CELEX_32006L0042_HR_TXT

32006L0042

L 157/24 SLUBENI LIST EUROPSKE UNIJE 9.6.2006.

DIREKTIVA 2006/42/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 17. svibnja 2006.

o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (preinaka)

(Tekst znaajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov lanak 95.,

uzimajui u obzir prijedloge Komisije ( 1 ),

uzimajui u obzir miljenje Gospodarskog i socijalnoga odbora ( 2 ),

u skladu s postupkom iz lanka 251. spomenutoga Ugovora ( 3 ),

budui da:

(1) Direktivom 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 22. lipnja 1998. o usklaivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na strojeve ( 4 ) kodificirana je Direktiva 89/392/EEZ ( 5 ). Budui da su potrebne znaajne izmjene Direktive 98/37/EZ, zbog jasnoe se spomenuta Direktiva treba preinaiti.

(2) Sektor strojeva vaan je dio strojarske industrije i jedno od glavnih industrijskih uporita gospodarstva Zajednice. Drutveni trokovi velikog broja nesrea izravno prouzroenih koritenjem strojeva mogu se smanjiti izradom nacrta i konstrukcije strojeva koja je sama po sebi sigurna te odgovarajuim postavljanjem i odravanjem.

(3) Drave lanice odgovorne su za osiguravanje zdravlja i sigurnosti osoba na svom podruju, posebno radnika i potroaa te, gdje je mogue, domaih ivotinja i robe, posebno kada su u pitanju rizici vezani uz koritenje strojeva.

(4) Kako bi se osigurala pravna sigurnost za korisnike, podruje obuhvaeno ovom Direktivom i pojmovi vezani uz njezinu primjenu trebaju se definirati to je mogue preciznije.

(5) Pravno obvezujui propisi drava lanica koji se odnose na dizalice na gradilitu koje su namijenjene dizanju osoba ili osoba i tereta, koji se esto nadopunjavaju de facto obveznim tehnikim specifikacijama i/ili dobrovoljnim normama, ne dovode nuno do razliitih razina zdravlja i sigurnosti no, zbog svojih dispariteta, ipak ine prepreke trgovini unutar Zajednice. K tome se dravni sustavi za ocjenu sukladnosti i certificiranje spomenutih strojeva znaajno razlikuju. Stoga iz podruja obuhvaenog ovom Direktivom ne treba isklju iti dizalice na gradilitima koje su namijenjene dizanju osoba ili osoba i tereta.

(6) Primjereno je iz podruja primjene ove Direktive iskljuiti oruje, ukljuujui vatreno oruje, koje podlijee Direktivi Vijea 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oruja ( 6 ); iskljuivanje oruja ne treba se primijeniti na prijenosne strojeve koji rade pomou naboja i osmiljeni su iskljuivo za industrijske i tehnike namjene. Neophodno je osigurati prijelazne odredbe koje dravama lanicama omoguuju odobrenje stavljanja na trite i koritenja strojeva koji su proizvedeni u skladu s dravnim uredbama koje e biti na snazi nakon usvajanja ove Direktive, ukljuujui one na kojima se primjenjuje Konvencija od 1. srpnja 1969. o uzajamnom prepoznavanju igova na lakom oruju. Takve e prijelazne odredbe takoer omoguiti europskim organizacijama zaduenim za standardizaciju izradu standarda kojima se osigurava razina sigurnosti koja je u skladu s posljednjim dostignuima.

(7) Ova se Direktiva ne primjenjuje na podizanje osoba pomou strojeva koji nisu namijenjeni podizanju osoba. Meutim, to ne utjee na pravo drava lanica da poduzmu mjere na dravnoj razini, u skladu s Ugovorom, a koje se odnose na spomenute strojeve, s ciljem primjene Direktive Vijea 89/655/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu radne opreme na radu (druga pojedinana Direktiva unutar znaenja lanka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ ( 7 )).

HR 74 Slubeni list Europske unije 13/Sv. 39

( 1 ) SL C 154 E, 29.5.2001., str. 164. ( 2 ) SL C 311, 7.11.2001., str. 1. ( 3 ) Miljenje Europskog parlamenta od 4. srpnja 2002. (SL C 271 E,

12.11.2003., str. 491), Zajedniko stajalite Vijea od 18. srpnja 2005. (SL C 251 E, 11.10.2005., str. 1) i Stajalite Europskog parlamenta od 15. prosinca 2005. (jo nije objavljeno u Slubenom listu). Odluka Vijea od 25. travnja 2006.

( 4 ) SL L 207, 23.7.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/79/EZ (SL L 331, 7.12.1998., str. 1.).

( 5 ) Direktiva Vijea 89/392/EEZ od 14. lipnja 1989. o usklaivanju zakonodavstava drava lanica o strojevima (SL L 183, 29.6.1989., str. 9.).

( 6 ) SL L 256, 13.9.1991., str. 51. ( 7 ) SL L 393, 30.12.1989., str. 13. Direktiva kako je zadnje izmijenjena

Direktivom 2001/45/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 195, 19.7.2001., str. 46.).

(8) U vezi s tegljaima koji se koriste u poljoprivredi i umarstvu, odredbe ove Direktive koje se odnose na rizike koji trenutano nisu obuhvaeni Direktivom 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. svibnja 2003. o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i umarstvo, njihovih prikolica i prikljunih vuenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehnikih jedinica ( 1 ) vie se ne primjenjuju u onim sluajevima kada su takvi rizici obuhvaeni Direktivom 2003/37/EZ.

(9) Nadgledanje trita bitan je instrument budui da osigurava odgovarajuu i jednoliku primjenu Direktiva. Stoga je primjereno osigurati primjenu pravnog okvira unutar kojeg se nadgledanje trita moe skladno odvijati.

(10) Drave lanice odgovorne su za osiguravanje uinkovitog provoenja ove Direktive na svom podruju te da se sigurnost spomenutih strojeva to je vie mogue pobolja u skladu s njenim odredbama. Drave lanice trebaju osigurati svoje sposobnosti izvravanja uinkovitog nadzora nad tritem, uzimajui u obzir smjernice koje je razvila Komisija, kako bi se ostvarila odgovarajua i jednolika primjena ove Direktive.

(11) U smislu nadgledanja trita, treba jasno razlikovati izmeu osporavanja usklaene norme, koji podrazumijeva pretpostavku o sukladnosti strojeva i zatitne klauzule koja se odnosi na strojeve.

(12) Stavljanje strojeva u upotrebu unutar znaenja ove Direktive odnosi se samo na koritenje strojeva u svrhe za koje su namijenjeni ili za svrhe koje se mogu razumno predvidjeti. To ne iskljuuje postavljanje uvjeta koritenja izvan samih strojeva, pod uvjetom da se pritom ne izmjenjuju na nain koji nije posebno naveden u ovoj Direktivi.

(13) Takoer je nuno osigurati odgovarajui mehanizam kojim bi se omoguilo usvajanje posebnih mjera na razini Zajednice kojima se od drava lanica trai zabrana ili ogranienje stavljanja na trite odreenih vrsta strojeva koji predstavljaju rizike zdravlju i sigurnosti osoba zbog nedostataka kada su u pitanju odreene usklaene norme, njihove tehnike osobine ili kako bi takvi strojevi podlijegali posebnim uvjetima. Kako bi se osigurala odgovarajua procjena potrebe za takvim mjerama, spomenute bi mjere trebala poduzeti Komisija, uz pomo odbora te uz konzultacije s dravama lanicama i drugim zainteresiranim strankama. Budui da se takve mjere ne mogu izravno primijeniti na gospodarske subjekte, drave lanice trebale bi poduzeti sve mjere koje su neophodne za njihovu primjenu.

(14) Trebaju se zadovoljiti svi osnovni zdravstveni zahtjevi kako bi se osigurala sigurnost strojeva; spomenuti se zahtjevi trebaju razborito primijeniti kako bi se u obzir uzela i posljednja dostignua u vrijeme gradnje, kao i tehniki i gospodarski zahtjevi.

(15) U sluajevima gdje strojevima moe upravljati potroa, odnosno, nestruna osoba, proizvoa to treba uzeti u obzir kod konstruiranja i izrade. Spomenuto se primjenjuje i kod strojeva koji potroaima nude odreenu uslugu.

(16) Iako se zahtjevi ove Direktive u cijelosti ne primjenjuju na djelomino dovrene strojeve, unato tomu je vano jamiti slobodno kretanje takvih strojeva pomou odre enih postupaka.

(17) Na trgovinskim sajmovima, izlobama i u slinim prilikama trebalo bi biti mogue izloiti strojeve koji ne zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive. Meutim, zainteresirane strane trebale bi biti odgovarajue obavijetene o tome da strojevi nisu u sukladnosti sa zahtjevima te da se kao takvi ne mogu kupiti.

(18) Ovom se Direktivom odreuju samo prijeko potrebne zdravstveni i sigurnosni zahtjevi koji se primjenjuju openito, uz Prilog odreenog broja poblie odreenih zahtjeva za odreene kategorije strojeva. Kako bi se proizvoaima pomoglo pri dokazivanju sukladnosti sa spomenutim temeljnim zahtjevima te kako bi se omogu ila provjera sukladnosti s temeljnim zahtjevima, poeljno je imati norme koje su usklaene na razini Zajednice kako bi se sprijeili rizici do kojih dolazi kod konstruiranja i izrade. Spomenute standarde sastavljaju tijela u djelokrugu privatnog prava i trebaju zadrati svoj neobvezujui poloaj.

(19) Uzimajui u obzir prirodu rizika koji su prisutni kod koritenja strojeva obuhvaenih ovom Direktivom, trebaju se uspostaviti postupci za procjenu sukladnosti s osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima. Spomenuti bi se postupci trebali odrediti imajui u vidu razinu opasnosti koju takvi strojevi predstavljaju. U skladu s time, svaka kategorija strojeva trebala bi imati vlastiti odgovarajui postupak koji je sukladan s Odlukom Vijea 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o modulima razliitih faza postupaka ocjenjivanja sukladnosti i pravilima za postavljanja i koritenja oznake sukladnosti CE, namijenjenih za primjenu u pogledu direktiva o tehnikom usklaivanju ( 2 ), uzimajui u obzir prirodu provjere koja je potrebna kod takvih strojeva.

HR 13/Sv. 39 Slubeni list Europske unije 75

( 1 ) SL L 171, 9.7.2003., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2005/67/EZ Komisije (SL L 273, 19.10.2005., str. 17.). ( 2 ) SL L 220, 30.8.1993., str. 23.

(20) Proizvoai bi trebali zadrati punu odgovornost za certificiranje sukladnosti njihovih strojeva s odredbama ove Direktive. Unato tomu, kada su u pitanju odreeni strojevi kod kojih je faktor rizika vei, poeljan je stroi postupak certificiranja.

(21) CE oznaka treba se u potpunosti prihvatiti kao jedina oznaka koja jami sukladnost strojeva s odredbama ove Direktive. Sve druge oznake, koje bi mogle sve tree strane dovesti u zabludu po pitanju znaenja ili oblika CE oznake ili oboje, trebaju se zabraniti.

(22) Kako bi se osigurala ista kvaliteta za CE oznaku i oznaku proizvoaa, vano je da se istaknu na isti nain. Kako bi se izbjegle zabune izmeu CE oznake koja se moe pojaviti na odreenim sastavnim dijelovima i CE oznake koja se odnosi na strojeve, vano je da se potonja oznaka istakne uz ime osobe koja je za nju odgovorna, odnosno, ime proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika.

(23) Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik takoer bi trebali osigurati provedbu procjene rizika za strojeve koje ele staviti na trite. U tu bi svrhu trebali utvrditi koji se osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi primjenjuju na njihove strojeve i u skladu s kojima moraju poduzeti odreene mjere.

