Upload
others
View
6
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
S M R T FA ŠIZ M U — SLO BO D A N A R O D U ! CIJENA 10 KUNA
Izdaje: Odbor Jedinstvene N a ro d n o - O s lo b o d ila č k e
Fronte za Okrug Šibenik
b r o j 119 Šibenik, petaK 9. III. 1945. Godina III
C R V E N A A R M I J A NEZAUSTAVLJIVO IDE NAPREDU TOKU JEDNOG DANA NIJEMCI SU NA ISTOČNOM RATIŠTU
IZGUBILI 116 TENKOVA I 39 AVIONADnevna zapovijed m aršala S ta ljin a
kom andantu II b je loru sk e fronteTrupe I I bjeloruske fronte nastav lja
jući ofenzivu osvojile su 8 ožujka gradove Bitov i K oscierzinu važna kom unikaciona čvorišta i jaka uporišta n je m ačke obrane na putu za D ancig.
U znak održane pobjede, danas 8 ožujka, prijestolnica naše domovine M oskva, pozdravit će junačke trupe I I b je loruske fronte sa artiljerijskom salvom od 20 plotuna iz 224 topa.
Za odlične operacije izjavlju jem zahvalnost trupama pod vašim rukovodstvom.
V ječna slava herojim a koji su pali za slobodu i nezavisnost naše domovine!
Sm rt njem ačkim osvajačim a!Vrhovni kom andant m aršal So v je t
skog saveza J . S T A L JIN
M oskva,, 8 ožujka Trupe I I b je loruskog fronta nastav lja ju ći ofenzivu 8 I I I . osvojile su gradove Bitov i K o scierzinu važna uporišta n jem ačke o- brane i zauzele preko 300 drugih nase
lja , među kojim a velika naselja Reikau, Schadrau, S tangenalde, K ornen i Fran- tzen-
U toku 7 ožujka zarobljeno je preko 2000 neprijateljskih vojnika i o ficira.
Na štetinskom pravcu, sjeverno i zapadno od Stargarda, naše trupe vodile su bojeve za čišćen je istočnog područja obale rijeke O d re-i osvojile preko 60 naselja.
U borbam a 7 I I I . trupe I I b jeloruske fronte zarobile su preko 3000 neprija te ljsk ih vojnika i oficira.
U M adžarskoj sjeveroistočno i južno od Blatnog jezera naše trupe nastavljaju odbijan je neprijateljskih pješadijskih i tenkovskih snaga.
Na drugim sektorim a fronta vodi se izviđanje i u nizu m jesta borbe lokalnog značaja.
U toku 7 ožujka na svim frontovim a uništeno je i onesposobljeno 116 tenkova.
U zračnim borbam a i vatrom protuavionske a rtiljer ije oboreno je 39 neprija teljsk ih aviona.
, JUGOSLAVENSKA ARMIJA OSLOBODILA ROGATICU
Teški gubitci neprijatelja u Bosni i u SrijemuBeograd, 9 ožujka- N a frontu u
Srijem u osu jećen je neprijateljsk i pokuša j nasilnog izviđanja. Izbačeno je iz stro ja oko 100 neprijateljskih vojnika, a zaplijen jeno 5 autom atskih oružja, jedna radio stanica i veća količina m unicije. U pozadini neprijateljskog fronta naša av ijac ija i pored nepovoljnih vremenskih uslova uništila je 35 autom obila i 30 kola sa ljudstvom i m aterijalom , je dnu lokomotivu i prouzrokovala više požara i jednu veliku eksploziju. Pobijeno je oko 200 neprijateljskih vojnika.
U Isto čn o j Bosni odbijen je m anji ispad nep rijatelja iz Brčkog.
U teškim borbam a ko je i dalje traju na području Busovača Z enica neprijate lj je pod cijenu velikih gubitaka uspio
da konsoliduje svoje obranbene položaje . U jurišnim borbam a ubijeno je 226 neprijateljskih vojnika i zadobijen znatni plijen u oružju i ratnom e materijalu.
Na sektoru R ogatica-Sarajevo poslije dvodnevnih borba naše trupe oslobodile su Rogaticu. N astavlja se gonjenje neprijatelja prema Sokolcu-
U dolini rijeke P rače u toku su borbe sa neprijateljskim snagama iz S ara je va ko je pokušavaju da prihvate svoje snage u povlačenju od Rogatice.
