carlSagan-eticka pitanja

Carl Sagan – etička pitanja 1 1

Carl Sagan - etička pitanja Josip Ćirić

Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru

RADOVI – Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, 41 (18), str. 23-30, Zadar, 2003.

UDK: 1+159.9+316+37](05) Pregledni članak/Review

Primljeno/Received: 17. I. 2003.

Sažetak Ovim radom se želi pregledno prikazati etičke probleme koje je dr. Carl Sagan dotaknuo unutar vlastitih egzobioloških ispitivanja, te iznijeti kritike koje su mu tijekom godina upućene. Krenut će se od antropološkog određenja koje nudi dr. Sagan, kroz koje se ogledaju pitanja poput inteligencije kao granice morala među vrstama, ekološkog održavanja života na Zemlji. Izložit će se etički problemi vezanih uz teraformiranje, egzobiologiju i projekt SETI (potraga za vanzemaljskim inteligencijama), do pitanja abortusa.

klju čne rije či: Sagan, Carl; etika, antropološki redukcionizam, egzobiologija, scijentizam

Summary Intention of this paper is to present ethical issues that were of dr. Carl Sagan’s concern in his egzobiologist research, and to present criticism of such view. We will star from his anthropological definition, where we can reflect his view upon intelligence as demarcation criteria between human-animal continuum, ecological issues on preservation life on Earth, terraforming, egzobiology and SETI project, up to the abortion controversy.

keywords : Sagan, Carl; ethics; anthropological reductionism; exobiology; scientism

Carl Sagan – etička pitanja 2

Uvod Carl Sagan je vjerojatno najuspješniji promotor znanosti uopće – njegovu je TV seriju “Cosmos” vidjelo preko pola milijarde gledatelja, a knjiga slovi kao najprodavanija znanstvena knjiga na engleskom jeziku ikada. Radio na David Duncan profesuri astronomije i svemirskih znanosti, te kao ravnatelj Laboratorija za planetarna istraživanja na Sveučilištu Cornell do 1971. godine. Sagan je istaknuti zagovornik istraživanja svemira, koji je pridonio i većini misija istraživanja našeg sustava bez ljudske posade, poput Marinera 9, koji je prvi donio detaljne slike Marsa. Pomagao je misiji Viking orbitera i landera koji su neuspješno tragali za životom na Marsu; sondama Pioneer i Voyager koje su prve istražile planete vanjskog dijela Sunčevog sustava i njihove mjesece, kao i letjelice Galileo, koja je slala izrazito detaljne slike Jupitera i njegovih satelita. Njegov je rad temeljito promijenio vizuru matičnog planeta. Pomogao je odrediti površinsku temperaturu Venere, za koju se nekoć vjerovalo da bi mogla biti gostoljubivi planet, i pokazao da je paklenski topla uslijed podivljalog efekta staklenika. Nasuprot tome, ukazao je na ispunjenost svemira ugljikovim spojevima koji bi mogli biti preteče života. Također je prikupio podatke o atmosferi Saturnovog mjeseca Titana, koja sadrži organske molekule slične onima u temelju gena. To su otkriće potvrdili Voyageri 1 i 2 u 80-tima. Zajedno sa Frankom Drakeom surađivao je na projektu SETI – potraga za vanzemaljskim inteligencijama, te je idejni tvorac komunikacijske ploče postavljene na sonde Pioneer 10, te Voyager 1 i 2, prvih ljudskih međuzvjezdanih letjelica. Njemu u čast, prva marsovska istraživačka postaja nazvana je Carl Sagan memorijalna postaja (misija Mars Pathfinder).1

Antropološko odre đenje “Ja sam zbroj vode, kalcija i organskim molekula nazvanih Carl Sagan. Vi ste zbroj gotovo identičnih molekula s drugačijom kolektivnom oznakom. Ali da li je to sve? Zar ne postoji ništa drugo

1 prema Ćirić, J. (2000) Carl Sagan – veliki snivatelj znanosti, Faust, br. 3, vol. 2., SF&F klub “Solaris”, Zadar.