(24) Nuno je da, prije sastavljanja EZ izjave o sukladnosti, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici pripreme mapu tehnike konstrukcije. Meutim, nije potrebno da sva dokumentacija bude trajno dostupna u materijalnom obliku, no ona se mora moi uiniti dostupnom na zahtjev. Ne mora sadravati detaljne planove podkonstrukcije koja je koritena kod proizvodnje strojeva, osim ako takvi planovi nisu neophodni kako bi se utvrdila suglasnost s osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.

(25) Adresati bilo koje odluke koja je donesena u skladu s ovom Direktivom trebaju biti obavijeteni o razlozima takve odluke i pravnom lijeku koji im je dostupan.

(26) Drave lanice trebaju predvidjeti kazne koje se mogu primijeniti na povrede odredbi ove Direktive. Kazne trebaju biti uinkovite, u skladu s teinom prekraja i odvraajue.

(27) Primjena ove Direktive na odreeni broj strojeva koji su namijenjeni dizanju osoba zahtijeva bolje razgranienje proizvoda obuhvaenih ovom Direktivom u odnosu na one obuhvaene Direktivom 95/16/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 29. lipnja 1995. o usklaivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na dizala ( 1 ).

Redefiniranje podruja obuhvaenog potonjom Direktivom stoga se smatra neophodnim. Direktiva 95/16/EZ se u skladu s time treba izmijeniti.

(28) Budui da je cilj ove Direktive utvrditi osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve vezane uz konstruiranje i proizvodnju u svrhu poboljanja sigurnosti strojeva koji se stavljaju na trite, to drave lanice ne mogu dostatno ostvariti, nego ih se moe bolje postii na razini Zajednice, Zajednica moe usvojiti mjere, u skladu s naelom supsidijarnosti, kao to je izloeno u lanku 5. Ugovora. U skladu s naelom proporcionalnosti, kao to je izloeno u lanku, ova Direktiva ne prelazi ono to je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(29) U skladu s tokom 34. Meuinstitucionalnog sporazuma o boljoj pripremi zakonodavstva ( 2 ), drave lanice se potiu na sastavljanje, za vlastite potrebe i u interesu Zajednice, vlastitih tablica koje prikazuju, koliko je to mogue, korelaciju izmeu ove Direktive i mjera za prenoenje te da ih uine dostupnim javnosti.

(30) Mjere koje su neophodne za primjenu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijea 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrivanju postupaka za izvravanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 3 ),

DONIJELI SU SLJEDEU DIREKTIVU:

lanak 1.

Podruje primjene

1. Ova se Direktiva primjenjuje na sljedee proizvode:

(a) strojeve;

(b) izmjenjivu opremu;

(c) sigurnosne komponente;

(d) dodatne dijelove za dizanje;

(e) lance, uad i pleteno remenje (gurte);

(f) zamjenjive mehanike prijenosne ureaje;

(g) djelomino dovreni strojevi.


( 1 ) SL L 213, 7.9.1995., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

( 2 ) SL C 321, 31.12.2003., str. 1. ( 3 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

2. Sljedee se iskljuuje iz podruja primjene ove Direktive:

(a) sigurnosne komponente koje su namijenjene koritenju kao rezervni dijelovi koji nadomjetaju istovjetne sastavne dijelove i koje dobavlja proizvoa originalnih strojeva;

(b) posebna oprema za koritenje na sajmovima i/ili zabavnim parkovima;

(c) strojevi posebno konstruirani za uporabu u nuklearnim postrojenjima kod kojih nepravilna uporaba moe prouzro iti irenje radioaktivnosti;

(d) oruje, ukljuujui vatreno oruje;

(e) sljedea prijevozna sredstva:

poljoprivredne i umske traktore za rizike obuhvaene Direktivom 2003/37/EZ, uz iskljuenje strojeva koji su postavljeni na spomenutim prijevoznim sredstvima,

motorna vozila i njihove prikolice obuhvaene Direktivom Vijea 70/156/EEZ od 6. veljae 1970. o uskla ivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica ( 1 ), iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena vozila,

vozila obuhvaena Direktivom 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 18. oujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotaa ( 2 ), iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena vozila,

motorna vozila namijenjena iskljuivo za natjecanja, i

prijevozna sredstva koja se koriste u zranom, vodnom i eljeznikom prometu, iskljuujui strojeve koji su postavljeni na navedena prijevozna sredstva;

(f) morska plovila i pokretne priobalne jedinice i strojevi ugra eni na ta plovila ili jedinice;

(g) strojevi koji su posebno konstruirani i izraeni za vojnu ili policijsku namjenu;

(h) strojevi koji su posebno konstruirani i izraeni u svrhu istraivanja za privremeno koritenje u laboratorijima;

(i) mehanizmi za dizanje u rudnicima;

(j) strojevi namijenjeni prenoenju izvoaa tijekom umjetni kih izvedbi;

(k) elektrini i elektroniki proizvodi koji su obuhvaeni sljedeim podrujima; u onoj mjeri u kojoj su obuhvaeni Direktivom Vijea 73/23/EEZ od 19. veljae 1973. o uskla ivanju zakonodavstava drava lanica u odnosu na

elektrinu opremu namijenjenu za uporabu unutar odre enih naponskih granica ( 3 ):

kuanski aparati namijenjeni koritenju u domainstvu,

audio i video oprema,

oprema za informacijsku tehnologiju,

uobiajeni uredski strojevi,

niskonaponski sklopni i kontrolni ureaji,

elektrini motori;

(l) slijedee vrste visokonaponske elektrine opreme:

sklopni i kontrolni ureaji,

transformatori.

lanak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive, stroj znai proizvodi nabrojeni u lanku 1. stavku 1. tokama od (a) do (f).

Primjenjuju se sljedee definicije:

(a) stroj znai

sklop koji je prikljuen ili se namjerava prikljuiti na pogonski sustav koji izravno ne primjenjuje ljudsku ili ivotinjsku snagu, koji se sastoji od povezanih dijelova ili komponenata, od kojih je barem jedna pokretna i koje su meusobno spojene za neku posebnu primjenu,

sklop iz prve alineje, kojem nedostaju samo one komponente potrebne za spajanje na odreenu lokaciju ili na izvore energije ili kretanja,

sklop iz prve i druge alineje, koji je spreman za ugradnju i koji moe samostalno djelovati samo ako je postavljen na prijevozno sredstvo ili ugraen u neku graevinu ili konstrukciju,

sklopovi strojeva iz prve, druge i tree alineje ili djelomino dovreni strojevi iz toke (g) koji su, kako bi postigli isti cilj, rasporeeni i upravljani tako da djeluju kao jedinstvena cjelina,

sklop povezanih dijelova ili sastavnih dijelova, od kojih je barem jedan pokretani koji su meusobno spojeni, namijenjen dizanju tereta i iji je jedini izvor energije izravno primijenjena ljudska snaga;


( 1 ) SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2006/28/EZ (SL L 65, 7.3.2006., str. 27.).

( 2 ) SL L 124, 9.5.2002., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2005/30/EZ (SL L 106, 27.4.2005., str. 17.).

( 3 ) SL L 77, 26.3.1973., str. 29. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (SL L 220, 30.8.1993., str. 1.).

(b) izmjenjiva oprema znai oprema, koja se nakon stavljanja stroja ili traktora u uporabu, prikljuuje na stroj ili traktor, od strane osobe koja upravlja sa tim strojem ili traktorom, s ciljem promjene funkcije stroja ili traktora ili dodavanja nove funkcije, ako navedena oprema nije alat;

(c) sigurnosna komponenta znai komponenta:

koji slui izvravanju sigurnosne funkcije,

koji se zasebno stavlja na trite,

ija neispravnost i/ili kvar ugroava sigurnost osoba, i

koja nije neophodna za rad stroja ili iji se uobiajeni sastavni dijelovi mogu nadomjestiti kako bi stroj funkcionirao.

Indikativna lista sigurnosnih komponenti nalazi se u Prilogu V., koja se moe dopunjavati u skladu s lankom 8. stavkom 1. tokom (a);

(d) pribor za dizanje znai komponente ili oprema koja nije spojena sa strojem za dizanje, koja omoguava dranje tereta koja se postavlja izmeu stroja i tereta ili na sam teret ili koja ini sastavni dio tereta i koja se zasebno stavlja na trite; vitla i njihovi sastavni dijelovi takoer se smatraju priborom za dizanje;

(e) lanci, uad i pleteno remenje (gurte) znai lanci, uad i pleteno remenje koji su konstruirani i izraeni za dizanje kao dijelovi strojeva za dizanje ili pribora za dizanje;

(f) zamjenjivi mehaniki prijenosni ureaj znai zamjenjiva komponenta za prijenos snage izmeu strojeva s vlastitim pogonom ili traktora i drugog stroja koji je povezan na prvom fiksnom prikljuku leaju. Kada se stavlja na trite sa zatitnom napravom smatra se da se radi o jednom proizvodu;

(g) djelomino dovreni strojevi znai sklopovi koji su gotovo strojevi ali koji se ne mogu zasebno koristiti za odreenu namjenu. Pogonski je sustav djelomino dovren stroj. Namjena djelomino dovrenih strojeva je ugradnja u ili sklapanje s drugim strojevima ili drugim djelomino dovr enim strojevima ili opremom, na taj nain stvarajui strojeve na koje se primjenjuje ova Direktiva;

(h) stavljanje na trite znai prvo stavljanje na raspolaganje stroja ili djelomino dovrenog stroja u Zajednici, s ciljem distribucije ili uporabe, s plaanjem ili bez plaanja;

(i) proizvoa je bilo koja fizika ili pravna osoba koja konstruira i/ili izrauje strojeve ili djelomino dovrene

strojeve obuhvaene ovom Direktivom i koja je odgovorna za sukladnost strojeva ili djelomino dovrenih strojeva s ovom Direktivom s ciljem njihovog stavljanja na trite, pod svojim imenom ili igom ili za vlastite potrebe. Ako ne postoji proizvoa kako je navedeno, bilo koja fizika ili pravna osoba koja stavlja na trite ili u uporabu strojeve ili djelomino dovrene strojeve obuhvaene ovom Direktivom smatra se proizvoaem;

(j) ovlateni predstavnik je bilo koja fizika ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koju je proizvoa pismeno ovlastio da u njegovo ime preuzima sve ili dio njegovih obveza i zadaa vezanih uz ovu Direktivu;

(k) stavljanje u pogon znai prva uporaba strojeva obuhva enih ovom Direktivom, za namjenu za koju su predvieni, na podruju Zajednice;

(l) usklaena norma znai neobvezujua tehnika specifikacija usvojena od tijela za normizaciju, odnosno Europskoga odbora za normizaciju (EON), Europskoga odbora za normizaciju u elektrotehnici (EONE), Europskoga instituta za telekomunikacijske norme (EITN), na temelju ovlasti koje je izdala Komisija u skladu s postupcima izloenima u Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 22. lipnja 1998. o utvrivanju postupka pruanja informacija u podruju tehnikih normi i propisa te pravila za usluge informacijskog drutva ( 1 ).

lanak 3.

Posebne direktive

U sluajevima gdje su rizici kod strojeva spomenuti u Prilogu I. djelomino ili u cijelosti obuhvaeni drugim direktivama Zajednice, ova se Direktiva ne primjenjuje ili se prestaje primjenjivati na takve strojeve ovisno o rizicima, od datuma primjene spomenutih ili ove Direktive.

lanak 4.

Nadzor nad tritem

1. Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva samo ako zadovoljavaju odgovarajue odredbe ove Direktive i ne ugroavaju zdravlje i sigurnost ljudi i, gdje je primjereno, domaih ivotinja i imovine, ako su ispravno ugraeni i ako se ispravno odravaju te upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom ili u uvjetima koji se mogu razumno predvidjeti.


( 1 ) SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Ugovorom o pristupanju iz 2003.

2. Drave lanice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se djelomino dovreni strojevi mogu staviti na trite samo ako ispunjavaju odgovarajue odredbe ove Direktive.