N a području K ostajn ica-D ubica odbijene su jake neprijateljske snage, koje su pokušale da prodru na oslobođeni te ritorij K ozare. N a bojištu je nađeno 90 mrtvih ustaša.
Veliki uspjesi na zapadnom ratištuSaveznici prešli Rajnu - Borbe
u BonnuLondon, 9 ožujka Oklopne jed i
nice am eričke I. arm ije nadiru dalje sa svog m ostobrana preko rijeke Rajne-
N jem ačkih zarobljenika ima toliko da ih' nema ko brojiti Trupe i m aterijal prelaze u neprekidnom nizu preko R a jne.
Saveznički štab radi sigurnosti održava cenzuru o prelazu preko rijeke R ajn e, ali se ipak zna da je prelaz izvršen između Bonna i Koblenza. N jem ački otpor samo je m jestim ičan. Prelaz preko rijeke je van dom ašaja njem ačke artiljerije .
Oko 350 teških bombardera napalo je njem ački saobraćaj.
' Prelaz preko rijeke R a jn e znači da je već postignut važni korak prebacivanja preko najveće prirodne obranbene prepreke N ijem aca.
A m erički bombarderi napali su K o- blenz i položaje 13 km sjevero-zapadno od grada-
Polovina Bonna nalazi se u savezničkim rukama.
I- kanadska arm ija zauzela je -Xan- ten i izbila na Rajnu-
Britanski bombarderi napali su neprijateljske položaje kod K assela i brodogradilište podmornica u Hamburgu.
EPILOG RIMSKE KOMEDIJE London, 5. ožujka — V ečer uoči
nego se je imalo nastaviti suđenje zloglasnom generalu R oatti pobjegao je iz jedne rimske vojne bolnice.
. „ London, 6. ožujka —- Jav lja se iz Rima da je sinoć održan veliki miting 15.000 ljudi tražilo je da vlada Bonomia dade ostavku i da se uhapse svi krivci njegova bijega.
Dopisnici iz Rima jav lja ju da kolaju verzije da se general R oatta skrio u V atikan, a ima i takvih, ko je govore da je nvior om odletio u Portugal.
. Kako je poznato, generala Roattu tražile su jugoslavenske vlasti da im bude izručen, pošto je proglašen ratnim zločincem i krivcem za hiljade s trije ljan ja , interniranja i paleža, koja mi vršena u Jugoslaviji za vrijem e dok je on bio komandant I I . armije sa sjedištem u Sušaku.
Z a n a š u I s t ru j PItlIjEDBE I PREOIiP||]]|— p rigo do m tjedna sa k u p lja n ja K n jig a z a Istru —
Iza 26 godina 'dugog i teškog robovan ja, dvanaesta ura već kuca, Istro , k o ja ti nav ješla zoru boljih dana, zoru tvog oslobođen ja!
Ruši so neprirodna granica između tebe i nas, tvoje braće. T a se granica ruši od nas izvana i tv o je rođene d jece iznutra. Skršena je sila, ko ja te je silom od nas o d i. jelila. Doskora' neće' više biti ni traga um jetn o j granici, nad tvo jom U čkom sa istoka zora ru d i. . .
Naš narod u Istri koncem godine 1918 bio je svu svoju nadu u bo lje dane postavio li onu Između 14 W ilsonovih tačaka: da će svaki narod sam odlučiti o sv o jo j sudbini. DoskOta se ‘ otkrilo da to načelo ne vrijedi za našu Ištru, ko ja je jo š god. 1915 Londonskim paktom bila d od ije ljen a Italiji.- T o je bilo prvo gorko1 razočaranje našeg naroda u onim krajevim a. S lijed ile su zatim pune 2 godine natezanja između Jugoslav ije i ■ I t a l i je 'o uređenju ;granica, koje se svršilo 12i novem bra 1920. godine sa ugovorom u Rapalu, gdje je konačno bila zapečaćena sudbina ovih lijepih naših krajeva. T ak o je 650.000 našegfa naroda ostalo u sklopu talijanske države i počelo je dugo i mučno b d ijen je jed nog naroda u očekivanju boljih- vrem ena, naroda k o ji je čuvao zapretanu vatru v je re i nade u oslobođenje, a me.đutim pripravan bio na trnoviti put zatiranja' i-'progonstva k o je je kasnije slijedilo.