osim molekula? Neki ljudi nalaze ovu ideju… ponižavajućom za ljudsko dostojanstvo. Što se mene tiče, nalazim uzbuđujućim da naš svemir dozvoljava evoluciju molekularnih strojeva, tako zanimljivih i suptilnih poput nas.”2 Ovo je tipični iskaz redukcionizma – ljudska se bit može svesti na biokemijske (ili čisto fizikalne) odnose, bez pretpostavljanja procesa sui generis osobenih za objekt o kojem je riječ. Kroz cijeli njegov rad može se uočiti ova crta vjere u racionalno objašnjenje svih fenomena (npr. na kraju knjige “Billions and Billions”3, postoji tzv. “skeptički komplet” – skup postupaka koji izvrgavaju skup vjerovanja proceduri provjeravanja analognoj znanstvenoj). Pojedini ga autori, braneći vlastitu religijsku poziciju, prozivaju da se izdaje za ateista, ali da na mjesto religije samo postavlja znanost. Tome u prilog jasno govori sâm Sagan: “Religija, stara ili nova, koja ističe veličanstvenost svemira na način kako ga otkriva moderna znanost, mogla bi biti u stanju povući ostatke štovanja i strahopoštovanja iz čvrstog stiska konvencionalnih religija. Prije ili kasnije, takva će se religija pojaviti.”4 Nadalje, da se prigovoriti da su Saganova etika i, kako tvrdi McKim5, soteriologija, umjesne samo ukoliko je takva i njegova antropologija; međutim, malo je pruženo dokaza da je njegovo određenje čovjeka doista tako samorazumljivo koliko se to čini dr .Saganu.

Ekološka perspektiva – Zemlja “Našu obavezu da opstanemo ne dugujemo samo sebi samima, nego i Kozmosu, drevnom i veličanstvenom, iz kojeg smo nastali.”6 Sagan u XIII. poglavlju Kozmosa – “Tko govori u ime Zemlje?” istražuje perspektive ljudskog postojanja i tehnoloških izazova, te etičke probleme tog konteksta.

2 Sagan, C. (1985) Cosmos, Otokar Keršovani, Rijeka. 3 Sagan, C. (1998) Billions and Billions, Ballantine Books, New York 4 Sagan, C. (1997) Pale Blue Dot, Ballantine Books, New York. 5 McKim, M.G. (1993): The Cosmos Accordin to dr. Carl Sagan: Review and Critique, elektronički tekst; http://www.asa3.org/ASA/topics/Astronomy-Cosmology/PSCF3-93McKim.html 6 Sagan, C. (1985) navedeno djelo.


Izloženi problemi su, redom: • tehnološki razvoj i ratni sukobi – konačni rat • ljudska vrsta i nasilje • racionalizam nasuprot magijskog/religijskog mišljenja • evolucija čovjeka

Razmatranje problema ratnih sukoba temelji se na tzv. Richardsonovoj krivulji, koja odražava odnos magnitude nekog rata i vremena potrebnog da se čeka da izvije rat određene magnitude. Pozivajući se naše mjesto u kozmosu, Sagan opetovano zagovara odgovornost prema njemu i dužnost da opstanemo kao vrsta. Sagan ističe bitne faktore u određivanju stupnja agresivnosti neke kulture: količina ljubavi prema djeci koju kultura smatra poželjnom (temeljeno na istraživanjima Harlow i Harlow sa surogatnim majmunskim majkama, zastarjeloj teoriji o trodjelnom mozgu, te Prescottovoj statističkoj kros-kulturalnoj analizi odgoja djece); stupanj racionalizma u suočavanju s problemima (gdje su argumenti mješavina dogmatike – izražavanja dubokog vlastitog uvjerenja u ispravnost znanosti nad drugim sustavima objašnjavanja stvarnosti i pragmatizma – znanstvene učinkovitosti u objašnjenju i tehnološkoj primjeni); te na sažetku ljudske evolucije i stavljanja u kontekst geološkog i biološkog razvoja Zemlje, što je svojevrsno rezimiranje Saganovog “kozmičkog kalendara.”7 Norman L. Geisler zgodno povlači paralelu, u okviru religijske kritike Saganove natropologije, i sažima: “Tako je Kozmos načinio čovjeka na vlastitu sliku, obdario ga životom i sadrži bit njegovog postojanja. Iz tog razloga čovjek ima moralnu obavezu očuvati život u Kozmosu.”8 Dr. Sagan je ovaj stav podupirao aktivizmom – navedimo samo da je bio organizator i predsjedatelj dijela Globalnog foruma duhovnih i parlamentarnih vođa, održanog 1990. u Moskvi, u kojem je pozivao na zajednički trud znanosti i religije u očuvanju vlastitog okoliša.

7 Sagan, C. (1989) The Dragons of Eden, Ballantine Books, New York. 8 Geisler, N. L. (1983) Carl Sagan’s Religion for the Scientific Mind, Quest Publication, Dallas.