3. Drave lanice osnivaju ili imenuju nadlena inspekcijska tijela koja nadziru sukladnost strojeva ili djelomino dovrenih strojeva sa odredbama koje propisuje stavak 1. i 2.

4. Drave lanice odreuju zadatke, organizaciju i ovlasti nadlenih inspekcijskih tijela na koje upuuje stavak 3. te o tome obavjeuju Komisiju i ostale drave lanice kao i o svim daljnjim izmjenama.

lanak 5.

Stavljanje na trite i stavljanje u uporabu

1. Prije stavljanja strojeva na trite i/ili u uporabu, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik:

(a) osiguravaju da stroj ispunjava sve odgovarajue temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji su navedeni u Prilogu I.;

(b) osiguravaju dostupnost tehnike dokumentacije na koju upuuje Prilog VII. dio A;

(c) pruaju potrebne informacije, kao to su upute;

(d) provode potrebne postupke za procjenu sukladnosti u skladu s lankom 12.;

(e) sastavljaju EZ izjavu o sukladnosti u skladu s Prilogom II. dijelom 1. odjeljkom A i osiguravaju da je ista priloena uz strojeve;

(f) stavljaju CE oznaku sukladnosti u skladu s lankom 16.

2. Prije stavljanja na trite djelomino dovrenog stroja, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik osiguravaju da je izvren postupak na koji upuuje lanak 13.

3. Za potrebe postupaka na koje upuuje lanak 12., proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik imaju, ili imaju pristup, potrebnim mjerama kojima se osigurava da strojevi ispunjavaju temeljne zdravstvene i sigurnosne uvjete koji su odreeni u Prilogu I.

4. Kada je stroj podloan i drugim direktivama koje se odnose na druge aspekte i odreuju stavljanje CE oznake sukladnosti, ta oznaka oznauje da je stroj sukladan i s odredbama tih drugih direktiva.

Meutim, kada jedna ili vie direktiva doputaju proizvoau ili njegovom ovlatenom predstavniku da izaberu, tijekom prijelaznog razdoblja, sustav koji e primjenjivati, CE oznaka sukladnosti oznaava sukladnost samo s odredbama direktiva koje primjenjuju proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik. Pojedinosti direktive koja se primjenjuje, kao to je objavljeno u Slubenom listu Europske unije, navode se na EZ izjavi o sukladnosti.

lanak 6.

Sloboda kretanja

1. Drave lanice na svom podruju ne zabranjuju, ograni avaju ili sprjeavaju stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva koji su u skladu s ovom Direktivom.

2. Drave lanice ne zabranjuju, ograniavaju ili sprjeavaju stavljanje na trite djelomino dovrenih strojeva ako je proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik dao izjavu o ugradnji, na koju upuuje Prilog II. dio 1. odjeljak B, i koja kae da su namijenjeni za ugradnju u strojeve ili za sklapanje s drugim djelomino dovrenim strojevima radi sastavljanja u stroj.

3. Na sajmovima, izlobama, i drugim nainima izlaganja, drave lanice ne sprjeavaju izlaganje strojeva ili djelomino dovrenih strojeva koji nisu u skladu s ovom direktivom, pod uvjetom da je jasno i vidljivo oznaena njihova nesukladnost i da nisu za prodaju sve dok ne ispune kriterij sukladnosti. tovie, tijekom izlaganja strojeva ili djelomino dovrenih strojeva koji nisu sukladni, poduzimaju se odgovarajue sigurnosne mjere kako bi se osigurala zatita ljudi.

lanak 7.

Pretpostavka o sukladnosti i usklaene norme

1. Za strojeve koji imaju CE oznaku sukladnosti i uz njih priloenu EZ izjavu o sukladnosti, iji je sadraj odreen u Prilogu II. dijelu 1. odjeljku A, drave lanice smatraju da su u sukladnosti sa odredbama ove Direktive.

2. Za strojeve proizvedene u skladu s usklaenim normama iji su podaci objavljeni u Slubenom listu Europske unije, pretpostavlja se da su u skladu s temeljnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koje obuhvaa takva usklaena norma.

3. Komisija u Slubenom listu Europske unije objavljuje upute za usklaene norme.

4. Drave lanice poduzimaju odgovarajue mjere kako bi omoguile socijalnim partnerima utjecaj na dravnoj razini na proces pripreme i nadzora usklaenih norma.


lanak 8.

Posebne mjere

1. Komisija, koja djeluje u skladu s postupcima na koje upuuje lanak 22. stavak 3., moe poduzeti odgovarajue mjere kako bi provela odredbe koje se odnose na sljedee toke:

(a) auriranje indikativne liste sigurnosnih elemenata u Prilogu V. na koji upuuje toka (c) lanka 2.;

(b) ogranienje stavljanja na trite strojeva na koje upuuje lanak 9.

2. Komisija, koja djeluje u skladu s postupcima na koje upuuje lanak 22. stavak 2., moe poduzeti odgovarajue mjere koje su povezane s provedbom i praktinom primjenom ove Direktive, ukljuujui mjere potrebne za osiguranje suradnje drava lanica meusobno i s Komisijom, kao to predvia lanak 19. stavak 1.

lanak 9.

Posebne mjere za potencijalno opasne strojeve

1. Ako, u skladu s postupkom na koji upuuje lanak 10., Komisija smatra da usklaena norma ne ispunjava u potpunosti temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje ukljuuje i koji su odreeni u Prilogu I., Komisija moe, u skladu sa stavkom 3. ovog lanka, poduzeti mjere koje zahtijevaju od drava lanica da zabrane ili ogranie stavljanje na trite strojeva s tehnikim karakteristikama koji predstavljaju rizik zbog nedostataka norma ili e za takve strojeve propisati posebne uvjete.

Kada, u skladu s postupkom na koji upuuje lanak 11., Komisija smatra da su mjere poduzete od neke drave lanice opravdane, Komisija moe, u skladu sa stavkom 3. ovog lanka, poduzeti mjere koje zahtijevaju od drava lanica da zabrane ili ogranie stavljanje na trite strojeva koji predstavljaju isti rizik zbog tehnikih karakteristika ili da takve strojeve uine podlonim posebnim uvjetima.

2. Bilo koja drava lanica moe zatraiti od Komisije da ispita potrebu donoenja mjera na koje upuuje stavak 1.

3. U sluajevima na koje upuuje stavak 1., Komisija se savjetuje s dravama lanicama ili drugim zainteresiranim stranama, ukazuje koje mjere namjerava poduzeti, kako bi osigurala, na razini Zajednice, visoku razinu zatite zdravlja i sigurnosti ljudi.

Uzimajui u obzir rezultate savjetovanja, donosi potrebne mjere u skladu s postupkom na koji upuuje lanak 22. stavak 3.

lanak 10.

Postupak osporavanja usklaenih norma

Kada drava lanica ili Komisija smatraju da usklaena norma ne ispunjava u potpunosti temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje ureuje i koji su odreeni u Prilogu I., Komisija ili drava lanica iznose sluaj odboru kojeg uspostavlja Direktiva 98/34/EZ te iznose razloge tomu. Odbor iznosi miljenje bez odlaganja. Imajui u vidu miljenje odbora, Komisija odlu uje o objavljivanju, neobjavljivanju, objavljivanju uz ogranienja, obnavljanju, obnavljanju uz ogranienja ili povlaenju uputa za dotinu usklaenu normu u Slubenom listu Europske unije.

lanak 11.

Zatitna odredba

1. Kada drava lanica utvrdi da strojevi koje ukljuuje ova Direktiva, a imaju CE oznaku sukladnosti te popratnu EZ izjavu o sukladnosti i koriste se u skladu s njihovom namjenom ili pod uvjetima koji se mogu razumno predvidjeti, mogu ugroziti zdravlje i sigurnost osoba, odnosno, gdje je prikladno, domaih ivotinja ili imovine, drava lanica poduzima sve odgovarajue mjere kako bi povukla takve strojeve sa trita, zabranila stavljanje na trite i/ili u uporabu takvih strojeva ili kako bi ograniila njihovo slobodno kretanje.

2. Drava lanica odmah obavjeuje Komisiju i ostale drave lanice o takvim mjerama, iznosei razloge svoje odluke i posebno koji je razlog nesukladnosti:

(a) neispunjavanje temeljnih zahtjeva na koje upuuje lanak 5. stavak 1. toka (a);

(b) nepravilna primjena usklaenih norma na koje upuuje lanak 7. stavak 2.;

(c) nedostaci u usklaenim normama na koje upuuje lanak 7. stavak 2.

3. Komisija se savjetuje sa zainteresiranim stranama bez odgode.

Komisija razmatra, nakon savjetovanja, jesu li ili ne opravdane mjere koje je poduzela drava lanica i svoju odluku dostavlja dravi lanici koja je poduzela inicijativu, drugim dravama lanicama, te proizvoau ili njegovom ovlatenom predstavniku.


4. Kada se mjere na koje upuuje stavak 1. temelje na nedostatku u usklaenim normama i ako drava lanica koja je pokrenula mjere zadrava svoje stajalite, Komisija ili drava lanica zapoinje postupak na koji upuuje lanak 10.

5. Kada strojevi nisu sukladni, a imaju CE oznaku sukladnosti, nadlena drava lanica poduzima odgovarajue mjere protiv onoga tko je stavio oznaku i o tome obavjeuje Komisiju. Komisija obavjeuje ostale drave lanice.

6. Komisija osigurava da su drave lanice obavijetene o napretku i rezultatu postupka.

lanak 12.

Postupci za ocjenu sukladnosti strojeva

1. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik, kako bi potvrdili sukladnost strojeva s odredbama ove Direktive, primjenjuju jedan od postupaka za ocjenjivanje sukladnosti koji su opisani u stavku 2. 3. i 4.

2. Za strojeve koji nisu navedeni u Prilogu IV., proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik provode postupak za ocjenjivanje sukladnosti s unutarnjom kontrolom proizvodnje strojeva predvienih u Prilogu VIII.

3. Kada se na strojeve upuuje u Prilogu IV. i kada su proizvedeni u skladu s usklaenim normama navedenima u lanku 7. stavku 2. te pod uvjetom da norme obuhvaaju sve temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, proizvoa ili njegov ovla teni predstavnik provode jedan od sljedeih postupaka:

(a) postupak za ocjenjivanje sukladnosti s unutarnjom kontrolom proizvodnje strojeva, naveden u Prilogu VIII.;

(b) postupak EZ pregleda tipa predvienog Prilogom IX., uz unutarnju kontrolu proizvodnje strojeva predviene Prilogom VIII. tokom 3;

(c) postupak potpunog osiguravanja kvalitete predvien u Prilogu X.

4. Kada se na strojeve upuuje u Prilogu IV., a nisu proizvedeni u skladu s usklaenim normama navedenima u lanku 7. stavku 2. ili su samo djelomino u skladu s takvim normama ili ako usklaene norme ne obuhvaaju sve temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve ili ako ne postoje usklaene norme za odreeni stroj, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik primjenjuju jedan od sljedeih postupaka:

(a) postupak EZ pregleda tipa naveden u Prilogu IX., uz unutarnju kontrolu proizvodnje strojeva predviene Prilogom VIII. tokom 3.;

(b) postupak potpunog osiguravanja kvalitete predvien Prilogom X.

lanak 13.

Postupak za djelomino dovrene strojeve

1. Proizvoa djelomino dovrenih strojeva ili njegov ovla teni predstavnik, prije stavljanja na trite, osiguravaju da:

(a) je pripremljena odgovarajua tehnika dokumentacija opisana u Prilogu VII. dijelu B;

(b) su pripremljene upute za sastavljanje opisane u Prilogu VI.;

(c) je sastavljena izjava o ugradnji opisana u Prilogu II. dijelu 1. odjeljku B.

2. Upute za sklapanje i izjava o ugradnji priloeni su uz djelomino dovrene strojeve dok nisu sklopljeni u konani stroj, a kasnije ine dio tehnike dokumentacije za taj stroj.

lanak 14.

