u ovom trenut-ku? Koliki je iznos u ovih deset godina poslovanja izdvojen za plaće djelatnika te kakva je njiho-va spolna i dobna struktura?Svoje smo poslova-nje započeli s nešto više od 200 ljudi, dok u ovom tre-nutku u Sparu radi 2.773 djelatnika. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci

zaposlili smo gotovo 300 djelatnika. Moram napomenuti da bez obzira na teške tržišne uvjete krize, u ovih deset godina isplata plaće nikada nije bila upitna. Do sada smo kumulativno za plaće izdvojili 1,25 milijardi kuna. Prosječna dob zaposlenika je 38,14 godina, a čak 65 posto su žene tako

da nam sigurno nitko ne može prigo-voriti da nerado zapošljavamo žensku radnu snagu. Dapače, voditelji po-slovnica su većinom žene pa čak i na nivou direktora većinu čini ženski ka-dar. Imamo jako puno djelatnika koji rade u Sparu od prvog dana, a mnogi od njih napredovali su od prodava-čica pa sve do voditeljica poslovnica. Smatrali smo da na neki način mo-ramo zahvaliti svim djelatnicima koji su pomogli da Spar raste i napreduje pa smo povodom deset godina izdali monografiju koja je rađena samo za djelatnike. Svaki primjerak mono-grafije je personaliziran i svakome je osobno uručen. To je na neki način naša zahvala za trud, a djelatnicima će ostati kao trajna uspomena.

Koliko kao tvrtka poklanjate pozornosti edukaciji svojih djelatnika? Na koji na-čin se provodi njihovo osposobljavanje?Svi djelatnici prije nego što počnu raditi prolaze edukaciju, čak i u up-ravi gdje se edukacija odvija kroz sve odjele kako bi dobili predodžbu tko što radi i tako znali cijeniti tuđi rad. To će im pomoći i u boljoj organizaciji svojeg posla u budućnosti. Stari, ospo-sobljeni djelatnici pomažu u edukaciji kolega koji počinju raditi u novim po-slovnicama. Zadarska ekipa puno puta je uskakala i pomagala kod otvorenja novih filijala. Kada smo preuzeli Iper-coopove trgovine pun autobus kolega iz Zadra je iznenadio već jako umorne zagrebačke kolege. Ušli su u trgovinu pjevajući i bilo je dirljivo kako su ih iznenadili i obradovali. Educirani za-poslenik je jedan od ključnih uvjeta za uspješno poslovanje. Jako puno polažemo na edukaciju i organiziramo

posebne seminare za specifične poslo-ve, npr. za mesare, blagajnice, pekare, ali i za rukovodeći kadar. U 2014. smo imali više od 16.000 sati internog ško-lovanja, a uskoro počinjemo s e-lear-ningom, online platformom za učenje. Već sam rekao da su mnogi zaposleni-ci u tvrtki napredovali, recimo od pro-davačice do voditeljice poslovnice, od

“Hrvatski su proizvođači u 2014. kroz Sparovu mrežu ostvarili 50 milijuna eura izvoza”

“Puno ulažemo u edukaciju te smo lani imali više od 16.000 sati internog školovanja”

Helmut Anton FenzlSpar Hrvatska

Spara


Intervju

dekoraterke do stručnog suradnika u marketingu. Vrijedi spomenuti kako je dobar dio zaposlenih u centrali došao iz prodavaonica.

U kojoj mjeri se trudite privući nove kadrove te na koji način zainteresirani prodavači mogu doći u kontakt s vama? Kako provodite selekcijski proces?Na našoj web stranici objavljujemo sve aktualne natječaje, ali isto tako postoji e-mail adresa preko koje nam svi zainteresirani mogu slati svoje molbe. S obzirom na našu konstantnu ekspanziju, stalno tražimo nove struč-ne i vodeće kadrove. Pratimo forume i mišljenja javnosti i može se zaključiti da smo vrlo poželjan poslodavac. Na primjer, kada smo otvarali filijalu u Varaždinu, javilo se više od 1.000 kan-didata za 30 radnih mjesta.

Tijekom godina razvili ste odličnu su-radnju s hrvatskim proizvođačima te im pomogli da iskorače i izvan granica naše zemlje. Možete li pojasniti kako se odvija ova suradnja te koliki promet ostvaruju hrvatski proizvođači u Sparo-voj mreži izvan Hrvatske?Prvenstveno želim istaknuti kako su od prvog dana na našim policama bili zastupljeni gotovo svi hrvatski dobavljači. Sa svim dobavljačima ima-

mo odličnu suradnju. Dapače, dobri partnerski odnosi i redovno plaćanje za mnoge je bio temelj opstanka kroz sve ove teške godine. Samo u proš-loj godini plasirali smo proizvoda hrvatskih dobavljača na police Spar koncerna u inozemstvu u vrijednosti 50 milijuna eura. Cedevita, Čokolino, Argeta, pršut i salame PIK Vrbovca, proizvodi Leda, Dukata, Vindije samo su dio proizvoda koji su već sada na policama Spara izvan Hrvatske. Ula-

zak na Sparove police za male, lokalne proizvođače omogućili smo i kroz suradnju na SPAR Premium proizvo-dima. Takvi proizvođači često imaju kvalitativno izvrstan proizvod koji se radi u malim serijama u manufaktur-nim uvjetima i nemaju dovoljno sred-stava niti znanja za adekvatnu promo-ciju i marketing. U tome im možemo pomoći putem naših robnih marki. Mnogi hrvatski lokalni proizvođači rasli su s nama i Spar se u tome doka-zao kao pouzdan partner. Dobri pri-

mjeri za to su Mariolina s Krka, Pršut Voštane, Pisinium iz Pazina, Ingomat iz Samobora, mljekara BIZ iz okolice Požege, Viksi iz Vinkovaca te Euromi-lk iz Zeline. Zahvaljujući centralnom skladištu u prilici smo širiti suradnju i kod nabavke svježeg voća i povrća na sve više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nažalost, mnogi ne-maju dostatne količine pa ih potičemo da se što više udružuju.

Zadnjih ste godina izuzetno aktivni u širenju svoje maloprodajne mreže. Pla-nirate li nastaviti jednakim tempom i do kraja ove godine? U kojim dijelovima Hrvatske možemo očekivati nove Spar trgovine?Mi sigurno nećemo stati s razvojem. Naši planovi su i dalje ambiciozni. Nikada nismo bili nepromišljeni, nego smo pomno pratili razvoj situa-cije na tržištu i to je jedan od razloga našeg kontinuiranog rasta i uspjeha. Za sljedeće godine imamo dosta pro-jekata u planu. Nadamo se da ćemo uspjeti otvoriti prvu trgovinu u Istri, čekaju nas novi projekti u Rijeci i okolici, u Splitu trgovina u novom trgovačkom centru, a i dalje namjera-vamo nastaviti s otvaranjem gradskih SPAR supermarketa, odnosno malih kvartovskih trgovina.

“Ukupno smo u ovih deset godina za plaće djelatnika izdvojili 1,25 milijardi kuna”



Katalozi i letci – Tržište broj objavljenih kataloga/letaka u

Lice odnosa s kupcimaKatalozi i letci postali su poput osobne karte trgovaca koja

predstavlja lice njihove komunikacije s kupcima. Ono se stalno uljepšava i unapređuje, mora izgledati atraktivno i nuditi

kvalitetnu vrijednost svaki dan jer kupac uvijek traži samo najatraktivniju ponudu

Borba za mjesto u svijesti potrošača odvija se na svim frontovima, bez

obzira o kojem je mediju i vidu promocije riječ. Strukturirana i jasno usmjerena komunikacija nešto je bez čega današnji proizvođači i trgovci ne mogu zamisliti svoje mje-sto u maloprodaji robom široke potrošnje te se na sve načine trude osmisliti i prezentirati svoj imidž, asortiman i pogodnosti za potrošače. Kako se o po-trošnji ne može govoriti a da se pritom ne osvrnemo na krizu i utjecaj koji re-cesijsko okruženje ima na psihu potrošača te njihovu spremnost (i mogućnost) potrošnje, jasno je da su u tom vremenu pojedini oblici odnosa s kupcima izrasli na temeljima ko-munikacije pogodnosti i ostvarivanja lojalnosti, ali u tim uvjetima nedvojbe-no glavna motivacija za kupnju ipak predstavlja njena preuzvišenost - cije-na. I to što niža cijena. A upravo za komunikaciju cijena i ponude jedan od najprikladnijih medija je definitivno katalog ili letak trgovačkih lanaca.

STATISTIČKI POGLEDU statističkim pregledima katalozi i letci trgovaca pro-matraju se u sklopu dvije kategorije koje mogu dati određenu općenitu sliku ovog segmenta poslova-nja. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore, dje-latnost “Tiskanje poslovnih (komercijalnih) kataloga” u 2014. godini ostvarila je značajan pad u odnosu na ranije godine kada se njihov broj kretao blizu pola mili-jarde tiskanih kataloga da bi u 2013. i premašio tu brojku dosegavši 531,8 milijuna komada. Međutim, lani je došlo do snažnog pada te je godina zaključena sa samo 234,5 milijuna otisnutih

poslovnih (komercijalnih) kataloga. Druga kategorija koja se odnosi na kataloge i letke trgovaca u službenoj se statistici vodi pod nazivom “Ostali tiskani poslovni (ko-mercijalni) materijal i slično (isključuje poslovne katalo-ge)”. Za razliku od poslovnih

kataloga, ova djelatnost je u 2014. doživjela svoj vrhunac s ukupno tiskanih 332,7 milijuna komada, što je za gotovo 100 milijuna komada više nego u godini ranije (226,3 milijuna komada).Preciznije podatke o kreta-njima na tržištu ponudila je specijalizirana agencija Focus. Gledajući bruto oglasnu vrijednost, tržište letaka u Hrvatskoj svoj je vrhunac doseglo 2013. go-dine kada je vrijedilo nešto više od milijardu kuna da bi se u 2014. blago spustilo do vrijednosti od 945 milijuna kuna. Sve do lanjskog pada ovo je tržište od 2008. bi-lježilo eksponencijalni rast započevši s inicijalnih 295 milijuna kuna te je u idućih

nekoliko godina poraslo za ukupno tri i pol puta. Usporedo s tim, broj

promocija (pojedinačni katalozi/letci) rastao je iz godine u godinu te je sa 125 tisuća u 2008. došao na 274 tisuće u 2014. godini. To znači da je lani, unatoč rastu broja promocija za gotovo 15 tisuća izdanja, ukupna bruto oglasna vrijednost

pala za nepunih 68 milijuna kuna. Ukupno gledano, u promatranom sedmogodiš-njem periodu zabilježeno je 1,5 milijuna promocija, čija je kombinirana bruto ogla-sna vrijednost iznosila 4,8 milijardi kuna.

LERES ISTRAŽIVANJETvrtka Focus Research In-ternational osnovana je u Austriji 1994. godine, a na hrvatskom tržištu djeluje od 2007. godine. Riječ je o tvrtki koja je neupitni auto-ritet kada je riječ o svijetu letaka i kataloga trgovaca koja sustavno obrađuje ove vrste objava te ih analizira prilagođenim alatima kako bismo dobili sliku ovog ko-

U svijesti potrošača letak postaje sve ozbiljniji argument pri odluci za kupnju


munikacijskog kanala koji u zadnjih nekoliko godina sve više dobiva na značaju. Fo-cus danas posluje u 31 zem-lji Europe, ima 970 klijenata te ukupno 480 zaposlenika. Istraživanje LERES (LEaflet REsearch Study), Focus provodi svake dvije godine tijekom lipnja. “Istraživanje je upravo provedeno pa možemo ekskluzivno obja-viti i određene rezultate koji otkrivaju kakav je sadašnji stav domaćih potrošača spram informiranja putem letaka. Pažljivom anali-zom dobivenih podataka možemo zaključiti kako se iz godine u godinu bilježi trend rasta značaja kataloga i letaka trgovačkih lanaca

te je očita njihova sve bo-lja prihvaćenost od strane čitatelja odnosno kupaca”, ističe Erlanda Ivić-Mandić, direktorica Focusa za Hr-vatsku. Istraživanje se pro-vodi metodom telefonskog intervjua na uzorku od 500 građana Republike Hrvatske

starijih od 15 godina pri čemu je uzorak nacional-no reprezentativan prema uzrastu, spolu i regionalnoj zastupljenosti. Rezultati istraživanja iz 2013. godine

pokazali su kako ogromna većina ispitanika, njih čak 91%, prima kataloge/letke trgovaca, promotivna pisma na kućnu adresu ili novine koje sadrže ovakav oblik promocije u obliku umetka. Pritom je riječ o rastu od devet postotnih bodova u

odnosu na istovjetno istraživanje provedeno 2011. godine, čime je Hr-vatska došla

u europski vrh kada je riječ o ovakvom obliku infor-miranja potrošača. Naime, ispred Hrvatske su u 2013. bili jedino Češka i Poljska koje imaju doseg od 92%, a

iza trećeplasirane Hrvatske dolaze Slovenija (90%), Slovačka (89%), Austrija (81%), Mađarska (73%), Srbija (63%), Rumunjska (62%) i Bugarska (60%). Aktualno LERES istraživa-nje u Europi je još u tijeku pa ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend rasta povjerenja u letke nastaviti i u 2015. go-dini ili je možebitno došlo do saturacije tržišta.

KORISNICI LETAKAAktualitet koji možemo analizirati je usporedba ko-rištenja letaka kroz godine. Pogledamo li općenito stanje korištenja svih letaka (bez obzira na djelatnost podu-zeća koja ih izdaju), u 2015.

broj objavljenih kataloga/letaka u

Lice odnosa s kupcima

Vindija je u 2014. bila uvjerljivo vodeći oglašivač po bruto oglasnoj vrijednosti

Tržište letaka u periodu od 2008. do 2014. godine bilježi eksponencijalni rast

2014.274.000


Katalozi i letci – Tržištegodini čak 28% čitatelja letke koristi za kupovinu, što je dramatičan rast u odnosu na stanje iz 2013. kada je letke za kupovinu koristilo 6% čitatelja (u 2011. ih je bilo 5%). U aktualnom istra-živanju iz 2015. natpolovični udio od 52% ispitanika navodi kako letke detaljno pregledaju; za usporedbu, takvih je 2013. bilo 33%, a 2011. tek 20%. Oba navede-na pokazatelja zorno govore o tome da potrošači sve ozbiljnije doživljavaju letke koji im služe kao važan oblik informiranja za kupnju ili donošenja odluke za kupnju. Usporedo s tim smanjuje se broj čitatelja koji površno pregledavaju letke. Njih je u 2015. bilo 19%, što je dvostruko manje od stanja iz 2013. kada ih je bilo 40% (37% u 2011.). No, možda i najzanimljiviji zaključak istraživanja je udio ispitani-ka koji bacaju letke. Takvih gotovo da i nema. Naime, u 2015. letke baci bez pregle-davanja samo 1% ispitanih, dok je u 2013. to činilo 13%, a u 2011. ukupno 18% či-tatelja. Najnoviji podaci za 2015. godinu pokazali su i kakav je stav čitatelja kada

se radi o letcima/katalozima isključivo trgovaca prete-žito prehrambenim proi-zvodima. Sasvim logično, proizvodi za svakodnevnu egzistenciju donose još veću razinu povjerenja u letke, što najbolje sugerira podatak da u 2015. čak 57% čitatelja ove promotivne materijale kori-sti prilikom kupovine čime je napravljen ogroman korak naprijed u odnosu na 17% iz 2013. i 13% iz 2011. godine. S obzirom na tako osjetan rast korištenja za kupovinu,

smanjen je udio onih koji letke u 2015. detaljno pre-gledaju na 28% u odnosu na 2013. kada ih je bilo 34% (u 2011. samo 19%). Površno letke u 2015. čita 12% ispita-nika, što je značajno manje u odnosu na prethodne dvije godine (2013. – 21%, 2011.

– 24%).U Hrvat-skoj je u 2013. bilo ukupno 78% kori-snika le-

taka i kataloga trgovaca, što je značajan porast u odnosu na 2011. kada ih je bilo 62%. Rast korištenja letaka prisu-tan je u svim maloprodajnim kanalima, a kategorija pre-hrane je pritom vodeća jer letke ove vrste u 2013. koristi 72% korisnika (+16% u od-nosu na 2011.), zatim dolaze trgovački centri/robne kuće te robne kuće s namještajem sa 63% udjela (+18%), tr-govine elektronikom imaju 60% (+21%), trgovine odje-ćom 54% (+18%), trgovine

sportskom opremom 49% (+14%), drogerije 46% (+11%), te uradi sam trgovi-ne s 38% udjela (+6%).

KRETANJA U 2014.U promatranom sedmo-godišnjem periodu (2008. – 2014.) porastao je udio promocija prehrambenih proizvoda. I dok je, primje-rice, udio prehrane u bruto oglasnoj vrijednosti tržišta u 2009. godini iznosio 36,5%, u 2013. je narastao na 47,7% da bi se u 2014. blago spustio za nekoliko decimala na 47,3% udjela. Udio proizvođačkih bren-dova zadnjih je godina vrlo stabilan te je lani iznosio 46%, dok je udio trgovačkih marki najvišu razinu dose-gao 2013. godine sa 17%, dok je lani taj udio manjih ali još uvijek respektabilnih 15%. Tijekom 2014. godine u segmentu trgovine robom široke potrošnje prosječ-no je objavljeno 59 letaka tjedno, odnosno ukupno 3.047 na razini cijele godine.

Najoglašavanije kategorije su meso i mesni proizvodi s udjelom od 10,4%, a slijede kućanski uređaji i oprema s 8,2% te dvije kategorije s približno istim udjelima - slatkiši/grickalice sa 6,6% i mliječni proizvodi sa 6,1%. Od oglašivača Vindija je lani bila uvjerljivo vodeća po bruto oglasnoj vrijednosti zaključivši godinu s udjelom od blizu 6,8%, što je gotovo dvostruko više od vrijed-nosti koju su ostvarila prva dva pratitelja - Podravka i Henkel (po 3,5%). Na razini udjela od oko 3% nalaze se Procter & Gamble (3,2%), Dukat (3,1%), PIK Vrbovec (3%) i Kraš (2,9%), a nešto iza njih slijede Saponia s 2,2% i Ledo s 2,1%. Listu vodećih oglašivača u lecima zaključuju Franck (1,5%), Nestlé (1,4%), Zvijezda (1,3%) i L’Oreal (1,1%).