' I tako je ' počeo trnoviti i teški, ali pun slaV e’ i '’ č a sti,'p u f našeg naroda u Istri uz potpuno suglasje i ' odobravan je na jp ozva. nijih predstavnika talijanskog ‘ naroda. • O- rtiita tiif spriječiti' sv a k i1 kulturno-prosvjetni, nacionalni1' i1 ''politički razvitak 1 našega - naroda u Istri bio je prvi zadatak okupatora.' Da bi'ovO mogao postići počeo je okupator n a jp rije udarati po školama. T ako je ttt jp rije zatvorio sve privatne, a zatim i javne hrvatske i slovenske škole i pretvorio Ih U! 'talijanske. Im ena svih’ naših sela {1i krajeVa' prom ijeni' u čisto talijanska, tako đa‘ cijeli taj’ k r a j po n jihovim nazivima 'izgleda danas talijan sk iji nego južni kra jevi Italije. Ukine autonom iju općina i pokrajina koja je dotle postojala, izbaci haš jefcik i i javnih ureda. U kinut je parlamentarizam na način1 da naš narod ne može izab rati' ni jednog čov jeka, k o ji bi mogao podignuti svo j glas u njegovu obranu. Okupator prom ijeni naša lijepa naro- dna imena ‘ i jo š ljepša prezim ena, što su nam ih ostavili kao anianet naši p rad jedovi i pretvori ih u čisto talijanska. T o je bilo previše i nekim Talijan im a, pa su i oni prosvjedovali 'što su njihova stara imena dali nama Slavenima. Ali sada je eto vanjsko lice naših hrvatskih i slovenskih pokrajina talijanski'je nego li nekih talijanskih pokrajina. N išta za to, išlo i dva rođena brata nose različita prezim ena! Konačno okupator raspusti sva društva u k o ja ' je bilo učlanjeno preko 100.000 članova, zabrani izlaženje svih novina na hrvatskom i slovenskom jeziku i tako uguši svaku slo-
| bodu hašega' naroda. H rvatska p jesm a u ; Istri umuknu, a hrvatska knjiga je došla
na lomaču. T o bi im ala biti. sada sloboda i koju nam T alijan i obećaše! A li hrvatski
se narod' na čf el usa sVOjim narodnim Vodama Dobrilom, Spinčićem, Martdićem, La-
; ginjom i drugim kroz d ecen ije žilavo odupirao politici Ita lije , a p rije tioga A ustrije , 1 postepeno učvršćivao sv o je pozicije na nacionalnom, političkom , kulturno-prosvjet-
| nom, a 'što je naročito važno i na ekonom skom polju, a preko Vladim ira G ortana i
i n jegovih hero jskih drugova pokazao je 'c ijelom svijetu da je Istra ostala i d alje hrvatska i 'd a ' s e 1 naš narod ne da slom iti. 'U znak zahvalnosfi i tra jn e uspom ene na ovog našeg' narodnog hferoja prozvana je prva istarska brigada,' rođena" rU 'NOB-4, njegovim imenom. A sadašnja N O B Istre n ije ništa drugo nego našta'vak one' borbe ko'ju je haš narod u Istri vodio kroz čitavih 26 godina.
I' kada su planule prve partizanske pu- ške d 'iC rnoj G ori, L ici, K ordunu,' Bani j i i I u D alm aćiji, čuo je 1 n jihov o d jek i 'n a ro d j
ii Istri. I 'dižu se na ustanak ’ prve male grupg,' a 1 v e ć ' polovicom 1942 počinju se Udarati iprvi čvršti ten lelji N O P-a, k o ji se brzo širio. N ije bilo sela ili m jesta kamo n ije doprla organizacija N O P-a Istarski borci borć se Uz bok ostale svo je braće u Lici, Kordunu, G orskom kotaru za slobodu nove dem okratske federativne Jugoslavije, i V e ć onda se' po č ita v o j Istri čita hrvatska partizanska^ štampa i svugdje se razli je ž e partizanska pjesm a.