Tijela za ocjenu sukladnosti (prijavljena tijela)

1. Drave lanice obavjeuju Komisiju i ostale drave lanice o tijelima koja su imenovale za provoenje ocjene sukladnosti za stavljanje na trite, na koju upuuje lanak 12. stavak 3. i 4., uz posebne postupke ocjene sukladnosti i kategorije strojeva za koje su ta tijela imenovana te identifikacijske brojeve koje im je Komisija ranije dodijelila. Drave lanice obavjeuju Komisiju i ostale drave lanice o svim naknadnim izmjenama.

2. Drave lanice osiguravaju redovito nadgledanje prijavljenih tijela kako bi provjerile udovoljavaju li u svim sluajevima kriterijima odreenima u Prilogu XI. Prijavljeno tijelo na zahtjev dostavlja sve odgovarajue informacije, ukljuujui dokumentaciju o proraunu, kako bi dravama lanicama omoguilo osiguranje ispunjavanja uvjeta navedenih u Prilogu XI.

3. Drave lanice primjenjuju kriterije odreene u Prilogu XI. kod ocjenjivanja tijela za prijavu ili tijela koja su ve prijavljena.


4. Komisija u Slubenom listu Europske unije objavljuje, u svrhu obavjeivanja, popis prijavljenih tijela i njihove identifikacijske brojeve te zadatke za koje su prijavljena. Komisija se brine da je popis auriran.

5. Za tijela koja ispunjavaju kriterije za ocjenjivanje propisane odgovarajuim usklaenim normama, ije se preporuke objavljuju u Slubenom listu Europske unije, smatra se da ispunjavaju odgovarajue kriterije.

6. Ako prijavljeno tijelo utvrdi da proizvoa ne ispunjava ili ne nastavlja ispunjavati odgovarajue zahtjeve ove Direktive ili da nije trebalo izdati EZ certifikat o pregledu tipa ili odobrenje sustava za osiguranje kvalitete, uzimajui u obzir naelo proporcionalnosti, tijelo obustavlja ili povlai izdani certifikat ili odobrenje ili uvodi na njih ogranienja, iznosei iscrpne razloge tome, ako se potovanje takvih zahtjeva osigurava provoenjem odgovarajuih korektivnih mjera od strane proizvoaa. U sluaju obustave ili povlaenja certifikata ili odobrenja ili uvoenja bilo kakvih ogranienja na njih ili, u sluajevima kada je potrebno djelovanje nadlenih inspekcijskih tijela, prijavljeno tijelo obavjeuje nadlena inspekcijska tijela sukladno lanku 4. Drava lanica obavjeuje ostale drave lanice i Komisiju bez odlaganja. Postoji mogunost albenog postupka.

7. Komisija prua organizaciju razmjene iskustava izmeu tijela odgovornih za imenovanje, prijavu i nadgledanje prijavljenih tijela u dravama lanicama i prijavljenih tijela, kako bi osigurala jednoliku primjenu ove Direktive.

8. Drava lanica koja je prijavila tijelo odmah povlai svoju prijavu ako ustanovi:

(a) da tijelo vie ne ispunjava kriterije navedene u Prilogu XI.; ili

(b) da tijelo ini ozbiljne propuste u ispunjavanju svojih odgovornosti.

Sukladno tome, drava lanica odmah obavjeuje Komisiju i ostale drave lanice.

lanak 15.

Postavljanje i uporaba strojeva

Ova Direktiva ne utjee na pravo drava lanica da propiu, uz potovanje zakona Zajednice, zahtjeve za koje procijene da su potrebni kako bi osigurale zatitu ljudi, a posebno radnika,

prilikom koritenja strojeva, pod uvjetom da to ne znai da se strojevi modificiraju na nain koji nije odreen ovom Direktivom.

lanak 16.

Oznaka sukladnosti

1. CE oznaka sukladnosti sastoji se od poetnih slova CE kao to je prikazano u Prilogu III.

2. CE oznaka sukladnosti stavlja se na strojeve na vidljivom mjestu te mora biti itljiva i neizbrisiva u skladu s Prilogom III.

3. Zabranjuje se stavljanje oznaka, znakova ili natpisa na strojeve, koje bi tree strane mogle krivo protumaiti, kada je u pitanju znaenje, oblik oznake CE ili oboje. Drugu oznaku moe se staviti na stroj pod uvjetom da se time ne naruava vidljivost, itljivost i znaenje CE oznake sukladnosti.

lanak 17.

Nesukladnost oznake

1. Drave lanice smatraju sljedee oznake nesukladnima:

(a) stavljanje CE oznake sukladnosti, u skladu s ovom Direktivom, na proizvode koje ova Direktiva ne obuhvaa;

(b) nepostojanje CE oznake sukladnosti i/ili EZ izjave o sukladnosti za stroj;

(c) stavljanje oznake na stroj koja nije CE oznaka sukladnosti, to je zabranjeno na temelju lanka 16. stavka 3.

2. Kada drava lanica utvrdi da oznaka nije u skladu s odgovarajuim odredbama ove Direktive, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik duni su proizvod uskladiti i zaustaviti krenje odredbi, na temelju uvjeta koje je odredila dotina drava lanica.

3. Kada nesukladnost ne prestaje, drava lanica poduzima sve odgovarajue mjere kako bi ograniila ili zabranila stavljanje na trite dotinog proizvoda ili kako bi osigurala da se proizvod povue s trita u skladu s postupkom propisanim u lanku 11.


lanak 18.

Povjerljivost

1. Ne dovodei u pitanje postojee dravne odredbe i praksu u podruju povjerljivosti, drave lanice osiguravaju da sve strane i osobe na koje se odnosi primjena ove Direktive smatraju povjerljivima informacije dobivene tijekom izvoenja svojih zadataka. Povjerljivim se smatraju posebno poslovne, profesionalne i trgovake tajne, osim ako je otkrivanje takvih informacija potrebno radi zatite zdravlja i sigurnosti ljudi.

2. Odredbe stavka 1. ne utjeu na obveze drava lanica i prijavljenih tijela vezanih uz uzajamnu razmjenu informacija i izdavanja upozorenja.

3. Objavljuju se sve odluke koje donesu drave lanice ili Komisija u skladu s lancima 9. i 11.

lanak 19.

Suradnja izmeu drava lanica

1. Drave lanice poduzimaju odgovarajue mjere kako bi osigurale da nadlena inspekcijska tijela na koje upuuje lanak 4. stavak 3. surauju meusobno i s Komisijom te da prenose informacije potrebne za jednaku primjenu ove Direktive.

2. Komisija osigurava organizaciju razmjene iskustava izmeu nadlenih inspekcijskih tijela odgovornih za nadzor nad tritem kako bi osigurala jednoliku primjenu ove Direktive.

lanak 20.

Pravni lijekovi

Svaka mjera poduzeta sukladno ovoj Direktivi koja ograniava stavljanje na trite i/ili u uporabu strojeva koje ukljuuje ova Direktiva navodi tone razloge na kojima se dotina mjera temelji. O takvoj se mjeri to prije obavjeuje strana na koju se odnosi, koja se istodobno obavjeuje o dostupnim pravnim lijekovim prema zakonu koji je na snazi u dravi lanici na koju se odnosi, kao i o vremenskom ogranienju kojemu su takvi lijekovi podloni.

lanak 21.

irenje informacija

Komisija poduzima potrebne mjere kako bi bile dostupne odgovarajue informacije koje se odnose na provoenje ove Direktive.

lanak 22.

Odbor

1. Komisiji u radu pomae odreeni odbor, dalje u tekstu tekstu Odbor.

2. Kada postoji uputa na ovaj stavak, primjenjuje se lanak 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir njene odredbe navedene u lanku 8.

3. Kada postoji uputa na ovaj stavak, primjenjuje se lanak 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir njene odredbe navedene u lanku 8.

Razdoblje koje propisuje lanak 5. stavak 6. Odluke 1999/468/EZ odreuje se na tri mjeseca.

4. Odbor donosi poslovnik.

lanak 23.

Sankcije

Drave lanice propisuju pravila o sankcijama primjenjivim za krenje nacionalnih odredbi, koje su donesene sukladno ovoj Direktivi te poduzimaju sve mjere kako bi osigurale njihovo provoenje. Predviene sankcije moraju biti uinkovite, proporcionalne i odvraajue. Drave lanice obavjeuju o spomenutim odredbama Komisiju do 29. lipnja 2008. te bez odgode obavjeuju o moguim kasnijim izmjenama koje na njih utjeu.

lanak 24.

Izmjena Direktive 95/16/EZ

Direktiva 95/16/EZ mijenja se kako slijedi:

1. U lanku 1., stavak 2. i 3. zamjenjuju se sljedeim:

2. Za potrebe ove Direktive, dizalo znai sprava za dizanje namijenjena razliitim razinama, koja ima nosa koji se pokree du vodilica koje su krute i nagnute pod kutom veim od 15 stupnjeva horizontalno, a namijenjene su za prijevoz:

osoba,

osoba i robe,

samo robe ako je nosa dostupan, odnosno, ako osoba moe u njega ui bez problema i, ako je opremljen upravljakim ureajima koji se nalaze unutar nosaa ili nadohvat ruke osobi unutar nosaa.

Naprave za dizanje koje se pokreu du odreene putanje ak i ako se kreu du vodilica koje su krute, smatraju se dizalima koja su obuhvaena ovom Direktivom.


Nosa znai dio dizala na koji se oslanjaju osobe i/ili roba radi dizanja ili sputanja.

3. Ova Direktiva ne primjenjuje se na:

sprave za dizanje ija brzina nije vea od 0,15 m/s,

graevne dizalice,

iare, ukljuujui uspinjae,

dizala posebno namijenjena i izraena za vojne i policijske svrhe,

sprave za dizanje s kojih se moe obavljati rad,

mehanizmi za dizanje u rudnicima,

kazalina dizala,

sprave za dizanje ugraene u prijevozna sredstva,

sprave za dizanje spojene na strojeve kojima je namjena iskljuivo za pristup radnim stanicama ukljuujui toke za odravanje i inspekciju na stroju,

prijevozna sredstva koja upotrebljavaju prigon sa zupastom letvom,

pokretne stepenice i mehanike staze,

2. U Prilogu I., toku 1.2 zamjenjuje sljedee:

1.2. Nosa

Nosa svakog dizala mora biti kabina. Kabina mora biti konstruirana i izraena tako da prua prostor i snagu koja odgovara najveem maksimalnom broju osoba i nazivnom optereenju koje odredi montaer.

Kada je dizalo namijenjeno za prijevoz osoba i kada dimenzije to doputaju, kabina mora biti konstruirana i izraena tako da njene strukturalne odlike ne ometaju ili sprjeavaju pristup ili koritenje osobama s invaliditetom te da omoguavaju odgovarajue prilagodbe namijenjene kako bi se takvim osobama olakalo njihovo koritenje.

lanak 25.

Opoziv

Direktiva 98/37/EZ ovime se stavlja izvan snage poevi od 29. prosinca 2009.

Upuivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upuivanjima na ovu Direktivu i itaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XII.

lanak 26.

Prijenos

1. Drave lanice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklaivanje s ovom Direktivom najkasnije do 29. lipnja 2008. One o tome odmah obavjeuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe poevi od 29. prosinca 2009.

Kad drave lanice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove slubene objave sadravaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Naine tog upuivanja odreuju drave lanice.

2. Drave lanice dostavljaju Komisiji tekst odredbi nacionalnog prava koje donose u podruju koje obuhvaa ova Direktiva, zajedno s tablicom koja prikazuje kako odredbe ove Direktive odgovaraju donesenim nacionalnim odredbama.

lanak 27.

Odstupanje

Drave lanice mogu do 29. lipnja 2011. dopustiti stavljanje na trite i putanje u pogon prijenosnih strojeva za privrivanje i drugih udarnih strojeva s punjenjem koji su u skladu s nacionalnim odredbama na snazi u vrijeme donoenja ove Direktive.

lanak 28.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Slubenom listu Europske unije.

lanak 29.