Inteligencija kao kriterij razgrani čenja Sagan nastoji odrediti kriterij razlikovanja ljudskog od ostatka životinjskog svijeta. Kao zagovornik Darwinove slike evolucije, Sagan zastupa kontinuitet živog svijeta, ali ne poriče kvalitativne razlike. Predloženi kriterij razlikovanja je inteligencija. Utoliko je očekivan njegov interes za SETI program i etičke probleme koje izvodi. On piše: “Cortex regulira našim svjesnim životom. On razlikuje našu vrstu od ostalih, on je kolijevka čovječanstva.”9 Na drugo mjestu možemo naći: “Ta bitno ljudska kvaliteta, vjerujem, može biti jedino naša inteligencija. Ako je tako, svetost ljudskog života može se poistovjetiti s razvojem i funkcioniranjem neo-cortexa.”10 Izvođenje ide dalje – pretpostavlja da je svako naše mentalno stanje određeno izvjesnim binarnim ustrojem naših sinapsi. Jednostavni ‘proračun magnitude’, fizikalni alat koji omogućuje da se pomoću okvirnih vrijednosti odredi magnituda neke pojave, upućuje da bi broj takvih stanja trebao biti veći od broja svih zvijezda u našoj galaksiji. Svetost ljudskog života, tako bi, prema Saganu, morala biti utemeljena u samoj spoznaji veličanstvenosti ovakvog broja. Sličnim se rezoniranjem služi kada, zajedno sa suprugom, Ann Druyan, razmatra problem abortusa.11 Izbjegavajući dati konkretan odgovor na pitanje, oni daju popis znanstvenih i metodoloških problema na koje je potrebno prvo odgovoriti da bi uopće bili u stanju racionalno donijeti sud o moralnoj (ne)ispravnosti. Jedan od kriterija koji nudi je upravo razvoj bioloških struktura koje podržavaju inteligenciju. Dakako, ovim se implicite zagovara materijalistički monizam u objašnjenju psiholoških procesa. Ovaj stav možda najbolje rezimira citat: “Ako čimpanze posjeduju svijest, ako su sposobne za apstrakcije, zar ne posjeduju ono što smo do sada nazivali ‘ljudskim pravima’? Koliko pametna

9 Sagan, C. (1985) navedeno djelo. 10 Sagan, C. (1989) navedeno djelo 11 Sagan, C. (1998) navedeno djelo


mora biti čimpanza prije nego se njeno ubijanje prozove umorstvom?”12

Etika okoliša Iako nije tvorac pojma, Sagan je iznio prve koncepte ovakvog pothvata već 1961.13 Kasnije je (nakon raspada SSR-a, zastarjeli) model suradnje u teraformiranju između svjetskih velesila nazvan Saganovim modelom. Glavni etički pristupi etici okoliša (enviromental ethic) mogu se razvrstati kao: 1) anti-humahizam. Ljudi ne bi trebali rabiti tehnologiju u svrhu

promjene okoliša. Temelji se na gledištu da smo samo jednako dio prirode i da ne smijemo mijenjati ekologiju cijelog planeta.

2) utilitarizam (mudro vodstvo) Podrazumijeva mogućnost promjena u prirodnom sustavu, ali samo ako su mudre i imaju dugoročne pozitivne posljedice na čovječanstvo.

3) intrinzična vrijednost Pristup pretpostavlja da skup objekata posjeduje intrinzičnu vrijednost. Ovdje se razlikuju dva pristupa s obzirom na skupinu objekata kojima se bave: a) sav život i b) živi kao i neživi objekti.

4) antropocentrizam (homocentrizam) Pretpostavlja da samo ljudi imaju prava. Temelji se na shvaćanju sposobnosti racionalnog i moralnog djelovanja kao intrinzične vrijednosti. Posljedica ovog shvaćanja da je ostatak prirode amoralan, pa priroda posjeduje vrijednost samo kao izvor resursa.

5) zoocentrizam Prema ovom stajalištu, ljudi nisu jedina svjesna bića, već svijest posjeduju i životinje. Time moralni kod nužno mora obuhvaćati i životinje.

6) teorija kozmičkog očuvanja (cosmical prezervationism) Pretpostavlja da kozmos posjeduje vlastitu intrinzičnu vrijednost, te da treba opstojati bez upletanja ljudi. Ljudi bi, prema ovom gledištu, trebali ostati na Zemlji i proučavati kozmos jedino od tuda.

12 Carl Sagan, prema elektroničkom tekstu http://members.aol.com/rrrina/wordsofwisdom.html 13 prema Pinson, R. D. (2002) Ethical Considerations for Terraforming Mars, ELR News & Analysis, vol 32., Enviromental Law Institute, Washington DC.


Sličan pogled se naziva “etika otkrivanja”, koju je predložio Holmes Ralston14, čija su temeljna pravila: 1 Poštivanje svakog okoliša koje je vrijedno spontanog imenovanja 2 Poštivanje egzotičnih krajnosti u prirodnim objektima. 3 Poštivanje mjesta od povijesne važnosti. 4. Poštivanje mjesta aktivne ili potencijalne kreativnosti. 5. Poštivanje mjesta od estetske vrijednosti

7) restoracionizam Na način kako ga predlaže Richard Miller, uglavnom usvaja aksiom mudrog vodstva. Ljudi moraju održavati ekosistem te mudro i etički upravljati ekosustavom.