B r o j- istatskih boraca je dosegao preko 15.000. Osim toga Je nalazi u N O V -1 oko 5000 Istrana-Hrvata ko je je kapitu lacija Ita lije zatekla u savezničkom zarobljeništvu i ko jim a ; su Savežhici na zahtjev M aršala T ita dozvolili da se bore u redovima 'N O V -e . ' H rvatski narod Istre, ona j pitomi i' dobroćudni seljak, pretvara se u diva i konačno o sjeća da 'je on V eli Jo ž e
i i da se može osloboditi vlastitim snagama.Poput fronta i pozadina je u Istri čvr-
J sto zbijena u redovim a JN O F -e i udarnički rješava sve zadatke k o ji se postavljaju
j pred nju . Udarnički se pomaže front, udarnički se obnavlja porušena zem lja. D ovolj'. no je spomenuti to, da je u om ladinskim organizacijam a obuhvaćeno preko 30.000 o- mlađinaca, a U A FŽ preko 25.000 žena. U toku NOB-e stvara se čvrsto borbeno je dinstvo H rvata i T alijan a antifašista Istre. D a slobodoljubivi talijanski narod Istre želi da živi u budućnosti u slozi sa Hrvatim a u
: federativnoj i dem okratskoj Jugoslav iji, do. kazao je žrtvam a svojih n a jb o ljih sinova ko ji su ginuli sa usklikom »Evviva T ito «
! za ostvaren je toga cilja. Istra je danas je - ( dinstvena, Istra je Titova. I ponovni po
kušaji presizanja talijanske reakcije i predstavnika talijanskog im perijalizm a, za ovom našom zem ljom , razbit će se o to jedinstvo. T reba da ova gospoda znaju da je I s tra ' dala ogrom ne ljudske i mate-
| fij'alne žrtve boreći se za ideale za k o je se
Novi ciklus predavanja naNarodnom2 sveučilištu '
t t i H § )Narodno sveučilište priprem ilo je novi
ciklus zanim ljivih pred avan ja:' Prvo'^predavanje iz "6Vog‘ ciklusa održao je u ! prošli utorak drug D ju ro T il ja k sa temom *D ru-
! štvo i um jetnost«. O vo p red avan je bilo je veoma interesantno, a predavač je na popularan n ačin 1 prikazao razvitak društva i um jetnosti, k o ji je uvjetovan ekonom 1
| skim uslovima. P red avan je je bilo jed no C d n a jp osjećen ijih ’ i nadati se je da će sva
| ostala predafVanja biti 'isto 'tak o sa zanim anjem dočeka'ila. ! "
Prirodoslovno društvo' I- . U . . . . 1
U zgradi G im nazije Prirodoslovno društvo u Šibeniku priredilo je veom a u- sp jelo predavanje A n d rije D vornika sa temdm »P riro d n e' nauke i društvo«. P red av an ju je 1 prisustvovao lije p b ro j građana k o ji su predavača nagradili aplaUzoVn. 1
Osnovano Filatelističko društvoj i « i n i i,* •-i
P rija te l ji fila te lije održali su prošlih dana sastanak na ko jem je osnovano društvo i izabran In icijativni odbor na čelu sa dr M arfinom čičin-šarnom * A ntom Kneževićem i inž M ilivojem M agudom.
U radnom dijelu sastanka inž Magud održao je vrlo zanim ljiv referat o »Filate liji u N OP-u«. P oslije je održao referat »F ila telija u Jugoslaviji« , drug K nežević. U diskusiji po raznim p itan jim a filate li je uzelo je učešća mnogo drugova.
Sa sastanka poslan su brzojaVni pozdravi Z 'A VN O H -u i' O blasnom 1 NOO-u D alm acije.
