SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U VITEZU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ CIKLUSA; GODINA STUDIJA:I CIKLUS ;IV GODINA
SMJER: FINANCIJE, BANKARSTVO I OSIGURANJE
MOTIVI PREDUZEA ZA IZVOZ I NASTUP NA INOSTRANOM TRITU
(Primjer: Aluminij d.d. Mostar)STUDIJ SLUAJATravnik ,
22.04.2015.godine
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U VITEZU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ CIKLUSA; GODINA STUDIJA:I CIKLUS,IV GODINA
SMJER: FINANCIJE, BANKARSTVO I OSIGURANJEMOTIVI PREDUZEA ZA
IZVOZ I NASTUP NA INOSTRANOM TRITU
(Primjer: Aluminij d.d. Mostar)STUDIJ SLUAJAPREDMET: Upravljanje
vanjskotrgovinskim poslovanjem PROFESOR: Doc. dr. sc. Edin
ArnautASISTENT: Mr. Jelena Ljubas STUDENTI: Benjamin Draganovi
Marija Omazi
Sumejla ati Semra Halilovi
SADRAJ
11.UVOD
22.PROBLEM U FOKUSU
43.ALTERNATIVNA RJEENJA
54.IMPLEMENTACIJA
75.ZAKLJUAK
8LITERATURA
1. UVODTema ovog studija sluaja jeste motivi preduzea za izvoz i
nastup na ino. tritu , to znai da je cilj rada objasniti ta je to
to motivie preduzee da ponudi svoje proizvode na stranom tritu.
Danas je izvoz jedan od najvanijih imbenika razvoja globalnih i
nacionalnih ekonomija. Izvoz predstavlja prodaju i marketing domaih
proizvoda u inozemstvu. Razvoj poslovanja na inostranom tritu moe
biti profitabilan i izazovan nain proirenja poslovanja firme. Takvo
poslovanje moe biti skupo, uzimajui u obzir potroeni novac, vrijeme
i sredstava, ukljuujui i prihvatanje veeg stepena rizika u
poslovanju. Izvoznici su ponekad izloeni politikim, pravnim,
kulturnim kao i kreditnim iskustvima koja nisu doivjeli na domaem
tritu. Ako preduzee uspjeno posluje na domaem tritu treba napraviti
analizu kako najbolje adaptirati njene konkurentske prednosti na
inostrano trite. U isto vrijeme potrebno je napraviti i analizu
slabosti firme jer konkurencija postoji i na stranom tritu, samo to
je izraenija i obimnija. Za primjer u ovome radu prikazano je
preduzee iz Mostara Aluminij d.d. Mostar koje se bavi proizvodnjom
i preradom aluminija. Aluminij d.d. Mostar postojanim je dionikim
drutvom koje upoljava oko 850 djelatnika i ostvaruje godinji izvoz
koji premauje 150 milijuna eura, to e se ire objasniti u nastavku
rada.2. PROBLEM U FOKUSUBiH izvoznici, pri izvozu svojih proizvoda
u zemlje CEFTA (Central European Free Trade Agreement ), a posebno
u Srbiju i Hrvatsku, kao najveim vanjskotrgovinskim partnerima u
regionu nailaze na brojne probleme koji se mogu svrstati u tehnike
i necarinske barijere. Te barijare se ogledaju jednim dijelom u
legislativi koja regulie odreenu oblast i spreava ili oteava
trgovinu pojedinih roba, a drugim dijelom u mjerama institucija i
drugih organa koje u svom djelovanju, takoer, onemoguavaju ili
oteavaju izvoz proizvoda iz BiH. Neki od problema sa kojima se
susreu izvoznici iz BiH, izmeu ostalog i preduzee Aluminij d.d.