8) invencionizam – smatra da je naša žeđ za znanjem neutaživa, a budući da ljudi ne mogu postojati bez ekosfere, svaka vanzemaljska baza podrazumijeva izvjesno teraformiranje

Sagan nedvojbeno zastupa poziciju kozmičkog očuvanja, uz odstupanje koje zahtjeva ljudska težnja za znanjem, pa utoliko, istraživanje svemira nije u suprotnosti s etikom. Ilustrirajmo citatom: “Ako postoji život na Marsu, vjerujem da ne bismo smjeli činiti ništa s Marsom. Mars tada pripada Marsovcima, čak i ako su oni samo mikrobi.”15

Egzobiologija U sklopu bavljenja egzobiologijom, Sagan je surađivao s Frankom Drakeom na SETI programu, čiji su, doslovce, najveći uspjesi radio-teleskopi VLA u Arizoni i Arecibo u Puerto Ricou. Kao darvinist, Sagan ističe jedinstvenu pojavu ljudskih bića – mi smo mogli nastati samo u ovdašnjim uvjetima. S druge strane, (ne)postojanje drugih inteligentnih, ili uopće živih vrsta, za njega ima istovjetan zaključak: poštovanje života zbog samog čina postojanja. Ukoliko smo jedina inteligentna vrsta, utoliko smo dragocjeniji. Ukoliko postoje druge inteligentne vrste, one nam neće biti

14 Miller, R. W. (2000), Terraforming: An Ethical Perspective, u McMillen, K. R. ed., The Case for Mars VI: Making Mars an Affordable Destination,; citirano prema Pinson, R. D. (2002), navedeno djelo. 15 Sagan, C. (1985) navedeno djelo.


istovjetne, i stoga je svetost života uvjetovana raznovrsnošću. “Kako god bilo, naučit ćemo puno iz odgovora.”16 I ovdje je vidljivo njegovo postavljanje inteligencije kao razlikovnog kriterija biti ljudskosti. Svo je etičko izvođenje čvrsto koliko i početna premisa. Samo kao ilustraciju, navodim kritiku Ernesta Mayra, zoologa, koji ističe da je inteligencija samo istaknuta kao bitna karakteristika, pa predlaže SETT projekt – potragu za vanzemaljskom surlom.17 Sagan navodi i drugu krajnost – mogućnost međuzvjezdane etike koja brani stupanje u kontakt sa nedovoljno razvijenim civilizacijama.18

Bibliografija • Chamberlin, R. A. (2003) What Sort of Signal Would

Satisfactorily Announce an Extraterrestrial Intelligence as Detected by Radio-Emission or Light Perceptrion? Elektronički tekst: http://sj.znet.com/~raych/Signal_vs_Noise_odl.htm

• Ćirić, J. (2000) Carl Sagan – veliki snivatelj znanosti, Faust, br. 3, vol. 2. Zadar: SF&F klub Solaris.

• Geisler, N. L. (1983) Carl Sagan’s Religion for the Scientific Mind. Dallas: Quest Publication.

• McKim, M.G. (1993) The Cosmos Accordin to dr. Carl Sagan: Review and Critique. Elektronički tekst: http://www.asa3.org/ASA/topics/Astronomy-Cosmology/PSCF3-93McKim.html

• Miller, R. W. (2000) Terraforming: An Ethical Perspective. U McMillen, K. R. (ed.) The Case for Mars VI: Making Mars an Affordable Destination

16 Sagan, C. (1993) Brocca’s Brain, Ballantine Books, New York. 17 prema Chamberlin, R. A. (2003) What Sort of Signal Would Satisfactorily Announce an Extraterrestrial Intelligence as Detected by Radio-Emission or Light Perceptrion?, elektronički tekst http://sj.znet.com/~raych/Signal_vs_Noise_odl.htm 18 Sagan, C. (1985) navedeno djelo.


• Pinson, R. D. (2002) Ethical Considerations for Terraforming Mars, ELR News & Analysis, vol 32. Washington DC: Enviromental Law Institute.

• Sagan, C. (1979) Cosmos. Hrvatski prijevod: Rijeka: Otokar Keršovani.

• Sagan, C. (1989) The Dragons of Eden. New York: Ballantine Books.

• Sagan, C. (1993) Brocca’s Brain. New York: Ballantine Books.

• Sagan, C. (1997) Pale Blue Dot. New York: Ballantine Books.

• Sagan, C. (1998) Billions and Billions. New York: Ballantine Books.

Documents

carlSagan-eticka pitanja