Usmene novineU subotu navečer u zgradi G im nazije
priređen je V II b ro j usmenih novina.Drug V je k o V uletin izložio je na jn ovi
ju vojno-političku situaciju . Zatim je Bari- šić pročitao izvadak iz članka »Borbe« »Rimski gaulajteri« sa kom entarom , a drug JOso Sekso pročitao je sasta,vak o životu i d jelu velikrtij ruskog" pisca A lek se ja T o l- sto ja . Paško Periša pročitao je članak o lužičkim Srbim a i aktuelnosti, a potom su članovi O ktužne kazališne' družine izveli zadnju tačku Usm enih novina »Vrabac«.
bore i naši veliki saveznici -SSSR, Engleska i A m erika i čitavo slobodoljubivo č o v je čanstvo jo š onda, dok se n jihova Ita lija borila protiv tih saveznika i tih ideala. T re b a da znaju da je Istra na tem elju žrtava i prolivene krvi ko ju d a je u borbi za svoju slobodu i za slobodu čov ječanstva odlukama A V N O J-a već priključena svo- jo j matici zem lji H rvatskoj.
Istra je dobro zapam tila T itove r ije č i:I »Tuđe nećem o, a sv o je ne damo.« T e ri-
je č i treba da zapamte i o n jim a dobro promisle i drugi ko jih se te riječi liču.
Crvelin A nte
Broj 119 V I J E S T I Strana 3
IZ NAŠEG OKRUGA I GRADAN a izborima za mjesne N O O -e narod
općine Đevrske glasovao je 1 0Q °/ o
Kisfanje — Narod općine Đevrske slavio j& 'prošle nedjblje veliki blagdan. Prvi put u svo jo j povijesti on je mogao slo- bdđnO da'izrazi svoju volju i da bira ono- gaV’ko Ć6 upravljati' njegovim selom. V eliki1 interes n'aroda'z'a izbore-bio je dokazom
' nBrod Stfiafta N O O -e najpraktičnijom vrsti demokratske vlasti, da "mu f t ona'na 6Va'kavr naćin 1 tlajbliža i najkorisnija.
"Bukovica je clakle išla pravim političkim pufom. Ovoga puia n ije bilo straha od kuhdaka žandarskog i paragrafa zakonskog. N ije fcilo profesionalnih politikanskih agitatora, ni naziva »sipski izrodi« ili »pro- tudržavni’ elem neti, onih k o ji nisu glasali “'za vladu, a što je u suštini značilo put1 do tam nice. N e, ovoga je puta narod sam agitovao, je r je imao slobodne ruke da bira onoga ko mu je na jod aniji i n a jbliži, one, č ije je p ošten je i v jern o st načelima slobode i tekovinam a naše borbe p osv jed očen a borbom i vlastitom krvlju .
-' Nijfe ovo po starom, glasaf ćemo, je r smo ih mi predložili, ako ne budu odgovarali mi ćemo ih skinuli, — tako je govorio jedan starac na putu za glasanje.
— Sretno vam bilo djeco. 85 mi je godina, jedva se vučem, a valaj kad sam dočekala da i mi žene imamo pravo glasa pa i u Kisfanje bi se odrenala ,.. . Godine su i ne vjerujem da će me više doći red —,
tako je govorila jedna Bukovčanka.*J j - l ‘Naši odbornici to su naša dika
Kušao ih D jhić, Švabo 'i popaljena Lika Tako pjeVa narod B u k o v ici 1 — Svi na izbore.
Za narodne od bore. . . fa pjesma ponikla- u narodu i iz naroda’ prekretnica je u našem političkom životu.
—■- Kad bi bilo u ■ partizanskoj Jugoslaviji, kao u staroj ne bi ni prstom maknuo — kaže jedan; a drugi nadodaje:
— Ovo je prava domovina gđjfe’ ćemo osim dužnosti imati i sva prava. N esam o plaćati poreza i služiti vojsknj -ntegjo sudjelovati' U narednoj upravi i ^tražiti- polaganje računa od onih ko ji vladaju. DdštaJsmo mUka podnijeli krvi prolili. Za ovu Titovu državu dat ćemo sve, radit ćemo i1 boriti 4e.
Tehnika^ izbora naišla je kod naroda na veliko zadovoljstvo, !,ona- je jednostavna i narod je uspoređivao ove sa'zloglasnim Stojadinovićevim- < izb&rima u staroj Jugoslaviji
Stopostotnim sudjelovanjem na izborima, muškarci, žene i omladina dokazali su svoju odlučnost da sudjeluju u narodnim poslovima1 i upornu volju da svojoj vlasti pruže svaku podršku.
Rezultati izbora na općini Đev rske su slijedeći:
upisanih i bolesno odsutno rr-N O ^ |i{<g la& ltr ' iliniasaTo 1% odazivaĐevrske . . . . 580 — ‘ g '" ' ’ &9 472“' 106 °;0Zfii&vo1...................... 204 2 5 30 167 100 „G ošič, . . ; . . 143 1 4 33 103 100 .Čstrvica . . . . 144 2 7 23 112 100 „Cicvare-Medare . . 107 2 5 20 ,79 1 „-Zazvić a :■ . . 97 1 —i 5 12 79 1 99 „Riromatpvcj , . . 2g3 — 15 42 206 100 „Krković . . . ., . • J.25 2 25 98 100 „Srrirdelje . . . . 295 — 7 58 228 2 99 „K a k a n j......................3 148 — ■ 4 34 110 100 „Varivode . . . . 426 4 70 352 ' '1 100 „
1 UKUPNO 2532 | 7 67 448 [ 2006 4 ■ I - 100 o/0
Lugari i njihove dužnostiŠibenik — 4. ovoga m jeseca održana
je k o n feren cija lugara kotara Šibenik u zgradi K otarskog N O O -a. Pored 19 lugara ovoga kotara, kon feren ciji su pri- isustvovali drugovi iz O djela za šum arstvo Z A V N O H -a, pročelnik od jela nar. gospodarstva kotarskog N O O -a, Okružni šum arski re feren t i kotarski re ferent. Lugari su pokazali vrlo živo interesovan je za nove sm jern ice rada u svo jo j struci i u narodu. Oni su saznali da je njihov rad n a jp rije savjetodavni i propagandni', a tek u izuzetnim slu ča je vima šum sko-policijski. Oni su ti ko ji upornim radom treba da pretvore svo stanovništvo u čuvare i zaštitn ike šume, tako će lugar prestati da bude onaj, ko ji sam o zabran ju je , p rijav lju je i goni,
a pretvorit će se u stručnoga savjetn ika. Sam o selo će ukazivati na one ko ji ne poštuju obzire prem a op ćoj im ovini. T ako će šuma i p ašn jaci postati zaista narodni i u k o rišten ju i u podizanju.
P oslije žive diskusije i sav jetovan ja donešen je zak lju čak kojim se odre- d ju je rad u ovom m jese cu ." Lugari se obavezuju da će sami ili m edjusobnim ispom aganjem u najkraćem roku kojega dozvoljava vrijem e očistiti u* svom rejo - rtu Svfc b’ćroVe ' od 'preostalih gnijezda gusjenica, je r je ta j rad Obavljen tek d jelom ično; da! će izvršiti zasađ ivan je posječene borove šume kod V rp olja , da će sVaki na svom e’ re jonii v lastoručno izvršiti sadnju barem po sto borovih Jad nica. R ad ovi sii zbdg sarne prirode posla vrem enski ograničeni.
R A Z N O
Od 14 traktora koji su dobijeni od UNRR-e za Dalmaciju, jedan traktor dodijeljen je šibenskom okrugu. Prvi rad s ovim traktorom izvršit će se na napuštenim imanjima kod Bribirskih Mostima.
U 'cilju "izobrazbe traktoraša 15 ožujka se na državnom dobru Vrana, kod Biograda održava prvi kurs za traktoraše. Iz Dalmacije kurs će pohađati 22, a iz Like 16 kiirsista.' ' ' "
Široke — Takmičeći se za prvi kongres omladine Hrvatske^ omladina Široka usko- pala je 26 njiva, oplijevila 9 zasijanih livada i obrezala 120.000 panjeva loze.
Osim toga omladina je napisala 21 članak za Zidne novine, održala 4 sastanka, oplela 6 pari rukavica i 4 đempera.
Široke — Na sastanku kojem je pri- sustVoVao sav narod"‘sela;1 a kojega je sazvao mjesni ptcdsjednik JN O F -e ; " zaključeno j e ' da se'cisntfje' seoska zadruga.'
Na istom sastanku izabran je ' odbor zadruge! njfena uprava' i 'revizori.' ■ • • ,
— Kruševo. — U Kruševu je prošlih dana osnovana radna grupa, koja neumor- tid'radi na čišćenju puteva, radi za vojsku i obrađuje polja siromašnih partizanskih obitfelji.
Pravedne kazne gradskog Narodnog suda
Gradski Narodni sud u Šibeniku osudio je na kaznu od 30.000 kuna u korist * NO Fonda Maričića Vicu, mesara Iz Šibenika, je r je protivno propisima izdanih od narodnih vlasti nabavio 2 krave.
' Isti sud osudio' je mjesne trgovce Sla- nislava Protegu Markova i Petranović- Snje- žahu ženu' Nlkolinu na 6 mjeseci prisilnog rada, uslovno na 1 godinu;' ■ te ' bezuslovno Protegu Stanislava1 na novčanu kaznu od20.000 kuna, a Petranović’ Snježanu na5.000 kuna' zbog ’toga, 1 što su prigodom posljednjeg d ijeljen ja hrane pučanstvu krivo vagali. O bojica Osuđenika branila se da im Prehrambeni odbor nije priznavao nikakovu »kalu«,'pa da su djelo učinili iz straha da im ne doteče brašno Za mušterije.
Također su osuđeni: Grgo Radić, knjižar iz Šibenika na 50.000 kuna novčane kazne, je r nije prijavio izvjesne količine papira, već ih je , skrivao. Pored novčane kazne zaplijenjen mu je i papir. Danica Gracin, trgovkinja iz' Šibenika, kažnjena je na 20.000 kuna radi skrivanja, i nepri- jav ljan ja izvjesne količine kavinog surogata i paste za zube.
Presuda zbog povrede nacionalne časti
U zadnjem broju »Vijesti« pomutnjom je izostalo da je Zorka Vukman osuđena na 8 mjeseci prisilnog rada i 2 godine gubitka građanskih prava, je r je podržavala prisne prijateljske odnose sa pojedincima okupatorske vlasti.
Strana V I J E S T I Broj 119
Maršal Tito sastavio je novu vladu demokratske \ federativne Jugoslavije
Beograd, 8. ožujka- N akon im enovanja kraljevskih nam jesnika i p ov jeravan ja m andata za sastav nove dem okratske vlade federativne Ju goslav ije m aršalu Titu izdan je slijedeći ukaz:
M i kraljevski nam jesnici dr. Srđan Budisavljević, dr A nte M andić i ing. Dušan Sernec, na prijedlog A V N O J-a
P O ST A V L JA M O :1. za predsjednika m inistarskog sa
v jeta i m inistra narodne obrane m aršala Ju goslav ije JO S IP A B R O Z A -T IT A ;
2. za prvog podpredsjednika m inistarskog sav jeta M IL A N A G R O L A ;
3. za drugog podpredsjednika m inistarskog sav jeta i m inistra za konstitu antu E D U A R D A K A R D E L JA ;
4. za m inistra vanjskih poslova dr IV A N A Š U B A Š IĆ A ;
5- za m inistra bez p o rtfe lja dr. JO S IP A SM O D L A K U ;
6- za m inistra bez p o rtfe lja dr. JU R - JA Š U T E JA ;
7- za m inistra unutrašnjih poslova V L A D U Z E C E V lC A ;
8. za m inistra pravosuđa F R A N U F R O L A ;
9. za m inistra prosv jete V L A D IS L A - V A R IB N IK A R A ;
10. za m inistra fin an cija S R E T E N A Z U JO V IC A ;
11. za m inistra saob raća ja T O D O R A V U JA S IN O V IC A ;
12. za m inistra industrije A N D R IJU H E B R A N G A ;
13. za m inistra trgovine i snabdijevanja ing N IK O L U P E T R O V lC A ;
14- za m inistra poljoprivrede dr. V A ŠU C U B R IL O V IĆ A ;
15- za m inistra šum arstva S U L E J- M A N A F IL IP O V IC A ;
16. za m inistra rudarstva B A N U A N D R E JE V A ;
17. za m inistra kolon izacije S R E T E - N A V U K O S A V L JE V IC A ;
18. za m inistra socija ln e politike dr A N TO N A K R Z IŠ N IK A ;
19. za m inistra narodnog zdravlja dr. Z L A T A N A S R E M C A ;
20. za m inistra pošta, te leg rafa i te lefona dr. D R A G U M A R U S lC A ;
21. za m inistra gradjevina dr- R A D U P R IB IC E V IC A ;
22. za m inistra in fo im a fija SA V U K O SA N O V IC A ;
23- za m inistra S rb ije JA S U P R O - D A N O V IC A ;
24. za m inistra H rvatske dr. P A V L A G R E G O R IĆ A ;
25. za m inistra Slovenije E D U A R D A K O Z B E K A ;
26. za m inistra B osns i H ercegovine R O D O L JU B A Č O L A K O V IĆ A ;
27. za m inistra M axed onije EM A N U E L A C U C K O V A ;
28. za m inistra Crne G ore M IL O V A NA D J I LA SA .
7. ožujka 1945 godine u Beogradu D r. Srđan B udisavljević, v- r. Ing Dušan Sernec, v. r.D r A nte M andić, v. r.
Prva sjednica vlade maršala Tita
Beograd, 8. ožujka. — U 13 sati održana je u zgradi Narodne skupštine kratka sjednica nove vlade, a zatim je u zelenoj dvorani održana sjednica predsjedništva A V N O J-a na ko jo j je pročitan ukaz namjesnika o imenovanju privremene narodne vlade, poslije čega su svi članovi ministarskog savjeta položili pred predsjedništvom A V N O J-a zakletvu narodu.
Sjednici su prisustvovali predstavnici stranih misija i drugi gosti, kao i domaći i strani novinari.
Poslije zaključenja ove svečane sjednice predstavništvo A V N O J-a održalo je drugu sjednicu na k o jo j je donijelo dva zakona u vezi sa raspuštanjem Nacionalnog komiteta, koji je sa obrazovanjem nove privremene narodne vlade prestao da postoji.
Tjedan velikih pobjeda SaveznikaOvaj Ijedan, tjedan je velikih pobjeda
savezničkih armija, kako onih na istoku, tako i onih na zapadu. Bliži se čas kada će pobjedonosne arm ije slobodnog svijeta konačno potpuno satrti hitlerovu zvijer i tako osloboditi čovječanstvo more i mraka koju su im Hitler i njegovi saveznici pripremali.
Ruše se bedemi koje je manijak Hitler ogradio oko svoje jazbine vjerujući da nitko i nikada neće stupiti na tlo junkera I militarista.
Dnevne zapovijesti Vrhovnog komandanta ^sovjetskih snaga 'maršala Staljina slušali smo čitav tjedan. Topovi u Moskvi svojim plotunima najavljivali su hrabrom sovjetskom narodu •— pioniru slobode i
radinosti — pobjede herojske Crvene armije, m iljenice svih obespravljenih i potlačenih.
Svojim majstorskim zahvatom trupe IH. Bjeloruskog fronta skršile su prepreke od betona i čelika i problvši kroz frontu približile se Danzigu zauzevši Stargard i Freutzch-Stargard. Trupe U Bjeloruskog fronta slomile su žestoki otpor u Pomera. niji i izbile na Baltičko more, na samom ušću Odre. Osvojile su jaku tvrđavu Gol- now na prilazima Stettinu I odsjekle trupe kojb pružaju uzaludan otpor u Pome- raniji. Na toku Visle, u pravcu Danziga, Crvena armija nakon višednevnih bojeva osvojila je silno utvrđeni njemački garnizon u Grudžoncu i jo š nekoliko važnih u-
tvrđenja u bivšem Koridoru.Trupe II Ukrajinske fronte pod teškim
uslovima planinsko-šumovitih predjela Karpata svladale su otpor neprijatelja i zauzele Banjsku Štiavnicu, važno njemačko uporište u čehoslovačkoj.
U ovim borbama hitlerovci su izgubili ogromni ratni materijal, i preko 70.000 mrtvih i zarobljenih vojnika. U ovim borbama Crvena armija oslobodila je preko110.000 stranih zarobljenika, među kojima veliki broj Jugoslavena, Poljaka, Engleza i Amerikanaca.
Na zapadnom bojištu savezničke trupe postigle su jedan od najvećih uspjeha ove ofenzive. