Upload
darko
View
30
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Saobracajni infrastrukturni sistemi, predavanje sa gradjevniskog faksa u Beogradu.
Citation preview
GRADSKE SAOBRAGRADSKE SAOBRAAJNICEAJNICEGRADSKE SAOBRAGRADSKE SAOBRAAJNICEAJNICE
Grad i saobraaj; Gradski saobraajni Grad i saobraaj; Gradski saobraajni j; jj; jsistemi; Programski i projektni uslovi; sistemi; Programski i projektni uslovi;
Saobraajnice primarne mree; Raskrsnice; Saobraajnice primarne mree; Raskrsnice; Saobraajnice sekundarne mree; Parkiranje; Saobraajnice sekundarne mree; Parkiranje;
Pratea opremaPratea oprema
Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu
Grad i saobraaj (1)
gradgrad ureeno ljudsko naselje koje je politiki, ekonomski ili
kulturni centar podrujap jprostorno ureenje savremenog grada poiva na
planskom razmetaju najznaajnijih gradskihplanskom razmetaju najznaajnijih gradskihsadraja stanovanje radne aktivnosti kolovanje centralne stanovanje, radne aktivnosti, kolovanje, centralne
funkcije, rekreacija, zabava
2
Grad i saobraaj (2)
uloga saobraajau oga saob aaja objedinjavanje gradskih sadraja, usmeravanje i
sinhronizacija aktivnosti, odreivanje ritma gradskog ivota
ograniavanje prostora za razvoj fizikih strukturagrad i saobraaj su jedinstven planersko-
projektantski kompleks sa istim vremensko-prostornim dimenzijama planiranje i projektovanje gradskih saobraajnica mora
biti ibiti povezano sa namenom povrina nemogue je odvojiti grad od zalea (dnevnog
gravitacionog podruja)
3
gravitacionog podruja)
Grad i saobraaj (3)
struktura gradskog saobraajastruktura gradskog saobraaja putniki
drutvene i line potrebe graana (rad, obrazovanje, kupovina, p g ( , j , p ,zabava, rekreacija i sl)
privredniproizvodne i trine veze (pojava i prisustvo u gradu se moe kanalisati u vremenu i prostoru primenom regulativnih mera,npr. zabrana ulaska teretnih vozila u pojedine delove grada, p p j g ,ogranieno vreme snabdevanja trgovina i sl)
4
Grad i saobraaj (4)
putniki saobraaj je najsloeniji i najdinaminijiputniki saobraaj je najsloeniji i najdinaminiji oblik saobraaja pokree sve vitalne gradske funkcije i po njemu se meri pokree sve vitalne gradske funkcije i po njemu se meri
efikasnost itavog urbanog sistema individualna i javna sredstva prevozaj p individualni saobraaj zahteva mnogo vie prostora i
izaziva sloenije uticaje na gradnormalno 15-20 % gradskog zemljita, u pojedinim zonama i do 40 %
i k ij d i d ij k bl veina akcija u gradovima se odvija oko problema regulacije individualnog saobraaja
5
Grad i saobraaj (5)
vremenska koncentracija saobraajne potranjevremenska koncentracija saobraajne potranje za sagledavanje fizikih razmera saobraajnih sistema i
dimenzionisanje njihovih objekata je neophodno utvrditi j j j j ppromene obima saobraaja tokom godine, nedelje i dana
godinja, sedmina i dnevna koncentracija potranjesaobraaja
karakteristike raspodele se razlikuju po vrstama i vidovima prevoza, gradskim i prigradskim podrujima
6
Grad i saobraaj (6)
karakteristine krive godinje sedmine i dnevne koncentracije
7
karakteristine krive godinje, sedmine i dnevne koncentracijesaobraajne potranje za gradsko podruje sa turistikim karakterom
i tipino gradsko podruje
Grad i saobraaj (7)
8
karakteristine krive godinje, sedmine i dnevne koncentracijesaobraajne potranje na mrei javnog gradskog prevoza
Grad i saobraaj (8)
tipini odnosi vremenske koncentracije potranje
9krive vremenske koncentracije za trgovaki centar
Grad i saobraaj (9)
prostorna koncentracija saobraajne potranjeprostorna koncentracija saobraajne potranje u najveem broju sluajeva kao uzronik nastajanja
nepovoljnih odnosa se javlja urbanistika struktura gradap j j j g zone visoke koncentracije radnih mesta i trgovinsko-
poslovnih sadraja imaju neuporedivo vei pritisak od stambenih zona
gustine dnevnih dolazaka putnikim automobilom
10
putnikim automobilomu zavisnosti od namene povrina u gradu
Grad i saobraaj (10)
ti i t d l l ih i t ik
11
tipina prostorna raspodela zaposlenih i stanovnikaza monocentrino kruno gradsko podruje
Grad i saobraaj (11)
dnevna neravnomernost optereenja po smerovima saobraajnicaka i od centra grada
12
Grad i saobraaj (12)
vremenska i prostorna neravnomernost dovode do e e s a p os o a e a o e os do ode dopojave da se mogunosti fiksnih elemenata saobraajnica (popreni profil) relativno slabo mogu j (p p p ) giskoristiti u prostoru i vremenu izgradnja kapaciteta prema maksimalnim zahtevima javni prevoz se lake prilagoava vremenskim i
prostornim promenama od individualnoguticaj na prostor
potreba za razgranatom mreom saobraajnica i prateih objekata
trajno zauzete povrine i povrine sa kontrolom i ogranienjem korienja
13
ogranienjem korienja
Grad i saobraaj (13)
prostorna racionalnost povrinskih vidova prevoza
14ukupne potrebne povrine za istovremeni prevoz 1.000 putnika
Gradski saobraajni sistemi (1)