DIGITALIZIRANI POTROŠAČOsim letaka koji se tiskaju i dostavljaju na adresu potro-šača, važna komunikacijska

U 2015. godini čak 57% čitatelja koristi letke supermarketa prilikom kupovine


platforma koja sve više do-prinosi važnosti ove vrste promocija je internet. Jedan od najagilnijih portala na domaćoj web sceni u do-menu trgovačkih kataloga i letaka je Jeftinije.hr. Ovaj je portal tijekom prošle go-dine objavio ukupno 4.409 kataloga i letaka u 13 razli-čitih kategorija od gotovo 200 trgovina. Kategorije Dom&Vrt, Supermarketi te Ljepota i zdravlje naju-

čestalije su po broju novo-objavljenih kataloga i letaka i u tim se kategorijama novi katalozi objavljuju u redovi-tim tjednim razmacima. U kategorijama poput Sport, Audio&Video oprema i Računalna oprema katalozi izlaze u mjesečnim interva-lima, dok se u kategorijama Odjeća i Obuća, Turizam,

Ured i Škola objava novih kataloga uglavnom temelji na sezonskim razmacima. “Među najgledanijim kata-lozima neovisno o kategoriji u 2014. godini bili su katalo-zi lanaca Konzum, Lesnina i Kaufland koji imaju uvjer-ljivo najveći mjesečni broj pogleda, a osim spomenutih lanaca, u Top 5 kataloga prema prosječnom broju mjesečnih pogleda smje-stili su se i katalozi Spara

i Plodina. Naravno, broj mje-sečnih posjeta rastao je u sezonskim

razdobljima povećane po-trošnje pa smo tako najviše korisnika rubrike Katalozi i letci na Jeftinije.hr zabilježili u siječnju, ožujku, srpnju, studenom i prosincu”, isti-če Ivana Galetić, urednica portala Jeftinije.hr. Pomalo iznenađujuće, u konkuren-ciji supermarketa prema broju tiskanih letaka lani je

na ovom portalu vodeći bio splitski Tommy, a potom dolaze Metro, Interspar, Konzum, Kaufland, Billa, KTC, Lidl, Mercator i Plo-dine. Galetić ističe kako online katalozi i letci iz go-dine u godinu dobivaju na

popularnosti kod hrvatskih potrošača. “Smatramo da je toj popularnosti pridonio razvoj navika potrošača u proteklih pet godina odno-sno transformacija potro-šača u pametnog kupca koji zna koristiti internet kao

udio potrošača koji primaju trgovacakataloge/letke91%

Vodeći proizvođači po bruto oglasnoj vrijednosti u katalozima/letcima trgovaca, 2014.

Vindija 6,76%

Podravka 3,50%

Henkel 3,48%

Procter & Gamble 3,24%

Dukat 3,13%

PIK Vrbovec 3,00%

Kraš 2,85%

Saponia 2,19%

Ledo 2,11%

Franck 1,48%

Nestlé 1,36%

Zvijezda 1,29%

L'Oreal 1,09%

Izvor: Focus ispitivanje tržišta

Broj objavljenih kataloga/letaka supermarketa

2008. 1.676

2009. 2.044

2010. 2.209

2011. 2.283

2012. 2.620

2013. 2.727

2014. 3.049


Najoglašavanije kategorije prehrane su meso i mesni proizvodi s udjelom iznad 10%

Vodeće kategorije po bruto oglasnoj vrijednosti u katalozima/letcima trgovaca, 2014.

Meso/kobasice 10,39%

Kućanski uređaji i oprema 8,23%

Slatkiši/grickalice 6,61%

Mliječni proizvodi 6,09%

Alkoholna pića 3,30%

Prilozi i dodaci hrani 3,07%

Bezalkoholna pića 2,74%

Kuhinjski proizvodi 2,65%

Smrznuta hrana 2,49%

Kruh/kolači 2,25%

Sredstva za rublje 2,06%

Igre/igračke 1,86%

Kućni tekstil 1,80%


Austrija

81%Bugarska

60%Hrvatska

91%Češka

92%Mađarska

73%Poljska

92%Rumunjska

62%Srbija

63%Slovačka

89%Slovenija

90%

Udio potrošača koji barem ponekad primaju letke, kataloge, osobno adresirana pisma ili promotivne dodatke u sklopu novina/časopisa u svoj poštanski sandučić



Katalozi i letci – Tržište

uobičajen kanal informira-nja i komunikacije. Možemo reći da je gospodarska kriza tijekom godina generalno utjecala na tu transformaci-ju i promjenu potrošačkih navika, ali današnju rastuću popularnost online kataloga i letaka dugujemo prven-stveno trendu rasta digital-nih tehnologija”, kaže ova urednica. Osim promjena na strani potrošača, koji su u sve većoj mjeri informa-tički pismeni, osviješteni te žele pametno kupovati, vid-ljive su promjene i na strani trgovaca. Naime, tijekom godina odnos se trgovaca prema promidžbenim kata-lozima i letcima promijenio pa slijedom toga kontinui-rano ulažu u redizajn, izgled i funkcionalnost kataloga te ih sve više doživljavaju kao iznimno važan kanal ko-

munikacije i interakcije sa svojim potrošačima. Digitalni potencijal planira iskoristiti i Katalog TV, in-teraktivni televizijski kanal koji donosi sve kataloge i in-formacije o atraktivnim ak-cijskim ponudama trgovač-kih kuća. Vjekoslav Kaleb, direktor Katalog TV-a, ističe kako je pokretanje ovog televizijskog kanala došlo kao odgovor na zahtjeve

modernog potrošača. Kao prednost digitalne komu-nikacije navodi da je riječ o jeftinijem i ekološki prihvat-ljivijem načinu distribucije informacije do čitatelja

odnosno potencijalnog kup-ca. “Ono što mi smatramo svojom prednošću u odnosu na druge kanale je to što smo dostupni na velikom ekranu 24 sata dnevno i to s nekoliko klikova daljinskim upravljačem. A televizija je i dalje najutjecajniji medij”, kaže Kaleb te dodaje kako u ovom trenutku imaju 50-ak klijenata, dok je u kategoriji Prehrana prisutno desetak trgovaca te još četiri u ka-tegoriji Drogerije. Prema njegovim riječima, u tvrtki su zadovoljni jer broj pre-gledanih kataloga raste iz mjeseca u mjesec te je sve više redovnih gledatelja. Uz to, odnedavno su kroz uslugu MojKupon gledate-ljima omogućili dobivanje personaliziranih popusta na zahtjev u obliku besplatnog sms-a, što je jedinstvena usluga u Hrvatskoj, ali i šire.

NAJVAŽNIJI KANALUpitali smo i trgovačke lan-ce o tome koliko je informi-ranje kupaca putem katalo-ga i letaka važno za njihovo poslovanje. U Konzumu odgovaraju kako je kata-log/letak za njih najvažniji marketinški alat s najvećim komunikacijskim dosegom. Konzumov katalog je naci-onalni, ali postoje i dodatni letci za pojedina područja u Hrvatskoj koji imaju za cilj zadovoljiti potrebe pojedi-nih regija. Redovni katalog izlazi jednom tjedno, ali tiskaju se i dodatni katalozi ovisno o sezonama i tema-

ma pa je tako u prošloj go-dini Konzum otisnuo više od stotinu različitih materijala pri

čemu navode kako konačni broj kataloga ovisi o marke-tinškoj strategiji i godišnjem planu. “Upravo su letci i katalozi jedan od najkvali-tetnijih alata komunikacije

akcijske ponude, nagrađi-vanja kupaca sa specijalnim kuponima, upoznavanja s trenutnim aktivnostima u kojima mogu sudjelovati, dodatnim pogodnostima i novitetima iz našeg poslova-nja. Posljednja istraživanja pokazuju da je informiranje kupaca o ponudama trgo-vačkih lanaca putem letaka i kataloga u kontinuiranom porastu, a ispred informi-ranja putem tiska, radija ili televizije”, ističu iz ovog trgovca dodajući kako sve promotivne akcije i kataloge komuniciraju i na svojoj web stranici, na Facebook profilu i putem mobilne aplikacije.Ovaj način smatraju glav-nim oblikom komunikacije s kupcima i u Metro Cash & Carryju. Ovaj veletrgovac godišnje tiska više od 300 milijuna stranica i to kroz kataloge koji izlaze dva puta mjesečno, a prosječno imaju 60.000 primatelja po broju. Uz redovne kataloge koji dobivaju svi kupci, katalozi se za svaki broj pripremaju prema unaprijed definira-nom planu koji se prilago-đava različitim grupama kupaca. Isti je princip i Me-tro web kataloga koji ima 40 tisuća pretplatnika. Naime, i u online kanalu postoje katalozi koji se dostavljaju svima te oni koji su prila-gođeni posebnim grupama kupaca (ugostitelji, hoteli i sl.). “Povratne reakcije kupaca vrlo su pozitivne. Primijetili smo da prate sva-ko novo izdanje kataloga, letaka i newslettera te kao posljedicu toga vidimo ci-ljano kupovanje artikala na akcijama u našim centrima”, navode iz Metroa.U Sparu nam kažu kako precizni podaci o izdanjima njihovih kataloga spadaju u poslovnu tajnu te su samo poručili kako veliku pažnju poklanjaju komunikaciji s kupcima putem letaka koji

Korištenje svih letaka u Hrvatskoj

Godina

Koristim ih za

kupovinu (%)

Detaljno pregledam

(%)

Površno pregledam

(%)

Bacim ih bez

pregledavanja (%)

2015. 28 52 19 1

2013. 6 33 40 13

2011. 5 20 37 18


2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.0

50

100

200

250

300 1.200

1.000

800

600

400

200

0

tisuć

a kom

ada

GAV (bruto oglasna vrijednost)

milij

una k

una

Vrijednost tržišta kataloga/letaka (2008. - 2014.)

150

broj promocija

Korištenje letaka trgovina pretežno prehranom, 2015.

Godina Koristim ih za kupovinu (%)

Detaljno pregledam (%)

Površno pregledam (%)

2015. 57 28 12

2013. 17 34 21

2011. 13 19 24


Prema tržišnoj penetraciji letaka Hrvatska se nalazi u samom europskom vrhu



se objavljuju na tjednoj bazi i to zasebno za Spar supermarkete, Spar gradske supermarkete te Interspar hipermarkete. Uz to, distri-buiraju i tematske kataloge te knjižice s bodovima za popuste. “Možemo zaklju-čiti kako su letci i katalozi najvažniji komunikacijski kanal s kupcima te da ima-mo i izuzetno veliku online aktivnost na temu letaka”, poručuju iz Spara Hrvatska.

DISTRIBUTIVNI ASPEKTU Hrvatskoj pošti ističu kako se katalozi trgovaca distribuiraju uglavnom putem usluga izravne pošte i neadresirane pošte, a u trgovačkom sektoru ih je u protekloj godini bilo oko 70 milijuna od čega je udio količina neadresiranih poši-ljaka (neadresirani katalozi i letci) dominantan, odnosno oko 85%. Dodaju pritom kako se u proteklih nekoliko godina bilježi porast ovih vrsta pošiljaka pogotovo u dijelu neadresiranih letaka i

kataloga. Količine adresira-nih promidžbenih pošiljka (i onih s katalozima) bilježe stagnaciju u količini, ali uz

blagi porast broja korisnika koji predaju manje količine pošiljaka. Neki veći korisni-ci proteklih godina smanjili su broj tiskanih kataloga i letaka isprobavajući i druge komunikacijske (digitalne) kanale za distribuciju svojih kataloga, dok su drugi kori-snici ustrajni u distribuciji svojih kataloga u “opiplji-vom” - tiskanom izdanju, navode iz Pošte. Ukupni udio ovih pošiljaka u ko-ličinama (pošiljke izravne pošte i neadresirane pošte iz trgovačkog sektora) u distribuciji svih poštanskih pošiljaka je oko 23%.Tijekom prošle godine Tisak je distribuirao više od 200

milijuna kataloga, letaka i ostalih neadresiranih pošilj-ki koje se u sklopu usluge Tisak paket dostavljaju od

vrata do vrata, u poštanske sandučiće i mjesta na-mijenjena za ostavljanje takvih mate-

rijala. U tvrtki ističu kako kontinuirano bilježe porast u ovom segmentu poslova-nja. Na to ukazuju i rezul-tati prvog kvartala pa stoga očekuju kako će u 2015. ostvariti bolje rezultate nego lani. Udio neadresirane distribucije zauzima više od 25% u ukupnoj godišnjoj distribuciji Tisak paketa. “Osim trgovačkih lanaca, sve veći broj poduzeća iz ostalih segmenata poslova-nja počinje koristiti ovakvu vrstu distribucije pošiljaka što pokazuje potencijal za rast i osvajanje sve većeg tržišnog udjela”, odgovorili su na upit iz Tiska. Tvrtka Weber Escal u 2014. godini

distribuirala je više od 511 milijuna letaka. Navode pritom da je tržište letaka stabilno i ne bilježi pad go-dišnjeg volumena. Štoviše, svi značajni trgovački lanci povećavaju svoju aktivnost, prvenstveno zbog prošire-nja poslovanja, odnosno otvaranja novih trgovina. “S obzirom da je neadresirana distribucija letaka još uvijek naše osnovno poslovanje, distribucija letaka ima udjel od 98% u našoj ukupnoj godišnjoj distribuciji”, kažu nam u Weber Escalu.

VRIJEDNOST ZA NOVACU sklopu analize željeli smo dati što širi pregled tržišta letaka i kataloga trgovačkih lanaca iz različitih aspeka-ta i područja poslovanja. Sveukupno, gledano iz svih navedenih podataka, stavova tržišnih aktera te konkretnih podataka s terena, može se bez ikakve sumnje ustvrditi kako je letak postao nezamjenjiv komunikacijski kanal u da-našnjoj maloprodaji. Medij je to koji trgovci smatraju najvažnijom poveznicom sa svojim kupcima. Tehnolo-gija sa svoje strane donosi širu dostupnost pa je kupci-ma omogućeno ne samo da letke pogledaju u tiskanom obliku, nego i putem ra-čunala, pametnog telefona ili čak televizijskog kanala. A za današnjeg prinudno izbirljivog potrošača to je upravo ono što želi – pra-vovremenu informaciju o najpovoljnijoj ponudi kako bi ostvario najbolju vrijed-nost za svoj novac. A to je pak mantra moderne malo-prodaje koju više nitko ne zanemaruje nego je postala sastavnica svakodnevnog promišljanja svih dionika u maloprodaji, kako potroša-ča, tako i trgovaca.

Goran Pavlović[email protected]

Tijekom godina letci su postali najvažnije glasilo povoljnosti cijena

bruto oglasna vrijednost u 2013. tržišta letakamilijardu kuna


U današnje vrijeme loših gospodarskih uvjeta i negativnih trendova velikog

broja kategorija, mnogi pro-izvođači odlučuju se na dalj-nje povećanje razine promo-cija na prodajnim mjestima kako bi osigurali ciljane rezultate. Posljedica ovog trenda je rast troškova trade promocija (promocija unu-tar prodajnog objekta) koji i ovako na globalnoj razini predstavljaju drugi najveći trošak (više od 20% u odno-su na ukupne prihode) pro-izvođača nakon nabave si-

rovina. Dugoročno gledano, rastući promotivni pritisak (volumen kategorije prodan na promociji) u određe-noj kategoriji neminovno dovodi do pada lojalnosti robnim markama te pada profitabilnosti u kategoriji pa možemo reći da proizvo-đači ovim pristupom sami sebi čine “medvjeđu uslugu”. Iako povećavaju budžete namijenjene promocijama, mnogi proizvođači izjavlju-ju da je situacija daleko od idealne pa čak 70% njih nije zadovoljno trenutnim plani-ranjima, alatima i tehnologi-jom vezanima uz promocije. Proizvođači su uglavnom

svjesni potrebe za pobolj-šanjem procjene rezultata promocija kako bi poboljšali suradnju s trgovcima i bili uspješniji u predviđanju rezultata a također i redu-ciranju troškova promocija općenito. Uzmemo li u obzir rezultate globalnog istraži-vanja provedenog od strane tvrtke Nielsen (Nielsen Tra-de Promotions Global Trend Analysis 2015), koje poka-zuje da samo 41% promocija prosječno donese zaradu, dok je veći dio (59%) pro-mocija neučinkovit i ne us-pije pokriti niti vlastite troš-

kove, postav-lja se pitanje ima li smisla prethodno navedena strategija. Na nekima od

tržišta neuspješne promocije čine i više od 70% promotiv-ne prodaje.

NEUČINKOVITOST PROMOCIJANielsenova studija također ukazuje na sljedeće činje-nice:• U mnogim kategorijama promocije daju tek neznatan povrat ulaganja• Vrijednosni rast kategorija u značajnoj se mjeri poku-šava ostvariti upravo kroz promocije. No, u zapadnoj Europi uz 24% vrijednosne prodaje koja dolazi od pro-mocija stvara se jedva vidljiv prosječan rast od +0,7% uzrokovan više povećanjem

cijena nego rastom prodanih volumena.• Drugim riječima, pove-ćana razina promocija više rezultira održavanjem nego povećanjem vrijednosti ka-tegorije.• Količinski rast je uglavnom skroman ili čak u opadanju u mnogim kategorijama od-nosno čini se da više nema direktne proporcionalne veze između rasta kategorije i povećane razine promocija.Primijetili smo također da se mnogi od ovih trendova pojavljuju i na tržištima istočne Europe. Primjerice, u Češkoj Republici se otpri-like trećina svih proizvoda prodaje na promociji, dok je sveukupno kretanje roba široke potrošnje u 2014. godini iznosilo -0,3%. Sve ovo događa se u okruženju u kojem euro slabi, ekonomije diljem regije su uglavnom narušenog zdravlja, a čak i na velikim tržištima kao što su Italija i Francuska razina povjerenja potrošača ostaje niska. Rast je vidljiv samo u ograničenom broju tzv. super-kategorija poput alko-holnih i bezalkoholnih pića, grickalica i osobne njege. Općenito gledano, u katego-rijama u kojima se “konzu-mira koliko se kupi”, kao što su pivo i slastice, promocija i dalje ima snažan utjecaj na pokretanje vrijednosnog rasta. Ipak, u velikom broju kategorija potrebno je raz-mišljati o rješenju problema

neučinkovitih promocija koje isporučuju mali ili ni-kakav pozitivan utjecaj na rast kategorije.Od početka globalne eko-nomske krize 2008./’09. rast roba široke potrošnje u Europi dolazi uglavnom od cijene. Količinski rast bio je konzistentno nizak širom Europe. Uzme li se 2008. godina kao referentna točka indeksa 100, indeks količin-skog rasta Europe zaključno s 2014. godinom iznosio je 108, a indeks vrijednosnog rasta 129 (Nielsen Growth

Trade promocije udio promocija koje su

MANJE JE VIŠETvrtke bi trebale dizajnirati manje, bolje, odnosno “pametnije” promocije radije nego više velikih. Potrebno je prihvaćanje procesa optimiziranja troškova ili jednostavnim

rječnikom: koliko i kako je potrošeno može omogućiti bolji povrat investicije

Nakon nabave sirovina, trade promocije predstavljaju najveći trošak proizvođača


reporter 2014, Total Euro-pe). Jasno je vidljivo da ni u Hrvatskoj situacija nije nešto naročito bolja: u za-dnjih godinu dana dolazi do kontinuiranog količinskog,

ali isto tako i vrijednosnog pada roba široke potrošnje iako otprilike četvrtina pro-daje dolazi od promocija (Nielsen Growth reporter Croatia Q1 2015).

