Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultetOdsjek za povijest umjetnosti

Seminarski rad iz Umjetnosti gotikeCrkva sv. Lovre u Poegi

Barbara Ogresta Zagreb, prosinac, 2012.Sadraj

1. Uvod ....................................................................................................................32. Crkva u srednjem vijeku ......................................................................................33. Ime crkve .............................................................................................................34. Poloaj .................................................................................................................45. Namjena ...............................................................................................................56. Vrijeme gradnje ...................................................................................................67. Arheoloki sloj ....................................................................................................68. Graevinske faze i izmjene .................................................................................6 8.1. Gotika faza ..............................................................................................7 8.1.1. Analiza ............................................................................................7 8.2. Druga gotika faza ....................................................................................9 8.3. Gotiko-renesansna faza ...........................................................................9 8.4. Tursko razdoblje .......................................................................................10 8.5. Barokna faza .............................................................................................10 8.6. Neogotika faza ........................................................................................119. Zakljuak ..............................................................................................................1110. Literatura ............................................................................................................1211. Popis ilustracija ..................................................................................................13

1. Uvod Crkva svetog Lovre u gradu Poegi datirana je u 13. stoljee te se smatra da je izvorno bila jednobrodna graevina vjerojatno s tri apside ravnog zavretka. Postoje odreeni problemi u utvrivanju izvornog naziva ove crkve, ali i njezine izvorne namjene. Cilj ovog seminara je pokuati pojasniti naziv crkve, a i njezinu namjenu te pitanje je li ona bila zamiljena kaodio samostanskog kompleksa ili je mogue da je bila upna crkva kojoj je zaboravljen naziv, pa je dobila ime sv. Lovre i zato je uope Lovre bio taj svetac ije ime crkva nosi. Osim toga, cilj je i navesti sve graditeljske faze i stilska razdoblja kroz koje je crkva prola te dati jasnu analizu arhitekture graevine, kako i u srednjovjekovlju, tako i kroz svaku odreenu fazu.

2. Crkva u srednjem vijeku Crkva svetog Lovre izvorno je bila jednobrodna gotika graevina, zamiljena kao dvoranska propovjednika crkva 13. st.vjerojatno s tri apside karakteristinog ravnog zavretka. Preureena je u 14. st dogradnjom novog gotikog kratkog, ueg i nieg nadsvedenog poligonalnog svetita koje je bilo poduprto upornjacima. Naknadno je jo proirena sakristijom uz sjeverni zid svetita. Zidovi crkve graeni su od kamena lomljenca, a neki elementi u unutranjosti crkve konstukcijske i dekorativne arhitektonske uloge poput svodne konstrukcije, polustupova, sakristijskih vrata, trijumfalnog luka, arkada broda oblikovani su klesancima. Klesancima su takoer na proelju oblikovani prozori, profilacije podnoja svetita i potpornjaci. Na tri zida svetita nalazi se po jedan uski prozor izvorno jednostavnih trolisnih zavretaka. Slina tri prozora smjetena su i na junom kraju broda. Zapadni zid izvorno nije imao prozore, a sjeverni zid bio je sruen te je na njegovom mjestu podignuta arkada, ali se danas na tom zidu nalaze dva ovea prozora. Povezivanjem prvotnog broda i naknadnih pregradnji crkva je pretvorena u dvobrodnu. Osim vrata na zapadnom proelju, ne postoje naznake da su na drugim zidovima postojala neka vrata, mogla su postojati jedino na sruenom sjevernom zidu. Danas se glavni ulaz u crkvu nalazi na njezinu sjevernom proelju.