Adresati

Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 17. svibnja 2006.

Za Europski parlament Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijee Predsjednik

H. WINKLER


PRILOG I.

Temeljni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi vezani uz konstrukciju i proizvodnju strojeva

OPA NAELA

1. Proizvoa strojeva ili njegov ovlateni predstavnik mora osigurati provedbu ocjene rizika u svrhu odreivanja zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva vezanih za te strojeve. Strojevi zatim moraju biti konstruirani i proizvedeni uz potovanje rezultata ocjene rizika.

Sa uestalim gore navedenim procjenama rizika i smanjenjem rizika proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik

odreuje ogranienja strojeva, ukljuujui i predvienu namjenu i njihovu razumno predvidivu nepravilnu uporabu,

odreuje opasnosti koje strojevi mogu uzrokovati, kao i s njima povezane opasne situacije,

procjenjuje rizike, uzimajui u obzir ozbiljnost mogue ozlijede ili oteenja zdravlja te vjerojatnost za njihovo pojavljivanje,

procjenjuje rizike, kako bi se odredilo je li potrebno provesti smanjivanje rizika, u skladu s ciljem ove Direktive,

uklanja opasnosti ili smanjuje rizike povezane s tim opasnostima tako to primjenjuje zatitne mjere, prema redoslijedu vanosti propisanom u odjeljku 1.1.2 toki (b).

2. Obveze odreene temeljnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima primjenjive su samo onda kada odgovarajui rizik postoji za dotine strojeve, kada se oni upotrebljavaju u skladu s uvjetima predvienima od strane proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika ili u predvidivim iznenadnim situacijama. U svakom sluaju primjenjiva su naela integracije sigurnosti iz odjeljka 1.1.2 i obveze o oznaivanju strojeva i uputama iz odjeljka 1.7.3 i 1.7.4.

3. Temeljni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi odreeni ovim Prilogom su obvezni; meutim, uzimajui u obzir trenutano stanje tehnike, nije mogue uvijek zadovoljiti ciljeve koje oni propisuju. U takvim sluajevima strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se to vie priblie tim ciljevima.

4. Ovaj Prilog sastoji se od nekoliko dijelova. Prvi dio su opa naela i odnose se na sve vrste strojeva. Ostali dijelovi odnose se na odreene vrste posebnih opasnosti. Ipak, od velike je vanosti pregledati cijeli ovaj Prilog kako bi se osiguralo zadovoljavanje svih odgovarajuih temeljnih zahtjeva. Kod konstruiranja stroja potuju se zahtjevi opeg dijela te zahtjevi jednog ili vie ostalih dijelova, zavisno o rezultatima ocjene rizika provedene u skladu s tokom 1. ovih Opih naela.

1. TEMELJNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI

1.1. OPE NAPOMENE

1.1.1. Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

(a) opasnost znai mogui izvor ozljede ili oteenja zdravlja;

(b) opasno podruje znai bilo koje podruje unutar strojeva i/ili oko njih u kojem je izloena osoba podvrgnuta riziku za svoje zdravlje ili sigurnost;

(c) izloena osoba znai svaka osoba koja se djelomino ili u potpunosti nalazi u opasnome podruju;

(d) operater je osoba ili osobe ija je zadaa ugradba, rukovanje, podeavanje, odravanje, ienje, popravak ili prijevoz strojeva;

(e) rizik znai kombinacija vjerojatnosti i stupnja ozljede ili oteenja zdravlja do kojih moe doi zbog opasne situacije;

(f) titnik znai dio stroja koji slui posebno pruanju zatite u obliku fizike prepreke;

(g) zatitni ureaj znai ureaj (a koji nije titnik) koji sam ili zajedno sa titnikom smanjuje rizik;

(h) pravilna uporaba znai uporaba strojeva u skladu s informacijama dostupnima u uputama za uporabu;

(i) razumno predvidiva nepravilna uporaba znai uporaba strojeva na nain koji nije predvien uputama za uporabu, ali koji se moe lako predvidjeti u skladu s ljudskim ponaanjem.


1.1.2. Naela objedinjene sigurnosti

(a) Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na nain prikladan njihovoj namjeni, te tako da je mogue upravljanje, podeavanje i odravanje strojeva bez izlaganja osoba riziku tijekom izvravanja tih radnji u skladu s predvidivim uvjetima, ali takoer uzimajui u obzir i svaku razumno predvidivu nepravilnu uporabu.

Cilj poduzetih mjera mora biti otklanjanje svakog rizika tijekom cijelog predvidivog trajanja strojeva, ukljuujui i faze prijevoza, sklapanja, rastavljanja, onesposobljavanja te rashodovanja ili odlaganja.

(b) Kod odabira najprikladnijih metoda proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora primijeniti sljedea naela, prema navedenom redoslijedu:

ukloniti ili smanjiti rizik u najveoj moguoj mjeri (unutarnja sigurna konstrukcija i izrada strojeva),

poduzeti potrebne mjere zatite vezano za rizike koji koji se ne mogu ukloniti,

obavijestiti korisnike o preostalim rizicima zbog moguih nedostatnosti poduzetih mjera zatite, nazna iti je li potrebna posebna obuka te navesti svaku potrebu za osiguravanjem osobne zatitne opreme.

(c) Pri konstruiranju i izradi strojeva te pri sastavljanju uputa, proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik mora osim predviene uporabe strojeva predvidjeti i svaku razumno predvidivu nepravilnu uporabu istih.

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni na takav nain da sprijee nepravilnu uporabu ako takva uporaba moe prouzroiti rizik. Kada je primjereno, upute moraju upozoriti korisnika na naine na koje se strojevi ne smiju upotrebljavati, a za koje je iskustvo pokazalo da se mogu dogoditi.

(d) Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni uzimajui u obzir ogranienja operatera, a koja su posljedica uporabe potrebne ili predvidive osobne zatitne opreme.

(e) Strojevi moraju biti opremljeni svom posebnom i dodatnom opremom neophodnom za njihovo sigurno podeavanje, odravanje i uporabu.

1.1.3. Materijali i proizvodi

Materijali koji se upotrebljavaju za izradu strojeva ili proizvoda koji se upotrebljavaju ili koji su proizvedeni tijekom njihove uporabe ne smiju ugroavati zdravlje ili sigurnost ljudi. Posebno, gdje se upotrebljavaju tekuine, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprijee rizike tijekom punjenja, uporabe, obnavljanja ili pranjenja.

1.1.4. Rasvjeta

Strojevi moraju biti opremljeni ugraenom rasvjetom primjerenom za radnje gdje bi njezina odsutnost mogla prouzroiti rizik bez obzira na normalno osvjetljenje prostora.

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da nema zasjenjenih mjesta koja mogu izazvati smetnje, nadraujuih odsjaja niti opasnih stroboskopskih pojava na pokretnim dijelovima nastalim zbog osvjetljenja.

Unutranji dijelovi koji zahtijevaju este preglede i podeavanja, te podruja odravanja, moraju biti opremljena primjerenom rasvjetom.

1.1.5. Konstruiranje strojeva za lake rukovanje

Strojevi ili svaki njegov sastavni dio (komponenta) moraju:

biti prikladni za sigurno rukovanje i prijevoz,

biti pakirani ili konstruirani tako da se mogu sigurno i bez oteenja skladititi.

Tijekom prijevoza strojeva i/ili njihovih dijelova, ne smije postojati mogunost naglih pomaka ili opasnosti zbog nestabilnosti, pod uvjetom da se strojevima i/ili njihovim dijelovima rukuje u skladu s uputama.

Kada teina, veliina ili oblik strojeva ili njihovih razliitih dijelova onemoguuju njihovo runo premijetanje, tada strojevi ili svaki njihov dio moraju:

biti opremljeni prikljukom za opremu za dizanje, ili

biti konstruirani tako da je takvu opremu mogue ugraditi, ili

biti oblikovani tako da je na njih lako mogue privrstiti standardnu opremu za dizanje.


Kada je stroj ili neki od njegovih dijelova potrebno runo premjestiti, oni moraju biti:

lako pomini ili

opremljeni za sigurno dizanje i premijetanje.

Potrebno je utvrditi posebne postupke za rukovanje alatima i/ili dijelovima strojeva koji, iako su lagani, mogu biti opasni.

1.1.6. Ergonomija

Kod predvienih uvjeta uporabe, neudobnost, zamor i fiziki ili psiholoki stres kojima je podloan operater moraju biti svedeni na najniu moguu mjeru, uzimajui u obzir ergonomska naela kao to su:

potovanje razlika meu operaterima u vezi s fizikim predispozicijama, snagom i izdrljivosti,

osiguranje dostatnog prostora za pomicanje dijelova tijela operatera,

izbjegavanje radnog tempa koji odreuje stroj,

izbjegavanje upravljanja koje zahtijeva dugotrajnu koncentraciju,

prilagoavanje kontakta ovjek/stroj prema predvidivim osobinama operatera.

1.1.7. Upravljaka mjesta

Upravljaka mjesta moraju biti konstruirana i izraena tako da se sprijei svaki rizik od ispunih plinova i/ili nedostatka kisika.

Ako su strojevi predvieni za uporabu u opasnom okoliu koje predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost operatera ili ako sami strojevi uzrokuju opasan okoli, potrebno je osigurati da operater ima dobre radne uvjete i zatitu od predvidivih opasnosti.

Kada je primjereno, upravljako mjesto mora biti opremljeno primjerenom kabinom, konstruiranom, izra enom i/ili opremljenom za ispunjavanje navedenih zahtjeva. Izlaz mora omoguavati brzo naputanje. Osim toga, kada je primjenjivo, obvezno je osigurati izlaz za sluaj opasnosti, iji je smjer razliit od uobiajenog izlaza.

1.1.8. Sjedenje

Kada je primjenjivo i kada to uvjeti rada doputaju, radna mjesta koja su sastavni dio stroja moraju biti konstruirana tako da omoguuju ugradnju sjedala.

Ako je predvieno da operater sjedi tijekom upravljanja, a upravljako mjesto je sastavni dio stroja, tada stroj mora imati ugraeno sjedalo.

Sjedalo operatera mora operateru omoguiti odravanje stabilnog poloaja. Nadalje, sjedalo i njegova udaljenost od kontrolnih ureaja moraju se moi prilagoavati operateru.

Ako su strojevi izloeni vibracijama, sjedalo mora biti konstruirano i izraeno tako da se vibracije koje se prenose na operatera smanje na najmanju moguu mjeru. Postolje sjedala mora izdrati sva optereenja kojima moe biti izloeno. Kada nema poda pod nogama operatera tada mora biti ugraen podnonik obloen materijalom otpornim na klizanje.

1.2. KONTROLNI SUSTAVI

1.2.1. Sigurnost i pouzdanost kontrolnih sustava

Kontrolni sustavi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjeavaju nastanak opasnih situacija. Prije svega moraju biti konstruirani i izraeni tako da:

mogu izdrati predviena radna optereenja i vanjske utjecaje,

nedostatak u opremi ili programima kontrolnih sustava ne uzrokuje opasne situacije,

pogreke u logici kontrolnih sustava ne uzrokuju opasne situacije,

razumno predvidive ljudske pogreke tijekom rada ne uzrokuju opasne situacije.


Posebnu panju potrebno je posvetiti sljedeem:

strojevi se ne smiju neoekivano ukljuiti,

parametri strojeva ne smiju se nekontrolirano mijenjati kada takve promjene mogu prouzroiti opasne situacije,

zaustavljanje stroja ne smije se sprijeiti ako je naredba za zaustavljanje ve izdana,

niti jedan pokretni dio stroja ili dio koji stroj dri ne smije pasti niti biti izbaen,

automatsko ili runo zaustavljanje bilo kojih pokretnih dijelova mora biti nesmetano,

zatitni ureaji moraju ostati u potpunosti uinkoviti ili izdati naredbu za zaustavljanje,

sigurnosni dijelovi kontrolnog sustava moraju se u cijelosti primijeniti na sklopove strojeva i/ili djelomino dovrenih strojeva.