ŠTO NAPRAVITI?Tvrtke bi trebale dizajnirati manje, bolje, odnosno “pa-metnije” promocije radije nego više velikih. Potreb-no je prihvaćanje procesa optimiziranja troškova ili jednostavnim rječnikom: koliko i kako je potrošeno može omogućiti bolji povrat investicije. Fokusiranje pro-mocija na najprofitabilnije poslovnice odnosno kanale prodaje također je od kritič-

nog značaja. Općenito je uobičajen pristup

da proizvođači svake godine teže k tome

da potroše 100% budžeta nami-

jenjenog troškovima promo-cija u prodajnom objektu. Čini se da dolazi vrijeme da se promijene ova očekivanja odnosno navike. Voditelji odgovorni za upravljanje

budžetima namijenje-nima za promocije na pro-dajnom mjestu

trebali bi odbaciti pretpo-stavku da trebaju potrošiti 100% budžeta. Umjesto toga tvrtke bi mogle zahtijevati da se priželjkivani budžet finan-cira iz povrata prethodnih promocija čime se naglasak stavlja na učinkovitost istih. Pojavljuje se također i ideja o modelu poslovanja teme-ljenom na fondu za rast a ne na fiksnim budžetima po-jedinih odjela. Kako bismo lakše razumjeli ovaj koncept

zamislimo situaciju gdje tvrtka neočekivano prepozna priliku za brzo lansiranje inovativnog proizvoda teme-ljeno na novo identificiranoj potražnji na tržištu. Trebala bi biti u mogućnosti povući određene resurse za ovakvu prigodu, no ulaganje nakon samog lansiranja ovisilo bi o uspješnosti istog. Sličnim pristupom tvrtke prilagođa-vaju ATL i neke druge vrste troškova budžetirane za određen proizvod ili portfelj kroz godinu temeljeno na povratu investicije nave-denog ulaganja. Ovakvim pristupom odmičemo se od modela zajamčenog budžeta odnosno troška i krećemo prema modelu fonda za rast i razvitak koji se aktivira sukladno potencijalu poje-dine inicijative. Promjena iz modela fiksnog budžeta u

model fonda za rast omogu-ćila bi prebacivanje budžeta sa slabo uspješnih promocija na aktivnosti koje donose bolji povrat investicije. Ovaj model također pruža veći legitimitet vodstvu tvrtke te pouzdanost u trošenju resur-sa. Također se radi o promje-ni koja je, s troškovne strane gledano, neutralna i ne zahti-jeva dodatna ulaganja. Kako bi ovaj pristup funkcionirao u praksi svaki od odjela tvrt-ke trebao bi početi s uobiča-jenim operativnim budžetom umanjenim za postotak prebačen u fond za rast te mogućnosti apliciranja za sredstva u fondu za rast za dovoljno uvjerljive prilike za ulaganje. Povrh toga, moglo bi se zahtijevati da timovi uzmu nekoliko kratkih od-mora od promotivnih aktiv-nosti za vrijeme kojih bi se sredstva uobičajeno potroše-

na na promo-cije slijevala direktno u fond za rast.Često se desi da pritisak za ostvarivanjem

rezultata u obliku tržišnog udjela nadmašuje želju za smanjenjem troškova pro-mocija. Kao posljedica toga trošak promocija nastavit će spiralno rasti sve dok tvrtke ne prihvate da su spremne odreći se određenih prodaj-nih količina kako bi dugo-ročno povratile i poboljšale profitabilnost. Naime, da-našnji model podrazumijeva

odnos između tržišnih udje-la i profitabilnosti koji nužno “ne drži vodu”. Kupci za koje se tvrtke toliko žestoko bore da bi ih pridobile putem pro-mocija koštaju sve više i više sa svakim ciklusom te ih te iste tvrtke također educiraju da čekaju promocije i gleda-ju samo na cijene. Generalno gledajući, promjena modela odnosno pristupa trade pro-mocijama također može biti usklađena s naporima ukla-njanja viška asortimana i po-jednostavljenja iskustva kup-nje za potrošače. Čini se da u današnje vrijeme u procesu upravljanja promocijama može vrijediti izreka “Manje je više”, koja bi ujedno mogla postati novi slogan FMCG industrije širom Europe. Po-stoje naravno komplikacije u provedbi promjena ove vrste zbog struktura tvrtke ne-povezanih s budžetiranjem. Presudna je također potpora i razumijevanje trgovaca u ovom procesu kako bi se osiguralo da ne dođe do gubitka podrške na polici. Ovo može biti prilično teško. Ipak, ne pronaći način za promjene ove vrste zajamčit će daljnje trošenje promotiv-nih budžeta na nedostatne i jalove povrate ulaganja.

udio promocija koje su

Viša razina promocija prije rezultira održavanjem nego povećanjem vrijednosti

Čak 70% proizvođača nije zadovoljno trenutnim kretanjima vezanim uz promocije

59% neučinkovite

Utjecaj na prodaju proizvoda A (rast prodaje)

Utjecaj na prodaju brenda

Utjecaj na prodaju kategorije

176%

302%

20%

173%

298%

18% 20%48%

0% 16%39%

2%

Koliko dodatne/inkrementalne prodaje generiraju promocije?Dodatna prodaja po tjednu i objektu tijekom promocije

4 + 2 gratis 2 pakiranja za 70% 10% sniženje cijene + letak + dodatno izlaganje

10% sniženje cijene + dodatno izlaganje

Izvor: Nielsen

Krešimir ŠtivičićSales Effectiveness Leader Adriatics

[email protected]

64 www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2015.

Tjestenina – Trendovi i brendoviU populaciji stanovnika Hrvatske od

15 do 64 godine danas imamo čak 93% konzumenata tjestenine, što samo po

sebi dovoljno govori o popularnosti ove namirnice u našim kućanstvima

Tjestenina ili pašta je skupni naziv za sve proizvode od rezanog svježeg ili sušenog

tijesta koje se priprema kuhanjem. Ne znamo oda-kle točno potječe i koliko je stara ova namirnica. Pretpostavlja se da su me-tode za izradu tjestenine razvijene na više mjesta u svijetu. Fusilli, farfalle, penne, tagliatelle makaro-ni, špageti ili lazanje, nije bitno o kojoj od 350 vrsta tjestenine se radi, ova je namirnica danas popularna

u cijelom svijetu. Sve što vam treba za savršeni obrok je veliki lonac, voda, malo soli i umak po želji.

TREĆINA VJERNIHU okviru BRANDpuls istra-živanja kontinuirano se pra-te marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju tjeste-nine i pripadajućih brendo-va. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom bro-ju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tr-žišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje

medija. Dakako, marke-tinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođe-nje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovici 2015. godine na području Hrvatske. Re-zultati otkrivaju kako u po-pulaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine danas imamo čak 93% konzume-nata tjestenine. Ova izni-mno velika brojka govori o popularnosti namirnice u

našim kućanstvima. Važno je napomenuti da od velike količine korisnika samo njih 35% smatra da im je bitna marka tjestenine koju jedu.

KORIŠTENJE, STILOVI I STAVOVIVelikih korisnika tjestenine imamo 35%. Ovi korisnici tjesteninu jedu 2-3 puta tjedno i češće. Ukupno 53% korisnika konzumira tjeste-ninu najviše jednom tjedno do 2-3 puta mjesečno i to su umjereni korisnici, dok je 5% malih korisnika koji tjesteninu jedu jednom mje-sečno i rjeđe. Veliki korisni-ci ove kategorije podjednako su muškarci i žene, a najviše ih nalazimo u dobi od 30 do 49 godina. Iznadprosječ-

no ih ima u Istri i Dalmaciji. S druge strane, 7% nekonzu-menata tjestenine nalazimo najviše među muškarcima, mlađe dobi (do 19 godina), koji žive na selu. Veliki ko-risnici tjestenina dijele se u dvije skupine. Jednima je važan obiteljski sklad te su

skloni brizi za kućanstvo i uređenju doma. Vrednuju svoje slobodno vrijeme koje provode najčešće u obitelj-skom krugu, ne izlaze radi provoda niti posjećuju kina,

koncerte ili kazališta. Prate politička zbivanja i sport, ponekad se služe računalom. Umjereno su religiozni, do-nekle tradicionalnih nazora. Segment u većini čine osobe srednje dobi, tri četvrtine su osobno roditelji. Druga skupina živi urbanim stilom

života, skloni-ji su aktivnoj konzumaciji kulturnih pri-redbi poput kina, koncera-ta i kazališta.

Vole se zabavljati s prijatelji-ma i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Veliku važ-nost poklanjaju osobnom zdravlju, skloni su hraniti se

U dobnoj skupini od 30 do 49 godina nalazimo najviše velikih korisnika tjestenine

Popularnost bez premca

65www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2015.

zdravo, a na kuhanje gledati kao na užitak. Visoko vred-nuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spozna-jama. Zainteresirani su za uređenje doma, ne zaziru od kućanskih poslova, aktivno se služe računalom te su zainteresirani za suvreme-nu tehnologiju. Čak 70% velikih korisnika redovito koristi različite vrste i oblike tjestenina. Njih 50% smatra da tjestenina mora sadrža-vati prirodne sastojke, bez umjetnih aditiva, a 56% ko-risnika jede tjesteninu često zbog brzine i jednostavnosti pripreme. Ovi korisnici ne misle da su trgovačke marke tjestenina jednako kvalitet-ne kao proizvođačke.

BRENDOVI TJESTENINEOsim općenitog praćenja kategorije tjestenine, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvaž-

niji indikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”) - marketinški in-dikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za pro-cjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda su isti koristili u po-

sljednjih mjesec dana. Prvi brend tjestenina po broju korisnika u zadnjih mjesec dana je Barilla s 50% kori-snika, gledano na populaciji Hrvatske od 15-64 godine.

Drugi brend je Podravka, a treći Pasta Zara.U okviru BRANDpulsa također se uspo-ređuju brendovi

na tržištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvaž-nijih marketinških pokazate-lja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje uspo-redbu bren-

dova na tržištu - BRANDs-core. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potroša-ča prema brendu - bihevio-ralni i emocionalni. I prema BRANDscoreu Barilla je vodeći brend u kategoriji tje-stenina u Hrvatskoj. Njezini brend indikatori su iznimno dobri te joj osiguravaju čvrstu vodeću poziciju.

Najviše onih koji ne konzumiraju tjesteninu ima među mladima do 19 godina

Jelena JakšićProduct Manager

[email protected]

udio korisnika kojima je bitna tjestenine35%

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Barilla

79,7%

47,9%

87,2%

69%

84,4%

86%

73%

50%

44%

35%

17%

59,3%

24,1%

63,5%

45,3%

71,4%

Podravka

79%

57%

26%

16%

9,6%

2,3%

Pasta Zara

49,6%

31,9%

73,6%

49%

71,7%

64%

46%

23%

17%

8,2%

2,6%

47,9%

79,7%

87,2%

89%

84,4%

86%

73%

50%

44%

35%

17%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Tjestenina” (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

Target: Veliki korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno

BRANDscore - TOP 3 brenda u kategoriji

“Tjestenina”

Brend BRANDscore

Barilla 73

Podravka 45

Pasta Zara 42

marka

Popularnost bez premcaVeliki35%

Korisnici kategorije

93%Umjereni

53%Mali5%

Korisnici kategorije “Tjestenina” (sije. 2015. – lip. 2015.)

Target: Veliki korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno


PUNO IGRAČA NA MALOM TERENU

Kategorija tjestenine je specifična po velikoj ponudi brendova i trgovačkih marki koje se bore za svoje mjesto na policama trgovina. Uz lidera u vidu Barille, te domaće Marodi i Ragusa tjestenine, svi ostali predstavnici zauzimaju male udjele na tržištu

U okviru analize kreta-nja u kategoriji “Tje-stenina” pogledajmo koji su osnovni

pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga trgovaca. Čimbenici Focusovih me-toda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vri-jednost je kvaliteta ogla-šavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, for-mat i bruto domet letka.

BOGATSTVO PONUDEU prvih pet mjeseci 2015. godine broj promocija u segmentu obične tjestenine (bez dodataka) ostao je na istoj razini (89%) kao i u istom lanjskom periodu, dok je segmentu tjestenine s dodacima (mesa ili povr-ća, poput tortelina, njoka i sl.) pripao ostatak od 11% udjela. Gledano prema kvaliteti oglašavanja, GAV pokazatelj segmenta stan-dardne tjestenine ove je go-dine smanjen za 1 postotni poen u odnosu na 2014. godinu te je iznosio 80%, dok je za tu nijansu pove-ćana kvaliteta oglašavanja segmenta ostale tjestenine s 19% u prvih pet mjeseci

lani na 20% u istom perio-du 2015. godine.Kategorija tjestenine je specifična po velikoj po-nudi brendova i trgovač-kih marki koje se bore za svoje mjesto na policama trgovina. Ukupno ih ima 135, a sasvim očekivano među njima je i u promo-ciji putem letaka vodeća Barilla koja je ove godine

zauzela 19% udjela u broju promocija kategorije (+2% u odnosu na lani), dok je GAV ovog talijanskog brenda zabilježio značajan korak unatrag te je na kra-

ju ovogodiš-njeg svibnja iznosio 13% udjela (-4% u odnosu na lani). Čako-

večki Marodi je po broju promocija napredovao na 11% (+3%), dok je po kva-liteti oglašavanja ostao na 5% koliko je imao i prošle godine u periodu siječanj

Barilla kao vodeći brend kategorije zauzima 19% udjela po broju promocija

Tjestenina - Leaflet report

Ostali Barila Marodi Ragusa

0 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Vodeći proizvođači po broju promocija u trgovačkim lancima (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.)

LidlKitro

MegamarketNTL

Billa

Kaufland

Plodine

Konzum

Tommy

Spar

Metro

Broj promocija i GAV vodećih brendova (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.)

Pokazatelj oglašavanja Barilla Marodi Paradiso Cetina Ostali proizvođači

2014. Broj promocija 17% 8% 5% 4% 66%

GAV 17% 5% 4% 2% 72%

2014. Broj promocija 19% 11% 3% 3% 64%

GAV 13% 5% 2% 2% 77%


Melani [email protected]

Marko Havaš[email protected]

- svibanj. Tvrtka Ragusa sa sjedištem u Varaždinu prisutna je u katalozima trgovaca s brendom Para-diso čiji je udio u padu u usporedbi s prethodnom godinom. Tako je Paradiso na kraju svibnja ove godi-ne izgubio po 2% udjela u oba parametra te je po broju promocija imao udio od 3%, a po bruto oglasnoj vrijednosti 2%. Sličan rezultat ostvario je i brend Cetina koja dolazi iz Omiša. Ovaj je brend po kvaliteti oglašavanja zau-zeo 2% GAV-a, što je isto kao i lani, dok je po broju promocija pao na 3% udje-la (-1%). Ostali brendovi/trgovačke marke zauzima-ju 64% udjela u kategoriji, što je smanjenje od 2% u odnosu na prvih pet lanj-skih mjeseci, dok je GAV istodobno povećan sa 72% na aktualnih 77%.

BRENDOVI AKTIVNIJIPogledamo li prisutnost vodeća tri proizvođača tjestenine (Barilla, Ma-rodi, Ragusa), po broju objava u katalozima trgo-vačkih lanaca, sasvim je očekivano da ova trojka najmanji udio zauzima u Lidlu (3,6%) s obzirom da u ponudi ovog diskon-tnog trgovca dominiraju njegove privatne marke. Sljedeći je NTL gdje ova tri brenda imaju 9,4% udjela po broju promocija, a potom dolazi Kaufland s 13,6% udjela. Tri vodeća

brenda najviše prostora dobivaju u katalozima Tommyja (50,5%), Spara (49,1%) te nešto manje na stranicama kataloga Bille (37,5%).U pogledu sezonalnosti, kategorija tjestenine je dosta stabilna pri čemu je ipak zamjetan veći broj promocija u zadnja četiri mjeseca (rujan - prosinac). Uz to, primjetna je značaj-no veća aktivnost brendova tjestenine koji su tijekom 2014. godine imali uku-pno 4.817 objava, dok su trgovačke marke zabilježile gotovo pet puta manje ili okruglih 1.000 objava.Po tipu promocije najpri-sutnija je klasična (blank) objava koja komunicira fotografiju i cijenu bez dodatnih oblika komunika-cije. Taj tip oglasa u prošloj je godini imao 53% udjela po broju promocija te 57% u GAV-u kategorije. Slije-di komunikacija snižene cijene (X%cheaper) koja čini 35% broja promocija i 38% GAV-a, dok “Mem-ber C.” tip oglasa (loyalty program) ima 10% udjela u broju promocija i 3% u kvaliteti oglašavanja.

Broj promocija i GAV (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.)

Pokazatelj oglašavanja Obična tjestenina

Tjestenina s dodacima

2014. Broj promocija 89% 11%

GAV 81% 19%

2014. Broj promocija 89% 11%

GAV 80% 20%


OSJETAN PAD PRISUTNOSTI

Kategorija tjestenine nije nastavila trend iz ranijeg godišnjeg perioda nego je u zadnjih 12 mjeseci prepolovila vrijednost ulaganja u svoju televizijsku prisutnost

Analiza oglašavanja kategorije “Tjeste-nina” provedena je na TV postajama

(HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih re-cipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Vari-jable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga sva-kog individualnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period svibanj 2014. - travanj 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemar-ketinga – tv prodaje, te sa-mooglašavanja televizija.

MANJE JE VIŠEU protekle dvije godine po-trošačima su se preko svojih oglasnih poruka obraćala samo dva oglašivača u kate-goriji tjeste-

nine - Ledo i Marodi. U za-dnjih 12 mjeseci bode u oči značajno smanjenje ulaganja u ovaj oblik oglašavanja s

obzirom na to da su ukupne investicije iznosile 4,2 miliju-na kuna, što je ogroman pad u odnosu na prethodnih 12 mjeseci kada su ta ulaganja dosegla gotovo 11 milijuna kuna. Pad je zabilježen i kod broja spotova (s 476 na 300), dok je Eq. GRP pokazatelj

praktično prepolovljen te je iznosio 696,81% (u prethod-nih 12 mjeseci: 1.255,03%). Ledo je na televiziji prisutan

s tri varijante brenda - Li-snato tijesto, Tijesto za savi-jače te Njoki i valjušci. U usporedbi dva

godišnja razdoblja vidljivo je kako su ulaganja dvostruko manja: s 8,1 milijuna kuna lani pala su na 4,1 milijun kuna u zadnjih 12 mjeseci. Zanimljivo je kako je, unatoč ovako drastičnom padu neto investicije, broj spotova po-većan s 279 na 296. Marodi

se u zadnjih 12 mjeseci go-tovo u potpunosti povukao s televizije. Naime, čakovečki proizvođač je uložio svega 55.680 kuna u svoja četiri oglasa za varijantu Valoviti rezanci izbacivši u pot-punosti generalnu promociju brenda na koju je u godini ranije investirao čak 2,9 mi-lijuna kuna te imao ukupno 197 oglasa.

I s dvostruko manjim ulaganjima Ledo je povećao broj spotova na televiziji

Tjestenina - TV oglašavanje

Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]


Proizvođač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Neto investicija

Ledo Ledo

Ledo Lisnato tijesto 172,75% 24,79% 93 985.398 kn

Ledo Tijesto za savijače 243,67% 34,97% 103 1.688.014 kn

Ledo Njoki i valjušci 258,57% 37,11% 100 1.442.876 kn

Marodi Marodi Marodi Valoviti rezanci 21,82% 3,13% 4 55.680 kn

Ukupno: 696,81% 100,00% 300 4.171.968 kn


Proizvođač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Neto investicija

Ledo Ledo

Ledo Lisnato tijesto 409,98% 32,67% 118 3.510.973 kn

Ledo Tijesto za savijače 257,01% 20,48% 76 2.177.354 kn

Ledo Njoki i valjušci 290,58% 23,15% 85 2.436.780 kn

Marodi Marodi

Marodi - brand general advertising 258,49% 20,60% 191 2.862.088 kn

Marodi Valoviti rezanci 38,97% 3,11% 6 9.150 kn

Ukupno: 1.255,03% 100,00% 476 10.996.345 kn



IT odjel

Standardizacija TEHNOLOGIJE

Jasno definiranje svjetskih tehnoloških standarda koji se primjenjuju u

trgovini dovodi do značajnih smanjenja operativnih troškova i investicija te profitabilnijeg poslovanja trgovaca

National Retail Federa-tion (NRF) najveća je udruga trgovaca u svi-jetu koja baštini tradi-

ciju dužu od jednoga stoljeća (osnovana davne 1911.) te ima sjedište u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Dr-žava Washingtonu. S više od 2.600 članica iz 46 zemalja, National Retail Federation predstavlja i krovnu organi-zaciju za stotinjak nacional-nih i internacionalnih udru-ga trgovaca. Kao takva, NRF je najveći zastupnik interesa trgovaca u svijetu. Po vlasti-toj izjavi, osnovna zadaća im je “zastupanje interesa trgo-vaca kroz promicanje isprav-nih vrijednosti, obrazovanje i komunikaciju”.

OKVIR DJELOVANJA NRF-AOsnovna pododjeljenja NRF-a su:- Association for Retail Te-chnology Standards (ARTS): najinternacionalnije odjelje-nje NRF-a koje se koncentri-ra na tehnologiju u trgovini. S ciljem redukcije troškova vezanih za tehnologiju, ARTS se bavi definiranjem svjetskih tehnoloških standarda;- The National Council of Chain Restaurants (NCCR):

udruženje koje zastupa inte-rese restoratera; - Retail Advertising & Mar-keting Association (RAMA): udruga marketinških struč-njaka zaposlenih u trgovini, specijaliziranih agentura i proizvođača marketinških sadržaja; - Shop.org: udruga trgovaca koji prodaju putem interneta;- International Retail Federa-tion (IRF): udruga trgovaca čiji je fokus ekspanzija na svjetska tržišta.Za nas je najzanimljivije ARTS odjeljenje čiji rad s posebnim interesom prate svi svjetski trgovci. Njegova najvažnija zadaća je stan-dardizacija tehnologije koja

se primjenjuje u trgovini te posljedična redukcija opera-tivnih troškova i investicija. S obzirom na količinu mo-gućih tehnoloških rješenja iz modernih područja kao što su društvene mreže, cloud tehnologija, mobilni uređaji, online trgovina, aplikacije za

vjerne kupce i mnogi drugi, jasno je vidljivo koliko je dobrodošla svaka pomoć koja će trgovcu preporučiti na koji način može objediniti ove tehnologije te ih optimal-no iskoristiti. Članice ovog udruženja dije-le se na trgovce i proizvođače

tehničkih rje-šenja, a njihov je omjer oko 65% naprema 35%. Ovaj omjer, koji je u korist trgo-

vaca, osigurava da sve što se definira potječe od samih problema trgovine te je shodno tome i primjenjivo u praksi. Na strani proizvođača su renomirane svjetske tvrtke kao što su IBM, NCR, Win-cor Nixdorf, Bizerba, Mettler, SAP, HP i mnoge druge. Kao

predstavnika jugoistočnog dijela Europe, te svih njenih specifičnosti, možemo spo-menuti tvrtku članicu Servi-ce Plus Group iz Hrvatske.

TEHNOLOGIJE U TRGOVINISam rad ARTS-a može se po-dijeliti na tri cjeline: prvotno je to istraživački rad, potom dolazi informativni dio, dok treća cjelina obuhvaća samu standardizaciju. Na području istraživačkog rada ARTS se bavi temama koje su aktual-ne te posebno interesantne za trgovinu. Rezultati ovih istraživanja se objavljuju u nizu javno publiciranih do-kumenata, takozvanih “Whi-te papers”. Nabrojimo samo neke od njih: “Integracija platnih sustava u trgovačka rješenja”, “Cloud computing u trgovini”, “Osnove mobilne

National Retail Federation je najveći zastupnik interesa trgovaca u svijetu


trgovine”, “Internet of Thin-gs”, “Društvena trgovina” i mnogi drugi. Ukoliko pri-čamo o informativnim ak-tivnostima u djelovanju AR-TS-a, važno je napomenuti kako ARTS organizira veliki broj webinara, konferencija, okruglih stolova i kao krunu svih događaja veliki godišnji

sajam tehnologije za trgovi-nu. Ovaj sajam, pod nazivom NRF Big Show, održava se svake godine tijekom siječnja u New Yorku. Na njemu se okupe stotine izlagača te ga obiđe više od 33.000 posje-titelja, što ga čini najvećim stručnim sajmom tehnologije za trgovine u svijetu.Jedan od najvažnijih pod-

ručja rada ovog udruženja je sama standardizacija teh-nologija i procesa u trgovini. Najvažniji standardi su sva-kako sljedeći:- Standardizacija podata-ka u poslovanju trgovaca: Standard “Model podataka trgovca” koji definira vrstu svih podataka u poslovanju trgovaca te njihovu strukturu i organizaciju. S obzirom da se model podataka prostire preko svih korištenih apli-kacija i sustava, samim time u ogromnoj mjeri smanjuje troškove integracije između samih sustava. Osim toga, on je neiscrpan izvor ideja za trgovce. Ovdje se misli na poboljšanje poslovnih pro-cesa, uvođenje novih oblika poslovanja ili jednostavno optimiziranje postojećih. - Standardizacija svih trgo-vačkih procesa: Standard “Model poslovnih procesa” naslanja se na model poda-taka te modelira i opisuje sve procese u trgovini, i to neo-visno o segmentu poslovanja samog trgovca.- Standardizacija komuni-kacije s dobavljačem: Što je

tehnologija kompleksnija to je teže naći pravo rješe-nje. Standard “Standardni upiti za ponude dobavljača (RFP) i primjeri standardnih ugovora nabave i implemen-tacije” daje trgovcima vrlo moćan alat kako da lakše i brže prođu kroz proces iz-bora optimalnog dobavljača za određene dijelove svog

poslovanja. On ne samo da objedinjuje najvažnije in-formacije i funkcije koje se zahtijevaju od dobavljača, nego omogućuje i laku us-poredbu između dobavljača. Neki od ovih RFP-a su: RFP za izbor POS aplikacije, RFP za izbor cloud rješenja, RFP za izbor rješenja za plaćanje,

RFP za izbor rješenja video analitičkih sustava, RFP za rješenje skladišnog rješenja i mnogi drugi. Pored RFP dokumenata, ARTS izrađuje i preporučuje i čitav niz stan-dardnih ugovora za nabavu i implementaciju tehničkih rješenja.- UnifiedPOS – standardi-zacija hardvera namijenjena trgovini: Ovo je standard koji definira arhitekturu uređaja u trgovini. To se posebno odnosi na uređaje koji se integriraju na samoj blagajni ili se nalaze negdje drugdje u trgovini. Gotovo svi proizvođači hardvera i softvera za trgovinu slijede ovaj standard. On dovodi do toga da je trgovac neovisan o proizvođaču određenog har-dvera. Zamjena jednog har-dverskog uređaja s uređajem drugog proizvođača har-dvera moguća je bez ikakve promjene same aplikacije. Nažalost, još uvijek su česte lokalno razvijene aplikacije koje ne koriste ovaj standard te time uzrokuju dodatne troškove integracije kod samog trgovca. Najpoznatiji predstavnici ovog standarda su OPOS i JavaPOS s koji-ma se označava aplikativni interface između blagajnič-ke aplikacije i korištenog hardvera. Najnoviji razvoj ovog interfacea poznat je pod imenom WS-POS koji, udaljenim pristupom putem

Web Servicea, definira pri-stup uređajima kao što su barkod čitači, printeri raču-na, trgovački displeji i drugi. Objava ovog standarda oče-kuje se krajem 2015. godine. - JSPOS – standardizacija povezivanja mobilnih telefo-na i standardnih trgovačkih uređaja: Jedna od najvažnijih

primjena ovog stan-darda može se naći u JSPOS-u. Ri-ječ je o open source biblio-

teci koja omogućuje direktno povezivanje trgovačkih ure-đaja s mobilnom aplikacijom putem programskih jezika HTML5 i JavaScript.“S obzirom na sve veću ra-sprostranjenost mobilnih uređaja očekujemo da će važnost WS-POS standarda biti sve veća. JSPOS omogu-ćuje brzu i laku implemen-taciju ovog standarda u bilo koju mobilnu aplikaciju. Ovaj projekt postaje još in-teresantniji ako zamislimo budućnost trgovine vezanu za ‘Internet of Things’”, kaže Antonio Horvatić, tehnički voditelj open source projekta JSPOS.U zaključku, možemo samo podsjetiti koji su to ključni benefiti koje ARTS donosi trgovcima. Naime, globali-zacija trgovaca i promjene ponašanja kupaca uvjetuju sve veću kompleksnost trgo-vačkih sustava. Samim time raste i važnost ovakvih ne-ovisnih organizacija kao što je NRF, odnosno ARTS. Na kraju, ove organizacije kroz svoj rad ostvaruju veliki be-nefit za trgovce, a to je prije svega redukcija troškova.

ima članica iz zemalja

Redukcija troškova ključni je benefit koji donosi tehnologija u trgovini

462.600NRF

Darko PavićCEO, Service Plus Group

[email protected]: @PavicDarko


IT odjel

ULAZAK NA VELIKA VRATA

Marks & Spencer, Waitrose, Spar, Boots i Pret a Manger, kao jedni

od vodećih trgovačkih lanaca na tržištu Velike Britanije, do kraja će srpnja uvesti uslugu mobilnog plaćanja Apple Pay. Dugo očekivani sustav beskontaktnog plaćanja za iPhone mobilne telefone, koji je premijerno predstavljen u SAD-u prošle godine, sada će biti dostupan i na 250.000 prodajnih lokacija u Velikoj Britaniji. Više od 620 prodajnih objekata Marks and Spencera, uključujući i franši-ze na željezničkim postajama i zračnim lukama, ponudit će ovu uslugu koja korisnicima omogućava da obave kup-nju uz pomoć svojih iPhone 6, iPhone 6 Plus i Apple Watch uređaja. “M&S već sada ima razvijenu beskontaktnu infra-strukturu koja je među vodećima na bri-

Davor Kršul novi direktor poslovanja

Visa Europe u Hrvatskoj

Davor Kršul imenovan je novim direktorom poslovanja Visa Europe

u Hrvatskoj. Karijeru je započeo radeći za domaću franšizu American Expressa, gdje je u 20 godina obnašao različite funkcije vodeći poslove naplate, odnose s trgov-cima, razvoj poslovanja, razvoj proizvoda te marketing i programe vjernosti. Nakon uspješne karijere u Hrvatskoj radio je kao kartični manager za međunarodne banke grupe Intesa Sanpaolo u Milanu te je izravno bio uključen u uspostavljanje Intesa Sanpaolo Card Product Factory u Zagrebu gdje je preuzeo poziciju izvršnog direktora za prodaju i marketing. Prije prelaska u Visa Europe bio je na poziciji starijeg stručnjaka za kartično poslovanje u Hypo Alpe-Adria Grupi sa sjedištem u Austriji.

MasterCard testira plaćanje računa sefijem

Kartičarska kuća MasterCard objavila je da testira novu mobilnu aplikaciju koja bi

koristila tehnologiju prepoznavanja lica za autentikaciju korisnika. Takva bi se tehnologija, prema njihovoj zamisli, koristila na način da ko-risnik prilikom autorizacije plaćanja (primjerice prilikom kupovine na internetu) umjesto PIN broja ili lozinke treba svojim mobilnim uređa-jem samo – snimiti selfie.

Ipsos predstavio DotMetrics

Nakon dvije godine razvoja, Ipsos Puls je i službeno u Hrvatskoj pokrenuo DotMe-trics - projekt mjerenja posjećenosti internetskih medija (Internet audience mea-

surement), zasnovan na analitičkom sustavu razvijenom od strane strateškog partnera FistNeta. DotMetrics prikuplja podatke o posjećenosti hrvatskih internetskih portala tako što bilježi i pohranjuje cjelokupan promet web stranice, povezujući ga s demo-grafskim podacima iz anketa i bazičnih istraživanja. DotMetrics predstavlja istinski Big Data sustav, prvi takvog tipa proizveden u potpunosti u Hrvatskoj.

tanskom tržištu pa smo više nego spremni i za integraciju Apple Pay usluge”, izjavila je Laura Wade-Gery, izvršna direktorica za multikanalnu prodaju Marks & Spencera.

Microsoft Worldwide Partner konferencija održana je sredinom srpnja u američkom gradu Orlandu. Svoja rješenja koja su i ove godine rezultirala odličnim uspjehom i ušla u finale tog globalnog natjecanja predstavile su i hrvatske tvrtke. U CEE regiji ukupno je pet finalista od kojih su dva iz Hrvatske. Fina-

listi iz Hrvatske su tvrtke Comping i Omega Software, dok je tvrtka Proteron savjetovanje osvojila nagradu Microsoft Country Partner of the Year 2015. Na konferenciji je sudjelo-valo više od 2.300 natjecateljskih tvrtki iz 108 zemalja svijeta.

Hrvatske tvrtke u finalu Microsoftove globalne partnerske konferencije • • •

Pet velikih britanskih trgovaca uvodi Apple Pay


HPpromoprovjerene

uslugedirektnog

marketinga

Nešto je i stvarnoNIJE SVE VIRTUALNO

NEADRESIRANA POŠTA

Usluga za masovnu i brzu distribuciju vaših tiskanih, neadresiranih materijala.

POŠILJKA S PLAĆENIM ODGOVOROM

Besplatan i diskretan odgovor za pošiljatelja – dobar alat za

zaprimanje narudžbi, prikupljanje podataka od potrošača ili anketiranje.

KREATIVNA POŠTAPosebna kategorija izravne

pošte – za neuobičajene oblike promotivnih

pošiljaka koji će privući pozornost i duže se

zadržati u primateljevoj ruci.

GEOMARKETINGUsluga koja omogućava

selektiranu dostavu neadresirane pošte prema

geomarketinškim značajkama.

IZRAVNA POŠTAAdresirane pošiljke

promotivnog sadržaja - za vaše usmjerene i

personalizirane poruke prema identificiranim

primateljima.

Želite li zakazati sastanak i istražiti dodatne mogućnosti, molimo vas da popunite jednostavni i neobvezujući informativni formular na našoj internetskoj straniciwww.posta.hr/poslovni-korisnici-direktni-kontakt ili nas nazovite na tel. brojeve:

01 4981 047 (Sektor prodaje Hrvatske pošte) ili 072 303 304 (Kontaktni centar Hrvatske pošte)

Vaša Hrvatska pošta


IT odjel - Globalna kretanja

KINA PREDVODI globalno online tržište

Prometi online trgovine robom široke potrošnje u Kini sve su veći jer se kupci

sve češće okreću upravo ovom prodajnom kanalu koji stoga sazrijeva brže no što je

to slučaj na drugim tržištima

Prema IGD-ovom izvještaju Top 10 online tržišta robe široke potrošnje,

vrijednost kineskog inter-netskog tržišta procijenje-na je na gotovo 180 mili-jardi američkih dolara do 2020. godine, što je skoro pet puta više od njegove sadašnje vrijednosti od 41 milijarde. Na drugim vodećim tržištima očekuje se nastavak dvoznamen-kastog rasta što ulaganja u online prodajni kanal čini nužnima za tvrtke koje žele pratiti razvoj kupca koji kupuje u višestrukim kanalima te odgovoriti na njegove potrebe.

BRZ RAST KINEPrometi online trgovine u Kini sve su veći jer se kupci sve češće okreću upravo ovom prodajnom kanalu koji stoga sazrijeva brže no što je to slučaj na drugim tržištima. Mobil-ne tehnologije glavni su pokretač ovog rasta. Ve-

ćina prodaje odvija se na digitalnim tržištima po-put Tmalla (u vlasništvu Alibabe) i JD.com-a, koji nude velik izbor proizvo-da. Kupci u Kini na online tržištu traže uvoznu robu, uključujući prehrambene proizvode koje doživljava-ju kao luksuz koji si mogu priuštiti. Sa sve većim pre-laskom kupaca u online okružje i s porastom broja stanovnika u Kini, oče-kujemo da će se ovaj rast nastaviti.

NOVE INOVACIJEU međuvremenu se na zrelijim tržištima, kao što je ono Ujedinjenog Kra-

ljevstva (dru-go po veličini online tržište robe široke potrošnje na svijetu), zbi-vaju snažan

rast i inovacije. Trgovci na malo novu su priliku za poticanje vjernosti i pridobivanje kupaca s udaljenih lokacija pronašli u pod-kanalu “klikni i po-kupi”. Koncem lipnja, Asda je u Haydocku otvorila svoj prvi 24-satni punkt za preuzimanje kupljene

robe što je koncept koji bismo uskoro mogli vidjeti i na ostalim Walmartovim tržištima.Preuzimanje kupljene robe testira se i u Belgiji gdje je Carrefour tu uslu-gu uveo na parkiralištima tvrtki u vrijeme nakon posla, te u Australiji, gdje su dva vodeća trgovca na malo uvela sandučiće s

robom i drive-thru rješe-nja. U Ujedinjenom Kra-ljevstvu trenutno 27 posto kupaca mjesečno kupuje robu preko interneta, a 11 posto online navodi kao svoj glavni način kupnje. Programi vjernosti kao što su npr. bonovi za do-stavu potiču učestalost potrošnje u višestrukim kanalima.

Francuska2020.: 16 mlrd.2015.: 9 mlrd.

Francuska2020.: 18 mlrd.2015.: 7 mlrd.

UK2020.: 28 mlrd.2015.: 15 mlrd.

Kina2020.: 178 mlrd.2015.: 41 mlrd.

Južna Koreja2020.: 13 mlrd.2015.: 7 mlrd.

Japan2020.: 22 mlrd.2015.: 12 mlrd.

Australija2020.: 5 mlrd.2015.: 2 mlrd.

Belgija2020.: 2 mlrd.2015.: 1mlrd.

Nizozemska2020.: 2 mlrd.

2015.: 0,5 mlrd.

Njemačka2020.: 6 mlrd.2015.: 3 mlrd.

IGD-ovih 10 vodećih svjetskih online tržišta robe široke potrošnje i prognoze do 2020. (u milijardama USD)

Procjenjuje se da će online tržište u Kini do 2020. godine porasti čak pet puta

SVE VEĆA ULAGANJAUzbudljive se promjene de-šavaju i na većim tržištima, pogotovo u SAD-u gdje je Walmart povećao ponudu kako bi potaknuo online prodaju robe široke potroš-nje uz procjenu da bi pro-meti iz online i digitalne kupnje u trgovinama mogli porasti na 6 posto ukupnih prihoda do 2017. Inovacije i brza dostava velike su teme na ovom tržištu, koje potiču očekivanja kupaca. U tom smislu posebno je aktivan Amazon koji spaja globalne trendove rasta male samoposluge, mo-bilne trgovine i programa vjernosti s novim usluga-ma kao što je Amazon Pri-me Now koja omogućuje dostavu robe unutar sat vremena od kupnje i koja je dostupna isključivo pre-

ko mobilnih uređaja za čla-nove Amazon Prime kluba u 14 gradova u SAD-u, a od početka srpnja i u Lon-donu. Disruptori – tvrtke inovatori koje uvode nove načine poslovanja u kanal, a koje se pojavljuju uslijed sve većeg korištenja tehno-logije - kao što su Instacart i Uber - također potiču

inovacije u ovom kanalu i premošćuju praznine on-dje gdje trgovci na malo još nisu prisutni.U Njemačkoj, prema ne-davnim istraživanjima, kupci su sve skloniji online kupnji namirnica pa već uhodani online trgovci na malo, kao što je primjerice Rewe, pojačavaju ulaganja

u ovaj kanal. I diskonti, Aldi i Lidl, počinju ulagati u online prodaju u oda-branim područjima poput prodaje vina ili hrane za kućne ljubimce. Zajedno s Amazonom, ti trgovci na malo svojim sve većim ulaganjima imaju poten-cijal značajno promijeniti njemačko tržište.

