Materijali za ispit iz kolegija Poslovna etika Pripremio: mr.sc. iril oh

1

Podaci o kolegiju Naziv kolegija: Smjer: Semestar: Satnica / ECTS: Nositelj: Suradnici: Cilj: Upoznati polaznike sa temeljnim pojmovima i problemima etike i njene uloge u poslovanju, poduzetnitvu i gospodarstvu; njegovati smisao za etiko motrite u poslovnom prosuivanju, odluivanju i djelovanju. Sadraj: Etika i moral. Savjest i razvoj moralne svijesti. Etika vrline. Etika naela, odnosno dunosti. Konsekvencijska etika. Naelo solidarnosti. Naelo supsidijarnosti. Teorije pravednosti. Zlatno pravilo i njegov izokrenut oblik. Kategoriki i hipotetiki imperativ. Legalnost i moralnost. Autonomnost i heteronomnost. Razvoj poslovne i poduzetnike etike. Moralnost i gospodarstvo. Poslovna etika u funkciji unapreenja poslovanja. Vrline i moralna naela u kontekstu poslovanja, poduzetnitva i gospodarstva. Moralne dileme u poslovanju. Korupcija. Loi meuljudski odnosi. Razliiti oblici gospodarskog kriminala. Moralni kodeksi. Etika povjerenstva. Oblici poduavanja i podizanja etikog standarda. Modeli za uklanjanje sivog podruja. Mo i nemo etikog poslovanja. Naela moralnog poslovanja. Poslovni bonton. Moralni aspekti interpersonalne komunikacije. Ljudska prava u kontekstu poslovanja. Preduvjeti: Nema preduvjeta. 2 POSLOVNA ETIKA PITUP I 30 (1+1) / 2 ECTS Mr. sc. iril oh, vii predava

Izvoenje i ispit: Nastava: predavanja i seminari Ispit: esej na zadanu temu i usmeni ispit Slini predmeti: Businesses Ethics. Management Ethics. Ethics and Responsibility, University of Pennsylvania (Wharton) Leadership and Ethics, Massachusetts Institute of Technology (Sloan) Literatura: Osnovna: 1. Bebek B., Kolumbi A., Poslovna etika, Sinergija, Zagreb, 2000. 2. Klose A., Poduzetnika etika, kolska knjiga, Zagreb, 1996. 3. Blanchard K., Peale N. V., Mo etikog poslovanja, Horvat elektronika, 1990. 4. ehok I., Koprek I. Etika, prirunik jedne discipline, kolska knjiga, Zagreb, 1996. 5. Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave, Nacionalni program za borbu protiv korupcije, Zagreb, 2001. 6. Tekst etikog kodeksa (po izboru) Dopunska: 1. Sikula A., Applied Management Ethics, Irwin, Chicago, 1996. 2. Barry, Norman, Business Ethics, Purdue University Press, West Lafayette, Indiana, 2000. 3. Trevino,L.K, Nelson K.A., Managing Business Ethics, Straight Talk About How To Do It Right, Third Edition, University of Pennsylvania, 2004. 4. ugaj, M., Bri, R., Menadment, FOI, Varadin 2003., (poglavlje 10, Menadment i poslovna etika, str. 239-338). 5. Talanga J., Uvod u etiku, Hrvatski studiji Studia Croatica, Zagreb, 1999. 6. Donaldson T, Werhane P.H., Ethical Issuses in Business, A Philosophical Approach, Second edition, Loyola University of Chicago, 1983. 7. ugaj, M., Cingula, M., Organizacija, FOI, Varadin, 1999. (poglavlje 12, Etika u poslovanju, str.555-573). 8. Baloban, S., Etinost i socijalnost na kunji, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. 9. oh, ., Lamot, M., Matu, K., Etika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2004 3

4

Osnovni pojmovi etike (prema knjizi: ehok I., Koprek I. Etika, prirunik jedne discipline) ETIKA - od grkoga ethos, obiaj, navika, karakter, prebivalite, ozraje Znati kako valja ivjeti, to initi, kakav biti. U Aristotela se ethos povezuje s navikom djelovanja, obiajnou koja razvija dobre osobine, karakter. Etika i moral nisu istoznani pojmovi. Etika pita za opravdanje djelovanja u okviru neke teorije naela; u njoj promiljamo svoj vlastiti moralni in da bismo vidjeli to je s naom moralnou uope i kako se ona uklapa u nae ivotne stavove; to je norma uope, to je naelo, to je dobro djelovanje Moral moemo odrediti kao skup nepisanih i pisanih pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem. U toj odredbi su dva aspekta: izvanjska moralnost kao skup pravila moral je drutvena institucija, koja je po svojemu obiljeju neto izmeu zakona i konvencija. Moral tei biti openito vaei pa su stoga mnoge moralne norme postale i zakonskima. No, moral ne propisuje sankcije tjelesne prisile ili oduzimanja slobode. Konvencije isto tako nisu zakoni, to znai da nemaju obvezujue znaenje i ne propisuju sankcije. Mogue ju je deskriptivno injenino istraivati da bi se otkrila njezina normativnost; unutarnja moralnost pravila, norme, obveze, motivi, vrline, moralna svojstva koja su pounutrena (internalizirana) iz izvanjske moralnosti ili morala kao drutvene institucije. Rije je o moralnome subjektu, od pojedinanoga stava o nekome moralnom pitanju do savjesti. DOBRO I VRIJEDNOSTI Rije dobro koristimo u razliitim znaenjima, no najee kao odredbu kakvoe, vrijednosti nekoga predmeta ili ovjeka. G. H. von Wright razlikuje est osnovnih znaenja rijei dobro: instrumentalna dobra (dobra sjekira), tehnika dobra (dobar trka) fizika dobra (dobro oko), utilitaristika dobra (dobra televizija), hedonistika dobra (dobra hrana), ljudska dobra (dobra volja) svojstvo koje se odnosi na ovjeka i na njegovu sposobnost moralnoga shvaanja. asno dobro ima svrhu samo u sebi, ono je dobro zato to postoji, kao to i obratno postoji zato da bi bilo dobro. Ako je nae djelovanje dobro ono ima svrhu upravo u samome djelu, u inu dobra. To znai da se dobro ne smije izjednaiti ni sa kakvom pojedinanom ili posebnom svrhom (ugodom, koriu itd.). Upravo je stoga potrebno oistiti pojam dobra od svih onih svrha koje bi bile izvanjske samome dobru. No, postavlja se pitanje moemo li uope odrediti dobro. Ne moramo samo utvrditi injenice, nego prosuditi stvarnost u 5

vrijednosnom smislu. Razlika izmeu injenica i vrijednosti: injenicama opisujemo, a vrijednostima prosuujemo stvarnost. injenice govore o onome to jest, vrijednosti vrijede. Spoznaja i doivljavanje vrijednosti ovisi i o osjeajnoj te voljnoj usmjerenosti. Na temelju naih spoznajnih, osjeajnih i voljnih sposobnosti sami rangiramo vrijednosti. Ono to nam se ini poeljnije i to prevladava u naem odnosu spram sebe i drugih, postat e obiljejem naega ivota, posebnim ethosom ili moralnou. Eduard Spranger razlikuje nekoliko prevladavajuih oblika ivota koji su obiljeeni ethosom pojedinca ili neke zajednice: ekonomski, estetski, intelektualni, socijalni, religiozni, oblik stjecanja moi U razmatranju vrijednosnoga odnosa moemo imati u prvome redu osobu - onoga koji ostvaruje vrijednosni odnos i ono to se zahtijeva od osobe. Na prvome se temelji etika vrlina, na drugome etika dunosti. ETIKA VRLINA Umjesto da na moralnost gledamo pozitivno, kao na trajno traenje dobra, mi je esto osvjetljavamo u negativnom svjetlu ograniavajui njeno znaenje na situacije koje nas posramljuju. Pred moralom se osjeamo postieni kao da nam nita u njemu ne otvara perspektivu. Edmund Pincoffs to naziva etikom neugodnih situacija u kojima etiku, moral trebamo samo za vrijeme krize. Njezin je glavni posao to da rjeava probleme. Smisao je etinosti, morala neto drugo: poticanje dobrote ljudskoga ivota i ostvarivanje dobre osobnosti. (I. Koprek) U sreditu etike vrline jest osoba koja djeluje. Ethos se prepoznaje po nainu djelovanja, po navici, obiaju postupanja koji je relativno trajan, postojan. Ta je trajnost i postojanost kao pravilo djelovanja u razliitim situacijama znak karaktera, obiljeje steenih dispozicija linosti koje imaju moralnu vanost. Te dispozicije moemo nazvati vrlinama. Pojam vrline skupni je pojam za odreene standarde koji trebaju biti ispunjeni da bismo neki predmet ili osobu nazvali dobrom. Vrlina nije samo jedno od moguih obiljeja, ve bitno obiljeje. Sokrat kae da je stolar stolar samo ako je dobar stolar, dakle ako u vrijednosnome obzorju ispunjava svoju funkciju. Izvorno grki arete znai najboljost, najizvrsnost. Moe li se vrlina nauiti? Za Sokrata i Platona istinsko je znanje znanje ideja, od kojih je vrhovna ideja ideja dobra. Prema njoj se sve mjeri i odreuje. Ako znamo to je dobro, init emo dobro naprosto stoga to je dobro najbievitije bie (ontos on) ideja dobra najjaa je u hijerarhiji ideja. Nema nita jae od same istine to bi moglo pokrenuti volju. Platon nauava 6

etiri vrline. Aristotel takoer smatra da je osnovna vrlina vezana uz spoznaju dobra, ali ne kao ideje, ve dobra pojedinane stvari. No, on govori o vrlini razboritosti. Rije je o praktinoj razumskoj moi, koja se razlikuje od teorijskoga uma i logike spoznaje. To je vrlina izbora. Vrlina je izborno stanje ako elimo stei npr. vrlinu hrabrosti nastojat emo izabrati ono to e nam pomoi da izvjebamo svoj karakter tako da nam hrabro djelovanje postane navikom. Odreujui strast kao neko kretanje koje je u nama uroeno (s nama niklo), Aristotel pridaje veliku ulogu odgoju kojim se ono to nam nije uroeno estim ponavljanjem (navikavanjem) ini stalno djelujuim. Strast je moralno indiferentna ona nije ni vrlina ni porok, ali moe, pravilnim ili nepravilnim ponavljanjem djelovanja, voditi do vrline ili poroka. Vrlina je dispozicija za dobro djelovanje. Kada je jednom stekne, ona je postojanija i od znanja. Aristotel je uvidio da nas strasti vuku prema krajnostima u djelovanju. Te su krajnosti manjak ili suviak u osjeanju ili djelovanju i vode do poroka. Razboritost kao praktina razumna sposobnost vodi do sredine za nas, do sredine izmeu manjka i suvika. Pronai i izabrati tu sredinu jest vrlina. Vrlina nije sama sebi svrha, ve je krajnja svrha uvijek ve pretpostavljena u svrsi ivljenja uope blaenstvu, srei eudaimonia. HEDONIZAM I UTILITARIZAM - ljudsko je djelovanje voeno sasvim prirodnim motivima ono eli izbjei bol, patnju, neugodu i to je mogue vie dovesti do zadovoljstva, ugode, osjeaja sree. Odreenje dobra djelovanja se treba rukovoditi terminima: izbjegavanje neugode i poveanja ugode. Takva stajalita zastupa F. Hutcheson, no konzekventnije ih formulira J. Bentham. Njegovo je temeljno naelo postizanje najvee mogue sree najveega broja ljudi koje se moe nazvati i naelom korisnosti. Stoga se Benthamovo uenje naziva hedonistikim utilitarizmom. Da bismo mogli utvrditi to poveava ugodu, odnosno umanjuje neugodu, Bentham predlae uvoenje hedonistikoga rauna, u sklopu kojega se ugoda i neugoda mjere (intenzitet ugode i neugode, trajanje i stupanj izvjesnosti s kojom oekujemo ugodu ili neugodu, podnoljivost posljedice i njezina istoa itd). J. S. Mill: Bolje biti nezadovoljan Sokrat, nego zadovoljna svinja. To dovodi do posvemanjega individualizma i uskrauje nam mogunost da zadovoljstvo kao pojedinani psihiki doivljaj pretvorimo u moralno vrijednosni sud. Sama injenica da je neto poeljno osobi ili zajednici, ne govori o tome da je tu poeljnu stvar mogue smatrati vrijednou. Ne uzima se u obzir drutvena raspodjelu dobara, ne mari za pravednost. 7

Utilitarizam ina zastupa stajalite da su moralno opravdani oni ini koji izravno donose bolje posljedice nego neki drugi ini. Utilitarizam pravila prevladava u novijim stajalitima. Kriterij moralne opravdanosti nije pojedinani in i korist koju donosi, ve mogunost da se in podvrgne pod odreena pravila i da se utvrdi je li mogue djelovanje opravdati na temelju pravila. Tako J.S. Smart prispodobljuje utilitarizam pravila vjetini dobroga nautiarstva. Kao to dobar nautiar da bi upravljao brodom slijedi pravila koja su upisana u nautikim knjigama, odnosno slijedi iskustvena pravila, tako se i u djelovanju slijede pravila i norme koje su ve iskuane u praksi djelovanja. Pribliavanje deontolokim etikama. Ogranieni utilitarizam - djelovanja se prosuuju prema pravilima, a pravila prema posljedicama. KANTOVA ETIKA - uzoran primjer deontoloke etike (gr. deon dunost). Praktiki um propisuje naelo ljudskoj osjetilnosti nagnuima. Naa volja je slobodna. Bez obzira ini li netko dobro ili zlo, njegovi ini jesu ini njegove volje. Nita na svijetu, ni izvan njega, se ne moe pretpostaviti kao dobro osim nae dobre volje. Ako su nai motivi reakcije na osjetilne podraaje, ako se povodimo za nagnuima, ostajemo dio osjetilnoga svijeta u kojem vlada zakon uzronosti. Pod zakonima pak uzronosti nije mogue zamisliti slobodnu volju. Praktini je um takoer isti um, to znai da i praksa moe biti izraz neiskustvenoga. Praktinost praktinoga uma jest u inima koji su izvedeni iz umnih naela, a ne iz osjetilnosti. Smislenost pak te prakse lei u injenici da moralni zakon obvezuje, da ga treba izvriti. Kategoriki imperativ: Djeluj tako da maksima tvoje volje uvijek moe istodobno vaiti kao naelo opega zakonodavstva! Kant vidi da djelujemo prema subjektivnim praktinim naelima, koja jesu opa naela, ali se odnose kao praktini stav na iskustvo. Ta naela naziva maksimama. Kada bismo djelovali iskljuivo prema njima, ne bismo mogli zajamiti opost i bezuvjetnu vanost svojih moralnih normi, jer one ne bi bile inteligibilne, ve ovisne o iskustvu. Hipotetini imperativi odreuju volju pod nekim uvjetom te stoga ne mogu biti vrhovno praktino naelo koje obvezuje volju. Kada bismo ih prihvatili takvima, dokinuli bismo autonomiju praktinoga uma. Tu je autonomiju mogue zajamiti samo opim i bezuvjetnim vaenjem praktinoga naela, u kojemu vaenju naelo kao odredbeni razlog nije ovisno ni o kakvome iskustvenom uvjetu. ...bih li mogao rei samome sebi: Neka svatko dade neistinito obeanje kad se nae u neprilici iz koje se na drugi nain ne moe izvui? Tako ubrzo postajem svjestan da dodue hou la, ali da nikako ne mogu htjeti opi zakon da se lae. Prema takvome zakonu zapravo ne bi bilo nikakvoga obeanja... Dakle, moja bi maksima morala unititi samu sebe im bi se 8

napravila opim zakonom. METAETIKA zahtijeva jezinu i logiki analizu iskaza u kojima se pojavljuje rije dobro ili pak vrijednosni predikati (ispravno, doputeno itd.). Analizom iskaza treba utvrditi je li mogue opravdati moralne iskaze. Naelno se metaetika stajalita dijele na nekognitivistika (moralne sudove nije mogue razumski obrazloiti) i kognitivistika (mogue je spoznati opravdanost moralnih sudova). Prvima pripada emotivizam i preskriptivizam. Emotivizam potjee od Huma, osnovni izvor moralnosti vidi u tzv. moralnom osjeaju (moral sense; moral sentiment). Hume je odvojio injenice od vrijednosti, odnosno umnu spoznaju i volju. Vrijednosne sudove ne moemo umno dokazati ma kako oni bili openiti ili dostojni ideala. Neku vrst emotivizma razvijaju filozofi Bekoga kruga, smatrajui da su moralni sudovi zapovijedi ili pak pravila, prihvaanje kojih je psiholoki problem. A. J. Ayer: Jezik, istina i logika. Smislene su tvrdnje ili analitiki sudovi ili pak iskustveno provjerljivi iskazi. Etiki su iskazi logiki besmisleni. Koriste se kako bi se njima izrazili osjeaji i kako bi se djelovalo na osjeaje. Oni pobuuju osjeajno odobravanje ili gnuanje. Preskriptivizam R. M. Hare: Jezik morala -analizira imperativno obiljeje moralnih iskaza. Preskripcija ili pripisivanje pojavljuje se kod vrijednosnih sudova to znai da oni sadre neko treba koje se preskriptivno odnosi na sve one koji djeluju u slinoj situaciji. Analizom jezika morala Hare, naime, pokazuje da treba povlai za sobom djelovanje, ima neposrednu praktinu implikaciju. Pritom ne treba biti rije o doslovnoj uporabi rijei treba, ve o iskazu kojim se upuuje na dobro ili ispravno, to znai da se neto imperativno odreuje. No, svaki je preskriptivni stav koji se izraava imperativom ujedno osobna odluka (stoga neki to gledite nazivaju i decizionizam), pri emu je njezino opravdanje mogue pod pretpostavkom osobne privrenosti. Osim preskripcije u svakoj odluci nalazimo openitost ili poopivost. Svoje djelovanje mogu propisati sebi samo ako istodobno zahtjevamo da postane opim zakonom djelovanja. Njegova poopivost, odnosno rang te poopivosti ovisi opet o tome koliko e na razini osobne privrenosti biti prihvaen. Jedini instrument to ga roditelj posjeduje jest moralni odgoj uenje principa pomou primjera i uputa podrano kanjavanjem i drugim modernijim psiholokim metodama... Uenje samo principa, a bez davanja prigode da se oni podvrgnu uenikovim vlastitim odlukama principa, slino je uenju znanosti iskljuivo iz prirunika bez ulaenja u laboratorij. S druge strane, preputanje svojega djeteta ili svojega uenika vonje njihovu vlastitom samoizraavanju slino je stavljanju djeaka u laboratorij uz rijei: 'Snai se'. (R. 9

M. Hare). Etika odgovornosti - naa djelovanja viestruko posredovana kulturnim i tehnikim okrujem i nismo u stanju neposredno dovidjeti kakav je stvarni uinak naih vrlina ili dunosti. Primjer odgovorni znanstvenik treba razviti svoje profesionalne vrline, prihvatiti zajedniki odreene norme profesije da bi se izbjegle mogue zloporabe moi i loe posljedice. Nismo znali to e se dogoditi. To nije bila moja zadaa, to je stvar drugih ljudi. Radio sam na tehnikom problemu koji je bilo potrebno brzo obaviti... Razlikujem razvoj bilo kojega oruja i njegovu uporabu. Ne moe se optuiti konstruktora puke koja je ubila predsjednika. Opet bih to uinio kada bi me pozvali za obranu zemlje... Ja nisam znao dovoljno o situaciji u Vijetnamu. Nije moja stvar odgovarati na politika ili moralna pitanja. To je vrlo zakuasto pitanje. Puka injenica da sam odigrao jednu ulogu u tehnolokome razvoju napalm-bombe ne znai da sam bilo kako kvalificiraniji davati komentare o njezinu moralnom aspektu. SAVJEST prati sve nae doivljaje u svakoj posebnoj prilici (Fichte). Ona objedinjuje moralno iskustvo kao pripadno jednom te istom praktinom subjektu. Savjest jest subjektivna norma, ali nije norma moralnosti uope, jer kada bismo ostali samo na razini subjektivnoga promiljanja moralnosti ne bismo mogli zadovoljiti zahtjev za opevanou naela djelovanja. No, ona je prvo i posljednje etiko motrite i sudite zato to objedinjuje unutarnju perspektivu (motivi, maksime, navike, moralna svojstva), norme koje se postavljaju pred praktini subjekt (prihvaanje normi i naa osobna privrenost) kao i respektiranje posljedica ina i cjeline djelovanja. Ciceron kae da je savjest najbolje prikazite, kazalite kreposti, mislei da krepost stavlja na javni sud. Savjest se i shvaa poslije kao sudite, njezini prijekori kao sudake izreke, kako kae Kant.> U njemu promiljamo svoja naela djelovanja, svoju moralnu kakvou, ali i konkretne injenine posljedice. U savjesti postajemo sami sebi moralno dvojbeni, sami predmet vlastite moralne prosudbe, uzimajui u obzir ne samo svoju unutarnjost ve i izvanjske uinke svojih ina. Kada nastojimo spoznati na temelju nakane djelovanja njegove mogue posljedice govorimo o prethodnoj savjesti ili o apriornoj vrijednosnoj prosudbi koja ne razmatra injenine posljedice. Savjest na neki nain ispituje slijede li posljedice iz moralne kakvoe i norme prije nego to deskripitivno utvrdi posljedice; Savjeu spoznajemo i kakvou naih ina ili djelovanja na temelju iskustveno utvrdivih posljedica. Dobro djelovanje nagrauje savjest pohvalom i pristajanjem da se takvo dobro 10

pretvori u naelo, a kada je djelovanje dovelo do loih posljedica savjest optuuje zbog nedostatka spoznaje ili volje za djelovanjem. Savjest je unutarnja disciplina koja nas tjera da moralno prosuujemo ine i djelovanje te da ih kao dunost prihvatimo u vlastitoj moralnosti. Disciplinom izotrujemo savjest da izabere one motive koji e postati odredbeni razlog volje. Takav razlog mora imati dobru posljedicu, to znai da su posljedice povezane s izvjebanom, vrlom sposobnou moralne prosudbe. Stoga treba naglasiti da je, bez obzira na utemeljenje etike vrline, dunosti ili posljedice savjest najvie sudite koje bi trebalo obuhvatiti moralnu kakvou, norme i odgovornost za posljedice. F. Nietzsche smatra da je savjest nije nikakav glas Boji niti pak glas koji opravdava moralno djelovanje, ve pounutreni autoritet. Moral je za njega nain na koji se upravlja stadom slabih, kojim se dre u pokornosti autoritetu. Kao i religija, moral uskrauje ovjeku mogunost da prevrednuje sve vrijednosti i da se postavi kao smisao zemlje. Sloboda jest prije svega sloboda od zakona koje nam nudi moral i koji u nama podinjavaju stvaralaku mo. Traenje u svemu umnoga, nastojanje da se zbiljsko uini mislivim, da se odredi dobro i zlo samo je simptom volje za mo. Stoga treba slaviti moral gospodara koji ne podinjava, ve potie na jakost, na priznavanje slijepe volje. Nadovjek ivi s onu stranu dobra i zla, on priznaje volju za mo. ovjek djeluje slobodno samo u igri, igra se sa svojim mogunostima i tu svojom voljom neprekidno prevladava sama sebe. Takva je igra mogua samo pod pretpostavkom vjenoga vraanja istoga, svijeta u kojem je jedina sloboda u tome da se odbace vrijednosti. S. Freud: ovjek je dinamiki sistem energija. ovjekovo ponaanje rezultat meudjelovanja unutar tri djela osobnosti id izvor cjelokupne duevne energije koja u vidu nesvjesnih instikata tjera organizam na djelatnost i trai neposredno zadovoljenje; u sukobu organizma sa realnou vanjskog svijeta nastaje ego (opaanje, miljenje, planiranje odluivanje); superego (unutranji predstavnik roditeljskog i drutvenog nadzora djetetova savjest, smisao za moralnost) sputava i koi opasne i tetne impulse

11

Uvodne biljeke o poslovnoj etici (prema ehok Ivan, Koprek Ivan: Etika, prirunik jedne discipline) Aktualna u zadnjih 20 godina; utjecaj filozofskog razmiljanja o nespojivosti etike i uspjenog poslovanja u gospodarstvu; teajevi; razgovori u poduzeima konkretni rezultati tih rasprava 80. poslovna etika dolazi na sveuilita 1987. prva europska konferencija o poslovnoj etici razmjena iskustva znanstvenika i praktiara; Do 18 st. smisao Aristotelove podjele praktine filozofije; sva tri podruja su nerazdvojno povezana; nastanak ekonomije kao samostalne discipline Adam Smith, industrijska revolucija u 19 st. Osnovni problemi: 1. problemi i tekoe povezanosti etike i poslovanja 2. potreba za etikom u gospodarstvu Razliiti termini: 1. poslovna etika, gospodarska etika 2. etika poduzetnitva ne obuhvaa samo odnos jednog poduzea prema vani (planiranje proizvodnje i poduzetnike strategije) obuhvaa i odnose vlasnik-djelatnici kao i odnose meu zaposlenima Interes za poslovnom etikom: glad u svijetu, ozonske rupe, propadanje uma, genetski inenjering - na prvom mjestu nije vie cijena proizvoda ve njegova kvaliteta i nain na koji je proizveden - ovaj mentalitet tjera proizvoae na ozbiljno promiljanje o etikom elementu u nainu proizvodnje - u Hrvatskoj se problematika ne produbljuje ve se veina zadovoljava samo informacijom; dilema etika ili uspjeno gospodarstvo, strah pred temeljitijim razmiljanjem o gospodarskoj etici - u poslovanju se ide do granice krivinog. Neto se dri moralno opravdanim sve dok ne doe u sukob sa zakonom; praksom se stvara uvjerenje kako odreeni postupci , premda i nisu potpuno etiki ispravni mogu proi jer ih zakon ne zamjeuje; moral uspjeha, vano je uspjeti, lako se moe proi pored sumnjivog morala: mnogovrsni oblici prijevara i obmana u poslovanju; oslobaanje od dabina proraunati oblici neplaenih usluga i darova; prikriveni ili otvoreni oblici zastraivanja razni oblici podmiivanja; porezne prijevare; nepravedno prisvajanje javnih sredstava povreda i prava pisaca, umjetnika i izumitelja mutne kreditne i zajamske prakse; neutemeljeni hipotekarski krediti; lano prouzroen steaj uhoenja poslovnih tajni konkurentskih poduzea; podmiivanje namjetenika drugih firmi prijetnja neutemeljenim otkazima novih vlasnika poniavajue postupanje sa djelatnicima; ometanje slobode udruivanja radnika; zloupotreba trajka 12

zanemarivanje sigurnosnih mjera u radu; ugroavanje zdravlja i ivota djelatnika rasipanje nenadoknadivih prirodnih bogatstava

Posljedice neuvaavanja etike u gospodarstvu: od materijalnih teta u neetikom poslovanju postoje puno su ve tete razaranje povjerenja meu onim koji zajedno rade, i openito meu poslovnim partnerima opa sklonost- svi tako rade pa mogu i ja; u SFRJ etika se odnosila na teoriju a moral na praksu- postoji opasnost da govor o poslovnoj etici shvatimo previe teoretski- na zapadu se etika odnosi na konkretne situacije Razlozi interesa za Poslovnu etiku moda; to trae kupci i javnost; poslovna etika traena od nekog drugog unutranji razlozi (potrebe i uvjerenja pojedinaca i javnosti); odnos prema vrednotama; potreba za novom orijentacijom; etika moe u tome pomoi vanost gospodarstva- orijentaciju mu moe dati samo etika; nosioci gospodarstva su pojedina poduzea (u njima se mogu dogaati neetiki postupci pranje novca, neispravan odnos prema djelatnicima Razviti etiku odgovornosti nasuprot etici iskljuivog uspjeha (dobro je ono to funkcionalno donosi korist, profit i uitak; ovjek ne smije nikada postati objekt, sredstvo u neijim rukama Gospodarstvo je mjesto gdje je u igri ovjekovo oovjeenje i razovjeenje; u nekim poduzeima su ekonomski rauni u redu, ali su ljudi, koji ine najdragocjeniji kapital tvrtke, ponieni u svom dostojanstvu; etiki zakoni ne vrijede za privatno podruje ve se odnose na cjelokupni ivot ovjeka Potreba za kodeksima ponaanja; mora ih podupirati javno miljenje, mora postojati javna svijest koja e zahtijevati njihovo potivanje; za odgoj javne svijesti vani su pravedni krivini zakoni i njihova dosljedna primjena; imuniji prekritelji ne smiju biti blae kanjeni od siromanih prekritelja Etika se ne smije shvaati kao refleksija o ve uinjenom; potrebna je etika s pogledom unaprijed, etika prosudba koja e se dogoditi prije uinjene radnje Nestrpljivost uzrok opasnog opredjeljenja za gospodarski uspjeh pod svaku cijenu brzi materijalni oporavak ne vodei rauna o ljudskom dostojanstvu Postupak u interesu pogoenih i poduzea; menaderi nee biti otkriveni, poduzee koje e zbog neetikih postupaka profitirati e ih tititi od eventualnih zakonskih posljedica Etika ne koi inicijativu i sposobnost za poduzetnitvo na vrstim etikim temeljima mogue je graditi uspjean dugoroni razvoj Odgoj potroaa za odgovornu upotrebu njihove sposobnosti izbora

Kako ostvariti etika ponaanja:

13

MYTHS ABOUT BUSINESS ETHICS (preuzeto s interneta) ) Business ethics in the workplace is about prioritizing moral values for the workplace and ensuring behaviors are aligned with those values -- it's values management. Yet, myths abound about business ethics. Some of these myths arise from general confusion about the notion of ethics. Other myths arise from narrow or simplistic views of ethical dilemmas. 1. Myth: Business ethics is more a matter of religion than management. Diane Kirrane, in "Managing Values: A Systematic Approach to Business Ethics," (Training and Development Journal, November 1990), asserts that "altering people's values or souls isn't the aim of an organizational ethics program -- managing values and conflict among them is ..." 2. Myth: Our employees are ethical so we don't need attention to business ethics. Most of the ethical dilemmas faced by managers in the workplace are highly complex. Wallace explains that one knows when they have a significant ethical conflict when there is presence of a) significant value conflicts among differing interests, b) real alternatives that are equality justifiable, and c) significant consequences on "stakeholders" in the situation. Kirrane mentions that when the topic of business ethics comes up, people are quick to speak of the Golden Rule, honesty and courtesy. But when presented with complex ethical dilemmas, most people realize there's a wide "gray area" when trying to apply ethical principles. 3. Myth: of Business and ethics managers is in a discipline ethics best led by and

philosophers, academics and theologians. Lack of involvement leaders business literature discussions has led many to believe that business ethics is a fad or movement, having little to do with the day-to-day realities of running an organization. They believe business ethics is primarily a complex philosophical debate or a religion. However, business ethics is a management discipline with a programmatic approach that includes 14

several practical tools. Ethics management programs have practical applications in other areas of management areas, as well. (These applications are listed later on in this document.) 4. Myth: Business ethics is superfluous -- it only asserts the obvious: "do good!" Many people react that codes of ethics, or lists of ethical values to which the organization aspires, are rather superfluous because they represent values to which everyone should naturally aspire. However, the value of a codes of ethics to an organization is its priority and focus regarding certain ethical values in that workplace. For example, its obvious that all people should be honest. However, if an organization is struggling around continuing occasions of deceit in the workplace, a priority on honesty is very timely -- and honesty should be listed in that organizations code of ethics. Note that a code of ethics is an organic instrument that changes with the needs of society and the organization. 5. Myth: Business ethics is a matter of the good guys preaching to the bad guys. Some writers do seem to claim a moral high ground while lamenting the poor condition of business and its leaders. However, those people well versed in managing organizations realize that good people can take bad actions, particularly when stressed or confused. (Stress or confusion are not excuses for unethical actions -- they are reasons.) Managing ethics in the workplace includes all of us working together to help each other remain ethical and to work through confusing and stressful ethical dilemmas. 6. Myth: Business ethics in the new policeperson on the block. Many believe business ethics is a recent phenomenon because of increased attention to the topic in popular and management literature. However, business ethics was written about even 2,000 years ago -- at least since Cicero wrote about the topic in his On Duties. Business ethics has gotten more attention recently because of the social responsibility movement that started in the 1960s.

15

7.

Myth: Ethics can't be managed. Actually, ethics is always "managed" -- but, too often, indirectly. For example, the behavior of the organization's founder or current leader is a strong moral influence, or directive if you will, on behavior or employees in the workplace. Strategic priorities (profit maximization, expanding marketshare, cutting costs, etc.) can be very strong influences on morality. Laws, regulations and rules directly influence behaviors to be more ethical, usually in a manner that improves the general good and/or minimizes harm to the community.

Some are still skeptical about business ethics, believing you can't manage values in an organization. Donaldson and Davis (Management Decision, V28, N6) note that management, after all, is a value system. Skeptics might consider the tremendous influence of several "codes of ethics," such as the "10 Commandments" in Christian religions or the U.S. Constitution. Codes can be very powerful in smaller "organizations" as well. 8. Myth: Business ethics and social responsibility are the same thing. The social responsibility movement is one aspect of the overall discipline of business ethics. Madsen and Shafritz refine the definition of business ethics to be: 1) an application of ethics to the corporate community, 2) a way to determine responsibility in business dealings, 3) the identification of important business and social issues, and 4) a critique of business. Items 3 and 4 are often matters of social responsibility. (There has been a great deal of public discussion and writing about items 3 and 4. However, there needs to be more written about items 1 and 2, about how business ethics can be managed.) Writings about social responsibility often do not address practical matters of managing ethics

16

in the workplace, e.g., developing codes, updating polices and procedures, approaches to resolving ethical dilemmas, etc. 9. Myth: Our organization is not in trouble with the law, so we're ethical. One can often be unethical, yet operate within the limits of the law, e.g., withhold information from superiors, fudge on budgets, constantly complain about others, etc. However, breaking the law often starts with unethical behavior that has gone unnoticed. The "boil the frog" phenomena is a useful parable here: If you put a frog in hot water, it immediately jumps out. If you put a frog in cool water and slowly heat up the water, you can eventually boil the frog. The frog doesn't seem to notice the adverse change in its environment. 10. Myth: Managing ethics in the workplace has little practical relevance. Managing ethics in the workplace involves identifying and prioritizing values to guide behaviors in the organization, and establishing associated policies and procedures to ensure those behaviors are conducted. One might call this "values management." Values management is also highly important in other management practices, e.g., managing diversity, Total Quality Management and strategic planning.

17

Izvodi iz knjige Baloban, S., Etinost i socijalnost na kunji, Temeljna naela i vrednote (str. 21-22) Ona odreuju nain razmiljanja i postupanja; postaju izvorima za konkretna nadahnua i djelovanja; pomau rjeenja za konkretna pitanja 1. dostojanstvo ljudske osobe 2. odnos osoba drutvo; potenje i ljubav moraju se protegnuti i na one koji drugaije misle i rade od nas sa to vie ovjenosti i ljubavi prodremo u njihov nain miljenja, lake emo moi s njima zapodjenuti razgovor (GS 12); protiv svih izrabljivanja i manipulacija koje su na tetu ovjeka, ne samo na politikom i gospodarskom polju, ve i na ideolokom, kulturnom 3. ljudska prava 4. ope ili zajedniko dobro 5. supsidijarnost i solidarnost 6. participacija 7. preferencija opcije za siromane temeljne vrednote: istina, sloboda, pravda, solidarnost, mir i djelotvorna ljubav Ekonomisti su doli na lo glas ne po svojim neuspjesima, nego upravo zbog svojih prividno neogranienih uspjeha Uspjeh tehnike i znanstvenog djelovanja - ozbiljno razmisliti o granicama svoje moi, svoga bievanja i opstanka Moralni zakoni e se u gospodarstvu sve vie traiti: zbog brze i sveobuhvatne promjene vrednota; gospodarstvo odreuje sve vie podruja drutvenog ivota; pitanje zatite ovjekovog okolia Analfabetizam, poslovni ljudi ne poznaju etiki vokabular i nisu ovladali temeljnim metodolokim postupcima; etiari pak ne poznaju zakonitosti gospodarstva; ne ostati na razini teorije ve ui u realizaciju etike u gospodarstvu moderna poduzetnika ekonomija podrazumijeva slobodu osobe i odgovornosti (CA 32) gospodarstvo je samo jedan vid i jedna dimenzija zamrene ljudske djelatnosti. No, ako se ona apsolutizira, ako proizvodnja i potronja robe, na kraju, zaposjednu sredite ljudskog ivota, te postanu jedina vrijednost drutva ne podvrgavajui se niemu drugom, treba traiti 18

uzrok ne samo i ne toliko u samom ekonomskom sustavu, koliko u injenici da je sav drutveno ekonomski sustav, ignorirajui etiku i religioznu dimenziju, oslabio, te se ograniava sada samo na proizvodnju dobara i usluga. Sve se to moe saeti jo jedanput tvrdnjom da je ekonomska sloboda samo element ljudske slobode. (CA 39). Temeljni elementi jednog gospodarskog sustava Prvi element, ugaoni kamen privatno vlasnitvo koje je ogranieno opom namjerom dobara. Ono potie na radinost jer je povezano sa individualnim interesom gdje se nasilno uklanja individualni interes, njegovo mjesto zauzima teki sustav birokratskog nadzora, koji gui vrela inicijative i stvaralatva (CA 30) Drugi element gospodarska inicijativa sposobnost da se na vrijeme znaju potrebe drugih ljudi i kombinacije proizvodnih faktora koji su najprikladniji da ih zadovolje, jest drugo vano vrelo bogatstva u modernom drutvu (CA 32) Tree trini mehanizmi pruaju mnoge prednosti, pomau, izmeu ostalog da se bolje koriste resursi; potiu razmjenu proizvoda i, prije svega, stavljaju u sredite volju i nakanu ljudske osobe to se u ugovoru susree s voljom i nakanom druge osobe (CA 40). Uz trite je vezan gospodarski uspjeh kao profit koji je indikator dobrog poslovanja tvrtke etvrto sigurnost koju prua drava u pravnim i politikim okvirima Gospodarsko-etiki imperativi (str.35) 1. Kontrola trita; slobodno trite na razini nacija i meunarodnih odnosa ali uz prikladni nadzor drutvenih snaga i drave tako da jame zadovoljenje temeljnih potreba drutva (CA 35) 2. Subsidijarna uloga drave drava mora stvarati uvjete koji e osigurati prilike za rad i podupirati u momentima krize (Pio XI Quadragesimo anno 1931. subsidijum znai pripomo ono to moe uiniti nia instanca ne mora uiniti via. Via instanca nastupa tada kada nia nije u stanju vriti svoje funkcije. Subsidijarnost uva legiti8mnost i autonomnost pojedinaca i manjih zajednica str.22 3. ovjeka dostojna organizacija rada: ovjek u radu ostvaruje svoje ljudsko dostojanstvo, u radu i preko rada postaje vie ovjek radnik treba vei prostor za sudjelovanje u ivotu poduzea kako bi mogao koristiti svoju inteligenciju i slobodu Cjeloviti razvitak ljudske osobe u radu ne protuslovi, nego tovie, potpomae veu produktivnost i djelotvornost samoga rada, iako moe oslabiti konsolidirane strukture vlasti. Poduzee se ne smije gledati samo kao "drutvo kapitala" ; ono je u isti mah "drutvo osoba" (CA 43) 19

Izvodi iz knjige: Klose A., Poduzetnika etika (str. 23) Utilitarizam moralni karakter nekog postupka odreen je njegovim dobrim i loim posljedicama Analizirati posljedice poduzetnikih radnji i odluka , podeenost na dugorone meuzavisnosti Koncentracija na materijalnu dobit, na egzistencijalno osiguranje poduzea, radnih mjesta, ivotnog zadatka poduzetnika Dokazati se u otroj konkurenciji ujedinjenje u solidarnu svezu radi ostvarenja odreenih ciljeva najvea srea najveeg broja ljudi Pragmatizam manje se trai istinitost ljudskih procjena a vie praktike posljedice neke odluke. Istina ljudskih procjena se ne moe spoznati preko promatranih usporedbi izmeu tvrdnje i predmeta, ve tako da se ono to se tvrdi iskua u svojim praktinim posljedicama, tj. Da se na njima ispita. Situacijska etika odreenje obiajnog dobra ini iskljuivo ovisnim o pojedinoj posebnoj situaciji, a porie ope vaee vrijednosti i odgovarajue norme Loa situacija svakako ne opravdava sve stavove i postupke, no u odreenom e smislu doi do toga da se u gospodarstvu sa izvitoperenom konkurencijom primijene katkad otrije mjere, kako bi se pruio otpor prljavoj konkurenciji i nasilnom javnom dobivanju naloga Poduzetnika etika nije etika osobnosti, ve je upravo zbog svoje veze s gospodarskim drutvom i socijalna etika socijalnoetiki liberalizam Nacionalna gospodarstva temeljena na konkurentskim naelima raspolau dinaminim poduzetnicima koji su u stanju osigurati najbolju moguu opskrbu stanovnitva proizvodima i uslugama. Nerazvijenima ne ponestaje samo kapital ve i poduzetnici. Oni mogu svoje probleme rijeiti ako ukljue dinamine osobnosti poduzetnika Poduzetnik ne reagira samo na izmijenjene okolnosti ve aktivno uzima inicijativu u svoje ruke osobine poduzetnika: 20

Radni poriv, odlunost, kreativnost, spremnost na rizik odbijanje egzistencije koja se planira izvana Spremnost za postizivanje uspjeha ali i stajanje iza neuspjeha vlastitih postupaka Stvaranje uvijek novih situacija za donoenje odluka; poduzetniki postupci nisu vani samo za poduzetnike ve i za njihove suradnike Poduzetnici ne odluuju samo prema ekonomskim motivima; poslovanje koje hoe imati dugoroniju perspektivu mora biti etino motivirano; uzimanje u obzir posljedica nekog djelovanja, sagledavanje cjelokupne ovisnosti, etika odgovornosti; Mogunost nastanka prisilnih situacija koje suzuju prostor odluivanja Jedinstvene mogunosti, posebne situacije za pojedinog ovjeka koje nitko dugi osim njega ne moe primijetiti odluivanje prema uvjerenju savjesti. Poduzetnik prepoznaje posebne anse koje se nikom drugom ne pruaju Nije li poduzetniku kao svakom drugom ovjeku dostatna ope etika kao znanost o pravilnim postupcima, ili mu je potrebna pomo neke vlastite, poduzetnike etike

21

Izvodi iz knjige: Bebek B., Kolumbi A., Poslovna etika Suvremeni pristupi odravanja stanja odlinosti ili vrlina (Bebek i Kolumbi: Poslovna etika, 30-33) Anthony Robbins smatra da poslovnu odlinost moemo postii eliminacijom negativnih emocija i realizacijom pozitivnih; one tete moralu i proizvodnji - Nelagoda (sastoji se od dosade, nestrpljenja, zbunjenosti, srama, razoaranja, tuge, krivnje i lijenosti) prepoznati nelagodu i pokuati odrediti njezin uzrok - Strah, netrpeljivost, osjeaj uvrijeenosti, osjeaj odbaenosti, durenje (jednostavno upozorenje na opasnosti; potrebno je identificirati koja to opasnost uzrokuje strah te se spremiti za suoenje s njom - Ljutnja, zavist, mrnja, pohota, pohlepa, Koraci uklanjanja negativnih emocija: Konstatacija (uope shvatiti da postoji problem; ponekad nismo svjesni ni jakog stresa Identifikacija (prepoznati o kojoj se nelagodi ili negativnoj emociji radi; to ja to osjeam? (moemo pomisliti da osjeamo strah ali pomnijom analizom emo moda utvrditi da se radi o gaenju ili prijeziru, ili moda o osjeaju odbaenosti legitimacija, (neka emocija, npr. Strah, moe biti legitimna npr, strah da neemo realizirati posao. No, strah je samo alarm koji osigurava protiv krae, kad nas jednom alarmira dalnje zvonjenje je beskorisno i tetno. Ostajanje u stanju staha uvijek je nekorisno i neetino; moramo legitimirati da li se radi o stvarnoj ili umiljenoj emociji i prema tome podizimamo ili ne poduzimamo akciju. U oba sluaja moramo iskljuiti negativnu emociju eliminacija; prvi korak prisjeanje ili ohrabrivanje (i prije smo imali sline osjeaje i uspjeno smo ih savladali; drugi korak sama eliminacija, ispunjujemo se pozitivnim stanjima; (samopouzdanje, zahvalnost, entuzijazam, odlunost, vitalnost, vedrina, otvorenost) Otvaranje pozitivnim stavovima: 1. korak: pomirimo se sami sa sobom i sa svijetom, prihvatimo sebe i druge; ne osvrimo se kritizerski na partnere, tehnologiju, nadreene ili podreene; 2.korak: predoimo si kakvi bismo mi, nai klijenti i naa situacija trebali biti da bismo realizirali sve za sve, da se ispune svi interesi svima na korist; u toj projekciji potrebno je eliminirati sve kontradikcije 22

POSLOVNI BONTON (Bebek Kolumbi: Poslovna etika str. 249-256) Poslovni bonton je skup neformalnih pravila koja omoguuju bolju komunikaciju i provedbu poslovnih zadataka Predstavljanje Prenoenje opisne informacije o naem osobnom identitetu, o naoj organizaciji, njenoj prirodi, svrsi, veliini i kvaliteti. To moemo initi osobno rijeima, stavom i govorom tijela, odjeom, organizacijskim prostorom i sredstvima kojima raspolaemo. Moramo biti svjesni dojma vlastite osobe nikad ne dobivamo drugu ansu za ostvarenje prvog dojma; esto zbog loeg dojma na poetku sastanka ostatak sastanka troimo da taj dojam poboljamo Moemo koristiti izraze: vodei, najvei, znaajan proizvoa, ali ne i: najbolji, najljepi Govor tijela Osim sluanja sugovornika, u namjeri da se uoe i proue njegove elje i potrebe, neophodno je paljivo pratiti i njegove pokrete. Poloaji su iznimno bitni, jer skrivaju vieslojna znaenja i imaju psiholoke podloge. Stoga je potrebno paljivo i stalno promatrati ponaanje sugovornika kako bi se otkrilo o emu razmilja i to eventualno ne eli ili ne moe izrei rijeima. Verbalni simboli samo su vrh komunikacijske sante. Istraivai tvrde da rijei nose samo 3035% socijalnog znaenja konverzacije ili interakcije. Ameriki psiholog A. Mehrabian na osnovi brojnih eksperimenata zakljuuje da je od ukopnog sadraja poruke 7% verbalno, 38% vokalno i 55% facijalno. Prema tome, ini se da su "video-informacije" mnogo vanije od "audioinformacija". Medu najvanijim neverbalnim komunikacijskim sustavima jesu govor tijela, parajezik i dodir. Govor tijela, odnosno pokreti ruku, osmjesi, grimase i dr. otkrivaju esto vie nego rijei. Kretnje i geste djeluju kao signali, Parajezik, odnosno glasovne ili vokalne znaajke govora - visina glasa, jaina, tempo, zastajkivanja, udasi - ine, takoer, bogat izvor informacija. Parajezik se tie naina na koji je neto izreeno, a ne to je izreeno. Fizikim kontaktom - dodirom, tapanjem, grljenjem, rukovanjem - prenose se osjeaji drugima. Meutim, ako nije uzajaman, dodir moe biti i znak razliitog statusa, npr. normalno je da nadreeni tapaju po ramenu svoje podreene, no ne i obratno. Za nekoga se kae da dobro zapaa ili da je intuitivan, a ustvari misli se na njegovu sposobnost itanja neverbalnih znakove druge osobe i njihova usporeivanja s verbalnim. Kad netko kae 23

da mu se ini da je netko rekao la, zapravo misli da se njegov govor tijela ne podudara s izgovorenim rijeima. U situacijama kad nam ponestane rijei i kad elokventnost zakae, pokuavamo se sporazumijevati s okolinom gestama i mimikom, tonije svojim tijelom pokuavamo dati nekakav znak. Ve iz toga moemo zakljuiti kako )e tijelo poruka i kako nesvjesno ili svjesno ono odailje signale i onda kad moemo jako dobro upotrijebiti i rijei. To bi znailo da nae tijelo, vie ili manje, svojim kretnjama pomae nae izraavanje. U svakodnevnu ivotu, a posebno u poslovanju, pokreti, poloaji tijela, stav, pogledi govore o naem raspoloenju, namjerama, a ponekad i o neijem karakteru. U najvie primjera rije je popraena nekom gestom. Dok se usredotoujemo na ono to elimo reci, najee zaboravljamo na ostale popratne elemente koji takoer sudjeluju u govoru, a to su: izrazi lica, pogled, poloaj tijela, nain sjedenja, pokreti ruku i nogu i si. Sve to zajedno ini nae izraavanje. ovjek moe vrlo teko, ili moda uope ne moe, kontrolirati sve poruke koje njegovo tijelo signalizira i sakriti govor tijela, A ono odaje nae namjere i onda kada neto elimo sakriti, preutjeti ili slagati. Ve prilikom prvog susreta, upoznavanja i rukovanja stvaramo dobre ili loe dojmove o nekome. Pravilno dranje, odluan stav, vrst stisak ruke, pogled u oi, lagani osmijeh - sve to izaziva simpatije kod sugovornika. Govor tijela ukljuuje: stav poloaj tijela gestikulaciju izraze lica. Stav Razvoj komunikacije, putovanja, susreti, konferencije, nastupi pred dioniarima pred javnou, na televiziji, poveavaju ulogu reprezentacije vodeih poslovnih ljudi. U Sjevernoj Americi uvjerljiv izgled i nastup vrhunskih poslovnih ljudi prenesen iz politike, upuuje na rastuu poslovnu vanost pojavnih imbenika. Na poziciji visokih politikih i korporacijskih funkcija sve se ee biraju osobe uvjerljiva nastupa i pristojnog izgleda, naoite osobe s estetskim kvalitetama, Sarmom, empatiko-simpatikim kvalitetama i drugim slinim osobinama. 24

Stavom i izgledom treba sto je vie mogue prezentirati sabranost, budnost, djelotvornost, umjerenost, sigurnost a ne pokuavati privlaiti pozornost nekom atipinou. Snaga, vrstina, pouzdanost i dr. sline karakteristike ne istiu se udnovatim ili bizarnim i neuobiajenim kretnjama, zvukovima i stavom. Takve karakteristike ne privlae kupce, klijente one koje elimo privui i impresionirati. Poeljnim poslovnim tjelesnim stavom smatra se leernost, smirenost, koncentriranost. Nepoeljnim stavom smatra se sve to je udno, nestaloeno i si.

Poloaj tijela U poslu treba voditi rauna o tome kako vas doivljavaju drugi ljudi i to itaju iz vaih pokreta. Ako netko obraa panju samo na vizualne signale koje odailjete, neka stekne dojam dobro organiziranog i urednog profesionalca. Postoje neka pravila u tjelesnom stavu o kojima treba voditi rauna kako netko ne bi o vama stvorio pogrean dojam. Ako stojite dok razgovarate s nekom osobom, trebali biste: stajati uspravno, a ne pogrbljeno, jer pogrbljeni stav odaje flegmatinu osobu s manjkom samopouzdanja biti mirnih nogu, a ne cupkati u mjestu, jer moete odati da ste nervozni, da vam se nekamo uri i da nemate dovoljno vremena ili strpljenja za svog sugovornika opustiti ruke uz tijelo, a ne ih prekriiti, jer prekrienim rukama ili nogama odajete odbojnost, neprijateljstvo ili nespremnost na suradnju drati glavu i bradu uzdignuto, a ne pognuto, kako ne bi ispalo da ste povodljivi, nesigurni i neinicijativni. Ako sjedite, trebali biste; sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja u stolici noge prekriiti kod glenjeva, a ne rairiti ili prekriiti koljena. Ako hodate, morate: hodati odluno da pokaete da stvarno nekamo idete ako se saginjete da biste podignuli neki predmet, trebate savinuti koljena. Naglasimo kako treba djelovati mirno, sabrano, biti ugodan, izbjegavati ekanje, igranje kosom, eljanje pred drugima, bubnjanje prstima po stolu, torbi ili bilo kakvoj podlozi, 25

grickanje noktiju, akanje zuba, vakanje gume za vakanje, minkanje, oblizivanje, mljackanje i si. Gestikulacija Gestikulacija, isto kao i zauzimanje stava ili poloaja tijela, rezultat je svega Sto smo vidjeli i nauili tijekom godina i formiranja nae osobnosti. Ona takoer moe biti izraz kulture i osobnosti, pa tako npr. Talijani gestikuliraju mnogo vise od Nijemaca, Energini ljudi gestikuliraju mnogo vie od mirnih i rezerviranih ljudi, Iako moda gestikulacija nije dio naega normalnog, uobiajenog ponaanja, postoje neki izrazi koji se mogu nauiti i efektivno primijeniti, kako u svakodnevnoj, tako i u poslovnoj komunikaciji.

Pravila koja treba potivati, odnosno gestikulacije koje treba izbjegavati jesu: gestikulacija kojom bismo nekoga mogli uvrijedili ili hi se zbog nje mogao neugodno osjeati gestikulacija koja bi indicirala da se u razgovoru s drugom osobom dosaujemo ili moda nekoga napadamo, kao to se to ini prilikom upiranja prsta prema odreenoj osobi. Pod gestikulacijom podrazumijevamo i pokrete rukama, odnosno dlanovima i akama. Postoje etiri osnovna poloaja dlana ili ake: dlan okrenut prema gore (ponizan poloaj dlana) dlan okrenut prema dolje (nadmoan poloaj dlana) stisnuta aka s ispruenim kaiprstom (poloaj kojim se izriu naredbe) grevito stisnuta aka (znak ljutnje, mrnje ili nervoze). Postoje neki karakteristini pokreti rukama ili dlanovima kope moemo shvatiti kao siguran putokaz prema istini neverbalnoga komuniciranja. Kad elimo biti iskreni prema drugoj osobi, oba otvorena dlana okreemo prema njoj. Smatra se da je znatno teze lagati s ispruenim dlanovima. Trljanje dlana o dlan u veini sluajeva odaje pozitivno oekivanje i dobro raspoloenje. Tipino je to za trgovce i komercijaliste, ali ponekad i kupci na taj nain najavljuju svoju spremnost da kupe odreeni proizvod, odnosno poslovni ljudi da zakljue posao. Sklopljeni i isprepleteni prsti znae odbijanje. vrsto dranje ruke na leima u drugoj aci, kombinirano s uspravnim poloajem tijela, karakteristino je za ljude koji su svjesni svog autoriteta ili drutvenog statusa. Ako ruka na leima pridrava zglob ili nadlakticu druge ruke, to znai nervozu ili napetost, nestrpljenje ili nesigurnost iekivanja, 26

Ponekad ljudi ruke prinose licu. Kad se akom prekriju usta, znai da se lae. Kada se taj pokret premjeta s usta na nos. znai da osoba koja to fini Jeli rei neto neistinito. Trljanje oiju i sputanje pogleda jo jae naglaavaju laganje. Ako nas sugovornik podboi glavu rukom, odnosno dlanom, znai da mu je dosadan na razgovor. Ako je bradu podboio palcem, a kaiprst usmjerio prema gore znai da se ne slae s onim to priamo. Pratei i pamtei sugovornikove geste, uimo prepoznavati njegove reakcije i stavove izraene govorom tijela i nakon nekog vremena to se moe bez previe napora. A usporeujui ih sa sobom, uimo se kontroli vlastitih tjelesnih poruka. Izraz lica Lice e je najeksponiraniji dio tijela pa na njemu moemo uoiti ili proitati gotovo sve to ovjek osjea. Facijalna ekspresija je odraz emocionalnog stanja linosti. Tako npr. prezir karakteriziraju brojni znakovi kao to su skupljene usne, sputeni oni kapci, pogled ukoso te skupljene nosnice. Promatrajui razgovor dviju osoba, lako moemo uvidjeti tko dominira konverzacijom. To je svakako ona osoba koja ima uzdignutu glavu, uspravni stav, kruto i statino dranja tijela, povien glas i dr. Postoji teorija koja tvrdi da se prema facijalnoj ekspresiji moe ocijeniti i karakter ovjeka. Na primjer, sitne bore oko oiju, uzdignuti miici oko usta i zategnuti obrazi govore da se radi o osobi optimistinoga pogleda na svijet, te osobi koja se esto smije i obratno. Izrazi lica najizraajniji su nain oitovanja neijeg raspoloenja. Od djetinjstva znamo da osmijeh donosi jedne rezultate, a tuno lice sasvim drukije. Ako se netko smije dok iznosi loe vijesti, smatrat emo ga u najmanju ruku udnim, stoga moramo paziti i na izraze lica jednako kao i na rijei i ton glasa kojim govorimo. Efektivni ljudi, bilo da se radi o mukarcima ili enama, esto se smiju da bi iskazali prijateljsko raspoloenje, klimaju glavom kao potvrdu razumijevanja i prikladno animiraju lice kako bi pokazali zainteresiranost. To je ono to bi svi u poslovnim susretima trebali initi, s obzirom na to da sklapanje poslova esto ovisi upravo o dojmu koji ostavljamo na svoje sugovornike i suradnike. Oi i pogled takoer su vrlo vani pri komunikaciji. Bitno je da sugovornika gledamo u oi dok razgovaramo, jer sve drugo pokazuje nezainteresiranost za sugovornika ili temu o kojoj se razgovora ili raspravlja. 27

Postoji uzreica "oi su ogledalo due". Naime, oko daje najiskrenije i najtonije znakove, a to se ponajvie odnosi na zjenice koje se sire ili suavaju neovisno o naim eljama, ali prema reakciji koju ono to je izreeno, odnosno ono o emu se govori, izaziva u nama. Zjenice reagiraju na mijenjanje stava i raspoloenja osobe, i to tako to se pri uzbuenjima zjenice ire i do etiri puta u usporedbi s normalnom veliinom, dok negativno raspoloenje uzrokuje suavanje zjenica do te mjere da moemo govoriti o tzv. zmijskom pogledu. Zbog takvih pojava, iskusni su pokerai vrlo esto nosili tamne naoale. Duljina pogleda takoer mnogo govori o sugovorniku. Nesigurna osoba izdri najvie treinu vremena razgovora gledajui sugovornika u oi. Nasuprot tome ako osoba gleda sugovorniku u oi vie od dvije treine vremena, to moe znaiti dvije stvari: toj osobi je sugovornik zanimljiv ili privlaan, pa ga gleda proirenim zjenicama ili ta osoba ima neprijateljski i agresivni stav prema sugovorniku i moda ak upuuje na neverbalni izazov (ako ga gleda suenim zjenicama). Pri poslovnim odnosima pogled treba usmjeriti u zamiljeni trokut koji zatvara oi sa sredinom ela. Time se stvara atmosfera ozbiljnosti i poslovni duh na obje strane. U situaciji kada elimo kontrolirati sugovornikov pogled, kada mu neto kazujemo ili objanjavamo, dobro je koristiti se nekim pomagalom (npr. olovkom), kojim pokazujemo i istodobno rijeima opisujemo ono to se gleda. Na taj nain naa se poruka bolje usvaja.

28

Ljudska prava u kontekstu gospodarstva, poduzetnitva i poslovanja (Skraena verzija Bebek) seminarskog rada Vesne Makovi i Ivane usti; kolegij

Poslovne etike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, 1998.; Mentor: prof. dr. Borna

SADRAJ I. Gospodarska prava a) Sloboda misli, vjere i govora b) Samoodreenje Pravo vertikalnog i horizontalnog izbora c) Vlasnitvo Pravo posjedovanja d) ivot Pravo na zdravu i istu okolinu i pravo na suivot u homologiji s biljnim i ivotinjskim svijetom II. Poduzetnika prava a) Sloboda - Jednakost u primjeni pravila b) Samoodreenje - Pravo na sudjelovanje u poslovnoj politici c) Vlasnitvo - Pravo na stvaranje novog vlasnitva i pravo na stjecanje d) ivot udruivanje III. Proizvoako - trgovaka prava a) Sloboda kretanje i stanovanje b) Samoodreenje - Pravo na izbor radnog mjesta c) Vlasnitvo - Pravo na razmjenu dodatne vrijednosti d) ivot - Pravo na kolovanje IV. Ekonomsko - socijalna prava a) Sloboda - Pravo na privatnost b) Samoodreenje - Pravo na obitelj i skrb nad djecom c) Vlasnitvo minimalna egzistencijalna razina d) ivot sigurnost osobe

29

Openito o ljudskim pravima

Prava ovjeka ili ljudska prava smatraju se temeljnim, nedjeljivim i neotuivim pravima pojedinca koja mu po prirodi pripadaju i kao takva osiguravaju sigurnost i slobodan opstanak kao osobe nezavisno od bilo kojeg zakonskog prava. Ta se prirodna prava openito smatraju glavnim izvorom onih izvedenih sloboda to ih ustav predvia kao temeljna graanska prava i kodificira pozitivno zakonodavstvo. Svatko ima ljudska prava bez obzira jesu li ona priznata u pravnom sustavu drave iji je netko dravljanin, te ona ne mogu biti predmetom politikog pogaanja. Drava ne smije kriti ljudska prava, a njena upotreba sile opravdana je jedino protiv onih koji to ine. Takoer je jasno da je pozivanje na ljudska prava u sporovima puka retorika dok ta prava nisu pozitivirana tako da su inkorporirana u postojee pravne sustave. Jednom kad je to sluaj pitanje opravdanja ljudskih prava prestaje biti glavno pitanje, ve to postaje pitanje njihove realizacije (naprimjer zatita prava na rad mogua je tek transformacijom industrije jedne drave). Poeci shvaanja da ljudima pripadaju neka prirodna prava javljaju se ve u prirodopravnom utemeljivanju pozitivnog prava u djelima Platona i Aristotela, zatim u kasnoantikom pojmu ovjejeg dostojanstva i, naravno, u kranskom shvaanju osobe. U javnom se ivotu javljaju kao zahtjev u klasinim dokumentima graanskog liberalizma osamnaestoga stoljea: Declaration of Independence (Deklaracija nezavisnosti, 1776) trinaest amerikih drava, Virginia Bill of Rights (Virginijski zakon o pravima, 1776), Declaration des droits de l`homme et du citoyen (Deklaracija prava ovjeka i graanina, 1789) Francuske revolucije. U dvadesetom se stoljeu ta prirodna prava ovjeka kao pojedinca esto dopunjuju socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima pravom na rad, pravednu nadnicu i naobrazbu itd., kako to pokazuje i Opa deklaracija prava ovjeka (Universal Declaration of Human Rights) usvojena u Generalnoj skuptini Ujedinjenih naroda 1948, a koja obvezuje sve zemlje lanice kao pravosnani dokument. Opa deklaracija UN-a imala je svoj izvor u Povelji Ujedinjenih naroda (UN Charter) iz 1945. koja inspirirana zloinima proizalim iz nacistikih zakonodavstava stavlja naglasak na potivanje i vjeru u fundamentalna ljudska prava, vrijednost ljudske osobe, te ljudska prava i slobodu za sve bez razlike u rasi, spolu, jeziku ili religiji. Jo u prvim politikim dokumentima o pravima ljudi kao osnovno naglaava se pravo na slobodu i jednakost: 30

Deklaracija nezavisnostiSAD-a: Mi smatramo za oigledne istine da su svi ljudi stvoreni jednaki; da ih je njihov Tvorac obdario izvjesnim neotuivim pravima meu koje spadaju ivot, sloboda i traenje sree.i Virginijski zakon o pravima: Ljudska prava su () vremenski neograniena, nepromjenjiva, apsolutna, neotuiva i univerzalna, imaju prioritet ispred svakog zakona ukljuujui i dravne zakone, te je stoga svaka osoba slobodna da: ima svoje miljenje, kontrolira vlastito tijelo, uzme bilo koju stvar koja ne pripada drugima, sklapa dogovore po svom izboru, te brani ove slobode.ii Francuska Deklaracija prava ovjeka i graanina: Ljudi se raaju i cijelog ivota ostaju slobodni i jednaki u pravima. Drutvene razlike mogu se opravdati samo radi ope koristi. Cilj svakog politikog udruivanja je da uva prirodna i nezastariva prava ovjeka. Ova prava su: sloboda, vlasnitvo, sigurnost i zatita od tiranije.iii Danas bi sve drave lanice UN-a trebale potivati Opu deklaraciju prava ovjeka i osigurati ta prava svojim graanima kroz nacionalne pravne sustave. Meutim, isto toliko koliko su ljudska prava u Opoj deklaraciji apstraktna i openita, ona su takoer neodreena, to umanjuje njenu mo da slui kao osnova za opravdanje specifinijih prava. Uzmimo za primjer odredbe lanaka 3 i 7 Deklaracije koje redom glase: Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost; Svi su pred zakonom jednaki i ovlateni su bez diskriminacije na jednaku pravnu zatitu. Ono to stvara probleme je nedefiniranje pojmova svi i svatko. U suvremenom svijetu ne primjenjuju se naela jednakosti ljudskih prava, odnosno ne izjednauju se pojmovi pravednosti i jednakosti. Razvitak pravnih sustava ide za krilaticom Svakome prema zasluzi. Vaan primjer su moderni socijalni sustavi koji zapravo pokuavaju (pozitivno) diskriminirati invalide, nezaposlene, trudnice, samohrane roditelje, djecu iz siromanih obitelji i sl. kako bi osigurali pravednost i osigurali im dozu ljudskog dostojanstva koju sami po sebi ne mogu ostvariti. Jedna od veih zamjerki doktrini prirodnih prava jest da popis prirodnih prava varira sa svakim pobornikom. Za Hobbesa ovjekovo jedino prirodno pravo jest samoouvanje. Liberalniji teoretiari dodaju ivotu i sigurnost i slobodu, traenje sree, a ponekad i 31

imovinu. Moderni bi socijalisti vjerojatno obuhvatili pravo na rad ili odgovarajue uzdravanje. Osnovna ljudska prava podijelit emo u pet osnovnih kategorija: 1. vitalna (fizioloka) prava predstavljaju mogunosti osobe nune za fiziko postojanje, bioloke i materijalne potrebe te osobe; 2. osobna prava predstavljaju mogunosti uzdravanja, izraavanja, razvoja i zatite moralne i psiholoke individualnosti osobe, kao i duhovnosti te osobe; 3. kulturna (humana) prava osiguravaju pristup duhovnim dosezima ovjeanstva, usvajanje i koritenje istih, kao i sudjelovanje u buduem razvoju takvih postignua; 4. ekonomska prava predstavljaju mogunost osobe da u potpunosti iskoristi svoje potencijale i talente, kako bi postigla samoispunjenje i zaradila sredstva za ivot kroz sudjelovanje u proizvodnji materijalnih i drugih vrijednosti; 5. politika prava dozvoljavaju osobi da uestvuje u dravnom i drutvenom ivotu, da utjee na djelovanje razliitih dravnih tijela i drutvenih organizacija koje su ukljuene u politiko djelovanje. Mi se u naem radu neemo baviti vitalnim pravima osoba koja se tiu osnovnog preivljavanja, dakle fundamentalnim ljudskim pravima, ve pravima koja bi se mogla obuhvatiti irim pojmom graanskih prava, koja imaju potrebu biti pozitivirana u pravnim sustavima pojedinih zemalja i koja se takoer imaju pravo ograniiti ili u potpunosti oduzeti pojedincu u svrhu ostvarenja primarnog prava na opstanak. Sa stajalita gospodarskih, poduzetnikih, proizvoako-trgovakih i ekonomsko-socijalnih prava razmatrat emo etiri osnovna ontoloka prava: pravo na slobodu, samoodreenje, vlasnitvo i ivot. I. Gospodarska prava osiguravaju pojedincu pravedno i dostojanstveno ukljuivanje u gospodarski ivot. a) Sloboda misli, vjere i govora Svaki ovjek ima pravo na potovanje svoje linosti, na svoj ugled, na slobodno traenje onoga to je istinito, na izraavanje svojih misli i njeno irenje, na njegovanje umjetnosti unutar granica to ih obiljeava moralni red i ope dobro i na objektivno informiranje.iv Da bi ovjek napredovao on mora misliti, izraavati svoje miljenje, te imati pravo na objektivne informacije. esto dolazi, meutim, do zloupotrebe ovih prava. Openito se smatra da se ljudima ne smiju tajiti informacije, osim u sluaju nacionalne sigurnosti. Meutim, autoritativne vlade u suvremeno doba koriste cenzuru elektronskih medija a za razlog koriste ouvanje javnog poretka. Ali upravo tada je potrebno ljudima dostaviti sve istinite informacije i ne tajiti ih, jer ako je javni poredak doao u pitanje to znai da neto sa njim i nije u redu i da ga treba moda mijenjati. Najbolji primjer je sluaj pada komunizma u Rumunjskoj, kada se 1989. godine dogodila tzv. rumunjska TV revolucija. Takoer je zakonom zabranjeno lano izvjetavanje. Lano izvjetavanje moe nanijeti tetu i primatelju informacije, a posebno onome tko je objekt neke lane informacije. Uglavnom se u ovom sluaju radi o javnim osobama, politiarima i drugima. Lana informacija moe ugroziti njihov ugled i osjeaje. 32

Meutim, ako osoba uspije dokazati da je o njoj navedena neka la, ona moe kroz sudski proces dobiti visoku novanu odtetu, a novinar ostaje obiljeen. Ono to vee probleme stvara javnim osobama, ali i samim novinarima je slobodno izraavanja miljenja. Naime, u ime te slobode svatko svakoga moe javno proglasiti glupim po svom osobnom miljenju. Zanimljiv je primjer iz proljea 1997. godine kada je Saddam Hussein tuio francuski asopis Le Nouvel Observateur za klevetu, nakon to su ga u jednom lanku nazvali krvnikom i udovitem. Dok su se osamdestih po svijetu, tonije zapadnom dijelu svijeta, vodile pravne bitke za slobodu govora i tampe, koje iako jo nisu privedene kraju dostiu svoj cilj, sada krajem devedesetih aktualna je borba za slobodu misli i govora na Internetu. asopisi, televizija i radio izborili su se za svoje medijske slobode, sada je red na Internetu. Lijepa stvar sa Internetom je to postoji velik broj besplatnih e-mail i Internet posluitelja, novinskih grupa, diskusija u ivo i svatko moe rei to misli, objaviti na Internetu to eli, a ak postoje specijalne novinske i potanske grupe dizajnirane prvenstveno radi kritiziranja, pljuvanja i klevete. Tako se prolog ljeta digla velika galama meu amerikim Internautovcima kada je Vlada SAD-a pokuala izboriti zakonsko pravo kontrole sadraja koji se objavljuje na amerikom Internetu. Nije da bi im to neto pomoglo, jer bi se eventualni zabranjeni sadraji poeli objavljivati na Web posluiteljima u zemljama koje nemaju zakon o cenzuri Interneta, pa bi mali i veliki ameriki surferi jednostavno posjeivali iste stranice i dalje, njih tako i tako ne zanima jesu li one na kompjuteru u Dugom Selu ili New Yorku. Konano, krajem lipnja Vrhovni sud SAD-a je odbacio CDAv, to je izazvalo poplavu oduevljenja na bezbrojnim Web stranicama kako privatnih osoba, tako i organizacija koje su se mjesecima borile protiv donoenja CDA. Trenutno je jedini problem na Internetu problem autocenzure pojedinih besplatnih Internet posluitelja koji ne dozvoljavaju npr. porno sadraje na svojim stranicama, ali njihov razlog je isto komercijalan upravo kao i onih koji objavljuju ba porno sadraje. To je to se tie objavljivanja, ali gledanje porno sadraja na Internetu je sada mogue i djetetu koje jo ne ide u kolu ako zna surfati. U Americi su aktualne polemike u svezi kolskih knjinica. Naime, do pojave Interneta Amerikanci su mogli kontrolirati sadraj kolskih knjinica odn. onoga to uenici posuuju. Kako sada svaki ameriki uenik u koli dobije besplatnu e-mail adresu te besplatan pristup Internetu, klinci mogu do mile volje prouavati na Internetu zabranjene stvari. U tom sluaju jedino to preostaje je odgovornost roditelja, a to znai da svaki roditelj na svom kompjuteru ifrira pristup odreenim Web stranicama kako im dijete ne bi moglo pristupiti. Dakle, ono to danas ograniava slobodu misli i govora su razne cenzure, koje ne moraju uvijek biti inicirane zakonskim propisima. Moemo uoiti etiri oblika dananje cenzure: 33

1.Otvorena

cenzura, kao u sluaju odluke Westminster Councila da ne dozvoli prikazivanje cenzura, kao u sluaju nedavne odluke EMI da upira Denim zato to se

Cronenbergovog filma Crashvi.2.Komercijalna

single Summer Smash u svjetlu nedavnog fatalnog sudara princeze Diane ini opscenim.3.Kritiarska

cenzura, kao u sluaju kaznenih ocjena koje sam dobio za Hippopotamomus i

Ping Pong albume. Taj oblik cenzure pokuava uutkati prestupnike izlaui ih javnoj poruzi, otud neprimjeren naglasak na ono sramotno u djelu. (Nick Currie je ovjek koji voli svoj prljavi ve prati u glavama publike)4.Auto-cenzura,

kad se elja umjetnika za uspjehom frontalno sudari s njegovom vlastitom

eljom da se umjetniki izrazi, i pobijedi. Ta autocenzura takoer predstavlja i zvuk sudara dvaju vrsta medija, javnih i za privatnu upotrebu pakiranih medija. Mediji poput radija, TV ili visokonakladnih magazina uglavnom imaju drutvenu obavezu da potuju javni moral. Stoga NME ne moe zakonito upotrijebiti rije fuck, mada je svi novinari i svi itatelji stalno upotrebljavaju. Zapakirani mediji poput CD-a nisu podloni takvim ogranienjima, ali zato to im treba promocja u javnim medijima, upakirani medijski umjetnici esto odbacuju svoje slobode u zamjenu za prisutnost u javnosti. Cenzura je dakle iva i zdrava i u 90-im.vii Osim svega navedenog u svezi sloboda govora i misli, moda bi prvo opravdanje za njihov apsolutizam trebala biti injenica da je sloboda govora i misli ono to zapravo neko drutvo pokree naprijed. Ljudima se mora omoguiti da javno kau to misle i ako se neka relativna veina u neemu slae vlade moraju biti tako ustrojene da to miljenje i uzmu u obzir pri formiranju zakona i propisa. Zato vlade moraju dozvoliti slobodu izraavanja misli, mirne demonstracije, a za nacionalno vane stvari i referendume jer je to najbolji nain da se utvrdi miljenje veine, te da se ono sprovede u djelo.

b) Samoodreenje Pravo vertikalnog i horizontalnog izbora Na to se odnose vertikalni i horizontalni izbor? Vertikalni izbor podrazumijeva

individualni izbor svakog pojedinca u svezi dalekosenosti njegovog napretka kao drutvene jedinice. Kako svi bez izuzetka imaju pravo na osnovno kolovanje, pravo na vertikalan izbor bi, prema tome, znailo pravo na odluku o srednjekolskom obrazovanju, zatim bi slijedilo pravo da se zaposli ili nastavi sa kolovanjem odnosno pravo na izbor daljnjeg strunog napretka. Kada se ovjek konano i zaposli pravo vertikalnog izbora teoretski bi se odnosilo i na pravo napredovanja u karijeri (promaknua, unapreenja). S druge rane, pravo na

34

horizontalni izbor odnosi se na pravo osobnog izbora srednjekolske ustanove, fakulteta, te na kraju i radnog mjesta. Na praktino ostvarenje ovih dvaju individualnih prava najvei utjecaj imaju nae sposobnosti. Ako ignoriramo nelegalne utjecaje (npr. upotreba mita ili prijevare), tada se naa osobna prava na vertikalni i horizontalni izbor ostvaruju u okviru naih sposobnosti i zasluga. Svaki vertikalni i horizontalni izbor uvjetovan je odreenim parametrima, npr. da biste upisali odreenu srednju kolu ili fakultet morate imati odreeni prosjek ocjena, odreeni broj bodova na prijemnom ispitu, pri zapoljavanju na odreenom radnom mjestu morate imati odreenu razinu znanja ili iskustva ili oboje, itd. Znajui te uvjete, mi nae pravo izbora ostvarujemo u krugu naih realnih sposobnosti. Meutim, postoje li zaista u jednom drutvu tj. u jednoj dravi jednaka prava na vertikalni i horizontalni izbor za sve pojedince u okviru njihovih sposobnosti. Npr. netko eli upisati odreenu srednju kolu i ispunjava uvjete koji se tiu ocjena iz osnovne kole, meutim u mjestu stanovanja te osobe takva kola ne postoji. Dakle, uenik bi morao ivjeti u drugom gradu. Njegovi roditelji ne mogu to financijski podnijeti, u njegovom gradu ne nude se stipendije i uenik jednostavno mora upisati neku od kola koje se nude. Tako su prava na vertikalni i horizontalni izbor esto ograniena financijskom nesposobnou pojedinca. Oito je da ne postoji jednakost prava na vertikalni i horizontalni izbor jer studiranje i struno usavravanje nisu besplatni. Dalje, jasno je da ni u jednom drutvu, bez obzira koliko liberalno ili demokratsko bilo, ne postoji apsolutnost prava na horizontalni izbor pri izboru radnog mjesta zbog visokog stupnja nezaposlenosti u cijelom svijetu. Na kraju, pravo na vertikalni izbor u svezi napredovanja u karijeri (unapreenje, napredovanje na viu razinu u poduzeu) je moda u najveoj mjeri od svih ranije navedenih ostvarivo u skladu s individualnim sposobnostima, naroito u trinim ekonomijama gdje se jednostavno ne isplati unaprijediti u privatnom poduzeu neefikasnu osobu.

c) Vlasnitvo Pravo posjedovanja Opa deklaracija o pravima ovjeka l. 17. (1) Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima. (2) Nitko ne smije samovoljno biti lien svoje imovine.viii Ustav RH lanak 48. Jami se pravo vlasnitva. Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikoga prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. lanak 50. Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti 35

vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti. Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.ix Pravo posjedovanja je meu najvanijim pravima osoba, jer bez prava posjedovanja nijedno drugo pravo nije mogue. Bez prava da se posjeduju tiskana izdanja i kamere nema slobode tiska. Bez prava da se posjeduje biblija i izgradi crkva, nema prava na slobodu religije. Bez prava da se posjeduje kua nema sigurnosti ni prava na ivot.x U Deklaraciji nezavisnosti kae se da je pravo posjedovanja jedno od neotuivih ovjekovih prava. Ako osoba posjeduje odjeu ili knjige, ta osoba ima pravo na njih. Ako ih netko uzme, prvobitni vlasnik ima legitimno pravo da ih dobije natrag. Odatle proizlazi da je ono to je za jednu osobu pravo za drugu je obveza. Tako iz prethodnog primjera osoba koja je uzela odjeu ili knjige ima obvezu vratiti ih, ili ima obvezu da ih uope ni ne uzme. Kako suvremeni ovjek ne moe opstati bez drutvenih odnosno dravnih institucija, tako se ljudi odriu u korist drave dijela svoje imovine odnosno onoga to posjeduju kako bi zauzvrat dobili veu sigurnost svoje imovine. Npr. ljudi daju dio svoje imovine kroz poreze, a drava im osigurava odvjetnike kada je to potrebno, ili npr. nacionalnu obranu. Postoje razliiti pogledi na to kako bi pravo na posjedovanje trebalo biti regulirano u drutvu. Postoje dva modela prema kojima bi se moglo ostvariti da svi imaju onoliko koliko im treba. Prvi model je drutvo neovisnih proizvoaa, u kojem svatko posjeduje ili ima slobodnu upotrebu onoliko resursa koliko eli korisiti. Takav je bio poloaj u prvom stupnju Lockeovog prirodnog stanja, gdje je svatko imao onoliko zemlje koliko je mogao koristiti, i bilo je jo dovoljno, i isto tako dobre za druge. xi Bez obzira da li se ovdje radi o istim domaim ekonomijama u kojima se nita ne proizvodi za razmjenu, ili o jedinstvenoj razmjenskoj privredi u kojoj se proizvodi, osim rada, iznose na trite, nitko ne posjeduje ni previe ni premalo. Drugi model je socijalistiki model u kojem nema pojedinaca koji bi bili vlasnici sredstava itavog drutva. Meutim, ni prvi ni drugi model nisu mogui u dananjem stupnju razvoja jer ne mogu omoguiti svim ljudima materijalnu razinu koju oekuju. Zbog prenapuenosti zemlje, oskudnih resursa i ljudskih oekivanja da im materijalno blagostanje treba samo rasti, a ne ostati na trenutnoj razini ili se ak smanjiti, suvremeni svijet jednostavno se mora pomiriti sa nejednakim pravima na posjedovanje koji proizlaze iz trinih ekonomija bez kojih napredak nije mogu. Naravno, nitko se ne moe pomiriti sa tim da u trinim sustavima vee bogaenje jednih znai i vee siromaenje drugih. Pa poto su bogati na vlasti, a ne neobrazovana sirotinja, forsira se politika napretka odn. neravnopravnosti. Jer logiki i teoretski, zapadne zemlje bi trebale nekoliko stoljea stati sa 36

razvojem i moda se i odricati, da bi nerazvijeni i oni u razvoju stigli njihov stupanj, te da bi onda svi imali jednako i ravnomjerno dalje napredovali. Sve u svemu, tendencije su danas u poreznim sustavima da se pravo na posjedovanje izmeu pojedinaca to pravednije uredi i to tako da se uvoenjem poreza na imovinu vie oporezuju oni koji imaju vie. Meutim, na kraju ispada da drave prvenstveno uvode poreze na imovinu radi punjenja dravne blagajne, jer pravednost posjedovanja se sigurno ne postie tako da poreze plaaju svi i najsiromaniji i najbogatiji, a bogatiji relativno vie. to se tie polaganja prava drave na individualnu imovinu, osim poreza, drava ima jo jedan instrument kojim, uvjetno reeno, naruava pravo osobe na posjedovanje. Radi se o financijskom i imovinskom kanjavanju pojedinaca za prekraje koje su poinili. Meutim, iako je neosporno pravo i potreba davnog sustava za regulacijom i kanjavanjem, uz ovo pravo drave njoj se pruaju mnoge prilike za zloupotrebu svog prava na novano kanjavanje i konfiskaciju imovine pojedinaca. Navest emo nekoliko primjera iz SAD-a gdje postoji cijela mrea udruga za zatitu prava posjedovanja i zatitu od dravne konfiskacije, jer je poznato kako je Amerikancima sveto njihovo pravo na vlastitu imovinu.xii Npr. 1989. policija je zaustavila Ethel Hylton na Houstonskom aerodromu i priveli ju jer se policijski pas oeao od njenu prtljagu. Pretraili su nju i njenu prtljagu, ali nisu nali drogu. Meutim, nali su 39.110$, novac koji je primila od osiguranja i njenu ivotnu uteevinu. E.H. je u potpunosti dokumentirala odakle joj novac i nikad nije optuena za prekraj, ali je policija svejedno novac zadrala i ona jo uvijek nije uspjela dobiti konfiscirani novac natrag. to se tie situacije u Republici Hrvatskoj, moda kod nas nema tako drastinih primjera dravne konfiskacije, a ako ih i ima do informacija za potrebe seminara trebalo bi ekati tko zna koliko. Posljednjih godina kod nas tek poinju pokuaji da se izbori zakonsko autorsko pravo. Prvo su tu bili glazbenici koji su se uspjeli izboriti da za svako putanje svojih glazbenih djela dobiju odreenu naknadu, iako jo ne postoji potpuno provoenje tog zakona, naroito to se tie putanja glazbe u kafiima i ugostiteljskim prostorima. Zatim su se nedavno autori kompjuterskih softwarea uspjeli izboriti za odjel policijske kriminalistike koji e biti zaduen samo za kontrolu krae i piratizma u podruju softverskih autorskih prava. Trenutno, die se buka u svezi Hrvatske Televizije koja sve glazbene spotove koje puta na svojim programima puta bez ikakve naknade autorima, bilo da se radi o stranim bilo o domaim izvoaima. Predstavnitva stranih izdavakih kua i domai video producenti sada pokuavaju sudskim putem izboriti od HRT-a da pone plaati vlasnicima ija autorska prava besplatno i bezobzirno koristi otkad postoji.

d) ivot Pravo na zdravu i istu okolinu i pravo na suivot u homologiji s biljnim i ivotinjskim svijetom Pismo indijanskog poglavice Ovo je izvadak iz pisma indijanskog poglavice plemena Seattlea predsjedniku SAD 1854. godine. To je pismo zapravo odgovor 37

na predsjednikovu ponudu da otkupi zemlju Indijanaca i da ih preseli u za njih pripremljen rezervat. Kako se moe kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo to sasvim nam je strano. Mi ne posjedujemo svjeinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih moete kupiti? () Kada veliki poglavica iz Washingtona alje svoj glas da eli kupiti nau zemlju, previe od nas trai. () Zemlja ne pripada ovjeku. ovjek pripada zemlji. To dobro znamo. Sve je u meusobnoj vezi, kao to je obitelj sjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nije ovjek tvorac tkanine ivota, ve samo vlakno u njoj. to uradi s tkanicom, ini i sa sobom. () Znamo da nas bijeli ovjek ne razumije. Njemu je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi. On je stranac to doe nou i oduzme zemlji sve to mu treba. Zemlja mu nije brat, ve neprijatelj, kada je pokori on kree dalje. () Prema majci zemlji i prema bratu nebu odnosi se kao prema stvarima to se mogu kupiti, opljakati prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova e pohlepa unititi zemlju i za sobom ostaviti samo pusto. () Divlji sam i ne razumijem drukiji ivot. Vidio sam po prerijama tisue bivola koje je bljedoliki ostavio, ustrijelivi ih iz jureeg vlaka. Divljak sam i ne razumijem kako eljezni konj iz kojeg suklja dim moe biti vaniji od bivola, kojeg mi ubijamo samo da bismo preivjeli. to je ovjek bez ivotinje? Kad bi ivotinja nestalo, ovjek bi umro od velike usamljenosti duha. to god zadesi ivotinje, ubrzo snae i ovjeka. Sve je na svijetu povezano. ()xiii Iako u veini zemalja postoje zakoni o ouvanju okolia, a u razvijenim zemljama i efikasni sistemi za osiguranje provedbe tih zakona i kanjavanje prekritelja, svejedno okoli u kojem ljudi ive i dalje u velikoj mjeri ovisi o svjesnosti i odgovornosti pojedinaca. U nerazvijenim zemljama ta je svjesnost i jedini faktor utjecaja jer takve zemlje nemaju financijsku mogunost financiranja tzv. ekoloke policije. Meutim, i samo formiranje ekolokih propisa i zakona inicirano je primarno od strane pojedinaca angairanih u razne grupe i udruge. Da se nije pojavila svjesnost pojedinca, sami dravni aparati ne bi inicirali uvoenje ovakvih zakona i ministarstava za zatitu okolia, jer takve stvari uzimaju novac iz dravnih prorauna, te to je moda jo znaajnije, ograniavaju djelovanje ekonomije odnosno 38

poskupljuju proizvodnju. Jaanjem pokreta zelenih krajem 70-tih u SAD-u i zapadnoj Europi polako pitanja ekologije i istog okolia te ouvanje izumiruih biljnih i ivotinjskih vrsta postaju meu najvanijim predizbornim pitanjima. Naravno, ono to je vano je u kojoj mjeri se predizborne ekoloke politike ostvaruju nakon preuzimanja vlasti. U razvijenim zemljama utjecaj industrijskih lobija je prevelik da bi se ekoloke politike mogle ostvariti u svojim najvanijim podrujima. Tek ako ojaa lobi formiran oko najjae svjetske zelene organizacije Green Peace, mogu je radikalniji napredak na podruju zatite planeta Zemlja. Koliko je ova tema u svjetskim krugovima ispolitizirana najbolje pokazuje primjer Tree konferencije zemalja potpisnica Klimatske konvencije odrane krajem 1997. godine u japanskom gradu Kyotou. Jo jednom su ekonomija i profit odnijele pobjedu nad zdravim razumom. Nakon jedanaest dana postignut je kompromis: najrazvijenije zemlje svijeta smanjit e emisiju ugljinog dioksida i ostalih pet plinova koji uzrokuju takozvani efekt staklenika i globalne klimatske promjene u odnosu na onu iz 1990. I to SAD za sedam posto, zemlje Europske unije za 8, a Japan za 6 posto. Nakon beskompromisnog stava pojedinih drava predvoenih SAD-om da o smanjenju nema ni govora, i da se moe razgovarati samo o povratku na razinu emisije iz 1990, ovo izgleda kao veliki korak naprijed. Meutim, to je Pirova pobjeda, jer prema prvim najavama ameriki Kongres nee ratificirati zavrni dokument zbog ekonomskih gubitaka koji e slijediti smanjenju industrijskog rasta. () kako u proces nisu ukljuene zemlje u razvoju, moe se oekivati transfer zastarjele tehnologije na nova trita, to je elegantno izvrdavanje sporazuma. () S obzirom da su najrazvijenije zemlje uzrokovale lavovski dio globalnih teta, poteno je da se i odreknu dijela svojih prihoda i uine neto na izjednaavanju globalne industrijske potronje koja se mora, na principima pravednosti i odrivosti, implementirati i u razvijene i u nerazvijene zemlje podjednako. Kyoto je vrlo tanuan korak naprijed u tom smjeru, koji se lako moe pretvoriti u dva koraka natrag.xiv Da bi ovjek ostvario svoje pravo na ivot on mora ivjeti u homologiji s biljnim i

ivotinjskim svijetom. Jasno je ako unitimo ume da emo ostati bez zraka, a ako unitimo biljke i ivotinje ostat emo bez hrane. Ne moe biti nevano izumiranje ivotinja koje nam ne slue za hranu jer svaka biljka i ivotinja predstavlja vanu kariku u cjelokupnom hranidbenom lancu kojeg je i ovjek dio. Meutim, u odreenim sluajevima zatita ugroenih ivotinjskih vrsta moe ugroziti ovjekovo pravo na ivot. Takav je sluaj sa plemenom Korku koje ivi u 22 sela pokraj rezervata za tigrove Melghat u sredinjoj Indiji. Veliku popularnost krajem 80-tih godina dobile su akcije za zabranu proizvodnje ivotinjskog krzna. Ova borba zelenih udruenja bila je u zapadnoj Europi svojevrstan fenomen. Dravna legislativa imala je minimalan utjecaj. Zeleni organizirani u grupice preko noi 39

isprejali bi izloge prodavaonica bundi natpisima Ubojice! i slino ili bi se prikrali osobi koja nosi skupocjenu bundu i unakazili ju sprejevima. To su naravno, bile nedozvoljene akcije, ali ih se jednostavno nije moglo zaustaviti i po Nizozemskoj, Danskoj i drugim zemljama bunde su se ubrzo prestale nositi, pa i prodavati. U ovom sluaju se dilema tigar ili bunda odnosi na ljudsku tatinu za razliku od sluaja kad ljudi koji ne ive u civiliziranim podrujima ivotinjsko krzno koriste da preive hladnou (npr. Eskimi). to se tie stanja prava na ivot u zdravoj i istoj okolini u Republici Hrvatskoj, nema se to puno rei. Mi smo jo u razvoju i tranziciji, jedina smo zemlja u Europi pored Albanije koja nema ministarstvo za zatitu okolia, a ne treba naglaavati da bismo bili presretni kada bi barem postojao sistem kanjavanja ljudi koji smee bacaju po ulici. II. Poduzetnika prava omoguuju pojedincima ostvarivanje njihovih fundamentalnih samodokazivanjem i mogunou participacije u drutvenim procesima. potreba za

a) Sloboda - Jednakost u primjeni pravila Deklaracija nezavisnosti SAD-a Mi smatramo za oigledne istine da su svi ljudi stvoreni jednaki; () Radi osiguranja tih prava, ustanovljene su meu ljudima vlade, izvodei svoju pravednu vlast iz pristanka onih kojima se vlada, da je pravo naroda da izmjeni ili ukine vladu kada ma kakav oblik vladavine postane tetan za te ciljeve, i da ustanovi novu vladu postavljajui njene osnove na takve principe, i organizirajui vlast koja mu najvjerojatnije osigurava sigurnost i sreu.xv Francuska Deklaracija prava ovjeka i graanina l. 6. Zakon je izraz ope volje; svi graani imaju pravo da sudjeluju osobno, ili preko svojih predstavnika, u izradi zakona; on mora biti jednak za sve, bilo da titi ili kanjava. Pred zakonom su svi graani jednaki i sva dostojanstva, mjesta i javne slube su im dostupni, prema njihovoj sposobnosti, a bez ikakve razlike, osim u osobini i darovitostima.xvi Ustav RH lanak 14. Svaki ovjek i graanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.xvii 40

Ako krenemo od onoga da su svi ljudi stvoreni jednaki jasno je da oni moraju biti jednaki i pred zakonom, odn. prvenstveno pred zakonom, te se na sve ljude moraju dravni propisi i pravila jednako primijenjivati bez diskriminacija. Osim osnovnog zahtjeva za slobodom, dostojanstvom, jednakou i pravednou, jednakost u primjeni pravila bez diskriminacija meu pojedincima je jedan od presudnih faktora za razvoj drutva. Razne diskriminacije pojedinaca kroz povijest ljudskog roda uzrokovale su ratove, teke revolucije i drutvene reforme, a svako od toga usporava napredak i, to je najvanije, naruava miran i slobodan ivot pojedinaca. Stoga su u opeljudski napredak i razvoj, pored ekonomskog i politikog napretka, ukljuene i tenje za iskljuivanjem diskriminatornih odredbi iz svih zakona i pravila, jer su nediskriminatorna pravila prvi i najvaniji korak da diskriminacije ne bude i u praksi. Danas u veini razvijenog svijeta problemi u vezi diskriminatornih pravila nestaju. Dok 20-ih godina ovog stoljea ena nije mogla prodati imovinu steenu u braku bez dozvole mua, a mu ju je mogao prodati bez eninog znanja, danas zakonskih diskriminacija ovog tipa, naravno, ve dugo nema. Obveze crnaca po propisima pojedinih amerikih drava da idu u odvojene kole od bijelaca (obojene kole), da smiju sjediti samo u stranjem dijelu autobusa, da nemaju pravo kupiti zemljite u elitnom dijelu grada gdje ive bijelci i druge zakonske obojene diskriminacije ve nekoliko desetljea ne postoje. Meutim, borba crnaca u Americi je bila teka, a na neki nain ona jo uvijek traje. Ne tako daleke 1963. godine Martin Luther King vikao je o svom snu o kraju diskriminacije u Americi i, iako se SAD sada razvijaju u duhu najslobodnije zemlje na svijetu, diskriminacija jo uvijek postoji, i ne samo rasna, nego i mnogi drugi oblici diskriminacija. injenica je da nediskriminatorni zakoni ne znae puno ako se ne provode, odnosno ako ne postoji sustav osiguranja njihovog provoenja. Zato je naslov ovog odlomka upravo jednakost u primjeni pravila umjesto jednaka pravila za sve. No, kako se ne moe sve zatakati, tako s vremena na vrijeme sluajevi diskriminacije izbiju u amerikoj javnosti i tada to postaju alarmantne afere. Najvei problem je slian problemu u Hrvatskoj, kada policajci imaju diskriminatorne zamisli o tome tko je sumnjiva osoba. Dok u Americi im primijete na ulici crnca, moda obuenog na odreeni nain, odmah se pretpostavlja da je lopov, preprodava droge ili ak ubojica, slino kao kod nas sa punkerima i skinheadsima, odnosno nedunim pojedincima koji se jednostavno vole tako oblaiti. Jedan od oblika diskriminacije je dobna diskriminacija, koja je prema jednom stajalitu neophodna, a prema drugom nepotrebna. O tome smo ve pisali u uvodu. u Njemakoj se stalno raspravlja o tome da li da se spusti granica punoljetnosti za kanjavanje mladih u 41

Sjedinjenim dravama to se ve dogodilo. S time bi nestalo posebnog naina kanjavanja mladih.xviii Politiki imunitet je jedan drugaiji primjer diskriminacije, oblik pozitivne zakonske diskriminacije, koja je vrlo prisutna u svim zakonodavstvima. Kada visoki dravni dunosnik za vrijeme svog mandata poini neki privredni prekraj i dokae se da je kriv, njegov politiki imunitet onemoguava njegovo kanjavanje kao to bi bio kanjen drugi graanin. Najbolji primjer iz moderne povijesti je sluaj afere Watergate za ije je zatakavanje ameriki predsjednik Nixon podnio ostavku i to je bilo svo njegovo kanjavanje. Trenutni ameriki predsjednik Bill Clinton je prvi predsjednik u povijesti kojemu se sudi u civilnoj parnici. Sa stajalita poduzetnitva pravo na jednakost u primjeni pravila je jednako vano. Diskriminacija pri primjeni pravila vezanih uz poduzetnitvo dovodi do nepravednih privilegija jednih, oteavanja poduzetnikog rada drugih, pojave mita, korupcije, nezadovoljstva, te kao posljedica svega do potpuno nezdravog stanja u gospodarstvu i ekonomiji jedne zemlje ili regije. Ustav RH, lanak 49. kae: Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjeni su monopoli. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.xix No, taj lanak hrvatskog ustava je pomalo proturjean samome sebi. Naime, prvo se kae da su monopli zabranjeni, a zatim se kae da se prava steena ulaganjem kapitala ne mogu zakonom umanjiti. Dakle, monopoli su dozvoljeni jer oni upravo nastaju preko prava steenih ulaganjem kapitala (u proizvodnost, poveanje efikasnosti, profitabilnost, osvajanje trita, poveanje konkurentnosti ili koji drugi aspekt poslovanja). Izgleda da hrvatski ustav nije revidirao netko tko se razumije u ekonomiju. Sa stajalita ekonomije, odnosno poduzetnitva, postavlja se pitanje koliko se jednakost u primjeni pravila ostvaruje u poreznim sustavima koji su najvaniji element poduzetnikog djelovanja i napredovanja. Do nedavno su porezne stope u Hrvatskoj vie optereivale (i to relativno) zaposlenike, nego vlasnike poduzea. Dok je stopa poreza na dobit bila 20%, a stope poreza na dohodak 25% i 35% od zarade nekog poduzea dravi izdvajalo se petinu, a iz svojih plaa bile one male ili velike radnici su dravi davali etvrtinu ili neto vie od treine zarade. No ovo je problem koji treba detaljnije obraditi pod temom jednake plae za jednaki rad, a ovdje je tek da poslui kao jo je