potreba postojanja spoljnjeg i unutranjeg nivoapotreba postojanja spoljnjeg i unutranjeg nivoa uravnoteenja postii sklad na relaciji urbani sadraji-saobraajna postii sklad na relaciji urbani sadraji saobraajna
osnovaformirati saobraajnu osnovu primerenu zahtevima i ogranienjima
uravnoteiti prostorno-funkcionalne karakteristike svih idvidova prevoza
formirati jedinstvenu saobraajnu osnovupoznavanje klasifikacije gradskih sistema za putniki prevozpoznavanje klasifikacije gradskih sistema za putniki prevoz, principa komponovanja mrea i karakteristika pojedinanih vidova saobraaja
15
Gradski saobraajni sistemi (2)
16klasifikacija gradskih saobraajnih sistema za putniki prevoz
Gradski saobraajni sistemi (3)
problem korienja zajednikih povrina od straneproblem korienja zajednikih povrina od strane razliitih korisnika
17
tradicionalan i savremen koncept prostorno-funkcionalneorganizacije saobraajne osnove grada
Gradski saobraajni sistemi (4)
dananja praksaj pvie mrea razliitih funkcionalnih karakteristika i prostornih zahteva koje, kroz osmiljen nivo spajanja i razdvajanja vidova prevoza ine saobraajnu osnovu gradaprevoza, ine saobraajnu osnovu gradajasna podela na primarnu i sekundarnu mreu
18
podela saobraajnih mrea na nivou grada po vidovima prevozai po prostornom kriterijumu
Gradski saobraajni sistemi (5)
koncepti segregacije u mrei javnog gradskog prevozap g g j j g g g pgradski nezavisni sistemi (metro, eleznica) u posebnom graevinskom nivou ispod ili iznad gradske putne mree (segregacija u vie ravni)(segregacija u vie ravni)povrinski vidovi (autobus, tramvaj, trolejbus) na izdvojenim povrinama za kretanje u okviru poprenog profila i u zoni raskrsnica i/ili stvaranje posebne zone i/ili poteza na kojima jeraskrsnica i/ili stvaranje posebne zone i/ili poteza na kojima je zabranjen automobilski saobraaj (segregacija u istoj ravni)povrinski vidovi (autobus, tramvaj, trolejbus) koji koriste iste
i k j k i iki bili li i j d ipovrine kretanja kao i putniki automobili, ali imaju prednost pri prolasku kroz raskrsnicu (vremenska segregacija)
koncepti segregacije u gradskoj putnoj mreikoncepti segregacije u gradskoj putnoj mreiprostorna segregacija u dve ili vie ravni ako to dozvoljavaju uslovi
k ij i ki k i i
19
vremenska segregacija na povrinskim raskrsnicama, primenom svetlosne signalizacije
Gradski saobraajni sistemi (6)
koncepti segregacije biciklista i/ili peakap g g j prazdvajanje u poprenom profilu i na raskrsnicama i meusobna segregacija u istom nivoui d j j ili t i klj i k t j k i bi ikli tizdvajanje zona ili poteza za iskljuivo kretanje peaka i biciklista (po pravilu, u centralnom gradskom jezgru)stvaranje zona ili poteza za peako-biciklistiki i povrinski javni j p p p jprevoz uz zabranu automobilskog saobraaja (integracija u istoj ravni)formiranje celovitih delova grada sa dominantnom funkcijomformiranje celovitih delova grada sa dominantnom funkcijom stanovanja gde se putna mrea koristi za kretanje i mirovanje automobila, ali pod uslovima koje diktira peaki saobraaj (i t ij i t j i)(integracija u istoj ravni)
20
Gradski saobraajni sistemi (7)
u gradskim podrujima nije mogue bilo koju mreuu gradskim podrujima nije mogue bilo koju mreu posmatrati nezavisno vai i za mree komunalnih instalacija koje prate uline vai i za mree komunalnih instalacija koje prate uline
koridore planirani zahvat u jednoj mrei se uvek mora posmatrati p j j p
na nivou svih prostorno i/ili funkcionalno zavisnih mrea
21
Gradski saobraajni sistemi (8)
gradske mree nisu nezavisne od spoljnih sistemagradske mree nisu nezavisne od spoljnih sistema za daljinsko povezivanje direktne veze istih ili slinih mrea sa daljinskom i direktne veze istih ili slinih mrea sa daljinskom i
gradskom funkcijom (vangradska-gradska putna mrea, meugradska-prigradska eleznica)
vazduni i vodni saobraaj, meugradski elezniki saobraaj i drumska teretna vozila uspostavljaju vezu preko terminala, a za distribuciju se koriste drugi vidovi prevoza
t ht t f k i l i k t it t putna mrea zahteva prostorno-funkcionalni kontunuitet
22
Gradski saobraajni sistemi (9)
gradska putna mreag ads a pu a e a kretanje i mirovanje svih vidova saobraaja obezbeenje pristupanosti urbanim sadrajimaj p p j smetanje vodova infrastrukture podela prema funkcionalnom znaaju i ulozi u prostornoj p p j p j
organizaciji- primarna (kretanje)
j iji l l i b j dnajvaniji element celovite saobraajne osnove gradamora se direktno povezati sa meugradskom putnom mreom i terminalima drugih sistemag- sekundarna (pristup urbanim sadrajima)posebna planerska i projektantska celina
23
Gradski saobraajni sistemi (10)
24
raspodela brzina i tipova vozila na razliitim putnim mreama
Gradski saobraajni sistemi (11)
25
principijelna ema povezivanja vangradske i gradskeputne mree u zavisnosti od funkcionalnih rangova
Gradski saobraajni sistemi (12)
funkcionalna klasifikacija putne mreej pprimarna (gradska) mrea-obezbediti saobraajno povezivanje (masovno kretanje veim brzinama) za vie vrsta vozila