Mostar su: 1.Problemi prilikom pribavljanja dokumentacije pri
izvozu/uvozu:
dostupnost informacija o potrebnim dokumentima i procedurama za
obavljanje vanjskotrgovinskog posla
veliki broj traenih dokumenata
visoke cijene usluge ocjenjivanja usaglaenosti
2.Problemi kod carinske slube na graninom prelazu:
problem dokazivanja porijekla sirovina kod carinskih organa
3.Problemi u vezi sa ocjenom usaglaenosti za proizvode koji se
izvoze:
izvjetaj o kontrolisanju
problem kod priznavanja dokumenta sa ocjenom usaglaenosti od
akreditovane organizacije za ocjenjivanje usaglaenosti (priznaje se
na izvjetaj, ali roba ulazi u proceduru ponovne kontrole da bi se
potvrdio nalaz koji prati robu)
4.Problem nelojalne konkurencija:
favorizovanje pojedinih firmi od strane dravnih organa
neregularnost u postupku javnih nabavki
subvencije koje imaju susjedne drave ime imaju nie cijene
5. Meusobno nepriznavanje certifikata o usklaenosti (Srbija)
Problem nepriznavanja certifikata dovodi to toga da preduzea,
iako posjeduju ceritifikat dobijen od akreditovane laboratorije u
BiH, moraju da plaaju certifikat u nekoj od ovlatenih laboratorija
na tritu Srbije to dodatno poskupljuje proizvod i time direktno
utie na konkurentnost proizvoda.
6. Problem sa provjerom kvalitete uvoznih proizvoda i uzimanjem
uzorakaU praksi ovo znai kontinuirano prekomjerno i neopravdano
uzimanje uzoraka na analizu, ime se odugovlae procedure izvoza,
roba kasnije dolazi do potroaa.
3. ALTERNATIVNA RJEENJAa) Unaprijediti ulogu i status Izvoznog
vijea BiH u cilju bolje koordinacije otklanjanja izvoznih barijera
i pruanja podrke rastu koji je voen izvozom.Jako je bitno da se
otkloni tradicionalan pristup i program pri sastavljanju planova u
samom financiranju trokova i poslovanja ali i pruanje podrke
izvoznicima. U sluaju BiH, podrku je mogue pruiti ili grupama
preduzea ili pojedinanim preduzeima. Jasno je da je, trenutno,
kapacitet velikog broja tehnikih fakulteta u okviru bh.
univerziteta ogranien kada se radi o pruanju podrke preduzeima pri
razvoju proizvoda visoke dodane vrijednosti. Finansiranje instituta
za tehnoloko istraivanje kojem bi zajedniku podrku pruala preduzea
i drava u saradnji sa odabranim fakultetima je pristup koji je
predloen u ovoj strategiji.b) Osmisliti i provesti programe
povratnih veza u cilju nadogradnje performasi lanca nabavke i
konkurentnosti kroz e-trgovanje.Pored samog poboljanja marketinga
bez obzira o kom sektoru se radilo jako je bitno da se na nivou
preduzea da li pojedinanih ili vie meusobno radi na pruanju podrke
na relativno konkretan nain u pogledu unaprjeenja prodaje kroz
koritenje rjeenja informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT).
Ne samo da ovo podrazumijeva unaprjeenje Internet stranica i
pomjeranje prema platformama E-trgovine, ve takoer i pruanje pomoi
preduzeima u pogledu koritenja informacionih tehnologija za njihovo
cjelokupno poslovanje u cilju unaprjeenja efikasnosti.
c) Pomoi preduzeima da razviju proizvode sa veom dodanom
vrijednosti kroz pruanje ciljane podrke usmjerene na inovacije,
istraivanja i razvoj.Mnogi aspekti izvozne strategije e biti
usmjereni na pruanje podrke potrebama svih izvoznika; meutim,
razliiti sektori i razliite proizvodne linije esto imaju i razliite
potrebe u smislu konkretnih aktivnosti pruanja podrke. Samo mali
broj zemalja moe pruiti intenzivnu strateku podrku svim sektorima,
to nije sluaj u BiH. U kontekstu ogranienih resursa neophodno je
izvriti odabir onih sektora koji e ostvariti najbolje rezultate u
odnosu na izvrena ulaganja.
4. IMPLEMENTACIJADomae trite mora biti osigurano prije nego to
se krene na inostrano. Ukratko, firme ulaze na strana trita
najprije radi profita ili preivljavanja. Prilikom toga firme ne
smiju pomijeati izvoz sa meunarodnim marketingom. Nakon toga dolazi
dugorona perspektiva potencijala stranog trita i usvajanje trino
voenog pristupa identifikacije, usvajanja i zadovoljavanja potreba
kupaca na ciljanom tritu. Prije ulaska na strano trite, firma mora
razmotriti rizike i svoje sposobnosti uspjenog globalnog
djelovanja. Glavne prednosti izvoznih varijanti ulaska i poslovanja
na ino tritu lee u jednostavnosti primjene, malom riziku i kapitalu
koji je potrebno angaovati za realizacijustrategije. Osnovni
problem koritenja pojedinih formi izvoznog marketinga lei u tome to
to nije uvijek i u svim situacijama optimalna strategija, sa
aspekta trokova i organizacione izvodljivosti. Pored niza drugih
situacionih faktora, smatra se da izvoz gubi od svoje atraktivnosti
u odnosu na neizvozne forme kada je domaa valuta jaa i stabilnija u
odnosu nadruge meunarodne valute. Ukoliko se ne mogu slijediti
pojedine forme kooperativnih ili investicionih varijanti ulaska i
poslovanja na inostranim tritima, tada se obino pribjegava primjeni
specifinih izvoznih aranmana umjesto klasinog izvoza. Vijee je
zamiljeno kao koordinator svih aktivnosti promocije izvoza roba i
usluga kroz jedinstven oblik dravno-privatnog partnerstva i
drutvenog konsenzusa, gdje se predstavnici raznih institucija
direktno dogovaraju o vanim pitanjima.
Vijee daje ansu izvoznicima da, u direktnom kontaktu sa dravnim
institucijama, rjeavaju svoje probleme i rade na unaprjeenju
izvoznog okruenja. Takoer, imaju priliku da bolje upoznaju i utiu
na rad samih institucija, koje time postaju blie korisnicima svojih
usluga Vijee ima koordinirajuu i savjetodavnu ulogu. Ono inicira
rjeavanje pitanja i koordinira sa drugim institucijama. Na svojim
sastancima redovno razmatra materijale dobijene od drugih
relevantnih institucija, iji predstavnici prisustvuju i aktivno
uestvuju na sjednicama, ime Vijee u odreenoj mjeri usmjerava i
njihov rad. Takoer, Vijee alje pisane preporuke, urgencije i upite
relevantnim institucijama, time pokreui rjeavanje vanih pitanja,
esto dajui i konkretne prijedloge za rjeavanje istih.5.
ZAKLJUAKMetalni sektor je jedan od najveih izvoznih sektora u BiH i
jedan od rijetkih sa pozitivnim trgovinskim bilansom. Proizvodi
koje izvozi metalni sektor ukljuuju metale i rude, proizvode od
metala (cijevi, profile), maine i automobilske dijelove. Meutim,
iako se radi o velikim koliinama, nivo dodane vrijednosti je nizak.
Ovo je sektor sa znaajnim potencijalom za rast kroz ulaganja u
kombinaciji sa istraivakim radom, razvojem proizvoda i inovacijama.
Tu su i mogunosti privatiziranja i restrukturiranja meu nekim
proizvoaima, to bi u konanici dovelo do poboljanja izvoznih
rezultata. Strategija rasta izvoza BiH od 2012. do 2015. godine
Nacrt 09/11/2011 Nacrt Strategije rasta izvoza BiH. Plan aktivnosti
za metalni sektor sadri tri kljuna cilja koja su usmjerena na
poveanje izvoza ovog sektora kroz stvaranje mogunosti za vei broj
preduzea, njih oko 1200 koja su prisutna u ovom sektoru, da postanu
proaktivni izvoznici, kao i kroz privlaenje veeg obima direktnih
stranih investicija, kako po principu greenfield investicija, tako
i na osnovu partnerstava sa domaim preduzeima. Naredni cilj bit e
pruiti podrku viim nivoima inovacija i istraivanja i razvoja u
sektoru kroz unaprijeene akademsko-industrijske veze i ciljanu
vladinu podrku. Konani cilj je usmjeren na ope potrebe sektora u
pogledu pristupa finansiranju i odgovarajuih kompetencija, kao i
davanje preporuka u pogledu moguih klasterskih inicijativa i
mogunosti stvaranja dodatnih zona slobodne trgovine.U okviru
trenutne administrativne strukture u BiH, odgovornost provedbe
vanjskotrgovinske politike je u nadlenosti drave. Ova situacija
predstavlja znaajan problem za dravu u smislu osiguravanja da se
meunarodne trgovinske obaveze potuju na zadovoljavajui nain i
jednoobrazno od strane entiteta. Jaanje vertikalnih i horizontalnih
koordinirajuih kapaciteta dravnih i entitetskih ministarstava i
drugih organa dravne uprave u cilju upravljanja ovim procesom je od
sutinske vanosti, a naroito pod okolnostima ogranienih resursa