3. Ime crkve Pod imenom sv. Lovre crkva se prvi put spominje krajem 17. stoljea, tonije 1698. godine u isusovakim izvorima kada kralj Leopold I. daruje crkvu isusovcima. Prema tim dokumentima navodi se da je crkva nekada pripadala redovnicama sv. Dominika, a u nekim kasnijim dokumentima navodi se da je zaista neko postojao samostan redovnica. Josip Butorac daje objanjenje da je ta crkva u srednjem vijeku zapravo bila dominikanska crkva svete Marije koja se zvala Lauretana to je za neupuene bio sveti Lovro. No, konzervatorsko-restauratorska i arheoloka istraivanja dokazala su da je uz sjeverni zid u 15. stoljeu dozidana graevina koja je danas postala boni brod, a tada je funkcionirala kao samostalna kapela. Bila je skromno ureena, s malim prozorima i jednostavnim zidanim oltarom, pa sve to upuuje da je moda bila posveena Loretskoj Gospi, odnosno Svetoj kuici iji je kult bio popularan meu hrvatskim stanovnitvom, no nije poznato da je li se taj kult u kasnom srednjem vijeku mogao proiriti po Slavoniji. Dakle, postoje razliita miljenja o titularu ove crkve kao i o samostanskom redu kojem je navodno crkva mogla pripadati. U izvjeu kanonske vizitacije iz 1660. godine ova crkva zabiljeena je kao crkva pod tvrom (sub ipse arca) te je navedena kao jako lijepa, ali bezimena. Kasnije je zakljueno da je rije o nekadanjoj dominikanskoj crkvi sv. Marije, a povijesna istraivanja potvrdila su da je u srednjem vijeku postojao dominikanski samostan, no nije mogue sa sigurnou utvrditi da je ckva sv. Lovre zaista pripadala tom kompleksu.

4. Poloaj Crkva je sagraena na padini brijega podno kojeg se protee jedna od glavnih gradskih prometnica u smjeru istok-zapad. Svojim sjevernim proeljem, crkva je usporedna s tom cestom, a nekada je svojim zapadnim proeljem bila okrenuta prema trgu koji se ljevkasto iri od istoka prema zapadu. Izdignuti breuljak s tvravom na vrhu podno kojeg se nalazi crkva omeuje jezgru (vicus) Poege koja je u ranom srednjem vijeku vjerojatno bila opasana opkopom i zidom od opeke. S june strane, izvan tog obrambenog pojasa, uz trnicu ostalo je i groblje. Ono je tamo smjeteno, kao i zbog nedostatka prostora u naselju tako i zbog higijenskih razloga jer je smjetanje groblja unutar srednjovjekovnih gradova predstavljalo veliku opasnost. Prilikom gradnje i ureivanja prizemlja nekadanjeg isusovakog kolegija koji je izgraen naslonjen na dananju crkvu, napravljeni su iskopi te su tada pronaeni ostatci drvenog lijesa koji je datiran u 11. stoljee. Lijes je otkriven u podnoju padine breuljka na kojem se nekada nalazilo groblje, a danas je to podruje zapravo podruje trga na ijem se jugoistonom dijelu nalazi crkva sv. Lovre.

5. Namjena - samostanska ili upna crkva? S obzirom na pretpostavke da je ova crkva nekada bila dio dominikanskog samostana, treba imati na umu da su samostani oblikovani kao arhitektonske mase okupljene oko klaustra iji je poloaj uvjetovan smjerom crkve koja mora biti orjentirana istok-zapad. Prema tome, klaustar se gradi s njezine june ili sjeverne strane. Budui da je sa sjeverne strane crkve naknadno nadograena kapela, a s june strane su pronaeni ostatci gradskih zidina te da nema nikakvih naznaka o moguoj povezanosti crkve sa samostanom, ovo je jedan od argumenata zato crkva sv. Lovre nije mogla biti samostanska crkva. Osim toga, samostanske crkve morale su imati tri ulaza: a) glavni, izvan klaustra b) drugi, koji iz klaustra vodi u crkvu c) trei, koji povezuje crkvu sa sakristijom. No, budui da nia s unutarnje strane zapadnog zida svjedoi da je tu bio glavni ulaz u crkvu te da je sakristija naknadno nadograena uz sjeverni zid, nije mogue da je crkva bila povezana sa samostanom. Uz to, Sv. Lovre pretpostavljen je kao crkva dominikanskog reda, a sredinom druge polovice 13. stoljea uvedeno je pravilo o razmaku izmeu franjevakih i dominikanskih samostana. Oni su trebali biti sagraeni pri gradskim vratima, ali na suprotnim stranama grada o emu svjedoe samostani u Dubrovniku, Zadru, Zagrebu i drugdje. S obzirom na to da se poeki franjevaki samostan nalazi u blizini nekadanjih junih gradskih vrata, dominikanski samostan trebao bi biti smjeten u sjevernom dijelu grada. Osim toga, svetite crkve sv. Lovre nema odlike dominikanske samostanske gradnje ravnog svetita. Ovo svetite kratko je, poligonalno i uz njega izvorno nije postojala sakristija. Svi ovi elementi navode na zakljuak da nije rije o samostanskoj, ve o upnoj crkvi.

Odlika slavonskih upnih crkvi smjetaj je obino na prirodnim uzvisinama, te tipologija arhitekture s dvjema prostornim jedinicama, viim i irim brodom i niim i uim svetitem. Svojim se poloajem, a i arhitekturom, ova crkva uklapa i takav nain gradnje, pa postoji pretpostavka da je crkva sv. Lovre zapravo srednjovjekovna poeka upna crkva sv. Pavla kojoj je tijekom povijesti bilo zaboravljeno i ime i namjena.

6. Vrijeme gradnje upna crkva sv. Pavla sagraena je na temeljima graevine za koju se pretpostavlja da je prvotno sluila kao grobna kapela. Njezina gradnja datirana je u posljednja dva desetljea 13. stoljea, a gradnju je potaknuo peuki biskup Pavao I. Na to upuuje obiaj davanja imena crkvama prema zatitnicima njihovih osnivaa te neki oslikani slojevi unutranjosti crkve koji upuuju na kraj 13. stoljea. Osim oslikanih slojeva junog zida te dijela trijumfalnog luka, takvu dataciju potvruju arhitektura svetita, profilacije podnoja i svodnih rebara.

7. Arheoloki sloj Arheolokim istraivanjima utvreno je da je crkva sv. Lovre sagraena na temeljima starije graevine datirane u razdoblje izmeu polovine 12. i prve polovine 13. stoljea. Otkriveni su ostaci nepravilnih temeljnih zidova u prostoru svetita, u jugoistonom i dijelu glavnog broda te djelomino u sakristiji. Temelji te graevine oblikovani su kao polukruna apsida nadsvoena polukupolom, tjemenom okrenuta prema istoku u koju se ulazilo na zapadu iz manje pravokutne prostorne jedinice. Unutar polukrune apside pravilno su smjetene zidane grobnice, ni nije pronaen nijedan cjelovito ouvan ljudski kostur, neki ostaci ljudskih kostiju pronaeni su uz tjeme apside. Osim toga, pronaen je neki materijan iz srednjovjekovnog razdoblja poput komada staklenih posuda, keramikih ulomaka, bronanih kopi i sl. Za neke od tih predmeta smatralo se da pripadaju rimskom razdoblju na to je naveo pronalazak komadia freski u zidanoj grobnici ispred oltara u bonom brodu. Zidne grobnice unutar apside s pronaenim kosturima s njezine vanjske strane, uz tjeme i oko same apside pokazuju da je rije o srednjovjekovnom nainu pokapanja, pa upuuju na graevinu unutar koje ili oko koje se pokapalo. Osim toga, i prostor na kojem je crkva smjetena navodi na zakljuak da je ta graevina neko funkcionirala kao grobna kapela, no graevina ima neuobiajen tlocrt, pa taj zakljuak nije potpuno pouzdan s obzirom da se moglo raditi i o nedovrenoj crkvi.

8. Graevinske faze i izmjene Poeka crkva sv. Lovre spomenik je kojeg su u povijesti od srednjeg vijeka do danas zahvatila razliita stilska razdoblja, te je svako od njih na ovoj graevini ostavilo svoj peat. Uz pomo konzervatorskih i arheolokih istraivanja zapoetih 1964. godine, a dovrenih u razdoblju od 1987. do 1991., povijest i graditeljske mijene ove crkve mogu se podijeliti na nekoliko faza.

8. 1. Gotika faza Jednobrodna gotika crkva svojim sjevernim zidom svetita, broda i sjevernim dijelom trijumfalnog luka izravno je sagraena na temeljima starije graevine. Tipian je primjer gotike sakralne arhitekture s viim i irim brodom i uim i niim svetitem te velikim trijumfalnim lukom. 8. 1. 1. Analiza Svetite Kratko poligonalno svetite nadsvoeno je krinorebrastim svodom kojeg nose vitki stupovi profiliranih baza i kapitela. Zakljueno je zaglavnim kamenom s vegetabilnom motivom, a osvijetljeno s tri visoka i uska prozora na sjeveroistonom i jugoistonom zidu koji pojaavaju plastiki dojam zida i tvore igru svjetlosti i sjene. Svetite je poligonalno nepravilnog oblika, no izvedeno je prema pravilu zlatnog reza koje se odnosi na duinu svetita i trijumfalnog luka i duinu junog zida svetita.

Polustupovi U uglovima poligona niu se tanki polustupovi s bazama i kapitelima koji samo vizualno nose svod svetita jer su u odnosu na zid iza njih pretanki da bi to bilo mogue. Njihova osnovna funkcija je naznaiti ritam svodnih polja i artikulirati prostor. Kapiteli i baze polustupova pronaeni su u dijelovima, ali se nedvojbeno radilo o polustupovima jednostavnoga polukrunog presjeka. Iz onoga to je ostalo sauvano poznato je da je svaka baza drugaija, a u pravilu se sastoje od jednog ili dva torusa te konkavnog, nieg dijela dok su kapiteli ukraeni biljnim motivima. Na njih se nadovezuju rebra svoda koji se sastaju u sreditu radijusa zlatnog reza, gdje se nalazi i zaglavni kamen.

Svod i svodna rebra Za razliku od baza i kapitela polustupova, svodna rebra dobro su ouvana, isklesana iz mekanog vapnenca. Poput kamenih traka oni prate rubne dijelove susvodnica esterodijelnog svoda koji je iako je oblika bave vie iljast to je karakteristika rane gotike. Vano je naglasiti da su profilacije svodnih rebara u crkvi ujedno i najnaprednije profilacije graevine. S polustupovima tvore vertikalno usmjerene linije te naznauju kretanje prema uzvienosti i vertikalnost.

Kustodija Osim vertikalnosti u donjoj zoni svetita, na sjevernom zidu nalaze se bogato profilirana vrata koja vode u sakristiju. Iznad njih nalazi se udubljena mala srednovjekovna kustodija, nia napravljena od blijedoukastog kamena, izduenog pravilnog oblika iljastoluno zakljuena, optoena jednostavnom polukrunom profilacijom.

Sedilija U junom zidu svetita urezana je velika gotika sedilija iljato zakljuena i bogato ukraena profilacijama kojoj je in situ pronaen samo vrh luka te je rekonstruirana. U donjem dijelu nalazi se niska kamena klupa, a vanjski rubovi bogato su profilirani. Nadsvoeno svetite izvana je bilo poduprto upornjacima kojima su uglovi ojaani klesancima. Upornjacima je poduprt i sjeveroistoni dio broda, a na taj nain je bio osiguran trijumfalni luk. Svod, zidovi svetita, trijumfalni luk i juni zid broda prekriveni su srednjovjekovnim zidnim slikama koji su pouzdano datirani u srednjovjekovno razdoblje. najvie ouvanih tragova buke postoji na sjevernom zidu svetita te su potvrena dva sloja bijele vapnene buke: donji, grublji i gornji, finiji povrinski sloj. Te zidne slike daju prostoru poseban znaaj i ugoaj te sadri rijetke i zanimljive prikaze, pa predstavljaju odreenu vrijednost.

Trijumfalni luk Visoki profilirani trijumfalni luk dijeli prostor svetita od prostora broda. Njega nose dva polustupa na jednostavnim etvrtastim bazama iznad ijih se kapitela nastavlja poligonalni iljasti luk bademaste profilacije. Luk je graen od klesanih komada kamenja koje je uz polustupove najkvalitetnije isklesan.

Brod Brod je nepravilnog izduljenog pravokutnog oblika. Prostor pred trijumfalnim lukom od vjernika je vjerojatno izvorno bio odijeljen oltarnom pregradom pa je tako oltarna pregrada dijelila sveeniki kor od laikog broda. prozori koji su osvjetljavali bord bili su znatno ui i vii od onih na junom zidu. Zapadni zid izvorno nije imao prozore ve mali okulus na zabatu. Na mjestu sruenog sjevernom zida podignuta je arkada pa nije mogue utvrditi postojanje prozora. Tijekom konzervatorsko-restauratorskih istraivanja naeni su oteeni klesanci prozorskih klupa koje su pripadale istonom i srednjem prozoru junog zida. Ulaz u jednobrodnu crkvu bio je smjeten na zapadnom zidu, te nije sigurno utvreno postojanje nekih drugih vrata u ovoj graditeljskoj fazi.

8. 2. Druga gotika faza Ova graevinska faza vjerojatno je uslijedila u posljednjoj etvrtini 15. stoljea kada je duinom cijelog sjevernog zida broda dozidana kapela, iroka neto vie od polovine irine broda. U kapelu se ulazilo kroz vrata na njezinom zapadnom zidu. Osim zajednikog zida kapela je s crkvom bila povezana i krovnom plohom, koja je zbog nadogradnje kapele promijenila svoj nagib. Kapelu su osvjetljavala tri mala prozora na sjevernom zidu i jedan na zapadnom. S obzirom na visoko postavljeni strop i male i niske prozore, prostor kapele bio je prilino mraan. Kao i prozori, i ouvani kameni elementi vrata su skromnih dimenzija bez izrazitih stilskih obiljeja, pa se moe zakljuiti da je prizidavanje kapele izvedeno skromnim sredstvima.

8. 3. Gotiko renesansna faza Gotiko-renesansnu fazu obiljeavaju veliki graevinski zahvati. Crkveni prostor i prostor kapele spojeni su u zajedniku prostornu cjelinu tako to je sruen zajedniki zid koji ih je odvajao i na istom mjestu su izgraene arkade velikih otvora, pa je time crkva postala dvobrodna. Istodobno s ruenjem zida djelomice su iskopani njegovi temelji kako bi se izmeu njih sagradile dvije duboke grobnice, a osim tih, u bonom je brodu sagraena i trea, neto ira i dublja grobnica. Gradnjom te grobnice i gradnjom arkada, oltar je pomaknut uz istoni zid bonog broda i malo povien. Gradnja arkada osim toga, omoguila je bonom brodu osvjetljenje iz glavnog broda kojeg su osvjetljavala tri prozora na junom i dva na zapadnom zidu prodijena u prethodnoj graditeljskoj fazi. Uz sjeverni zid svetita sagraena je sakristija, iroka kao svetite i neto dua od irine kapele na koju je prislonjena. Arheolokim istraivanjima otkriveno je da se u sakristiju ulazilo iz svetita kroz bogato profilirani kameni portal. Profilacija je sastavljena od dviju konkava i mogue je usporediti s profilacijom na sjevernim prozorima zagrebake katedrale.

8. 4. Tursko razdoblje Godine 1537. dolaskom Turaka u Poegu crkva dobiva novu orijentaciju sjever-jug koja odgovara islamskom obredu. U tom razdoblju boni brod vjerojatno je sluio kao trijem pred molitvenim prostorom. Osim toga, arheolokim istraivanjima nailo se na neke elemente koji potvruju mogunost da je crkva u 16. stoljeu bila pretvorena u damiju. A takvu tezu mogue je objasniti blizinom prve carske damije te nedovoljnim brojem muslimanskog stanovnita. No, izuzevi sve pretpostavke, sigurno je da je crkva u u vrijeme Turaka prilino propala, a to saznajemo izvjetajima isusovaca koji su kasnije naslijedili crkvu.

8. 5. Barokna faza Postoji opsena dokumentacija crkve iz barokne faze, pa je tijek njezinih promjena prilino rasvijetljen. Dolaskom u Poegu 1698. Godine isusovci nasljeuju crkvu i ubrzo poinju s obnovom. Popravljeni bivaju zidovi i krovite, iz temelja se gradi nova sakristija te vani novi toranj. U unutranjosti postavljaju pet velikih baroknih oltara, propovjedaonicu i kor s orguljama. Uz sjeverni zid 1725. Godine nadograena je kapelica posveena Gospi Lauretanskom, pa se ulaz ponovno premjeta na zapad.

7. 6. Neogotika faza U 19. Stoljeu dogaaju se znaajne prostorne promjene kada crkvu kupuje biskup Alagovi za potrebe sirotita. Sruena je Loretanska kapela te se na mjestu njezina ulaska otvara novi ulaz, a pred samim ulazom grade se iroke ceste koje vode do crkve. Godine 1895. Dogaa se poslijednja znaajnija promjena kada je uz samu crkvu dograena zgrada nekadanjeg isusovakog kolegija. U unutranjosti promjene su potaknute kupnjom novih neogotikih orgulja zbog kojih je bilo nuno ruenje baroknog pjevalita, pa se gradi novo pjevalite, ureuje svetite te cijela crkvena unutranjost. Takvo stanje ouvano je do 1964. Godine kada su poela konzervatorska istraivanja.

9. Zakljuak Iako je proivjela mnoge promjene kroz razliite graditeljske faze, zahvaljujui arheolokim i konzervatorskim istraivanjima crkva sv. Lovre uspjela je zadrati svoju vanost. Ona je jedinstvena je po svojoj cjelovitosti sauvane arhitekture, ali i po ciklusu zidnih slika. Jedna je od najvanijih i najcjelovitije ouvanih graevina ranogotike gradnje na Poekom podruju, a i na podruju cijele kontinentalne Hrvatske.

10. Literatura

Sra, Ivan: Poega, Crkva sv. Lovre, Zagreb 2005.

11. Popis ilustracija

1. Nalazi u arheolokom sloju2. Pogled na arheoloke nalaze u svetitu i glavnom brodu3. Pogled na temelje starije graevine ispod svetita4. Zaglavni kamen u svetitu, stanje za vrijeme prve gotike faze5. Pogled na razvijene zidove svetita rekonstrukcija6. Tlocrt idealna rekonstrukcija 1.gotike faze7. Rekonstruirana baza polustupa u svetitu8. Rekonstrukcija kapitela 9. Rekonstruirana sedilija na junom zidu svetita10. Polustup trijumfalnog luka11. Rekonstruirana vrata sakristije na sjevernom zidu svetita12. Pogled na svod u svetitu13. Tlocrt idealna rekonstrukcija 2.gotike faze14. Tlocrt idealna rekonstrukcija gotiko-renesansne faze15. Tlocrt idealna rekonstrukcija za vrijeme turskog razdoblja16. Tlocrt idealna rekonstrukcija barokne faze17. Detalji nacrta s prikazom isusovakog kolegija18. Pogled na crkvu sv. Lovre i nekadanji isusovaki kolegij19. Nacrt orgulja iz 1896.20. Pogled na svetite nakon obnove 1898-1900.21. Poega, crkva sv. Lovre geodetska snimka22. Pogled na svetite23. Pogled prema trijumfalnom luku i svetitu24. Pogled na zapadnu stranu glavnog broda25. Pogled na sjeverno proelje i pristup crkvi26. Pogled na svetite izvana

1. 2.

3.4.5.6.7.8. 9.10.11. 12.13.14.15.16.17.18.19. 20. 21. 21. 22.23. 24.25.

24