k d (l k l ) i t l k ij dsekundarna (lokalna) mrea-pristup lokacijama neposredno uz deonicu ulice koja, po pravilu, opsluuje putnike automobile, bicikliste i peakeveza se ostvaruje sabirnim ulicama-istovremeno pripadaju primarnoj i sekundarnoj mrei objedinjujui dva podsistema razliitih karakteristikarazliitih karakteristika
26
Gradski saobraajni sistemi (13)
27
funkcionalna klasifikacija i osnovne programske karakteristikesaobraajnica gradske putne mree
Gradski saobraajni sistemi (14)
primarna gradska putna mreap g p1. gradski autoputevi-GAdeonice daljinskih puteva u urbanizovanom podruju grada sa
i b j t ikveim brojem stanovnikadirektan kontakt grada sa meunarodnom, dravnom i meuregionalnom putnom mreomg psva obeleja autoputeva (kontinualni saobraajni tokovi, razdvojeni kolovozi, denivelisane raskrsnice)
d ki t d di i t j d k igradski standardi za prisustvo javnog gradskog prevoza i saobraajno-tehniku opremugrade se u slobodnom urbanistikom koridoru, bez frontalne g ,regulacije i podunih tokova peaka i biciklista u poprenom profilu
28
Gradski saobraajni sistemi (15)
2. gradske magistrale-GMvisoko kapacitetne saobraajnice koje prolaze kroz aktivno gradsko tkivo i oslanjaju se na vangradske vezne pravcepovezivanje sadrajno razliitih celina gradapovezivanje sadrajno razliitih celina gradakontinualan protok, denivelisane ili povrinske raskrsnice, koordinirana semaforska signalizacija, razdvojeni kolovozi sa po dve saobraajne trakebez neposredne ivine izgradnjepoduno voenje peaka i biciklista je mogue unutarpoduno voenje peaka i biciklista je mogue unutar regulacionog pojasa uz odgovarajue odvajanje od protonog kolovoza za motorni saobraaj
29
Gradski saobraajni sistemi (16)
3. gradske saobraajnice-GSpovezivanje pojedinih delova grada sa centrima i zonama aktivnostioslanjaju se na puteve regionalnog dometaoslanjaju se na puteve regionalnog dometakapacitetni potezi namenjeni prvenstveno javnom i individualnom putnikom saobraajupovrinske raskrsnice, koordinirana semaforska signalizacija, po dve saobraajne trake za oba smera vonjemogua je ivina izgradnjamogua je ivina izgradnjapoduno voenje peaka se smeta unutar regulacionog pojasa, a biciklistiki saobraaj se organizuje uz protoni kolovoz za motorni saobraaj
30
Gradski saobraajni sistemi (17)
4. sabirne ulice-SUvezni element primarne i sekundarne mreedistribucija ciljnog i izvornog saobraajaf k ij l i j l k ijfunkcija opsluivanja lokacijeterminalni punktovi povrinskih vidova javnog gradskog prevozaivini sadrajiivini sadrajivoenje peaka neposredno uz kolovozparkiranje u profilu
31
Gradski saobraajni sistemi (18)
sekundarna lokalna putna mreap1. pristupne ulice-PUnajbrojnija kategorija gradskih ulica koje direktno opsluuju
b d jurbane sadrajeiskljuivo individualni i snabdevaki saobraajprvi rang-ukupno dve vozne trake obostrane peake stazeprvi rang ukupno dve vozne trake, obostrane peake staze, mirovanje vozila, na njih se oslanjaju glavni kapaciteti parkiranjadrugi rang-potpuna integracija vidova saobraaja na jednom k lkolovozu
32
Gradski saobraajni sistemi (19)
2. parkiralita-Psaobraajni objekti organizovani za obavljanje funkcije mirovanja motornih vozilanaroito bitno za putniki automobil 95 % vremena mirujenaroito bitno za putniki automobil-95 % vremena mirujeuz mesto stanovanja, uz mesto rada, javna parkiralita opte namene uz atraktivne sadrajemirujui saobraaj je danas najvei problem funkcionisanja grada
33
Gradski saobraajni sistemi (20)
planerske karakteristike saobraajnica primarne i
34
saobraajnica primarne i sekundarne gradske putne mree
Gradski saobraajni sistemi (21)
principi planiranja gradskih putnih mreap p p j g pusklaenje sa urbanistikom nadgradnjom-jedinstvena celinahijerarhijski princip organizacije-jedna saobraajnica ima
k i b j i k j j j d i ili iraskrsnicu sa saobraajnicom koja je za jedan rang vie ili nie po funkcionalnoj klasifikacijistanice javnog prevoza moraju pokrivati podruje i opsluiti j g p j p p j pnajvee koncentracije sadrajapotovanjem prirodnih uslova mrea se prilagoava osnovnim ogranienjima modifikuju se teorijski modeli i stvara organskiogranienjima, modifikuju se teorijski modeli i stvara organski sistem koji je usklaen i sa zahtevima i sa realnim prostorom
35
Gradski saobraajni sistemi (22)
odnos prolazne saobraajnice i kompaktnog urbanog tkiva
36poloaj magistralne saobraajnice u odnosu na urbane sadraje
Gradski saobraajni sistemi (23)
obezbeenje ujednaenog ritma raskrsnica na deonici primarne mree
37organizacija mirujueg saobraaja u odnosu na primarnu saobraajnicu
Gradski saobraajni sistemi (24)
38
ilustracija planerskih principa kod formiranjagradske putne mree
Gradski saobraajni sistemi (25)
javni gradski prevozjavni gradski prevoz saobraajni sistemi koji funkcioniu na principima
organizovane ponude prevoznih kapaciteta na prostorno g p p p podreenim trasama i u definisanim vremenskim periodima
dobro organizovani sistemi za kolektivni putniki prevoz mogu uspeno reiti prostorne, funkcionalne i ekoloke