[email protected]

Tribje 17, Umag; 052 725 600

Svjedoci smo zanimljivih vremena i izazovnih okolnosti u kojima

posluju suvremene organizacije. Ogromna konkurencija na domaćem tržištu, ulazak stranih lanaca, grupiranje trgovaca, novi trendovi i koncepti prodaje, uvođenje novih tehnologija u standardne poslovne procese, elektroničko poslovanje, nove navike potrošača, fluktuacija menadžera i druge pojave predstavljaju velike izazove za svaki gospodarski subjekt. Budućnost svakog poduzetnika prvenstveno ovisi o brzini kojom se može prilagoditi novim zahtjevima tržišta. Svim poduzetnicima je zajednička upravo konstantnost promjene, a u

konačnici će opstati samo oni koji će biti najuspješniji upravo u sposobnosti promjene i prilagodbe tržištu. LASERLINE nudi informacijski sustav koji se izvrsno uklapa u zahtjeve modernog poslovanja.

tehnologija je primarna platforma na kojoj je izgrađen LASERLINE ERP, koji uključuje poslovna rješenja za upravljanje svim poslovnim procesima koji se javljaju u trgovini. S obzirom na veliki broj implementacija u različitim poslovnim sustavima i stečenim poslovnim iskustvom, LASERLINE projektanti vrlo lako razumiju potrebe svakog korisnika i rješenje prilagođavaju zadržanim specifičnostima

ili sasvim novim procesima.

Puno puta dokazana u praksi, naša programska rješenja predstavljaju optimalan odabir za organizaciju koja u fokus svog interesa postavlja upravljanje poslovnim procesima, a u cilju zadovoljavanja potreba svojih klijenata.

Naša misija je održavanje dugoročnih odnosa s klijentima i posvećenost zajedničkom cilju - učinkovitoj implementaciji informacijskog sustava i stvaranju uvjeta za brzi povrat investicije. Briga za klijenta i dokazana strast za nove tehnologije razlozi su zbog kojih se danas LASERLINE može pohvaliti partnerstvom s velikim brojem cijenjenih kuća. Provjerite i Vi zašto nas smatraju specijalistima za poslovne procese u industriji trgovine.

LASERLINE partner s dodatnom vrijednošću

Lisa Byfield-GreenSenior Analyst - online and digital

Za trgovce na malo i dobavljače u sektoru FMCG-a, kanal online prodaje donosi

mnoge prilike. Na vodećim tržištima, trgovci na malo većinu rasta u sljedećih pet godina ostvarit će u internetskoj prodaji, tako da je nužno fokusirati se na ovaj brzorastući kanal. Na većini će tržišta mnogi trgovci na malo ući u područje online prodaje zbog čega će upra-vo fleksibilnost biti važna. Razumijevanje rasta pod-kanala kao što su “klikni i pokupi” te onih mobilne i nosive tehnologije, također će biti ključni za ostvarivanje novih potencijala.

Ključna pitanja za trgovce na malo i dobavljače:• Što se mijenja i kako će te promjene utjecati na moje tržište/prodajnu kategoriju/kupce?• Raspolažem li pravim resursima?• Kako se mogu povezati s kupcima u novim inicijativama, na novim tržištima, u razvoju pod-kanala, širenju formata malih samoposlu-ga i personalizaciji usluge?• Koji kupci i koja tržišta predstavljaju najveće prilike za moj brend?• Ima li moja tvrtka strategiju za višestruke kanale? Uključuje li to i mobilnu prodaju?

Na što bi trgovci na malo i dobavljači trebali usmjeriti svoja nastojanja?


Profil kompanije

BADEL 1862 d.d. Tvrtka koja predstavlja sinonim za jaka alkoholna pića u Hrvatskoj i regiji, nakon niza godina neizvjesnosti, danas okreće novi list u potrazi za strateškim partnerom uz čiju

pomoć želi stabilizirati svoje poslovanje

Badel 1862 najveći je i najstariji proizvođač vina i alkoholnih pića u Hrvatskoj, koji

kvalitetom svojih proizvoda nastavlja i oplemenjuje bo-gatu tradiciju naslijeđenu od kompanija Pokorny, Patria, Arko i Badel Vinoprodukt. Sinonim je za jaka alkoholna pića u Hrvatskoj i široj regiji, a s četiri vinarije u svom sastavu (Vinarija Daruvar, Vinarija Benkovac, Vinarija Križevci, Kurija Nespeš) objedinjeno je cjelokupno bogatstvo vinorodnog pod-ručja Hrvatske, od aroma-tičnih bijelih vina sa sjevera do jakih i punih s juga, čime Badel 1862 danas reprezenti-ra vinsku kartu Hrvatske. Uz proizvodnju jakih alkohol-

nih pića, vina, bezalkoholnih pića i licencu PepsiCo asor-timana, Badel 1862 je i ek-skluzivni zastupnik za tržište Hrvatske svjetski poznatih

proizvođača jakih alkoholnih pića: Tradall, Marie Brizard, Borco i Underberg.

BADELOV VREMEPLOVFranjo Pokorny, koji je 1862. godine postavio temelje proizvodnje alkoholnih pića, isprva je posve sam proizvodio jaka alkoholna pića, pakirao ih i distribuirao

trgovinama. Rijetko viđena upornost ubrzo je počela donositi plodove: od svoje je proizvodnje tijekom vreme-na stvorio najveću izvoznu

silu u branši. Ubrzo je proširio svoja tržišta na broj-ne srednjoeu-ropske zemlje, a svojim je

likerima, osim značajnijih europskih metropola, op-skrbljivao i carski francuski dvor Napoleona III. Drugo poznato ime, Mijo Arko, jedan od prvih hrvatskih stručnjaka u podrumarstvu, 1867. godine utemeljio je trgovinu vina i rakije. Njegov sin Vladimir naslijedio je i razvio industrijsku proizvod-

nju žestice i likera i njego-vom je zaslugom tvornica “Arko” postala cijenjenim imenom u proizvodnji ko-njaka, pjenušca, ruma, rakije, likera i dugih pića. Tvornica Patria osnovana 1886. godi-ne isticala se bogatom ponu-dom probranih alkoholnih pića posjedujući vlastitu pecaru. Glavni proizvod Patrije bio je Patria brandy medicinal, koji je svojom omiljenošću nadživio tvrtku. Završetkom Drugog svjet-skog rata dolazi do značajnih promjena te se osniva tvor-nica likera i rafinerija alko-hola “Marijan Badel”. Četvrt stoljeća kasnije spaja se s poduzećem “Vinoprodukt” koje je u svojem vlasništvu imalo većinu vinarija diljem

Prvi kvartal 2015. godine društvo je završilo s dobiti od 5,46 milijuna kuna


godine - osnovana tvrtka

Badel 1862 najveći je i najstariji proizvođač vina i alkoholnih pića u Hrvatskoj

Pokorny1862.Hrvatske čime je započela tradicija vinarstva u Badelu. Ulaskom u 21. stoljeće Badel 1862 pušta u rad modernu punionicu izvorske i mi-neralne vode u Apatovcu, podno Kalnika, koju 2010. godine prodaje Atlantic Gru-pi. Od 2006. godine u Badel Grupi djeluje i Eurobev d.o.o. (tvrtka koja proizvodi voćne sokove, nektare i siru-pe te gazirana i negazirana osvježavajuća bezalkoholna pića), koji je početkom 2011. godine integriran u sustav Badela 1862 d.d.

BADEL GRUPABadel 1862 d.d. Sarajevo tržišni je lider u prodaji i distribuciji jakih alkohol-nih pića na tržištu Bosne i Hercegovine, a različitim promotivnim i edukativnim aktivnostima značajno se uključuje i u nove trendove

konzumiranja vina zauzi-majući sve važniju ulogu i u ovom segmentu. Osim prodaje i distribucije širokog asortimana Badelovih marki jakih alkoholnih pića i vina, od 2008. godine postaje ekskluzivni distributer svjet-ski poznatih robnih marki

Bacardi i Martini. Tvrtka je osnovana 2001. godine sa sjedištem u Sarajevu i trenut-no broji 22 zaposlenika.Badel 1862 Beograd d.o.o. bavi se distribucijom Bade-lovih vina i jakih alkoholnih pića na teritoriju Srbije. Dio asortimana iz grupe jakih alkoholnih pića proizvodi po licenci. Od 2001. godine,

kada je kompanija i osno-vana, Badel 1862 Beograd postepeno povećava svoj tržišni udio. Na kraju 2014. godine tvrtka je imala dva zaposlena.Badel 1862 AD Skopje je lider na tržištu jakih alko-holnih pića u Makedoniji

s tržišnim udjelom od oko 70% uku-pnog uvoza. Direktnom distribucijom i sinkronizi-

ranom reakcijom na potrebe potrošača, omogućen je po-nosni imidž “domaće” tvrtke jer Badelove marke stanov-nici Makedonije doživljavaju svojim domaćim markama. Osnovna djelatnost tvrtke je prodaja i distribucija jakih alkoholnih pića, od čega je veći dio prometa i potrošnje (79%) u on-trade sektoru.

Proizvodi koje distribuira Badel 1862 AD Skopje ne-izostavan su dio asortimana svakog lokala i trgovačkih la-naca. Ponuda obuhvaća 120 proizvoda svjetskih marki jakih alkoholnih pića, vina, ouza, prirodnih sokova, kave i snackova. Tvrtka je osno-vana 1993. godine kao Badel trade, a u skladu s aktualnim gospodarskim trendovima 1997. godine promijenila je naziv u Badel d.o.o. Skopje, da bi u 2007. godini dobila današnju strukturu dionič-kog društva, kao i naziv Ba-del 1862 AD Skopje.

GLAVNA OBILJEŽJA POSLOVANJARezultati poslovanja Grupe tijekom 2014. godine pod utjecajem su provođenja procesa predstečajne na-godbe. Društvo je uspjelo provesti određene mjere restrukturiranja poslovanja,

BILANCA (u tisućama kuna) 3./2015. kons.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 437.305

1. Nematerijalna imovina 1.013

2. Materijalna imovina 434.311

3. Dugotrajna financijska imovina 1.981

4. Dugoročna potraživanja 63

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 243.420

1. Zalihe 119.326

2. Kratkoročna potraživanja 92.729

3. Kratkotrajna financijska imovina 6.139

4. Novac u banci i blagajni 25.227

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 0

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA -

E) UKUPNO AKTIVA 680.724

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 0

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE -22.551

1. Temeljni (upisani) kapital 313.762

C) DUGOROČNE OBVEZE 24.593

D) KRATKOROČNE OBVEZE 648.389

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA -

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE -22.551

RDiG (u tisućama kuna) 3./2015. kons.

A) POSLOVNI PRIHODI 78.607

1. Prihodi od prodaje 75.672

2. Ostali poslovni prihodi 2.935

B) POSLOVNI RASHODI 72.106

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha -2.637

2. Materijalni troškovi 50.397

3. Troškovi osoblja 15.094

4. Amortizacija 4.162

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 0

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 5.090

OPERATIVNA DOBIT 6.464

C) FINANCIJSKI PRIHODI 2.021

D) FINANCIJSKI RASHODI 2.751

NETO FINANCIJSKI RASHODI 730

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI -

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI -

G) UKUPNI PRIHODI 80.628

H) UKUPNI RASHODI 74.894

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 5.734

J) POREZ NA DOBIT -

K) DOBIT RAZDOBLJA 5.734

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 5.460


Profil kompanije - poslovni prihodi u

NOVČANI TOK (u tisućama kuna) 3./2015. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 9.751

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI -930

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine 45

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine 1.328

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -10

PROMJENE KAPITALA (u tisućama kuna) 3./2015. kons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 313.762

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE 100.012

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE -22.551

Vlasnik/nositelj računa / Suovlaštenik/imatelj VP -

Redovne dioniceStanje [%]

1. CERP - REPUBLIKA HRVATSKA 2.123.568 67,68

2. KAPITALNI FOND 320 10,20

3. PERKOVIĆ ANTO 53.274 1,70

4. VICTORIA FOND 32.558 1,04

5. RUŽDIJAK MARIJAN 31.940 1,02

6. PBZ D.D. 28.306 0,90

7. VRANČIĆ ANTE 18.000 0,57

8. KOVAČ IVAN 10.000 0,32

9. ROHAK MILAN 9.110 0,29

10. GRAFPEX D.O.O. 9.000 0,29

Ukupno: 2.635.756 84,01

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 1.6.2015.

Performans dionice u odnosu na indeks

Datum CROBEX BD62-R-A

2.1.2012. 1.746,71 37,00

31.12.2012. 1.740,39 39,40

Promjena % -0,36% 6,49%

2.1.2013. 1.763,45 38,00

31.12.2013. 1.794,28 17,17

Promjena % 1,75% -54,82%

2.1.2014. 1.804,55 15,00

31.12.2014. 1.745,44 16,25

Promjena % -3,28% 8,33%

Pokazatelji poslovanja* Posljednja 4 kvartala 2014.

Prihodi od prodaje 350,02 343,28

Poslovni prihodi 356,93 348,03

EBIT -15,14 -22,66

Neto dobit -17,44 -34,68

EBITDA 29,58 22,41

Operativni novčani tok 29,78 22,60

Slobodni novčani tok 19,20 12,05

Kapital i rezerve -22,83 -27,92

Aktiva 680,72 688,95

Broj zaposlenih 507 509

*svi iznosi u milijunima kuna

Badel 1862 d.d. - tržišni podaci

Cijena dionice za izračun (HRK) 27,80

Broj dionica (redovne) 3.137.616

Broj dionica (povlaštene) 0

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna) 87,23

kako u matici, tako i u po-jedinim društvima Grupe, a u cilju ostvarenja stabilnog poslovanja, smanjenja rizika financijske i tržišne izlože-nosti. Poslovni prihodi u 2014. zabilježili su pad od 6,2 posto te su ukupno iznosili 348,1 milijun kuna. Prihodi od prodaje za isto razdoblje niži su 4,7 posto te su iznosili 343,3 milijuna kuna. Uzrok pada prihoda u kompaniji komentiraju uvođenjem nove komercijalne politike na tržištu Hrvatske, značaj-

nim padom kupovne moći u cijeloj regiji uslijed dugogo-dišnje recesije, elementarnim nepogodama i poplavama te lošom turističkom sezonom. Poslovni rashodi bilježe također pad tijekom 2014. godine i to za 12,9 posto na razinu od 370,6 milijuna kuna. Najveći dio pada ras-hoda odnosi se na smanjenje materijalnih troškova od 31,2 milijuna kuna zbog smanjene proizvodnje. Pove-ćanje troškova osoblja od 2,7 posto prouzročeno je pove-ćanjem visine doprinosa na plaću te zbrinjavanjem viška radnika u skladu s planom restrukturiranja. Niži finan-

cijski rashodi u iznosu od 27,9 milijuna kuna rezultat su korektivnih knjiženja u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i to prvenstveno na poziciji ka-mata. Neto gubitak Grupe u 2014. godini iznosio je 34,7 milijuna kuna, što je značaj-no bolji rezultat u odnosu na 2013. kada je gubitak iznosio 86,2 milijuna kuna. S danom 17. ožujka 2015. potpisane su nagodbe u sudskim procesi-ma Badela i bivšeg predsjed-

nika Uprave Ante Perkovi-ća te Badela i društva Bobita Co d.o.o. iz Čitluka čime je omogućen

daljnji nesmetan nastavak predstečajne nagodbe i re-strukturiranja društva. Prvi kvartal 2015. godine društvo je završilo s dobiti od 5,46 milijuna kuna. Generator pozitivnog poslovanja bili su bitno viši poslovni pri-hodi nego u istom razdoblju prošle godine praćeno ne-znatnim porastom poslovnih rashoda.

STRATEŠKO POVEZIVANJEDionicama Badela trguje se na Zagrebačkoj burzi i to pod oznakom BD62-R-A. Dionica nije sastavnica indeksa. Iako s relativno niskim ukupnim prometom

Tijekom 2014. godine Grupa je značajno smanjila gubitak iz poslovanja


od svega 3,46 milijuna kuna tijekom 2014. godine, dioni-ca ipak ima određeni konti-nuitet trgovanja ako u obzir uzmemo relativno mali broj dionica u slobodnoj ponudi (vodeća dva dioničara pred-stavljaju udjel od 77,88% temeljnog kapitala). Tijekom

prvih pet mjeseci tekuće godine premašen je ukupni promet ovom dionicom iz 2014. godine. Društvo je 17. ožujka 2015. objavilo Javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i

dokapitalizaciju društva u okviru postupka predstečaj-ne nagodbe, a 27. travnja i dopunu Javnog poziva ko-jem je cilj provođenje mjera iz plana financijskog restruk-turiranja kako bi društvo postalo likvidno i solventno. Putem stranica Zagrebačke

burze društvo je 22. svibnja poslalo obavijest o pro-duženju

roka za prikupljanje ponuda zaključno sa 17. lipnja 2015. godine. Ipak, Uprava društva je 8. lipnja donijela Odluku o poništenju Javnog poziva za prikupljanje ponuda za

strateško povezivanje i do-kapitalizaciju društva Badel 1862 d.d. u okviru postupka predstečajne nagodbe, a na-kon što je na sjednici o tome informirano Povjerenstvo za provedbu Javnog poziva, koje čine predstavnici Mini-starstva gospodarstva, Mini-starstva financija, Ministar-stva poljoprivrede, Državnog ureda za upravljanje držav-nom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju. Naime, od strane konzul-tanta jednog od potencijal-nih ponuditelja u procesu ukazano je na mogućnost postojanja rizika povrede prava tržišnog natjecanja provedbom Javnog pozi-va. Neovisno o donošenju poništenja Javnog poziva,

priopćeno je kako Uprava društva intenzivno nastavlja s aktivnostima za okončanje postupka predstečajne na-godbe i postizanje kapitalne adekvatnosti kao bitnih uvje-ta za osiguranje dugoročne opstojnosti društva.

- poslovni prihodi u

Credos odjel [email protected]

Navedene informacije su dane u svrhu općeg

informiranja, nisu prepo-ruka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicij-sko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala niti jamči za nji-hovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatra-nih kompanija.

NAPOMENA

Promet i kretanje cijene dionice BD62-R-A 1.1.2012. - 31.5.2015.

0 0,00

20,00

10,00

400.000

800.000

700.000

500.000

300.000

100.000

900.000

600.000

200.000

40,00

30,00

1.000.000

50,00

70,00

60,00

90,00

80,00

100,00

9.1.2012.

22.3.2012.

9.7.2012.

18.9.2012.

30.11.2012.

11.2.2013.

1.7.2013.

3.2.2014.

1.10.2013.

28.4.2014.

16.7.2014.

13.1.2015.

27.4.2015.

9.10.2014.

19.4.2013.

Promet

Cijena

348,1 milijun kuna 2014.Dividenda 2014. 2013.

Iznos (HRK) 0,00 0,00

Dividendni prinos 0,00% 0,00%

Referentna cijena (HRK) 27,80 27,80

Fundamentalni pokazatelji Posljednja 4 kvartala 2014.

P/S 0,25 0,25

P/E -5,00 -2,52

P/B -3,82 -3,12

BVPS -7,28 -8,90

EPS -5,56 -11,05

EV 404,92 407,18

EV/EBITDA 13,69 18,17

P/EBITDA 2,95 3,89

P/EBIT -5,76 -3,85

P/EA -303,12 -5,08

P/CF 2,93 3,86

P/FCF 4,54 7,24

Profitabilnost Posljednja 4 kvartala 2014.

ROE - -

ROA -2,56% -5,03%

EBIT marža -4,24% -6,51%

EBITDA marža 8,29% 6,44%

NETO PROFITNA MARŽA -4,80% -9,83%

Likvidnost Posljednja 4 kvartala 2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,38 0,38

Novac po dionici (HRK) 10,00 9,57

Badel Grupa ima svoje podružnice u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji


Iz regije

ŠIRENJE KAPACITETA

Tvrtka Stanić Beverages, koja je vlasnik Juicy portfelja, uz otvaranje

nove tvornice voćnih sokova i napitaka u BiH, vrijedne 6,1 milijun eura, najavila je daljnje širenje na tržišta EU, CEFTA-e te Bliskog istoka. Kako bi proizvodnim kapacitetima pratili prodajne planove puštena je u pogon nova punionica u Kreševu u BiH u kojoj je zaposleno više od 60 radnika. Inače, tvrtka Stanić Beve-rages je 2013. od Jamnice kupila punio-nicu sokova u Jastrebarskom i preuzela brendove sokova Juicy koje će odsad proizvoditi i u Kreševu. Proizvodnja iz nove tvornice trebala bi biti dostatna za zadovoljavanje trenutne potražnje za Juicyjem u BiH i u široj regiji, dok će se tvornica u Jastrebarskom fokusirati na pokrivanje potražnje u Hrvatskoj i

Carrefour preuzima Billu u Rumunjskoj

Njemačka trgovačka grupa Rewe oglasila je prodaju mreže super-

marketa Billa na rumunjskom tržištu, a prema neslužbenim informacijama, kupac bi mogao biti francuski Carrefo-ur. Belgijska Delhaize grupa sa svojom podružnicom Mega Image pregova-rala je prošle godine o preuzimanju rumunjske Billa mreže, ali sporazum nije postignut. Carrefour je lani preuzeo poslovanje Bille u Italiji, a za akviziciju mreže njemačkog trgovca u Rumunj-skoj pregovori još uvijek traju te su, prema pisanju tamošnjih medija, “blizu završetka”. Billa je na rumunjskom trži-štu prisutna od 1999. godine i posluje kroz 85 supermarketa. Rewe se pak želi fokusirati na ona tržišta na kojima drži vodeće pozicije.

Oporavak tuzlanske Dite

Tvornica deterdženata Dita iz Tuzle nastavlja “punom parom” s proizvodnjom, a nova po-

šiljka njihovih proizvoda uskoro će se naći na poli-cama trgovina diljem BiH. Nakon prve količine od 25 tona proizvoda, među kojima je najpopularniji deterdžent za pranje posuđa 3de, u narednom razdoblju očekuje se proizvodnja od dodatnih 100 tona. Najviše je proizvoda zasad prodano u objektima trgovačkog lanca Bingo.

Vlasnik Tikveša zakupio BIP

Makedonski poduzetnik Svetozar Janevski, predsjednik Upravnog

odbora vinarije “Tikveš”, zakupio je Be-ogradsku industriju piva (BIP) za 50.000 eura mjesečno. Prema ugovoru o najmu, makedonski poduzetnik može koristi-

planiranog jačeg izvoza na tržišta zemalja EU. Posebno se planira jačanje nastupa Juicyja u Sloveniji i Litvi te otvaranje novih tržišta poput Švedske i Švicarske.

Prodaja Radenske češkoj kompaniji Kofola iz ožujka ove godine otvorila je mogućnost za daljnji razvoj prodaje na prostorima bivše države. “Prvo želimo ponovno osvojiti tržišta nekadašnje Jugoslavije”, rekao

je Marian Šefčovič, direktor Radenske. Jannis Samaras, predsjednik Uprave Kofole, dodao je kako smatra da Radenska ima veliki potencijal na tržištima regije, ali i na širem europskom tržištu.

Bosni i Hercegovini je odo-breno da bude na listi zemalja kvalificiranih za izvoz termički obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda, potvrdio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH.

“Ovo je jedna od dobrih vijesti za Bosnu i Hercegovinu i jedna od najboljih kada je u pitanju mljekarski i poljoprivredni sektor BiH”, rekao je Šarović. Količina mlijeka namijenjenog za izvoz nije ograničena.

BiH odobren izvoz mlijeka u EU • • •

ti i brend BIP pa će tako pivo pod ovom robnom markom proizvedeno u tvornici u Beogradu biti zapravo proizvod tvrtke “M6 Eden Srb” koja je u vlasništvu Janevskog. Nadzorni odbor tvrtke vjeruje da je ovaj način poslovanja jedina šansa za opstanak beogradske pivovare, dok mali dioničari, u čijem je vlasništvu 48 posto tvrtke, smatraju da je njihovo poduzeće oštećeno.

Radenska u pohodu na tržišta regije • • •

Stanić Beverages otvorio tvornicu u BiH


Iz svijeta

GLOBALNA SCENA

Delhaize i Ahold

dogovorili spajanje

Belgijska kompanija Delhaize i nizo-zemski Ahold dogovorili su spajanje

čime će biti stvoren lanac s više od 6.500 prodavaonica širom svijeta i 375.000 zaposlenih. Spajanjem te dvije kompanije ukupne vrijednosti od 26,07 milijardi eura, bit će stvoren jedan od najvećih lanaca supermarketa u SAD-u. “Ovo je pravo spajanje jednakih, kombiniranje dva vrlo komplemen-tarna poslovanja za stvaranje vodeće maloprodaje hrane u svijetu”, naveli su predsjednici Aholda i Delhaizea, Jan Hommen i Mats Jansson. Iako obje kompanije imaju sjedišta u Europi,

Ferrero preuzima britanski Thorntons

Talijanski proizvođač čokolada i slat-kiša Ferrero pokrenuo je prijateljsko

preuzimanje britanske konditorske tvrtke Thorntons. Ferrero je ponudio 1,45 funti (2,3 dolara) po dionici, čime je britanska tvrtka procijenjena na nešto manje od 112 milijuna britanskih funta, što pred-stavlja premiju od 43 posto u odnosu na vrijednost njezinih dionica krajem lipnja. Putem svoga ogranka talijanska je obitelj-ska tvrtka, poznata po proizvodima poput namaza od lješnjaka i čokolade Nutella i čokoladnih bombona Ferrero Rocher, već osigurala oko 34,5 posto dionica iz vlasništva menadžmenta Thorntonsa. Također još planiraju kupiti preostale dionice u sklopu obvezujuće ponude.

Partnerstvo Rewea i E.Leclerca

Europski trgovački giganti Rewe Group i E.Leclerc najavili su stvaranje trgovinskog

saveza koji će im, kako se navodi, unaprijediti suradnju u nekoliko segmenta poslovanja. Iz uprave lanaca objašnjavaju da će ovaj par-tnerski odnos biti usmjeren na razvoj organ-skih kategorija proizvoda, logistiku i nabavu. Tvrtke će zajednički nastupati na tržištu, ali će sačuvati svoju neovisnost u poslovanju.

Metro prodao Kaufhof Hudson’s

BayuNjemački maloprodajni div Metro objavio

je da je pristao prodati lanac robnih kuća Kaufhof kanadskoj grupi Hudson’s Bay za 2,83 milijarde eura. “Metro je potpisao ugovor s Hudson’s Bay Company o prodaji

oko 60 posto svoje prodaje ostvaruju na američkom tržištu. Njihovim spajanjem nastaje jedan od 20 najvećih svjetskih ma-loprodajnih lanaca s godišnjom prodajom u 2014. od 54,1 milijardu eura. Procjenjuje se kako će ovo spajanje donijeti uštede od oko 550-650 milijuna eura godišnje. Mats Jansson, predsjednik Uprave Delhaize Group, postat će predsjednik Uprave zajedničke kompanije Ahold Delhaize.

Pad prodaje u segmentu odje-će i opreme za dom prekinuo je u prvom fiskalnom tromjesečju trend poboljšanja poslovnih rezultata britanske malopro-dajne kompanije Marks & Spencer (M&S). Kompanija je u

“izazovnom” tromjesečnom razdoblju do 27. lipnja zabi-lježila pad organske prodaje u neprehrambenom segmentu, uključujući odjeću, za 0,4 posto, dok je organska prodaja hrane povećana za 0,3 posto.

Kompanija Kantar Worldpanel svake godine objavljuje listu brendova koji su se najviše ku-povali. Coca-Cola je najproda-vaniji brend na svijetu, a slijede Colgate u vlasništvu Colga-te-Palmolivea na drugom te

Maggi u vlasništvu Nestléa na trećemu mjestu. Vodećih deset dalje čine: Lifebuoy (Unilever), Nescafé (Nestlé), Pepsi (Pepsi-Co), Lay’s (PepsiCo), Knorr (Unilever), Dove (Unilever) i Tide (Procter & Gamble).

Galeria Kaufhofa koji uključuje robne kuće u Njemačkoj (Galeria Kaufhof ) i Belgiji (Galeria Inno), kao i odgovarajući portfelj nekretni-na”, objavila je njemačka tvrtka. Ovom tran-sakcijom Metro očekuje pozitivan novčani priljev od približno 1,6 milijardi eura, kao i da će značajno smanjiti neto dug, za oko 2,7 milijardi eura. Transakcija bi trebala biti zaključena do kraja rujna.

Coca-Cola i lani najprodavaniji brend • • •Pad prodaje Marks & Spencera • • •


Ulje – Profil potrošača udio Hrvata koji su u zadnjoj godini upotrebljavali

Različiti stilovi stalnog korištenjaUlje je prisutno u praktično svakom

kućanstvu, no ipak ima razlike u životnim stilovima potrošača ovisno o tome koju

marku ulja koriste

Ulje je namirnica koju koristimo svakodnevno u prehrani. Pored

svoje energetske uloge, ulje osigurava normalan rad našeg organizma, služi kao izvor topline, omogućuje apsorpciju vitamina A, D, E i K te ima cijeli drugi niz zadataka. S obzirom na svoju funkciju i dobrobit koju posjeduje, malo koga će iznenaditi podatak da je čak 97% Hrvata u posljed-njih 12 mjeseci upotreblja-valo ulje.

FREKVENCIJA KORIŠTENJAU pogledu frekvencije upotrebe ulja i podjele svih korisnika na: male (one koji upotrebljavaju ulje jednom mjesečno ili

rjeđe), umjerene (one koji upotrebljavaju ulje dva puta mjesečno do dva puta tjedno) i velike korisnike (one koji upotrebljavaju ulje više od jednom dnev-no), uvijek je zanimljivo vidjeti i analizirati udio velikih i umjerenih kori-snika, odnosno svih kori-snika koji su u proteklih godinu dana upotrebljavali

ulje. Pritom je najviše ve-likih korisnika, odnosno onih koji ulje upotrebljava-ju više od jednom dnevno. Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi mul-tifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnov-nih potreba za analizama potrošača, tržišta i konku-rencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i po-tencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati stra-tegije i smjernice marke-tinškog oglašavanja. Ono što TGI istraživanje čini posebnim, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele

Hrvatske i kontinuira-nosti, je u tome što je riječ o “sin-gle source” istraživanju,

što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI istraži-vanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skla-du s tim zanimljivo je po-gledati i kakva su obilježja

životnog stila osoba koje upotrebljavaju ulje.

TRI BREND PROFILAKada govorimo o robnim markama ulja koje potro-

šači najviše upotrebljavaju u Hrvatskoj, prva tri mje-sta zauzimaju Zvijezda, Čepin i Floriol. Iz dobi-venih podataka možemo zaključiti da su konzu-Konzumenti Zvijezda ulja

su osobe koje preferiraju domaće proizvode

Obilježja životnog stila konzumenta Zvijezda ulja

ZVIJEZDA

Kada god mogu kupujem proizvode

proizvedene u Hrvatskoj.

Kada trebam informaciju najprije

pogledam na internet.

Smatram se kreativnom osobom.

Prednost dajem proizvodima koji imaju dugotrajnu

garanciju.

Zanimaju me međunarodna

događanja.

U ovo vrijeme važno je znati koordinirati

obvezama u isto vrijeme.

Izvor: TGI Mediana, 2014.


menti Zvijezda ulja osobe koje preferiraju domaće proizvode, kreativci koji su zainteresirani za me-đunarodna događanja. Pri traženju informacija

prvo pogledaju na internet a prednost daju proizvodi-ma s dugotrajnom garan-cijom. Korisnici Čepin ulja su osobe koje vole kvalitet-ne stvari, lovci su na popu-ste, vole posebne ponude te prilikom kupovine pri-kupljaju bodove na svojoj kartici. Korisnici Floriol marke ulja su osobe koje

vole kupovati darove te često primjećuju oglašavanje

na plakatima. Također su to osobe koje smatraju da pušenje na javnim mjesti-

ma treba zabraniti.

Kada je u pi-

tanju povje-

re-

nje u medije korisnici ulja najviše vjeruju televiziji kao mediju (36%), zatim internetu (34%), radiju (17%), te tiskanim mediji-ma (13%).Već smo na početku na-glasili da je ulje namirnica neophodna za nesmetano funkcioniranje organizma. Njezina uloga je višestruka u građi svih živih stani-ca, te pomaže u probavi hrane. Ova je namirnica saživjela u svim svjetskim civilizacijama, o čemu go-vori i ova drevna kineska poslovica: “Kiša u proljeće vrijedi poput ulja.”

udio Hrvata koji su u zadnjoj godini upotrebljavali

Različiti stilovi stalnog korištenja97% ulje

Obilježja životnog stila konzumenta Čepin ulja

ČEPIN

Volim kvalitetne stvari.

Obično prikupljam bodove na svojoj

loyalty kartici prilikom kupovine.

Volim iskoristiti posebne ponude gdje se mogu

kupiti dva proizvoda za cijenu jednog.

Lovac sam na popuste.

Pristao bih žrtvovati svoje vrijeme za pravednu stvar.

Uvijek pitam za savjet kad kupujem

nešto novo.

Obilježja životnog stila konzumenta Floriol ulja

FLORIOL

Zanima me oglašavanje

financijskih usluga.

Trebalo bi zabraniti pušenje na javnim

mjestima.

Volim kupovati darove.

TV oglasi su mi zanimljivi i često

razgovaram o njima.

Često zamijetim oglas (plakat) pored

ceste.

Stvarno uživam u kupovini.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

Maja JuričanResearcher

[email protected]

Veliki korisnici

68%Umjereni korisnici

Mali korisnici31%

1%

Indeks konzumacije ulja


Ulje - Tržište

Pad pod pritiskom

CIJENAUz podnošljivo smanjenje prodanih količina, niže su cijene

proizvoda ipak dovele do velikog pada financijske realizacije koja je potonula čak 13,5%

Kategorija jestivih ulja uključuje sve vrste ulja namije-njenih kuhanju ili

pripremi salata, poput suncokretovog, biljnog, bučinog, maslinovog ulja te mješavina istih. Neka od tih ulja koriste dodatne okuse i/ili sastojke (npr. čili). Kategorija ne obu-hvaća preljeve za salate, masti za kuhanje ni mar-garine za kuhanje. Vodeći proizvođači po količin-skom udjelu u kategoriji jestivih ulja su: Dijamant (Dijamant), IPK tvornica ulja Čepin (Tena, Čepin), Victoria Oil (Iskon), Zvi-jezda (Zvijezda, Omegol) te trgovačke robne marke koje same nose 13% koli-činske prodaje. Proizvođa-či su navedeni abecednim redom, a od robnih marki one poznatije.

SUPERMARKETI I SUNCOKRETPrema podacima o pro-daji, koji ne uključuju

sezonske objekte, Cash&-Carry, diskontne trgovine (Lidl), ugostiteljstvo te institucionalnu prodaju, kategorija jestivih ulja je u MAT periodu travanj

2014. – ožujak 2015. na-pravila značajan korak unatrag, poglavito u vri-jednosnom pogledu. Ko-ličinska prodaja pritom je

pala podnošljivih 2,4% na 30,1 milijun litara. Među-tim, financijska realizacija bilježi dvoznamenkasti pad te je potonula čak 13,5% na ukupno ostvare-

nih 344,7 mi-lijuna kuna. Glavni uzrok tako velikog vrijednosnog pada je sma-njenje cijena

po kojima se jestivo ulje prodavalo u proteklih go-dinu dana. Najveći dio prodaje rea-lizira se u supermarketi-ma, ukupno 41%. Potom slijede hipermarketi s 21%, velike trgovine

mješovitom robom s 18%, srednje trgovine

mješovitom robom s 15% i male trgovine mješovi-tom robom s 5% udjela u prodaji kategorije jestivih

Trgovačke robne marke u ovoj kategoriji zauzimaju 13% količinske prodaje

JESTIVA ULJA travanj 2014. – ožujak 2015.


godinu prije

Količinska prodaja (milijuna litara) 30,091 -2,4%

Vrijednosna prodaja (milijuna kuna) 344,7 -13,5%

Suncokretovo ulje

86%Biljna ulja

Maslinovo ulje

Ostala ulja

7%

6%

1%

Podjela prema vrsti proizvodatravanj 2014. – ožujak 2015.


ANKETA

Prema suncokretu se potrošači okrećuUlje je namirnica bez koje naša kuhinja gotovo da

ne može funkcionirati. Premda postoje razlike u preferencijama pojedinih regija, ipak, gledano u hrvatskom globalu, od svih dostupnih vrsta daleko najpopularnije je suncokretovo ulje.Da se u kućanstvu bez ulja praktički ne može pokazuje rezultat ankete po kojemu čak 83,5% ispitanika ističe kako kupuju jestivo ulje, dok ih samo 16,5% ne kupuje ovu namirnicu. Gledano po mjestu kupnje jestivog ulja, trgovina je gotovo isključivo mjesto nabavke s čak 98,2% udjela, dok samo 1,8% ispitanika ulje nabavlja direktno kod proizvođača. Zanimljivo je kako domaći kupci jako puno drže do porijekla ulja koje kupuju. Naime, gotovo tri četvrtine njih (73,6%) ističe kako im je kod kupnje jestivog ulja važna zemlja porijekla, dok za jednu četvrtinu (26,4%) ispitanika porijeklo ulja nije bitno.U prehrani se najviše koristi suncokretovo ulje koje na prvo mjesto stavlja uvjerljivih 85,8% sudionika ankete. Biljno ulje u prehrani najčešće koristi 5,6% ispitanika, maslinovo ulje njih 4,9%, a bučino ulje 1,3% anketiranih.Slične smo odgovore dobili i na pitanje koje se jestivo ulje najčešće koristi za kuhanje/pečenje. Dominantna većina od 83,6% anketiranih građana i ovdje najviše vjeruje suncokretovom ulju. Na drugom mjestu je biljno sa 6,3%, treće je maslinovo s 4,3%, a četvrto bučino ulje s 0,3% udjela.Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o kupnji i konzumaciji jestivog ulja provedeno je tijekom svibnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

vrijednosna prodaja kategorije344,7 milijuna kuna

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

41

21

18

15

5


travanj 2014. - ožujak 2015.






Izvor: Nielsen

ulja. Prema vrsti proizvo-da čak 86% udjela zau-zima suncokretovo ulje. Biljna ulja drže 7% kate-gorije, maslinovo ulje 6%, dok na ostala ulja otpada 1% prodaje.


[email protected]

www.jatrgovac.hr 86 Srpanj - Kolovoz 2015.

Ulje - Kupovne navike

Jednom smrkne, DRUGOM SVANEU kontekstu snažnih cjenovnih ratova

teško je govoriti o pobjednicima i gubitnicima, ali ako nekoga treba

istaknuti to su Clever, Sunčani cvijet i Čepin ulje koji povećavaju volumen

unatoč padu kategorije

Ulje kupuje 97% ku-ćanstava u Hrvatskoj pri čemu je primjet-no kako kupovina za

potrebe kućanstva količin-ski raste u 2014. u odnosu na 2013. godinu. Ipak, zbog drastičnog pada cijena (-18%), vrijednost kategori-je je značajno manja.

AFINITET RAZMJENEU kontekstu snažnih cjenovnih ratova teško je govoriti o pobjed-

nicima i gubitnicima, ali ako nekoga treba istaknuti to su Clever, Sunčani cvijet i Čepin ulje koji povećava-ju volumen. Sve tri marke povećavaju broj kupaca: Clever ima 233 tisuće, Sunčani cvijet 343 tisuće, a Čepin ulje 783 tisuće ku-paca. Glavni pokretač rasta Sunčanog cvijeta je prelazak (switching) između marki

pri čemu najviše uzima Kauflandovom ulju

Vitae d’Oro (2,2 milijuna kuna). S obzirom da je Sunčani cvijet

prisutan jedino u Kauflandu i

Lidlu, ne čudi da je afinitet razmjene visok upra-vo s trgo-vačkim markama

Kauflanda (indeks afi-

niteta 283) i Lidla (indeks

afiniteta 109).

KONCEPT UPRAVLJANJAUz klasične tržišne

udjele brendova i trgo-vaca, GfK Consumer Panel omogućuje dodatne ana-lize uspješnosti trgovaca u

upravljanju kategorijom i brendom. Share of wallet analiza pokazuje nam koliko uspješno trgovac uspijeva

zadržati novac svog kupca koji kupuje kategoriju (ili brend) i kod njega i kod konkurencije. Ako se foku-siramo na prodaju Čepin ulja kod sedam trgovaca

(Konzum, Kaufland, Inter-spar, Billa, Tommy, Plodine, NTL), uočavamo kako Billa, Interspar i Konzum

imaju najveći neiskorišteni potencijal te slabije od Plodina, Kau-flanda, NTL-a i Tommyja

zadržavaju novac svojih kupaca koji kupuju Čepin ulje. U konkurenciji ovih sedam trgovaca, Plodine i NTL najuspješnije zadržava-ju novac kupaca Čepin ulja

Clever, Sunčani cvijet i Čepin ulje kombinirano imaju 1,36 milijuna kupaca

Potencijal trgovaca u Čepin ulju, 2014.

-15 15-200

400

0

200

105-5-10 0

Tommy

Inde

ks is

koriš

teno

sti vr

ijedn

osno

g pot

encij

ala

Relativni udio vrijednosnog potencijala

Vrijednosni potencijal (u tisućama kuna)

Visoki potencijal kupcaVisoka lojalnost kupaca

Potencijal

Zvijezde

Konzum

Ostalo

Plodine

KauflandNTL

Plodine

SparBilla


pad cijena ulja u 2014.

Jednom smrkne, DRUGOM SVANE-18%

jer imaju i visok potencijal kupaca i visoku lojalnost u ovom segmentu. Neki recepti se mogu jed-nostavno prepisati. Ali ovo nije jedan od takvih. Trgo-vac koji se želi pozicionirati među Zvijezde (u gornji desni kvadrant matrice), treba osmisliti optimalni koncept upravljanja kate-gorijom, upravljanja bren-dom, upravljanja policom i upravljanja dodanom vrijednošću.

Izvor rasta ulja Sunčani cvijet, 2014. vs 2013. (u tisućama kuna)

Vitae D’Oro

Ukupni dobitci 9.776

2.202 283

1.196 91

1.067 56

911 109

591

341

65

68

Ukupni dobitci u brend switchingu 8.505

Čepin

Lidl TM

Zvijezda

Dijamant

Plodine TM

Indeks afiniteta

Mladen KožićClient Relationship [email protected]


Što jedemo...

NAMIRNICA koja život znači

Ulje je u današnje vrijeme namirnica bez koje ne može niti jedna kuhinja. Koristi se za prženje, pirjanje, poeliranje - fraza koju obožavaju u Masterchefu, zalijevanje salate, a neka svoj

put polako pronalaze i u medicini

Danas je ulje svuda oko nas. Jedina razlika je što se u različitim krajevima

svijeta koristi različito ulje. Tako na Mediteranu vole koristiti maslinovo ulje, oko Ekvatora kokosovo, a jedno od najrasprostranje-nijih ulja u cijelome svijetu je pak suncokretovo ulje. “Globalna proizvodnja jestivog ulja od 2000. do 2014. godine porasla je s 90 milijuna tona na više od 170 milijuna tona, a čak 85 posto svjetskog ulja dobiva se od suncokreta, palme, soje i uljane repice”, kaže Marko Obranović, dipl.ing., asistent u laboratoriju

za tehnologiju ulja i masti na Prehram-

beno – biotehno-loškom fakultetu

u Zagrebu. Osim jestivih

biljnih ulja koje dobi-

vamo od raznih biljki i sje-menki od kojih smo neke i spomenuli, postoje i masna ulja životinjskog porijekla, riblja ulja, zatim mineralna

te eterična ulja koja se ne koriste u prehrani. Kako niti jedna kuhinja ne može bez ulja ili masti, isto je i s našim organizmom koji bez njih ne bi mogao funk-cionirati. Glavni sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja su trigliceridi koji su esteri glicerola i masnih kiselina. Masti su mole-kule u kojima dominiraju zasićene masne kiseline i na sobnoj temperaturi su u krutom ili polukrutom stanju, dok su ulja spojevi gdje dominiraju nezasićene masne kiseline te se na sob-nim temperaturama nalaze

u tekućem obliku. Masti i ulja su zbog svog sastava

savršena zaliha meta-boličkog goriva

i njihova je ener-

getska vrijed-

nost dva puta veća od vrijednosti ugljikohidrata i bjelančevina. “Za normalan rad, rast i razvoj organizma potrebni su kvalitetni izvori

omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje su odgovorne za zdravlje

srca, krvnih žila, pravilan rad jetre i crijeva, a sve se to nalazi u ulju i mastima”, kaže Marija Andrijašević, dipl.ing nutricionizma. “Europske i američke agencije zadužene za sa-vjetovanje stanovništva o pravilnoj prehrani nalaze se na prekretnici zbog novih znanstvenih spoznaja koja govore kako zasićene masti nisu toliko štetne koliko se smatralo zadnjih 40-50 go-dina. Izbjegavanje ‘masnog’ nije temelj zdrave prehra-ne”, dodaje Obranović.

UVIJEK PREMA SUNCU Suncokret (lat. Helianthus annuus), jedina biljka koja svoju privrženost Suncu pokazuje na uistinu fasci-nantan način, prateći ga cijeli dan po obzoru i ne ispuštajući ga iz vida, po-tječe iz Sjeverne Amerike i

njegova je povijest prilično zanimljiva. Prvi su ga kulti-virali američki Indijanci na području današnje Arizone i Novog Meksika, negdje oko 3000. godine prije nove ere, a komercijalizaciju je doživio u Rusiji. Neki ar-heolozi čak smatraju da je suncokret kultiviran prije sveprisutnog kukuruza. Indijanci su suncokret koristili na brojne načine i u razne svrhe. Mljeli su sjemenke kako bi dobili brašno, neki su ga miješali s drugim povrćem poput graha i jeli kao salatu, drugi su pak grickali sjemenke, a postoje i dokazi o prešanju ulja iz sjemenki suncokreta čak i u to doba. Osim u prehrani, biljka i sjemen-ke su korištene u raznim ceremonijama. Europljani su, za njih tada egzotičnu biljku upoznali oko 1500. godine kada su je Španjol-ci prenijeli preko oceana. Suncokret se brzo proši-rio zapadnom Europom,

Ljudski organizam bez konzumacije ulja ne bi mogao normalno funkcionirati


se kultivira već godina5000suncokret

uglavnom kao ukrasni cvijet. Tek se 1716. godine u Engleskoj prijavio patent za prešanje ulja iz sjemenki

suncokreta. Tijekom 18. stoljeća biljka je postala iznimno popularna, a ve-liku uslugu proizvođačima suncokreta u to je vrijeme učinila Ruska pravoslavna crkva koja je zabranila sva ulja tijekom korizme osim suncokretovog ulja. Biznis je procvjetao. Do početka 19. stoljeća ruski farmeri sadili su suncokret na više od dva milijuna hektara zemlje. Tijekom tog vreme-na prepoznate su kvalitete suncokreta, a za povećanje prinosa najveće zasluge idu ruskom znanstveniku i agronomu Vasiliju Stepa-noviču Pustovoitu koji je

programom križanja u Kra-snodaru započeo revoluciju i zaslužio da se danas na-grada izvrsnosti u industriji

suncokreta zove upravo njegovim imenom. Suncokret se tek 1926.

godine vratio u Ameriku i počeo svoj put prema ko-mercijalizaciji. Iz Rusije se suncokret raširio cijelom Europom i tijekom 20. stoljeća moglo ga se naći u svakom botaničkom vrtu, a i šire.

PRVI U PREHRANI Značaj suncokreta dolazi od njegove kvalitete sjeme-na koje u prosjeku sadrži 43 posto ulja, 18 posto bjelan-čevina, 26 posto celuloze, 10 posto nedušičnih stvari i 3 posto minerala. Zbog svojih raznolikih kemij-skih sastojaka suncokret se može koristiti u kemijskoj

i prehrambenoj industriji, kao stočna hrana i kao pogonsko gorivo. Veliku zastupljenost u prehrani suncokretovo ulje zaslužuje i radi svoje visoke ener-getske i biološke važnosti pa ga stoga ne treba izbje-gavati. “Iako u ovo mo-derno vrijeme mnogi ulja nepravedno razapinju kao glavnog uzročnika raznih bolesti te pretilosti, ovu na-mirnicu ne treba izuzimati iz svakodnevne prehrane, a zastupljenost svih masti u prehrani bi trebala biti oko

25 posto”, govori Andrijaše-vić. U industrijskoj preradi suncokretovo ulje se koristi u proizvodnji margarina, majoneza, biljnih masti te raznih medicinskih pripra-vaka, konzerviranju, za ra-

zna strojna ulja i za podma-zivanje specijalnih strojeva, što ga čini veoma iskoristi-vom biljkom. U Hrvatskoj je ekonomska važnost i isplativost suncokreta tako-đer prepoznata, a suncokre-tovo ulje se najviše koristi u domaćinstvima zbog svoje kvalitete i relativno niske cijene. Posljednje istraživa-nje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal pokazalo je da u Hrvatskoj suncokre-tovo ulje u prehrani zau-zima prvo mjesto s velikih 85,8 posto. Daleko nakon njega slijede biljno ulje s 5,6 posto i maslinovo s 4,9 posto. Od 2007. godine pa do 2013., prema podacima Državnog zavoda za sta-tistiku, površine pod sun-cokretom su gotovo udvo-stručene s početnih 20.615 hektara do 40.805 hektara 2013. godine. Iako se po-vršina povećavala, urod je varirao između 2,6 do 3,2 tone po hektaru. U svjet-skim razmjerima, najveći proizvođač suncokreta je Ukrajina, zatim Rusija, pa Argentina, Kina, Francuska i Rumunjska.

OLEA PRIMA... “Olea prima omnium ar-borum est (Maslina je prva među drvećem)”, rekao je Kolumela, najvažniji pisac o agrarnim zbivanjima u An-tičkom Rimu, čime je izra-zio veliku zahvalnost ovoj, mogli bi reći i svetoj biljci dodijelivši joj prvo mjesto

među svim voćkama. Po-vijesne priče o maslini prvi su pokrenuli grčki i rimski pisci koji su

uzgoj tog drveta upravo smjestili na područje Medi-terana. Prema njihovim tu-mačenjima, prvi primjerci ovog stabla, koje je simbol mira, plodnosti, napretka, nade, mudrosti i snage,

Čak 85 posto svjetskog ulja dobiva se od suncokreta, palme, soje i uljane repice

Masti i ulja su savršena zaliha metaboličkog goriva i imaju veliku energetsku vrijednost


Što jedemo...posađeni su u oazi Siua na granici Egipta, da bi se s tog mjesta proširila diljem kontinenta. Jedna pak grčka legenda kaže kako je prvo stablo masline izraslo kada je božica Atena tijekom prepirke s Posejdonom svo-jim kopljem udarila u tlo te je tim činom označila mje-sto rađanja prve masline. Maslinova grančica dobila je svoje mjesto i u Svetom pismu kada se bijela golu-bica vratila iz Noine arke noseći grančicu kao najavu novog početka života, a u Bibliji se spominje više od tisuću puta. Za razvoj masline i maslinarstva ipak su najzaslužniji Rimljani koji su za vrijeme Rimskog carstva proširili maslinu na ostatak Europe, Afrike i Azije. Prvi su došli i do spoznaje o velikoj kvaliteti maslinovog ulja, a čak su razlikovali razne kategorije kvalitete ulja. U Hrvatskoj, točnije Istri, maslina je po-znata više od 2.500 godina. Podaci govore da su Grci zaslužni za uzgoj raznih sorti maslina u Istri, a neki dokazi čak upućuju da se maslina uzgajala na našim područjima i prije Grka, no tek su Rimljani kultivirali masline i vinovu lozu na području Istre i Dalmacije, čime je počeo svestraniji

ratarski razvoj na tom po-dručju. Dokaza o rimskim pothvatima s uljem i masli-nama ne nedostaje. U Salo-ni je pronađen kameni mlin koji datira iz 1. stoljeća, dok je na Ugljanu na lokalitetu Muline pronađena kom-pletna uljara s mlinom, pre-šom i skladištem za masli-novo ulje. U “Statutu grada Splita” iz 1312. godine stoji

da svaki zasađeni vrt mora imati, između ostalog, naj-manje šest stabala maslina. Maslinarstvo se stihijski ra-zvijalo do kraja 19. stoljeća dok ministarstvo poljopri-vrede u Beču, jer smo tada bili u Austro Ugarskoj, nije shvatilo svu vrijednost ma-slina te je počelo ozbiljnije pomagati razvoj maslinar-

stva i uljar-stva. Potkraj 19. stoljeća broj stabala u Dalmaciji je brojao oko 4 milijuna.

Danas masline, iako nekad izgleda da svi koji žive na obali imaju maslinike, po službenoj statistici zauzi-maju samo 1,4 posto od ukupne poljoprivredne površine. Naime, 2009. je površina pod maslinicima iznosila 15.304 hektara te se proizvodilo 32.592 tone, dok je 2013. donijela blagi pomak naprijed s 18.590

hektara te proizvodnjom od 34.269 tona. Najuspješnija je pak bila 2012. godina kada je proizvedeno 50.945 tona. Plod masline sačinja-va kožica, mesnati dio koji sadrži 70 posto ulja i košti-ca iz koje se dobiva preo-stalih 30 posto ulja. Ulje se u maslini počinje stvarati kada plod u potpunosti sazre, dok se prije samog sazrijevanja u maslinama može pronaći niz organskih kiselina i šećera. Najcje-njenije ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najviše aroma-tičnih tvari, tamnozelene je boje i moglo bi se reći da mu popularnost raste, premda je očito kako se posljednjih godina kvaliteta ulja snizila radi loših kli-matskih uvjeta. “U svjetskoj proizvodnji, unatoč velikoj medijskoj popularnosti, udjel ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznosi

manje od 2 posto”, navodi Obranović. Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća u mediteranskoj prehrani koja se učestalo preporuču-je kao jedna od najzdravijih tipova prehrane.

HLADNO PREŠANO Trenutno u svijetu prevlada-va pomama za hladno pre-šanim uljima koja dobivamo iz sve egzotičnijih izvora. “Sve je veća popularnost hladno prešanog konoplji-nog, lanenog, repičinog i ulja koštica marelice, a svakodnevno se javljaju i novi izvori čime dolazi do zbunjenosti i nemogućno-sti potrošača da razlikuju nove proizvode”, pojašnjava Obranović. Ulje sjemenki konoplje sastoji se od 80 po-sto (pa čak i više) nezasiće-nih masnih kiselina. Repiči-no ulje bogato je oleinskom kiselinom koja pripada grupi omega -9 jednostruko nezasićenih masnih kiselina. Bogato je omega -3 masnim kiselinama i sadrži vrijedne alfa linolenske kiseline te ima visoku točku dimljenja, što ga čini izvrsnim za pe-čenje i pirjanje za razliku od drugih hladno prešanih ulja kojima je točka dimljenja izrazito niska pa se pečenje na tim uljima ne preporu-čuje. “Kratkolančane omege -3 moguće je dobiti iz bilj-nih ulja kao što su laneno, konopljino ili repičino, dok je njihova konverzija u ljud-skom organizmu u dugolan-čane omege -3 nešto slabija zbog čega se preporučuje konzumacija i ribljeg ulja ili ulja račića krila bogatih dugolančanim omega -3 masnim kiselinama”, poru-čuje Obranović te pritom upozorava kako su ulja bogata omega -3 masnim kiselinama sklonija brzom kvarenju tj. oksidaciji.

Jozo [email protected]

Carska Rusija je zaslužna za afirmaciju suncokreta kao važne poljoprivredne kulture



Ja TRGOVAC

Drugačiji STARTUP

Rođaci Igor i Jakov dućan su podigli na noge vlastitim snagama i trenutno surađuju s više od 50 OPG-ova i domaćih proizvođača hrane i pića. Na otvaranje Mrkvice ih je potaknuo moto - ako ne

probaš, nećeš ni uspjeti

Danas kada mladi ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim životom, poslom ili

većom plaćom i nadom da je negdje drugdje ipak bolje, postoje neki koji tako ne razmišljaju. Igor i Jakov odlučili su ostati u Hrvat-skoj i ne tražiti posao, već ga stvoriti, kako sebi tako i drugima. A kako su uopće došli na ideju dućana zdra-ve domaće hrane?

OBITELJSKA ZAJEDNICA“Prije svega volimo dobro pojest i popit pa se ideja nametnula sama po sebi. Dugo smo razmišljali što bi otvorili i na kraju smo se odlučili za trgovinu do-maćom hranom”, započinje Igor. “Osim što volimo jest i pit, volimo i domaće. Obo-jica dolazimo iz krajeva gdje je domaća hrana nešto što ljudi uzimaju pod normal-no pa je i nama ideja trgovi-ne s domaćim proizvodima zvučala najbliže nama”, zaključuje Jakov. Iako su u poslu manje od dva mjeseca i trgovina još nije do kraja popunjena artiklima, ljudi dolaze i odlaze zadovoljni, čak im ni blizina velikog trgovačkog lanca ne smeta,

štoviše, pomaže im. “Zado-voljni smo s brojem ljudi koji nam dolaze, a još smo sretniji kada nam se kupci vraćaju”, kaže Igor. “Ne bojimo se velikih lanaca. Zapravo nam odgovara da su nam oni prvi susjedi jer nemaju ono što mi imamo, a to privlači kupce”, dodaje Jakov. Mrkvica surađuje s više od 40 obiteljskih gos-podarstva pa se u trgovini mogu naći proizvodi od OPG Veselić, OPG Novako-vić, OPG Janković i mnogih drugih. Zastupljeni su i suhomesnati proizvodi po-put pršuta koje im dostavlja Brkić pršuti. Osim hrane, u Mrkvici se može naći ulje industrijske konoplje

CannaBio, pivo Medved-grad, vina s Plješevice i rakije koje proizvodi sam Igor. “Oko sebe smo oku-pili mnoštvo OPG-ovaca i proizvođača domaće hrane koje smo upoznali na saj-movima, a mnoge smo znali i od prije. Ja sam iz Slunja

pa sam tamo ostvario dosta kontakata. Trenutno nam od tamo dolaze svježi sirevi, brašno, sokovi od bazge, a u Konjevratima, u zaleđu Zadra, otvorili smo i sušaru mesa. Svatko može doći sa svojim komadom mesa i tamo ga sušiti”, govori Igor. “Kombinacija Slunja i Skradina odakle ja dolazim, otvorila nam je mogućnost povezivanja kontinenta i mora, što smo dobro iskori-stili i to pokazujemo svojim proizvodima na policama”, zaključuje Jakov.

VLASTITA PROIZVODNJAImanje u Slunju koje posje-duju u budućnosti bi moglo biti od presudne važnosti.

Cilj rođaka je osim prepro-daje domaće, uzgajati i vlastitu hranu čime bi zao-kružili cijeli

proces, od polja od stola. “Za sada, jedini naš proi-zvod u trgovini je rakija, a u planu nam je raditi sokove od vlastitog voća, imati svoje povrće i raditi domaće zimnice, govori Jakov. “U dućanu još samo nedostaje janjetina”, kroz smijeh će

Igor. Ali i to bi se uskoro moglo promijeniti. “Da, već smo dobili upite s raznih strana o domaćoj janjetini, ali nam za to treba škrinja, koju trenutno nemamo. Našli smo i proizvođača koji bi nam mogao isporučivati zapakiranu eko janjetinu, ali to je još u stadiju pregovora. Vjerujemo da bi se ljudima ta ideja svidjela i da se janje-tina ne bi dugo zadržavala u Mrkvici”, zaključuje Jakov. Entuzijazam rođake ne na-pušta ni u teškim trenucima kojih u početku svakako ima. Od raznih propisa, pa-pirologije do zakona u koji-ma se u početku teško snaći. Iako u sebi maloprodaja sadrži riječ malo, dolazi do velikih problema, posebno u startu cijele priče. “Mo-rali smo odgoditi otvaranje jer nismo imali senzorsku pipu!? Eto, tko bi o tome mislio. U trgovini smo imali

Osim domaće hrane u asortimanu Mrkvice mogu se naći ulja, rakije i pivo


dvije pipe, jednu u WC-u, a drugu, veliku inox, smo planirali koristiti za pranje voća i povrća. Ali kada su ljudi iz minimalnih tehnič-kih uvjeta stigli u pregled prostora ostali su zatečeni jer nemamo senzorsku pipu. Možete misliti koliko smo tek mi bili zatečeni kada smo čuli da moramo odgo-diti otvaranje zbog pipe na senzor. Nismo znali treba-mo li plakati ili se smijati,

ali u konačnici nije bilo dru-ge nego ugraditi senzorsku pipu. Sada su nam u ostavi pipe na sve strane”, kroz smijeh govori Jakov. Kako bi pokrili troškove dućana, obojica rade i druge poslo-ve. Igor već duže vremena s bratom proizvodi domaće rakije i distribuira ih diljem zemlje, dok je Jakov svoje stalno zaposlenje pronašao u osiguranju. Uz toliko po-sla, Mrkvica kao da to ne

osjeća jer se rođaci trude i uspijevaju biti na sve strane i sve obaviti baš onako kako treba, vrhunski. “Da, zaista se trudimo biti na sve strane što nekad iscrpi čovjeka, ali kad znaš da radiš za sebe,

bude ti lakše”, kaže Igor. “Ovo je tek početak pa se javljaju i početnički pro-blemi. Evo, na primjer, još uvijek ne baratamo dobro s količinama pa nam nekad ostane povrća, nekad ga je premalo, još nismo uhvatili puls ljudi da znamo što i kada žele i trebaju”, govori Jakov. Iako povrća i voća ponekad ostane na polica-ma, ništa se ne baca. Dečki ostatke podijele ili uzmu za sebe doma. “Nama ne smeta malo osušena blitva”, kažu rođaci.

PLANOVI ZA BUDUĆNOSTKako sami priznaju, možda su malo ubrzali s otvara-njem dućana, pošto su s radom krenuli tijekom ljeta, pa će uspješnost dućana moći odmjeriti tek nakon ljetnih mjeseci. Osim toga, još se ne reklamiraju, osim na Facebooku koji su otvo-rili netom prije pisanja ovog teksta. “Za sada je sve usmena predaja, a to je možda i najbolji način jer

kada nas netko preporuči na svoju ruku to daje na težini i ljudi više vjeruju drugim ljudima nego rekla-mi”, kaže Jakov i dodaje da jednostavno još nisu imali vremena za razmišljati o

reklamira-nju uz sve obaveze oko poslovanja.Na pitanje hoće li kao mnogi danas

napraviti i web shop odma-huju rukom i daju jako za-nimljivo viđenje situacije s online prodajom. “Ne razu-mijemo ljude koji bi jabuke ili salatu naručivali preko interneta. Zar nije veći gušt doći u trgovinu, osjetiti te mirise svježeg voća i povrća i sam si izabrati salatu ili bilo što drugo. Ako ljudi žele zdrave namirnice na-ručiti iz svoje fotelje, jasno je koliko se brinu o svom zdravlju. Ljudi, hodajte, krećite se i po hranu dođite u naš dućan. Voću i povrću nije mjesto na internetu”, zaključuje Jakov. Za sada o dostavi na vrata razmišljaju samo u smjeru cijeđenih sokova koje svakodnevno u rano ujutro cijede zapo-slenice Dragana, Zdenka i Hana. “Svježe cijeđeni soko-vi nam za sada idu odlično. Puno je tvrtki tu u blizini, a poslovnjaci vole svoje svježe sokove pa nam je u planu te sokove i dostavljati, kaže Igor. Pred dvojicom rođaka svi putevi prema uspješnoj budućnosti su širom otvo-reni. S planom o vlastitoj proizvodnji u Slunju i pla-siranju svojih proizvoda na police Mrkvice ne mogu pogriješiti. “Kada ostvari-mo proizvodnju u Slunju, otvorit ćemo bar još deset Mrkvica”, kažu Jakov i Igor, a mi im držimo palčeve da to zaista i ostvare.

Mrkvica - plan za budućnost

Uspjeh dućana bit će i veliki poticaj za daljnje unapređenje vlastite proizvodnje

Jozo [email protected]

10 dućana

Naziv dućana: Mrkvica – domaći proizvodi

Naziv tvrtke: Domaća spiza j.d.o.o.

Adresa: Ulica kneza Ljudevita

Posavskog 34aVlasnici:

Igor Magdić i Jakov Pavasović

Godina otvorenja: 2015.Kvadratura: 40 m²


Kremasti gelovi za tuširanje Kozmetike Afrodita dostupni

su u mirisima svježe maline, slatke pistacije, sočne naranče te bourbon vanilije u pakiranjima od 250 ml. Proizvodi ne sadržavaju parabene, parafin i silikone, primjereni su i za osjetljivu kožu te ne narušavaju pri-

rodnu pH ravnotežu kože. Proizvodi su na raspolaganju u drogerijama i trgovačkim lancima kao što su dm, Bipa, Kozmo, Plodine, Tommy, Inter-spar, Nama te u vlastitoj maloprodaji ove kozmetičke tvrtke. Preporučena maloprodajna cijena novih gelova je 14,99 kn.

Pitroid s novim proizvodima i dizajnom

Pitroid ove sezone dolazi u potpu-no novom, atraktivnijem bran-

dingu i dizajnu. Osim toga, Pitroid na tržište uvodi posebno dizajnirani električni aparat najnovije generacije s tehnologijom krutog punjenja koje osigurava neprekidnu 15-dnevnu zaštitu od komaraca 24 sata na dan s indikatorom trajanja djelovanja. Spe-cifičnost je novog Pitroida deklarirano djelovanje protiv tigrastih komaraca. Također, asortiman Pitroida upotpunjen je novom genera-cijom traka protiv moljaca s produlje-nim tromjesečnim djelovanjem.

Unaprijeđena receptura Fitness Original žitarica

Nestlé žitarice lansira-le su na hrvatsko tr-

žište Fitness Original ži-tarice za doručak s 30% manje šećera u odnosu na raniju recepturu, uz isti okus. Količina šećera smanjena je i u ostalim Nestlé Fitness žitaricama za doručak – s okusom čokolade, tamne čokola-de, s voćem te s medom i bademima.

Novo na polici

Zvijezda je predstavila nove proizvode – premium liniju Margo mazivih margarina s okusima. Prva dva

proizvoda u novoj liniji su Margo Mediteran i Margo šun-ka. Margo Mediteran odlikuje kombinacija aromatičnog mediteranskog začinskog bilja i bogatog okusa marga-rina, a Margo šunka delikatesni gurmanski namaz obogaćen aromom šunke. Margo je bogat dobrim mastima koje nam pomažu u održavanju zdravlja srca i krvožilnog sustava, ne sadrži kolesterol te je obogaćen vitaminima A, D i E zbog čega ima važno mjesto u uravnoteženoj prehrani. U liniji Margo dosad je bilo četiri proizvoda (Margo Nova, Margo Balance, Margo Aero i Margo Jogurt), a Margo Mediteran i Margo šunka začetnici su nove grane Margo margarina.

PREPORUKA

Jedinstvene kremaste strukture i boga-

tog okusa, Dukatos grčki tip jogurta još jednom će osvojiti one koji znaju uživati u životu i najfinijim jogurtima. Ove godine u Dukatu su pripremili nešto posebno – neponovlji-vom Dukatos grčkom tipu jogurta dodali

smo limun, kolač i med. Osvježavajući limun i ukusni kolač te med, sastojci su koji

se savršeno spajaju s obožavanim kremastim grčkim tipom jogurta, čineći ga pravom deli-cijom. Božanski užitak

ima okus limuna, kolača i meda, sve u neodoljivo kre-mastom grčkom

tipu jogurta. Nova kombinacija okusa

Dukatos limun kolač i med dostupan je u

čašici od 150 grama.

Zvijezda predstavila mazive margarine s okusima

Kremasti Afrodita gelovi

Dukatos limun kolač med


Jana bijeli čaj marelica

Početkom ljeta Jana Ice Tea predstavila se tržištu

s novim okusom – bije-li čaj marelica. Ekstrakt bijelog čaja i prirodna aroma marelice daju ovom ledenom čaju poseban okus koji će na prvu zavoljeti sofisti-cirani čajoljupci, ali i obožava-telji ledenih čajeva. Jana Ice Tea – bijeli čaj marelica punjen na bazi prirodne mineralne vode Jana, bez konzer-vansa i umjetnih bojila, najbolje je rješenje za ljetne vrućine, poruču-ju iz Jamnice.

Nivea hidratantna linijaU okviru nove osnovne linije

proizvoda za njegu lica s anti-age učinskom Nivea je predstavila dva nova proizvoda - za dnevnu i noćnu njegu. Ni-vea hidratantna dnevna krema protiv bora za sve tipove kože sadrži brzo upijajuću formulu sa snažnim uljem sjemenki grožđa i vitaminom E koja pru-ža koži dugotrajnu hidrataciju. Dubinska hidratacija prodire duboko u kožu, smanjuje bore i

čini kožu prekrasno glatkom, a UV-filteri učinkovito štite kožu od štetnih sunčevih zraka. Ni-vea hidratantna noćna krema protiv bora za sve tipove kože sadrži ulje sjemenki grožđa i pantenol koji pomažu rege-neraciju kože tijekom noći. In-tenzivna hidratacija koju pruža zaglađuje bore. Oba proizvoda dolaze u pakiranju od 50 ml po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 48,90 kn.


Novo na policiUHU

ljepljive trakeUHU je sinonim za lijepljenje i ljepila te

s ponosom predstavlja UHU ljepljive trake. S ciljem proširenja asortimana i ulaska UHU-a u novi segment, ponuda je proširena s tri nova proizvoda: UHU ljeplji-vu traku transparent 7,5 m s postoljem za traku, UHU ljepljive trake punjenje 2x7,5 m i UHU ljepljiva traka transparent 3x7,5 m s postoljem za traku. UHU ljepljive trake idealne su za upotrebu u kućanstvu, uredu i školi. Gotovo su nevidljive na svim površinama te su idealne za pričvršćiva-nje i pakiranje. Bitne karakteristike UHU ljepljivih traka su otpornost i tempera-turna otpornost do 60°C, da ne sadrže otapala te mogućnost pisanja po njima.

Olivalovi prirodni repelenti

Iz Olivala dolazi najnoviji prirodni repelent Natural defence i Natural defence kids, koji svojim ugodnim

mirisom vrlo učinkovito i neškodljivo tjeraju dosadne kukce. Ispitivan je na tri tipa komaraca od kojih je najbolju učinkovitost pokazao baš na tigrastom tipu komarca. Ovaj repelent izrađen je od eteričnih ulja šest najučinko-vitijih biljaka, među kojima prevladavaju limunski mirisi: kajeput, niauli, litsea cubeba, menta i lavanda, otopljeni u bademovom ulju pa preparat istovremeno štiti i njeguje kožu te se brzo upija. U potpunosti je neškodljiv jer ne sa-drži DEET, parabene, silikone, umjetna bojila niti umjetne mirise. Učinkovitost je potvrđena dugotrajnim procesom testiranja, a predviđeno djelovanje je dva do tri sata. Na-tural defense za odrasle (49,90 kn) i Natural defence kids (54,90 kn) mogu se kupiti u dm-u, Kozmu, Bipi, Intersparu, Plodinama i bolje opremljenim ljekarnama.

Nove mesne delicije u asortimanu PIK narezaka

Za uštedu dragocjenog vremena u prodavaonici, na poslu ili kod kuće idealno rješenje su PIK naresci

koji donose širok izbor omiljenih trajnih salama, šunki i drugih proizvoda. PIK naresci su praktični, inovativni i iznad svega kvalitetni, a širokom asortimanu pri-družili su se novi članovi, izvrsna Mortadela s crnim maslinama, Wiener, Sendvič i Tirolska kobasica. Već narezani i spremni za konzumaciju, PIK naresci ne sa-drže gluten, soju, pojačivače okusa i umjetna bojila.

Jackpot je jedinstven sladoled na štapiću,

okusa vanilije koja je pro-žeta umakom od nugata, a dodatno uzbuđenje potrošačima je i moguć-nost da osvoje i novčanu

nagradu jer se u svakom pakiranju nalazi srećka Hrvatske lutrije koja može donijeti dobitak čak i od 10.000 kuna. Na pakiranju sladoleda je označeno da je ukupni fond novčanih

nagrada 810.000 kn te da je sladoled namijenjen samo starijima od 18 godina. Gramaža sladole-da je 67 g, a preporučena maloprodajna cijena je 10,00 kn.

Ledo Jackpot

Alpro kokos vrhnje za kuhanje

Ukusno, kremasto Alpro kokos vrhnje za kuhanje jednostavno je za kori-

štenje u pripremi toplih i hladnih jela. Nutritivni profil izrazito je vrijedan jer pro-izvod sadrži samo 10% masti. Dodatni su benefit provjerena visoka kvaliteta i stabilnost proizvoda na sobnoj ili hladnoj tempera-turi, dok Tetra Pack pakiranje sa zatvara-čem jamči svježinu i jednostavnost primje-ne. Proizvod dolazi u pakiranju od 250 ml.

Ekskluzivni zastupnik, uvoznik i distributer za Hrvatsku i Bosnu i HercegovinuMATRAM d.o.o. Kraj 3c, 21232 DicmoTelefon: + 385 21 476 262; Fax: + 385 21 476 263Email: [email protected]; Web: www.matram.hr

Inovativni proizvodi za kućanstvo u području čišćenja, pranja kao i kuhinjska pomagala najviše kvalitete. Maksimalna funkcionalnost i atraktivan dizajn!

NOVO

Calvados Pere MagloireTvrtka Valentić d.o.o. iz

Sesveta, koja se bavi distribucijom renomiranih svjetskih brendova pića, lansirala je još jedan novitet na hrvatsko tržište. Radi se o piću pod nazivom Calvados pere magloire koje dolazi iz francuske pokrajine Norman-dije. Calvados je inače po svojoj definiciji brandy koji se spravlja od jabuka. Odabirom i uzgojem posebnih sorti jabuka, nakon berbe nastaje jabukovača iz koje se potom destilacijom dobiva brandy. Odležavanjem u hrastovim bačvama, nakon određenog broja godina, dobiva se Calvados iznimno ugodne arome i okusa, od V.S, koji odležava dvije godine, pa sve do najkvalitetnijih i najduže odležanih vrsta. Konzumi-

ra se kao čist – s ledom, u koktelima ili kao aperitiv. Vrlo često ga znalci koriste u sredini obroka u malim čaši-cama kako bi još potaknuli i stimulirali apetit. Naravno, iznimno je dobar i kao dige-stiv. “Svakom potencijalnom kušaču a nadasve znalcima bez imalo uvijanja možemo preporučiti ovo potpuno prirodno piće koje će vas ugodno iznenaditi svo-jim osebujnim okusom i aromama”, poručuju iz Valentića. Proizvod se može već sada pronaći na policama Metro Cash & Carryja, a uskoro i u drugim trgovačkim lancima. Više o ovom i drugim pi-ćima možete doznati na www.valentic-drinks.com.

PROVJERITE

Metro predstavio prvi jogurtza muškarce - MENMetro Cash&Carry je hrvatskom tržištu predstavio prvi jogurt nami-jenjen muškarcima - MEN - jogurt s proteinima poljskog proizvo-đača Bakoma. MEN, prvi jogurt s proteinima na tržištu, predstavlja konkretnu porciju proteina iz mli-jeka (od kojih 1,7% BCAA aminoki-selina, 1,7% izoleucin i valin) te je važan i za očuvanje kvalitete kosti-ju. MEN jogurt utječe na zdravlje probave, povećanje i održavanje tjelesne mase i razvoj mišića, u sebi sadrži 8% proteina na 100 grama te dolazi u više okusa: man-go, jagoda, šumsko voće, jagoda, kruška i breskva. U pakiranju od 200 grama u čašici te 230 grama u bočici, MEN jogurti s proteinima dostupni su u svim Metro centrima po cijeni od 12,99 kuna.

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]


Tržište kataloga i letaka

U fokusu

Analize kategorijaBezalkoholna pićaMeso i mesne prerađevine TjesteninaUlje

IntervjuHelmut Anton FenzlSpar Hrvatska

Od sada i na vašem

mobilnom telefonu!

www.jatrgovac.hr

jatrgovac.hrHello

Pušenje ubijaPušenje ubija

ELEGANTNA. IZUZETNA.

NESVAKIDAŠNJA.

Poštovani partneri,

Davido� , kao cigareta beskompromisne kvalitete, najjači je adut Imperial Tobacco portfelja.

S ponosom Vam predstavljamo novi dodatak Davido� obitelji na hrvatskom tržištu – DAVIDOFF MAGENTA SUPERSLIMS.

Ova elegantna cigareta namijenjena je sofi sticiranim potrošačima koji odabiru brand kojim nadopunjavaju svoj osobni stil. Davido� Superslims predstavlja klasičnu eleganciju. S ovom cigaretom, važni su sitni detalji koji čine veliku razliku – od atraktivnog dizajna pakiranja do iznimnog uživanja u samoj cigareti.

Davido� Magenta SuperslimsNTCo: 0,6/6/5mgCijena: 26Kn

UVOZNIK:Imperial Tobacco Zagreb d.o.o.Gajeva 4410000 Zagreb, HrvatskaTel. + 385 1 44 94 055

Ova publikacija namjenjena je isključivo proizvođačima i prodavačima duhanskih proizvoda. Ne pokazivati potrošačima niti ostavljati na mjestima vidljivim potrošačima.

DISTRIBUTER:Veletabak d.o.o.Kovinska 4a10000 Zagreb, HrvatskaTel. + 385 1 78 88 617

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Documents

Ja TRGOVAC magazin – srpanj/kolovoz 2015