Kod beinog upravljanja mora se aktivirati automatsko zaustavljanje ako ispravan kontrolni siglnal nije primljen, ukljuujui i gubitak komunikacije.

1.2.2. Kontrolni ureaji

Kontrolni ureaji moraju biti:

jasno vidljivi i prepoznatljivi te, gdje je to primjereno oznaeni piktogramima,

postavljeni na takav nain da je njima mogue sigurno upravljati bez zadrke ili gubitka vremena, i bez nejasnoa,

konstruirani tako da je kretanje kontrolnih ureaja u skladu sa njihovim uinkom,

postavljeni izvan zona opasnosti, osim gdje je neophodno za odreene kontrolne ureaje kao to su ureaji za zaustavljanje u sluaju opasnosti ili visei upravlja,

postavljeni tako da njihovo djelovanje ne moe izazvati dodatni rizik,

konstruirani ili zatieni tako da se eljeni uinak, koji ukljuuje opasnost, moe postii samo namjernim djelovanjem,

izraeni tako da mogu izdrati predvidivo optereenje; posebna panja mora se obratiti na ureaje za zaustavljanje u sluaju opasnosti, koji su izloeni znatnom optereenju.

Kad je kontrolni ureaj konstruiran i izraen za izvravanje nekoliko razliitih radnji, to jest ako nema odnosa jedan na jedan, radnja koja se treba obaviti mora biti jasno prikazana te se, kad je to potrebno, mora potvrditi.

Kontrolni ureaji moraju biti postavljeni tako da njihov raspored, hod i otpor kod upravljanja budu u skladu s djelovanjem koje trebaju izazvati, uz potovanje ergonomskih naela.

Strojevi moraju biti opremljeni indikatorima potrebnim za sigurno upravljanje. Moraju biti itljivi operateru s njegovog kontrolnog mjesta.

Sa svakog kontrolnog mjesta operater mora moi provjeriti da se nitko ne nalazi u opasnim podrujima ili kontrolni sustav mora biti izraen tako da je onemogueno pokretanje za vrijeme dok se netko nalazi u opasnom podruju.

Ako nijedna od navedenih mogunosti nije primjenjiva, prije pokretanja stroja potrebno je dati zvune i/ili vizualne znakove upozorenja. Izloena osoba mora imati dovoljno vremena da napusti opasno podruje ili sprijei pokretanje stroja.

Ako je potrebno, mora se osigurati da je strojevima mogue upravljati samo s kontrolnih mjesta postavljenih u jednoj ili vie unaprijed odreenih podruja ili pozicija.

Kada postoji vie kontrolnih mjesta, kontrolni sustav mora biti konstruiran tako da uporaba jednog onemoguuje uporabu ostalih, osim ureaja za zaustavljanje i zaustavljanje u sluaju opasnosti.

Kada strojevi imaju dva ili vie upravljakih mjesta, svako mjesto mora biti opremljeno sa svim potrebnim kontrolnim ureajima, bez ometanja operatera ili meusobnog dovoenja u opasne situacije.


1.2.3. Pokretanje

Pokretanje strojeva mora biti mogue samo namjernim djelovanjem na kontrolni ureaj koji je namijenjen za tu svrhu.

Isti se zahtjev primjenjuje:

prilikom ponovnog pokretanja strojeva nakon zaustavljanja, bez obzira na uzrok,

prilikom znaajnijih promjena radnih uvjeta,

Ponovno pokretanje strojeva ili promjena radnih uvjeta moe se izvriti namjernim ukljuivanjem ureaja, koji nije kontrolni ureaj, namijenjenim za tu svrhu, samo pod uvjetom da to ne dovodi do opasne situacije.

Za strojeve koji su u automatskom pogonu, pokretanje strojeva, ponovno pokretanje strojeva nakon zaustavljanja ili promjena radnih uvjeta mogue je bez intervencije, pod uvjetom da ne dovodi do opasne situacije.

Kada strojevi imaju nekoliko kontrolnih ureaja za pokretanje, te se operateri mogu meusobno dovesti u opasnost, moraju se ugraditi dodatni ureaji koji e iskljuiti takve rizike. Ako je zbog sigurnosti potrebno da se pokretanje i/ili zaustavljanje mora provoditi posebnim redoslijedom, moraju postojati ureaji koji osiguravaju da e se navedene radnje izvravati pravilnim redoslijedom.

1.2.4. Zaustavljanje

1.2.4.1. Normalno zaustavljanje

Strojevi moraju biti opremljeni kontrolnim ureajem koji omoguuje potpuno zaustavljanje stroja na siguran nain.

Svaka radna stanica mora biti opremljena kontrolnim ureajem za zaustavljanje nekih ili svih funkcija stroja, ovisno o postojeim opasnostima, tako da stroj bude siguran.

Kontrolni ureaji za zaustavljanje stroja moraju imati prednost pred kontrolnim ureajima za pokretanje.

Kada se strojevi ili njegovi opasni dijelovi zaustave, mora se prekinuti napajanje energijom odgovarajuih pokretaa.

1.2.4.2. Operativno zaustavljanje

Kada iz operativnih razloga kontrolni ureaj za zaustavljanje ne prekida dotok energije pokretaima stroja, tada se uvjeti zaustavljanja moraju obavezno nadzirati i odravati.

1.2.4.3. Zaustavljanje u sluaju opasnosti

Strojevi moraju biti opremljeni s jednim ili vie ureaja za zaustavljanje u sluaju opasnosti kako bi se omoguilo otklanjanje stvarne ili prijetee opasnosti.

Primjenjuju se sljedee iznimke:

strojevi kod kojih ureaj za zaustavljanje u sluaju opasnosti ne bi smanjio rizik, ili zato to ne bi smanjio vrijeme zaustavljanja ili zato to ne bi omoguio poduzimanje posebnih mjera potrebnih za uklanjanje rizika,

runi prijenosni strojevi i/ili runo navoeni strojevi.

Ureaj mora:

imati jasno prepoznatljive, jasno vidljive i brzo dostupne kontrolne ureaje,

zaustaviti opasnu radnju to je bre mogue bez stvaranja dodatnih rizika,

gdje je potrebno, pokrenuti ili omoguiti pokretanje odreenih zatitnih radnji.


Kada ureaj za zaustavljanje u sluaju opasnosti prestane aktivno djelovati zbog naredbe za zaustavljanje, ureaj mora tu naredbu odrati do trenutka posebnog opoziva te naredbe; pokretanje ureaja za sluaj opasnosti ne smije biti mogue bez pokretanja naredbe za zaustavljanje; iskljuivanje ureaja mora biti mogue samo odgovarajuim djelovanjem, te iskljuivanje ureaja ne smije ponovo pokrenuti stroj ve samo dozvoliti njegovo ponovno pokretanje.

Funkcija zaustavljanja u sluaju opasnosti mora biti dostupna i upotrebljiva u svakome trenutku bez obzira na nain rada.

Ureaji za zaustavljanje u sluaju opasnosti moraju biti podrka ostalim zatitnim mjerama, a ne njihova zamjena.

1.2.4.4. Sklopovi

Kada su strojevi ili dijelovi strojeva konstruirani za zajedniki rad, strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da kontrolni ureaji za zaustavljanje, ukljuujui i ureaje za zaustavljanje u sluaju opasnosti, mogu zaustaviti ne samo strojeve ve takoer i svu povezanu opremu, ako bi njezin daljnji rad mogao biti opasan.

1.2.5. Odabir naina kontrole i upravljanja

Odabrani nain kontrole i upravljanja mora biti nadreen ostalim nainima kontrole i upravljanja, osim zaustavljanja u sluaju opasnosti.

Ako su strojevi konstruirani i izraeni tako da dozvoljavaju primjenu nekoliko naina kontrole ili upravljanja koji zahtijevaju razliite sigurnosne mjere i/ili radne postupke, moraju biti opremljeni izbornikom naina rada, kojeg je mogue zakoiti u svakoj poziciji. Svaka pozicija izbornika mora biti jasno prepoznatljiva i mora odgovarati pojedinomu nainu upravljanja ili kontrole.

Izbornik se moe zamijeniti nekom drugom metodom odabira kojom se ograniava uporaba odreenih funkcija stroja na odreene kategorije operatera.

Ako za odreene postupke strojevi moraju moi raditi s odmaknutim ili uklonjenim titnikom i/ili iskljuenim zatitnim ureajem, tada izbornik naina kontrole ili upravljanja istodobno mora:

onemoguiti sve ostale naine kontrole ili upravljanja,

dopustiti izvravanje opasnih funkcija iskljuivo uporabom kontrolnih ureaja koji zahtijevaju stalno djelovanje,

dopustiti izvravanje opasnih funkcija samo u uvjetima smanjenog rizika uz istodobno sprjeavanje opasnosti od povezanih nizova,

onemoguiti bilo kakvo izvravanje opasnih funkcija namjernim ili sluajnim djelovanjem na senzore stroja.

Ako nije mogue ispuniti ova etiri uvjeta istodobno, izbornik naina kontrole ili upravljanja mora pokrenuti neke druge zatitne mjere konstruirane i izraene kako bi osigurale sigurno podruje djelovanja.

Dodatno, operater mora moi kontrolirati rad na dijelovima na kojima radi, sa mjesta podeavanja.

1.2.6. Prekid napajanja energijom

Prekid napajanja, ponovna uspostava napajanja nakon prekida ili bilo kakve promjene u napajanju strojeva ne smiju dovesti do opasnih situacija.

Potrebno je posebno obratiti panju na sljedee:

strojevi se ne smiju neoekivano pokrenuti,

parametri strojeva ne smiju se nekontrolirano mijenjati, kada takva promjena moe dovesti do opasnih situacija,

ne smije se sprijeiti zaustavljanje strojeva ako je izdana naredba za zaustavljanje,


niti jedan pokretni dio stroja ili dio koji stroj dri ne smije pasti niti biti izbaen,

automatsko ili runo zaustavljanje bilo kojeg pokretnog dijela stroja mora biti nesmetano,

zatitni ureaji moraju ostati potpuno uinkoviti ili dati naredbu za zaustavljanje.

1.3. ZATITA OD MEHANIKIH OPASNOSTI

1.3.1. Rizik od gubitka stabilnosti

Strojevi i njihove komponente i prikljuci moraju biti dostatno stabilni kako bi se izbjeglo prevrtanje, padanje ili nekontrolirano kretanje tijekom prijevoza, sklapanja, rasklapanja te bilo koje druge djelatnosti koja ukljuuje te strojeve.

Ako oblik samih strojeva ili njihova predviena montaa ne pruaju dovoljnu stabilnost, moraju biti osigurana i u uputama navedena prikladna sredstva privrivanja.

1.3.2. Rizik od puknua tijekom rada

Razni dijelovi strojeva i njihovi spojevi moraju izdrati optereenja kojima su izloeni tijekom uporabe.

Trajnost upotrijebljenih materijala mora odgovarati radnim uvjetima predvienim od strane proizvoaa ili njegovog ovlatenog predstavnika, posebno u odnosu na pojave kao to su zamor, starenje, korozija i troenje.

U uputama mora biti naznaena vrsta i uestalost pregleda i odravanja koja se zahtijeva iz sigurnosnih razloga. Kada je prikladno, mora biti naznaeno koji su dijelovi podloni troenju, te kriteriji za zamjenu.

Kada unato poduzetim mjerama i dalje postoji rizik od puknua ili raspadanja, odgovarajui dijelovi moraju biti postavljeni, smjeteni i/ili zatieni tako da sve krhotine budu zadrane, sprjeavajui tako opasne situacije.

vrste i savitljive cijevi koje prenose tekuinu, posebno one pod visokim tlakom, moraju moi izdrati predviena unutarnja i vanjska optereenja te moraju biti vrsto privrene i/ili zatiene tako da se osigura da puknue ne predstavlja rizik.

Kada se materijali koji se obrauju do alata dovode automatski, moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti kako bi se izbjegao rizik za osobe:

kada dio koji se obrauje doe u dodir s alatom, on mora dostii svoje normalne radne uvjete,

kada se alat pokrene i/ili zaustavi (namjerno ili sluajno), kretanje ulazne sirovine i materijala mora biti usklaeno.

1.3.3. Rizici koji se odnose na padanje ili izbacivanje predmeta

Moraju se poduzeti mjere opreza da se sprijee rizici od padajuih ili izbaenih predmeta.

1.3.4. Rizici koji se odnose na povrine, rubove ili kutove

Ako to njihova namjena doputa, dostupni dijelovi strojeva ne smiju imati otre rubove, otre kutove niti grube povrine, koji mogu prouzroiti ozljede.

1.3.5. Rizici povezani sa sloenim strojevima

Kada je stroj namijenjen izvravanju vie razliitih funkcija, s runim odstranjivanjem komada izmeu svake radnje (sloeni strojevi), tada on mora biti konstruiran i izraen tako da omoguava uporabu svakog elementa zasebno, a da ostali elementi ne predstavljaju rizik za izloenu osobu.

U tu svrhu mora biti omogueno zasebno pokretanje i zaustavljanje bilo kojih elemenata koji nisu zatieni.

1.3.6. Rizici povezani s promjenama u uvjetima upravljanja

Kada stroj obavlja radnje u razliitim uvjetima uporabe, tada on mora biti konstruiran i izraen tako da se izbor i podeavanje tih uvjeta moe provesti sigurno i pouzdano.


1.3.7. Rizici povezani s pokretnim dijelovima

Pokretni dijelovi strojeva moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjeavaju rizik od dodira koji bi doveo do nesree ili moraju, gdje rizik postoji, biti opremljeni titnicima ili zatitnim ureajima.

Potrebno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se sprijeila sluajna blokada pokretnih dijelova koji su ukljueni u rad. Ako unato poduzetim mjerama opreza postoji velika mogunost da e doi do blokade, obvezno je osigurati, kada je prikladno, posebne zatitne ureaje i alate potrebne za sigurno uklanjanje blokade.

Posebni zatitni ureaji i naini njihove uporabe moraju biti navedeni u uputama i gdje je to mogue oznakama na stroju.

1.3.8. Izbor zatite od rizika nastalih od pokretnih dijelova

titnike ili zatitne ureaje konstruirane za zatitu od rizika nastalih od pokretnih dijelova mora se izabrati na temelju vrste rizika. Kao pomo pri izboru moraju se koristiti sljedee smjernice.

1.3.8.1. Pokretni dijelovi prijenosa

titnici konstruirani za zatitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih dijelova prijenosa moraju biti:

ili ugraeni titnici iz odjeljka 1.4.2.1., ili

pokretni blokirajui titnici iz odjeljka 1.4.2.2.

Pokretni blokirajui titnici trebaju se upotrebljavati tamo gdje je predvien est pristup.

1.3.8.2. Pokretni dijelovi ukljueni u proces

titnici ili zatitni ureaji konstruirani za zatitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih dijelova ukljuenih u procese moraju biti:

ili privreni titnici iz odjeljka 1.4.2.1., ili

pokretni blokirajui titnici iz odjeljka 1.4.2.2., ili

zatitni ureaji iz odjeljka 1.4.3., ili

kombinacija gore navedenog.

Meutim, kada odreeni pokretni dijelovi direktno ukljueni u proces ne mogu biti u potpunosti nedostupni tijekom rada, budui da proces zahtijeva djelovanje operatera, tada takvi dijelovi moraju biti opremljeni sa:

privrenim titnicima ili pokretnim blokirajuim titnicima koji onemoguuju pristup onim podrujima dijelova koji se ne upotrebljavaju tijekom rada, i

podesivim titnicima iz odjeljka 1.4.2.3., koji ograniavaju pristup onim podrujima pokretnih dijelova kojima je pristup neophodan.

1.3.9. Rizici od nekontroliranog kretanja

Kada se dio stroja zaustavi, mora se sprijeiti svaki pomak od zaustavne pozicije koji bi bio uzrokovan bilo ime osim uporabom kontrolnih ureaja ili on mora biti takav da ne predstavlja opasnost.

1.4. ZAHTIJEVANE ZNAAJKE TITNIKA I ZATITNIH UREAJA

1.4.1. Opi Zahtjevi

titnici i zatitni ureaji:

moraju biti robusne izvedbe,

moraju biti sigurno privreni na mjestu,

ne smiju uzrokovati nikakav dodatni rizik,


ne smiju se lako zaobilaziti ili onesposobiti,

moraju biti smjeteni na prikladnoj udaljenosti od zone opasnosti,

moraju izazivati minimalne smetnje u pogledu proizvodnog procesa, i

moraju omoguiti obavljanje bitnih radova na instalaciji i/ili zamjeni alata i u svrhu odravanja, ograniavanjem pristupa iskljuivo na podruje na kojemu se zadaa mora izvriti, po mogunosti bez da se titnik mora ukloniti ili zatitni ureaj onesposobiti.

Dodatno, kada je to mogue titnici moraju tititi od izbacivanja ili od ispadanja materijala ili predmeta i protiv emisija koje proizvode strojevi.

1.4.2. Posebni zahtjevi za titnike

1.4.2.1. Nepomini titnici

Nepomini titnici moraju biti privreni sustavima koji se mogu otvoriti ili ukloniti iskljuivo uporabom alata.

Sustav privrivanja mora ostati privren na titnike ili na stroj kada se titnici uklone.

Kada je to mogue, titnici moraju biti takvi da bez potrebnog sustava privrivanja ne mogu ostati na svome mjestu.

1.4.2.2. Pomini blokirajui titnici

Pomini blokirajui titnici moraju:

ostati to je due mogue privreni na stroj kada su otvoreni,

biti konstruirani i izraeni tako da se mogu podesiti iskljuivo namjernom radnjom.

Pomini blokirajui titnici moraju biti povezani s ureajem za blokiranje koji:

onemoguuje pokretanje opasnih funkcija stroja dok je otvoren, i

izdaje naredbu za zaustavljanje kada vie nije zatvoren.

Kada je mogue da operater do opasne zone stigne prije nego to rizik uzrokovan opasnim funkcijama stroja prestane, tada pokretni titnici osim s ureajem za blokiranje moraju dodatno biti povezani i s ureajem za zakljuavanje titnika koja:

spreava pokretanje opasnih funkcija stroja sve dok titnik nije zatvoren i zakljuan, i

zadrava titnik zatvorenim i zakljuanim sve dok postoji rizik od ozljede zbog opasnih funkcija stroja.

Pomini blokirajui titnici moraju biti konstruirani tako da odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova sprjeava pokretanje ili zaustavlja opasne funkcije stroja.

1.4.2.3. Podesivi titnici koji onemoguuju pristup

Podesivi titnici koji onemoguuju pristup onim podrujima pokretnih dijelova koji su neophodni za rad moraju biti:

runo ili automatski podesivi, ovisno o vrsti rada koji se obavlja, i

lako podesivi bez uporabe alata.

1.4.3. Posebni zahtjevi za zatitne ureaje

Zatitni ureaji moraju biti konstruirani i ugraeni u kontrolni sustav tako da:

se pokretni dijelovi ne mogu pokrenuti dok se nalaze na dohvat operatera,


osobe ne mogu dosegnuti pokretne dijelove dok se oni pokreu, i

odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova sprijei pokretanje ili zaustavi pokretne dijelove.

Zatitni ureaji smiju se moi podesiti iskljuivo namjernim djelovanjem.

1.5. RIZICI OD DRUGIH OPASNOSTI

1.5.1. Elektrino napajanje

Kada se strojevi napajaju elektrinom energijom, oni moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da se sprijee ili da se mogu sprijeiti sve opasnosti elektrine prirode.

Sigurnosni ciljevi odreeni Direktivom 73/23/EEZ primjenjuju se na strojeve. Meutim, obvezama vezanim za procjenu sukladnosti i stavljanje na trite i/ili putanje u pogon strojeva, a vezano za opasnosti elektrine prirode, propisuje iskljuivo ova Direktiva.

1.5.2. Statiki elektricitet

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprjeavaju ili ograniavaju nakupljanje potencijalno opasnih elektrostatikih naboja i/ili moraju biti opremljeni sustavima za pranjenje od istih.

1.5.3. Napajanje energijom koja nije elektrina

Kada se strojevi napajaju energijom koja nije elektrina, tada moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da se izbjegne potencijalni rizik vezan za te izvore energije.

1.5.4. Greke kod ugradnje

Greke do kojih bi lako moglo doi prilikom ugradnje ili ponovne ugradnje odreenih dijelova koji bi mogli biti izvor rizika, moraju se onemoguiti pri konstruiranju i izradi tih dijelova ili, ako nije mogue, obavijestima danim na samim dijelovima i/ili njihovim kuitima. Iste informacije moraju biti navedene na pokretnim dijelovima i/ili njihovim kuitima kada smjer kretanja mora biti poznat kako bi se izbjegao rizik.

Kada je potrebno, upute moraju poblie opisati rizike.

Kada neispravan spoj moe biti izvor rizika, neispravni spojevi moraju se onemoguiti konstrukcijom ili ako to nije mogue, moraju biti navedeni na obavijestima danim na elementima za spajanje i, gdje je primjereno, na prikljucima.

1.5.5. Ekstremne temperature

Moraju se poduzeti mjere za uklanjanje svakog rizika od ozljeda izazvanih dodirom ili blizinom dijelova strojeva ili materijala pri visokim ili vrlo niskim temperaturama.

Takoer je neophodno poduzeti mjere kako bi se izbjegao ili sprijeio rizik od izbacivanja vruih ili vrlo hladnih materijala.

1.5.6. Poar

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegne svaki rizik od vatre ili pregrijavanja koje mogu izazvati sami strojevi ili od plinova, tekuina, praine, para ili drugih tvari koje proizvode ili koriste ti strojevi.

1.5.7. Eksplozija

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegne svaki rizik od eksplozije koju mogu izazvati sami strojevi ili od plinova, tekuina, praine, para ili drugih tvari koje proizvode ili koriste ti strojevi.

Tako dugo dok postoji rizik od eksplozija tijekom uporabe stroja u potencijalno eksplozivnim atmosferama, strojevi moraju biti sukladni s odredbama posebnih propisa kojima se propisuje rad u potencijalno eksplozivnim atmosferama.


1.5.8. Buka

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se rizici nastali emisijom buke u zraku smanje na najniu razinu, uzimajui u obzir tehnoloki napredak i raspoloivost sredstava za smanjenje buke, posebno na njenom izvoru.

Razina emisije buke moe se procijeniti sukladno usporedivim podacima o emisiji za sline strojeve.

1.5.9. Vibracije

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se rizici nastali zbog vibracija koje proizvode strojevi smanje na najniu razinu, uzimajui u obzir tehnoloki napredak i dostupnost sredstava za smanjenje vibracija, posebno na njihovom izvoru.

Razina vibracija moe se procijeniti sukladno usporedivim podacima o emisiji za sline strojeve.

1.5.10. Zraenje

Nepoeljno zraenje iz strojeva mora se otkloniti ili smanjiti na razinu koja nema tetnih uinaka na osobe.

Sve funkcionalne emisije ionizirajueg zraenja moraju biti ograniene na najniu razinu dostatnu za ispravan rad strojeva, tijekom postavljanja, pogona i ienja. Kada postoji rizik, neophodno je poduzeti potrebne zatitne mjere.

Sve funkcionalne emisije ne-ionizirajueg zraenja tijekom postavljanja, pogona i ienja moraju biti ograni ene na razine koje nemaju tetnih uinaka na osobe.

1.5.11. Vanjsko zraenje

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da vanjska zraenja ne mogu ometati njihov rad.

1.5.12. Lasersko zraenje

Kada se koristi laserska oprema, potrebno je uzeti u obzir sljedee:

laserska oprema na strojevima mora biti konstruirana i izraena tako da se sprijei bilo kakvo sluajno zraenje,

laserska oprema na strojevima mora biti zatiena tako da izravno zraenje, zraenje uzrokovano refleksijom ili difuzijom i sekundarno zraenje ne oteuju zdravlje,

optika oprema za promatranje ili podeavanje laserske opreme na strojevima mora biti takva da ne uzrokuje nikakav rizik od laserskog zraenja.

1.5.13. Emisije opasnih materijala i tvari

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da se izbjegnu rizici od udisanja, gutanja, dodira s koom, oima i sluznicom te apsorpcije kroz kou opasnih materijala i tvari koje ti strojevi proizvode.

Kada opasnost nije mogue otkloniti, strojevi moraju biti opremljeni tako da je opasne materijale i tvari mogue pohraniti, isprazniti, isprati rasprivanjem vode, filtrirati ili tretirati nekom drugom jednako uinkovitom metodom.

Kada proces tijekom normalnog rada stroja nije u potpunosti zatvoren, ureaji za pohranjivanje i/ili pranjenje moraju biti smjeteni tako da imaju najvei mogui uinak.

1.5.14. Rizik od zatvaranja u stroj

Strojevi moraju biti konstruirani, izraeni ili opremljeni sredstvima koja onemoguuju zatvaranje osobe unutar stroja ili, ako to nije mogue, sredstvima za poziv u pomo.


1.5.15. Rizik od klizanja, spoticanja ili padanja

Dijelovi strojeva gdje osobe imaju mogunost kretanja ili stajanja moraju biti konstruirani i izraeni tako da sprijee klizanje, spoticanje ili pad osoba na ili sa tih dijelova.

Kada je primjereno, ovi dijelovi moraju biti opremljeni rukohvatima koji su privreni i koji omoguavaju korisnicima odravanje stabilnosti.

1.5.16. Zatita od udara groma

Strojevi za vrijeme njihovog rada, radi zatite od udara groma moraju biti opremljeni sistemom za provoenje nastalog elektrinog naboja u zemlju.

1.6. ODRAVANJE

1.6.1. Odravanje strojeva

Toke za podeavanje i odravanje moraju biti smjetene izvan zona opasnosti. Podeavanje, odravanje, popravak, ienje i servisiranje mora biti mogue dok su strojevi u mirovanju.

Ako jedan ili vie gore navedenih uvjeta ne moe biti zadovoljen iz tehnikih razloga, potrebno je poduzeti mjere koje osiguravaju sigurno izvoenje tih radnji (vidjeti odjeljak 1.2.5).

Kada se radi o automatskim strojevima i, kada je potrebno, ostalim strojevima, moraju se osigurati spojni ureaji za montiranje dijagnostike opreme za pronalaenje kvarova.

Komponente automatiziranih strojeva koje je potrebno esto mijenjati mora biti mogue lako i sigurno ukloniti i zamijeniti. Pristup ovim komponentama mora omoguiti izvravanje tih zadataka uz potrebna tehnika sredstva u skladu s navedenim nainima upravljanja.

1.6.2. Pristup upravljakim mjestima i mjestima servisiranja

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da doputaju siguran pristup svim podrujima gdje je potrebno djelovati tijekom pogona, prilagodbe i odravanja strojeva.

1.6.3. Odvajanje od izvora energije

Strojevi moraju imati izolatore za odvajanje od svih izvora energije. Takvi izolatori moraju biti jasno oznaeni. Moraju imati mogunost zakljuavanja kada ponovno spajanje moe ugroziti osobe. Izolatori takoer moraju imati mogunost zakljuavanja kada operater s niti jednog njemu dostupnog mjesta ne moe provjeriti je li napajanje jo uvijek iskljueno.

Kada se radi o strojevima koje je mogue ukljuiti u elektrinu utinicu, dostatno je izvlaenje utikaa, pod uvjetom da sa svakog njemu dostupnog mjesta operater moe provjeriti da li je utika i dalje izvuen.

Nakon prekida dotoka energije mora biti omogueno normalno odvoenje sve preostale ili uskladitene energije u sklopovima strojeva, bez rizika za osobe.

Iz odredbi iz prethodnog stavka izuzeti su odreeni sklopovi koji smiju ostati prikljueni na svoj izvor napajanja kako bi, na primjer, drali dijelove, zatitili informacije, osvjetljavali unutranjost itd. U tom sluaju potrebno je poduzeti posebne mjere da se osigura sigurnost operatera.

1.6.4. Djelovanje operatera

Strojevi moraju biti konstruirani, izraeni i opremljeni tako da je potreba za djelovanjem operatera ograniena. Ako se djelovanje operatera ne moe izbjei, mora biti mogue provesti ga jednostavno i sigurno.

1.6.5. ienje unutarnjih dijelova

Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni tako da je mogue ienje unutarnjih dijelova koji su sadravali opasne tvari ili pripravke, bez ulaenja u te dijelove; takoer mora biti mogue izvriti izvana sva potrebna uklanjanja blokada. Ako nije mogue izbjei ulazak u stroj, tada on mora biti konstruiran i izraen tako da je mogue sigurno ienje.


1.7. INFORMACIJE

1.7.1. Informacije i upozorenja na strojevima

Poeljno je da informacije i upozorenja na strojevima budu naznaeni u obliku lako razumljivih simbola i piktograma. Sve pisane ili verbalne informacije i upozorenja moraju biti izraeni na slubenom jeziku ili jezicima Zajednice, koje u skladu s Ugovorm moe odrediti drava lanica u kojoj se strojevi plasiraju na trite i/ili putaju u pogon, a na zahtjev mogu biti popraeni i inaicama na bilo kojem drugom slubenom jeziku ili jezicima Zajednice, koje razumiju posluitelji.

1.7.1.1. Informacije i ureaji za obavjeivanje

Informacije potrebne za upravljanje strojevima moraju biti u jednoznanom i lako razumljivom obliku. Ne smiju biti preopsene kako ne bi preopteretile operatera.

Optiki zasloni ili neka druga interaktivna sredstva komunikacije izmeu operatera i stroja moraju biti lako razumljiva i jednostavna za uporabu.

1.7.1.2. Ureaji za upozoravanje

Kada zdravlje ili sigurnost osoba mogu biti ugroeni zbog greke u radu strojeva bez nadzora, tada ti strojevi moraju biti opremljeni odgovarajuim zvunim i svjetlosnim signalom upozorenja.

Kada su strojevi opremljeni ureajima za upozoravanje, tada isti moraju biti nedvosmisleni i lako uoljivi. Operateru u svakom trenutku mora biti omogueno provjeravanje rada takvih ureaja.

Isti moraju biti u skladu s odredbama propisa koji se odnose na boje i sigurnosne signale.

1.7.2. Upozorenje na rizik zbog rezidua

Ondje gdje, unato inherentnim mjerama u pogledu sigurnog dizajna te sigurnosnim i usvojenim komplementarnim zatitnim mjerama, jo ima rizika, nuno je providjeti nuna upozorenja, pa tako i naprave za upozorenja.

1.7.3. Oznaivanje strojeva

Na svim strojevima moraju biti vidljivo, itljivo i neizbrisivo navedeni najmanje sljedei podaci:

naziv i puna adresa proizvoaa i, gdje je primjenjivo, njegovog ovlatenog predstavnika,

oznaka stroja,

oznaka sukladnosti (vidjeti Prilog III.),

oznaka serije ili tipa,

serijski broj, ako postoji,

godina izrade, to oznaava godinu kada je proces proizvodnje zavren.

Zabranjeno je prethodno ili naknadno datiranje strojeva prilikom stavljanja oznake sukladnosti.

Nadalje, strojevi konstruirani i izraeni za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama, moraju biti u skladu s time oznaeni.

Na strojevima moraju takoer biti svi podaci relevantni za svoj tip i neophodni za sigurnu uporabu. Takvi podaci podloni su zahtjevima iz odjeljka 1.7.1.

Kada se dijelom stroja za vrijeme uporabe mora rukovati pomou opreme za dizanje, tada njegova masa mora biti itko, neizbrisivo i nedvosmisleno naznaena.

1.7.4. Upute

Svi strojevi moraju imati upute na slubenom jeziku Zajednice ili na jezicima zemlje lanice u kojoj se stavljaju na trite i/ili putaju u pogon.

Upute priloene uz strojeve moraju biti ili Originalne upute ili Prijevod originalnih uputa, a u tom sluaju uz prijevod moraju biti priloene i originalne upute.


Iznimno, upute za odravanje namijenjene specijaliziranom osoblju koje odreuje proizvoa ili njegov ovla teni predstavnik mogu biti priloene na samo jednom jeziku Zajednice koji to specijalizirano osoblje razumije.

Upute moraju biti napisane u skladu s naelima koja slijede.

1.7.4.1. Opa naela pisanja uputa

(a) Upute moraju biti pisane na jednom ili vie slubenih jezika Zajednice. Rijei Originalne upute moraju se nalaziti na jezinoj inaici ili inaicama koje je ovjerio proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik.

(b) Kada na slubenom jeziku/jezicima zemlje gdje e se strojevi upotrebljavati ne postoje Originalne upute, tada prijevod na taj jezik/te jezike moraju osigurati ili proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik ili osoba koja strojeve dovodi u dotino jezino podruje. Prijevod mora nositi naznaku Prijevod originalnih uputa.

(c) Sadraj mora pokrivati ne samo predvienu namjenu strojeva ve mora u obzir uzeti i mogue razumno predvidive pogrene uporabe tih strojeva.

(d) Kada se radi o strojevima namijenjenim za uporabu neprofesionalnog operatera, rjenik i grafiki izgled upute za uporabu mora uzeti u obzir razinu opeg znanja i otroumnost koju je razumno mogue oekivati od takvih operatera.

1.7.4.2. Sadraj uputa

Sve upute za uporabu moraju sadravati, kada je primjenjivo, najmanje sljedee podatke:

(a) naziv tvrtke i punu adresu proizvoaa i njegovog ovlatenog predstavnika;

(b) naziv stroja kako je naznaeno na samome stroju, osim serijskog broja (vidjeti odjeljak 1.7.3.);

(c) izjavu o sukladnosti, ili dokument koji navodi sadraj izjave o sukladnosti, navodi pojedinosti o stroju, a koje ne ukljuuju nuno serijski broj i potpis;

(d) opi opis stroja;

(e) crtee, dijagrame, opise i objanjenja potrebna za uporabu, odravanje i popravak stroja i provjeru ispravnosti rada istog;

(f) opis radnog/ih poloaja koje e operateri vjerojatno upotrebljavati;

(g) opis predviene uporabe stroja;

(h) upozorenja o nainima na koje se stroj ne smije upotrebljavati, a koje je iskustvo pokazalo moguima;

(i) upute za sklapanje, postavljanje i spajanje, ukljuujui crtee, dijagrame i naine prikljuivanja i oznaku osovine ili sklopa na koji se stroj postavlja;

(j) upute vezane za postavljanje i sklapanje s ciljem smanjivanje buke ili vibracija;

(k) upute za putanje u pogon i uporabu stroja i, kada je potrebno, upute za obuku operatera;

(l) informacije o preostalim rizicima koji se javljaju unato mjerama imanentno sigurne konstrukcije, sigurnosne zatite i primjeni dodatnih zatitnih mjera;

(m) upute o mjerama zatite koje korisnik mora poduzeti, ukljuujui, kada je prikladno i osobnu zatitnu opremu, koja mora biti osigurana;

(n) osnovna svojstva alata s kojim stroj moe biti opremljen;

(o) uvjete u kojima stroj ispunjava zahtjev

Documents

CELEX_32006L0042_HR_TXT