bl d t ih i di id lprobleme gradova optereenih individualnom motorizacijom
problem atraktivnosti (velika uestalost komfor problem atraktivnosti (velika uestalost, komfor, pouzdanost, brzina)
39
Gradski saobraajni sistemi (26)
urbanistike i regulatorne meregfiziko razdvajanje individualnog i javnog saobraajapribliavanje mestu stanovanja i koncentracije drugih aktivnostifavorizovanje regulatornim merama
bitna razlika od individualnog prevoza (vremenska komponenta ponude odreena kroz red vonje a trase ikomponenta ponude odreena kroz red vonje, a trase i stanice kroz formiranu mreu)
taksi je blizak individualnom prevozu a mogao bi se taksi je blizak individualnom prevozu, a mogao bi se prikljuiti sistemu javnog gradskog prevoza
40
Gradski saobraajni sistemi (27)
povrinski vidovi javnog gradskog prevozap j g g g p1. autobusnajelastinije prevozno sredstvo linijskog javnog gradskog prevozakomponovanje linija po elji na postojeoj mreioko 6 000 putn/h/smer sa intervalima do 1 min i prevoznimoko 6.000 putn/h/smer sa intervalima do 1 min i prevoznim brzinama 15-20 km/h (zglobni do 9.000)primena ekonomski opravdana za godinja optereenja
500 000 t /1 k li ij< 500.000 putn/1 km linijezavisnost od dogaaja na putnoj mrei
41
Gradski saobraajni sistemi (28)
2. trolejbusprevozne osobine sline autobusu, ali ima elektrini pogonvezan za odreene trase
ht di ti j j jzahteva predinvestiranje u mreu za napajanjeprimena ekonomski opravdana za godinja optereenja> 800.000 putn/1 km linijep jnaroito pogodan kada profil nije prezasien individualnim vozilimat h iki i k l t i i d t t k k t ji i j j ihtehniki i eksploatacioni nedostatak su ukrtaji i ravanja napojnih vodova
42
Gradski saobraajni sistemi (29)
3. tramvajnajstarije gradsko prevozno sredstvoneelastino prevozno sredstvo inskog tipa
b k l ji t j l kt i ilposeban kolovoz, gornji stroj, elektro-oprema i vozilaprimena ekonomski opravdana za godinja optereenja> 1.000.000 putn/1 km linijep j6-12.000 putn/h/smer sa intervalima od 1,5 min i prevoznim brzinama do 18 km/h
43
Gradski saobraajni sistemi (30)
nezavisni inski sistemi javnog gradskog prevozaj g g g p1. metroprostorno i funkcionalno nezavisan inski sistem
t t l k t kti i t k kpotpuno samostalne konstruktivne i energetsko-pogonske karakteristike i po pravilu podzemno voenjepokriva kompaktna urbana podruja sa visokim koncentracijama aktivnosti i stanovanja sa istovremenom funkcijom raspodele tokova sa irih prostoraoko 40.000 putn/h/smer sa intervalima od 1,5 min i prevoznimoko 40.000 putn/h/smer sa intervalima od 1,5 min i prevoznim brzinama do 45 km/hgarantovan red vonje
i k ki d dprimena ekonomski opravdana za gradove sa> 800.000 stanovnika i optereenja u prvoj fazi>15.000 putn/h/smer u vrnim asovima
44
Gradski saobraajni sistemi (31)
2. brza gradska eleznica ili regionalni metroeleznica prilagoena za masovni prevoz putnika iz regiona i ireg gradskog podruja do znaajnih gradskih ciljevarazvija se po trasama postojeih eleznikih pruga a koristi i isterazvija se po trasama postojeih eleznikih pruga, a koristi i iste stanice na izdvojenim peronimaoko 50.000 putn/h/smer sa intervalima od 2 min i prevoznim brzinama oko 50 km/hpodruje primene su veliki gradovi sa disperznom urbanom strukturom i razgranatom mreom eleznikih prugastrukturom i razgranatom mreom eleznikih pruga
45
Programski i projektni uslovi (1)
saobraajno optereenjesaobraajno optereenje veliina, karakteristike vremenske i prostorne
koncentracije, struktura, vremenski periodi merodavni za j , , pdimenzionisanje
nivo uslugeg deonice sa slobodnim tokovima, deonice sa prekinutim
tokovima, javni gradski prevozj g pmerodavne brzine
osnovna raunska projektna osnovna, raunska, projektna
46
Programski i projektni uslovi (2)
zbirni prikaz
47
zbirni prikaz projektnih uslova za gradsku putnu mreu
Programski i projektni uslovi (3)
merodavna vozilamerodavna vozila primarna mrea-merodavna vozila za vangradske puteve
da bi se obezbedio kontinuitet tokova prisutnost drugih vozila uslovljava primenu raznih vrsta
merodavnih vozila u zavisnosti od ranga i namene povrina, za odreene delove mree ili projektna reenja pojedinanih deonica i vorova
ji k kt i tik i b j ht j d i j jsvojim karakteristikama i brojnou zahtevaju da se primenjuju kao merodavna, ak i ee od tekih teretnih vozila
48
Programski i projektni uslovi (4)
osnovne dimenzije poprenog profila standardnih i posebnih
49
standardnih i posebnih vrsta vozila za gradsku putnu mreu
Programski i projektni uslovi (5)
statike karakteristike merodavnih
50
statike karakteristike merodavnih vozila za deonice gradske putne mree
Saobraajnice primarne mree (1)
popreni profilpopreni profil sadraj poprenog profila zavisi od funkcionalnog ranga
poteza i/ili deonice, strukture korisnika i eksploatacionih p , ppokazatelja
osnovni elementikolovozne trake za razne vrste korisnika i razliita saobraajna stanjarazdelne trake za interno razgranienje saobraajnih povrinarazdelne trake za interno razgranienje saobraajnih povrina
51
Saobraajnice primarne mree (2)
52
karakteristini elementi poprenog profila potezaprimarne gradske putne mree
Saobraajnice primarne mree (3)
granini uslovi saobraajnog i slobodnog profila su g j g g podreeni dimenzijama teretnih vozila, gradskog autobusa ili trolejbusa
53
granini uslovi saobraajnog i slobodnog profilamerodavnog gradskog autobusa i teretnih vozila
Saobraajnice primarne mree (4)
54saobraajni i slobodni profili primarnih saobraajnica
Saobraajnice primarne mree (5)
55
geometrijski popreni profili za GA i GMd
Saobraajnice primarne mree (6)
56
geometrijski popreni profili za GMp i GS
Saobraajnice primarne mree (7)
57
geometrijski popreni profili za GS i SU
Saobraajnice primarne mree (8)
58
geometrijski popreni profili za SU
Saobraajnice primarne mree (9)
situacioni plansituacioni plan putna mrea u prigradskom podruju se projektuje kao
potez vangradske putne mree uz puno potovanje p g p p p jzahteva i ogranienja
gradska putna mreaGA, GMd velika slinost sa vangradskim putevima (kontinuitet toka)GMp GS SU niz specifinosti sa bitno drugaijim pristupomGMp, GS, SU niz specifinosti sa bitno drugaijim pristupom projektovanju (ivina izgradnja, struktura tokova, javni prevoz i peaci, komunalne instalacije, ...)SU, PU drugaiji koncepcijski pristup
59
Saobraajnice primarne mree (10)
osnovni programski uslovi i projektni pristup u zavisnosti
60
osnovni programski uslovi i projektni pristup u zavisnostiod funkcionalnog ranga poteza gradske putne mree
Saobraajnice primarne mree (11)
nivelacioni plannivelacioni plan tok nivelete je uslovljen zahtevima za potovanje
urbanistikog naslea i potrebama da se nivelacija g p jprilagodi planiranim arhitektonskim sadrajima i/ili komunalnim instalacijama (uklapanje u zadata
i j )ogranienja) u zonama povrinskih raskrsnica voenje nivelete se
d j i l i b b d d ij j b jpodreuje i uslovima za bezbedno odvijanje saobraaja u konfliktnoj zoni raskrsnice
najvei nagib nivelete glavnog pravca 2 5 %najvei nagib nivelete glavnog pravca 2,5 %Rv min Rv, za ekstremna prostorna ogranienja izuzetno 500 m
61
Saobraajnice primarne mree (12)
j i l t l i i k k ivoenje nivelete glavnog pravca u zoni povrinske raskrsnice
62tok nivelete sporednog pravca u zoni ukrtaja
Raskrsnice (1)
vorovi kroz koje se vri meusobno povezivanjevorovi kroz koje se vri meusobno povezivanje razliitih rangova saobraajnica i obezbeuje odranje odreenog nivoa usluge saobraajniceodranje odreenog nivoa usluge saobraajnice(kontrola pristupa i rastojanje raskrsnica) kod saobraajnica sa kontinualnim protokom (GA GMd) kod saobraajnica sa kontinualnim protokom (GA, GMd)
je neophodno ostvariti prostorno razdvajanje konfliktnih saobraajnih tokova-denivelisane raskrsnice
kod saobraajnica sa prekinutim tokovima (GMp, GS, SU) glavni uticaji se javljaju u zonama povrinskih raskrsnica, pri emu su dve velike grupe raskrsnice sa vremenskim razdvajanjem tokova i raskrsnice sa krunim tokom
63
tokom
Raskrsnice (2)
denivelisane raskrsnicedenivelisane raskrsnice zahvataju znaajne povrine i treba ih primenjivati izvan
najue centralne zone grada ili ih svesti na najmanju j g j jmoguu meru
osnovni vidovi u gradskim sredinamadenivelisane raskrsnice kao programski uslov-u kontinuitetu du putnog pravca (direktno usklaeno sa rangom saobraajnice)pojedinane denivelisane raskrsnice na ukrtajima poteza sapojedinane denivelisane raskrsnice-na ukrtajima poteza sa prekinutim tokovima gde se javljaju vea saobraajna optereenja, a prostorne karakteristike omoguavaju relativno j d t d i l ij (di kt ti j t ih d ti ijednostavnu denivelaciju (direktan uticaj prostornih pogodnosti i reenja)
64
Raskrsnice (3)
funkcionalna klasifikacijajA-preseci primarnih gradskih poteza priblino istih eksploatacionih karakteristika, kompletan program denivelacijeB k t ji t liit f k i l i i i t jB-ukrtaji poteza razliitog funkcionalnog nivoa i sistema voenja tokova (npr. kontinualni/prekinuti), kanalisane povrinske raskrsnice na sporednom pravcuC-ukrtaji deonica primarne mree bitno razliitog funkcionalnog ranga i saobraajnog reima, smanjen program veza
65
Raskrsnice (4)
66
podruje primene i klasifikacija denivelisanih raskrsnica
Raskrsnice (5)
principi komponovanjap p p josnovni principi su identini sa vangradskim putevima, ali se mora voditi rauna o razlikama u programu (npr. javni gradski prevoz peaci biciklisti i sl) i objektivno otrijim ogranienjimaprevoz, peaci, biciklisti i sl) i objektivno otrijim ogranienjima (npr. prostor, ivotna sredina, komunalne instalacije i dr)
funkcionalni elementiukrsni pravci (glavni-GP i sporedni-SP)izlivi/ulivi (I/U)rampe (R)-vezne (samo jedna struja) i prikljune (dve saobraajne struje, preko sekundarne povrinske raskrsnice)sekundarna povrinska raskrsnicasekundarna povrinska raskrsnica
67
Raskrsnice (6)
tipologijap g ju gradskom podruju je vea verovatnoa za pojavom netipinih reenja
j t j j k imanja rastojanja raskrsnicagradska mrea je gua i nepravilnijamanje su mogunosti za situaciono i nivelaciono prilagoavanjemanje su mogunosti za situaciono i nivelaciono prilagoavanje ukrsnih pravacaposebni zahtevi gradskih vidova saobraajaunikatno reenje sa specifinim modifikacijama tipskih reenjateiti tipizaciji raskrsnica
68
Raskrsnice (7)
69tipovi denivelisanih raskrsnica u gradskom podruju
Raskrsnice (8)
povrinske raskrsnicepo s e as s ce najbrojnija grupa raskrsnica gde se svi odnosi uesnika u
saobraaju reavaju na zajednikoj kolovoznoj povrini sredstva graevinske i saobraajne regulative funkcionalni nivoi
D-preseci glavnih gradskih saobraajnica priblino istog ranga, puno kanalisanje saobraajnih strujaE-preseci saobraajnica bitno razliitog funkcionalnog ranga iE preseci saobraajnica bitno razliitog funkcionalnog ranga i optereenja, redukovan program vezaF-preseci saobraajnica manjeg znaaja i optereenja, po pravilu, sa jedinstvenim kolovozom kanalisanje struja minimalno ili nesa jedinstvenim kolovozom, kanalisanje struja minimalno ili ne postoji
70
Raskrsnice (9)
71
funkcionalna klasifikacija povrinskih raskrsnica
Raskrsnice (10)
voenje presenih pravacaj p psvesti saobraajne odnose na normalnu meru trokrake ili etvorokrake raskrsnice
ti bl j t j lit j (k isvesti probleme presecanja struja na manevre preplitanja (kruni tokovi)sa poveanjem broja prikljunih krakova kod krunih tokova raste p j j p jmogunost pogrenih manevaraproblemi se reavaju u iroj pristupnoj zoni raskrsnice odgovarajuom korekcijom situacionog plana trasaodgovarajuom korekcijom situacionog plana trasavoenje pravaca do presecanja pod priblino pravim uglom
72
Raskrsnice (11)
73
primeri voenja presenih pravaca sa ciljem formiranjatipskih povrinskih raskrsnica
Raskrsnice (12)
74principi voenja trase sporednog pravca u zoni raskrsnice
Raskrsnice (13)
tipologijap g josnovni tipovi povrinskih raskrsnica su trokrake i etvorokrake-zasnovane na presecanju saobraajnih struja
k i k i d ik braskrsnice sa krunim podeonikom su posebna grupa-zasnovane na preplitanju saobraajnih struja (presecanje tokova u istom smeru kretanja)
75
Raskrsnice (14)
76
osnovni tipovi povrinskih raskrsnicasa presecanjem saobraajnih struja
Raskrsnice (15)
- nivoi kanalisanjaI-velika razlika u optereenjima pravaca, glavni tok ima dovoljno vremenskih praznina 6 s za obavljanje levih skretanja i uliv vozila iz sporednog pravca (SU/SU PU/PU PU/SU)vozila iz sporednog pravca (SU/SU, PU/PU, PU/SU)II-znaajna optereenja sporednog pravca tako da je potrebno kanalisanje srednjim ostrvom za fiksiranje konfliktne zone, na
l i d j j il k j k l (SU/GSglavnom pravcu se izdvajaju vozila koja skreu levo (SU/GS, GS/GS)III-visoka optereenja presenih pravaca, kompletno kanalisanje p j p p , p jstruja uz primenu semaforske signalizacije sa alternativom denivelisanja glavnog pravca i kanalisanja sporednog (D funkcionalni nivo)funkcionalni nivo)
77
Raskrsnice (16)
78nivoi kanalisanja saobraajnih tokova
Raskrsnice (17)
- raskrsnice sa krunim tokomprimena elemenata koji se bitno razlikuju od klasinih raskrsnicakruni podeonik je osnovni element koji prinudno usmerava putanje svih vozilaputanje svih vozila
osnovni elementi i
79
osnovni elementi i terminologija krunih raskrsnica
Raskrsnice (18)
tipologija krunih raskrsnica u gradovima sa obradom krunog podeonikai standardnim dimenzijama prenika upisane krunice
80
i standardnim dimenzijama prenika upisane krunice(mini-sekundarna mrea, kopaktna-F2, jedna ulivna traka-F2,
kombinovana 2+1 traka-E, D2, dve ulivne trake-D1, D2)
Saobraajnice sekundarne mree (1)
organizovan splet saobraajnica sa dominantnomorganizovan splet saobraajnica sa dominantnom funkcijom pristupa do urbanih sadraja i njihovog komunalnog opsluivanjakomunalnog opsluivanja
projektni elementi proizilaze iz potrebe da se saobraaj umiri (smanji broj vozila i njihova brzina)saobraaj umiri (smanji broj vozila i njihova brzina) integracija peaka i vozila po merilima i kriterijumima
peakapeaka preureenje lokalne putne mree, uvoenja dosledne i
efikasne regulativeefikasne regulativekod formiranja novih urbanih celina ovaj koncept je
mnogo lake i jednostavnije primeniti
81
mnogo lake i jednostavnije primeniti
Saobraajnice sekundarne mree (2)
klasifikacija pristupnih ulicaklasifikacija pristupnih ulica PU I-delimino razdvajanje peaka i vozila u kretanju i
mirovanju uz ogranienje brzine kretanja (do 30 km/h)j g j j ( ) PU II-potpuna integracija motornog saobraaja u kretanju
i mirovanju uz zajedniko korienje povrina pod uslovima prihvatljivim za peake
osnovni elementi se znaajno ne razlikuju, ali su PU II kompleksniji zahvat u sluaju rekonstrukcije
82
Saobraajnice sekundarne mree (3)
83
klasifikacija pristupnih ulica (a-PU I, b-PU II)
Saobraajnice sekundarne mree (4)
brzinu, odreenim merama, svesti na eljenubrzinu, odreenim merama, svesti na eljenu vrednost (do 30 km/h) suen popreni profil osmiljeno stvaranje prepreka u suen popreni profil, osmiljeno stvaranje prepreka u
obe projekcije, primenjeni projektni elementi
princip diskontinuiteta kao
84
princip diskontinuiteta kao sredstvo ouvanja prihvatljive brzine kretanja
Saobraajnice sekundarne mree (5)
transformacija profila i alternativna organizacija parkiranja
85
tipini primeri organizacije ulinog profilapo konceptu umirenja saobraaja
Saobraajnice sekundarne mree (6)
preporukepreporuke u najveoj moguoj meri zadrati karakteristike ivine
regulacione linije, odnosno pristupa ivinim sadrajima, u g j , p p j ,sve tri projekcije
rekonstrukcijom obezbediti efikasno slivanje voda ka najniim takama gde su smeteni ivinjaci
primeniti ivinjake manjih visina teiti nadgradnji i/ili minimalnom skidanju postojeih
povrina razmotriti prednosti primene elemenata za poploavanje
kolovoznih povrina
86
Saobraajnice sekundarne mree (7)
87
ilustracija optih preporuka za rekonstrukciju ulinog profila(a-postojee stanje, b-PU I, c-PU II)
Saobraajnice sekundarne mree (8)
razdvajanje smerova vonje kao element ogranienja brzinej j j g j
88standardni elementi za nivelaciono izdizanje kolovozne ravni
Saobraajnice sekundarne mree (9)
interne raskrsniceinterne raskrsnice konfliktna zona u ravni kolovoza (PU I/PU I) ili izdignuta
za visinu ivinjaka (PU I/PU II, PU II/PU II)j ( , ) po pravilu se ne primenjuje svetlosna signalizacija
tipska reenja
89
tipska reenja raskrsnica lokalne putne mree
Saobraajnice sekundarne mree (10)
tipovi raskrsnica sa izdignutom konfliktnom zonom
90
Saobraajnice sekundarne mree (11)
91
elementi krune raskrsnice u okviru lokalne mree
Saobraajnice sekundarne mree (12)
zatvaranje pojedinih poteza sekundarne mree zazatvaranje pojedinih poteza sekundarne mree za prolazak svih motornih vozila ili samo putnikih automobilaautomobila
92
dijagonalno zatvaranje bez i sa izdizanjem konfliktne zone
Saobraajnice sekundarne mree (13)
t j t ik t bil k t iupravno zatvaranje za putnike automobile sa okretnicom
generalni koncepti formiranja diskontinuiteta sa izdizanjem
93
diskontinuiteta sa izdizanjem povrine i samostalnim elementima
Parkiranje (1)
potreba za mirovanjem vozila je neizbean pratilacpotreba za mirovanjem vozila je neizbean pratilac svih vidova saobraaja po prostornim razmerama se izjednaava sa povrinama po prostornim razmerama se izjednaava sa povrinama
za kretanje vozila pri stepenu motorizacije od 1 automobila po porodici p p j p p
potrebe parkiranja individualnih vozila mogu da angauju ukupan prostor jednak polovini stambenih potreba
individualan saobraaj je krajnje neracionalan parkiranje je veliki urbanistiki problem
94
Parkiranje (2)
planerski konceptplanerski koncept parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmere se
ne mogu umanjiti merama selektivnog korienja g j g jputnikih automobila
parkiralite uz stan je sastavni deo opreme stana
parkiranje uz druge aktivnosti je posledica linog izbora korisnika i merama se zahtevi mogu svesti na odreen inivo
parkiralita na sopstvenoj lokaciji po unapred definisanim urbanistikim uslovimaizgradnja parkiralita izdvajanjem sredstava svih korisnika gradskog prostora uz obavezu rada na ekonomskoj osnovi
95
Parkiranje (3)
Tipine krive akumulacije parkiranja
96
Tipine krive akumulacije parkiranja(a-parking uz stanovanje, b-javni parking u centru grada,
c-parking uz radna mesta, d-parking uz stanice inskih sistema)
Parkiranje (4)
standardne projektne emestandardne projektne eme paralelna ema (=0)
u profilima slabije optereenih ulica relativno male regulacione p j p girinezahteva najvie manevarskog rada
upravna ema (=90)pogodna za garane objekte sa ortogonalnim rasterom noseih stubovastubovanajracionalnije reenje
kose eme (=45-90, standardno 45, 60 i 75)( , , )parkinzi koji se razvijaju u ogranienim uslovima lokacije i/ili u situaciji gde je potreban brz manevar ulaz/izlazi klj i j d i il i
97
iskljuivo jednosmerni prilazi
Parkiranje (5)
t d d j kt ki j i d i di ij
98
standardne projektne eme parkiranja i odnosi dimenzija
Parkiranje (6)
povrinska parkiralitapovrinska parkiralita parking skupine organizovane u ravni terena nema potrebe za sloenim konstrukcijama i opremom nema potrebe za sloenim konstrukcijama i opremom,
laka pristupanost parkiranje u profilima protonih saobraajnicapa a je u p o a p o o saob aaj ca
vozila parkirana uz ivicu kolovozaangaovanje ulinog profilasmanjenje bezbednosti protonog saobraaja i propusne moispreavanje pristupa ivinim sadrajima (snabdevanje, komunalne slube medicinska pomo i sl)komunalne slube, medicinska pomo i sl)iskljuuju se iz profila vanijih poteza primarne mree (GM, GS) i naroito kod saobraajnica gde se vozila javnog prevoza kreu k j j d k
99
krajnjom desnom trakom
Parkiranje (7)
standardna reenja parkiranja u profilima protonih ulica
100
Parkiranje (8)
tipsko reenje upravnog parkiranja kod stambenih ulicakod stambenih ulica
101
tipska reenja parkiralita u profilima PU II
Parkiranje (9)
samostalne parkirne skupinep porganizacija na slobodnim terenima u sklopu stambenih naselja, industrijskih zona, sportskih objekata, stanica kapacitetnih inskih sistema i slsistema i sl.
102
projektni standardi za samostalne parkirne skupine
Parkiranje (10)
i i j ih ki li l k i j
103
primeri javnih parkiralita sa naplatom korienja
Parkiranje (11)
parking garaeparking garae zatvoreni prostori uraeni iskljuivo za potrebe parkiranja
i garairanja vozilag j podela
namena-individualne i kolektivnegraevinsko-prostorna dispozicija-podzemne i nadzemneurbanistiko-arhitektonski tretman-samostalne ili kombinovane sa drugim sadrajimadrugim sadrajimanain eksploatacije-javne (sa ili bez naplate) i posebne namene
104
Parkiranje (12)
nadzemne garae su ekonominije (izgradnja, g j ( g j ,eksploatacija, oprema), ali podzemne ne zauzimaju gradske povrine
lokacijanadzemne garae se planiraju i grade na slobodnim terenima i izolovanim lokacijama koje nemaju posebnu urbanistikuizolovanim lokacijama koje nemaju posebnu urbanistiku saglasnostpodzemne garae se ee rade u sklopu objekata druge namene (trni centri, stanovanje, trgovi, stanice inskih sistema javnog prevoza)
105
Parkiranje (13)
106
standardni tipovi prostornih reenja(a-prave rampe, b-spiralne rampe, c-parkirne rampe)
Parkiranje (14)
mehanike parking garaep g gprimena za dugotrajno parkiranje i za posebne namene (poznati korisnici) zbog duine procesak tikoncepti- mehaniki toranj-horizontalno i vertikalno pomeranje do parkirnog modula kada voza ulazi na parking mesto, potreba za p g p g , ppeakom komunikacijom- paletne garae-pomeranje i praznih i punih paleta do smetanja na odgovarajue mesto neophodna je stalna informacija ona odgovarajue mesto, neophodna je stalna informacija o prostornom poloaju svakog vozila, horizontalna i vertikalna organizacija- kontinualno vezane kabine (pater noster)-horizontalna i vertikalna organizacija, ogranien kapacitet
107
Parkiranje (15)
koncepti mehanikih parking garaa(a-toranj b-palete c-kontinualno vezane kabine)
108
(a toranj, b palete, c kontinualno vezane kabine)
Pratea oprema (1)
oivienje kolovozaoivienje kolovoza funkcija
bezbednost kroz fiziko razdvajanje vidova saobraajaj j jvizuelno voenje tokova vozilarealizacija sistema povrinskog odvodnjavanjaestetski doivljaj ulice
osnovni element je ivinjak koji svojom visinom fiziki d j d i i b b j d d j j iodvaja druge povrine i obezbeuje odvodnjavanje i ne
predstavlja bonu smetnju za kretanje vozilastandardna visina za oba uslova 12 cmstandardna visina za oba uslova 12 cmstandardna duina 80 ili 100 cm
109
Pratea oprema (2)
110
standardni betonski ivinjaci imesta primene u profilima gradske putne mree
Pratea oprema (3)
specijalni betonski ivinjaci (a-iroki b-prelazni)
111
specijalni betonski ivinjaci (a iroki, b prelazni)
Pratea oprema (4)
oivienja i obrada razdelnog ostrva u zoni peakog prelaza
112
izdizanje povrine peakog prelaza na raskrsnicama sekundarne mree(a-polovina visine ivinjaka, b-puna visina ivinjaka)
Pratea oprema (5)
odvodnjavanjeodvodnjavanje sistemi za odvodnjavanje karakteristini za vangradske
puteve se mogu primeniti samo na potezima gradske p g p p gmree voene u slobodnom koridoru bez peakih i/ili biciklistikih staza u regulacionoj irini (prigradska
d j )podruja)podrazumeva se da u daljem razvoju grada nee biti promene namene odnosno ivine izgradnjenamene, odnosno ivine izgradnje
odvodnjavanje najveeg dela gradske mree se zasniva na kanalizacionim sistemima (prihvataju vodu sa (p jkolovoza i povrina unutar regulacione linije, ali esto i izvan nje)
113
Pratea oprema (6)
zadatak sistemapopreno slivanje i povrinsko poduno voenje do mesta prihvatanja, a zatim, kroz podzemno kanalisanje, prikljucima i podunim vodovima dovoenje do mesta za preiavanje ipodunim vodovima, dovoenje do mesta za preiavanje, i isputanje u recipijent
tipski poloaji slivnika (a horizontalan u kolovoznoj ravni
114
tipski poloaji slivnika (a-horizontalan u kolovoznoj ravni,b-vertikalan u ivinjaku, c-kombinovan) i oblici reetki za horizontalan poloaj
Pratea oprema (7)
nivoi sistemapotpuno podzemno kanalisanje voda sa svih kolovoznih i drugih povrina (obavezno za sve saobraajnice primarne putne mree u urbanizovanom podruju)u urbanizovanom podruju)potreba za podzemnim kanalisanjem se javlja samo na pojedinim delovima saobraajnica ili je mogue primeniti sistem povrinskog kanalisanja, ako to uslovi dozvoljavaju (saobraajnice u prigradskom podruju ili pojedinani delovi sekundarne mree))
115
Pratea oprema (8)
116
tipske koncepcije odvodnjavanja deonica gradske putne mree
Pratea oprema (9)
komunalne instalacijekomunalne instalacije sistemi komunalnih instalacija opsluuju urbanu
nadgradnjug jvodovod, elektro-energetska mrea, telekomunikacije, gasovod, toplovod, kanalizacija
ki j di i t i j k it ti i t d d k jisvaki pojedinaan sistem ima svoje zakonitosti i standarde koji se moraju potovati u izgradnji i eksploataciji, ali zahtevaju i potpuno usklaenje sa urbanistiko-saobraajnim elementima gradskog prostora
po pravilu, podzemno poloeni vodovi razliite namene i dometadometa
postoji relativno ogranien prostor unutar regulacione linije do dubine 5 6 m ispod povrine kolovoza
117
linije do dubine 5-6 m ispod povrine kolovoza
Pratea oprema (10)
poduno voenje instalacijap j jpo pravilu, instalacije se ne postavljaju u koridorima GA i GM, osim onih koje slue tim potezimak d t lih k t ij i i t l ij j biti t kkod ostalih kategorija primarne mree, instalacije moraju biti tako smetene da prilikom graenja ili intervencija ometanje saobraajnih tokova bude minimalnodistributivni i prikljuni vodovi, osim kanalizacije, se obino postavljaju izvan protonih kolovoza primarnih saobraajnicaprostor se deli na kontinualne trake irine 0 6-1 m uz rezervacijuprostor se deli na kontinualne trake irine 0,6-1 m, uz rezervaciju prostora za odreenu vrstu vodova
118
Pratea oprema (11)
i i d l t j i t l ijprincip podela na zone za smetaj instalacija
119
Pratea oprema (12)
120
doputeni poloaji instalacija u poprenom profilu saobraajnicei okvirne visine zatitnog nadsloja
Pratea oprema (13)
prostorni sukob podunih vodova se reava kroz tzv. p psinhron plan
tipian raspored instalacija u profilu pristupne ulice
121
tipian raspored instalacija u profilu pristupne ulice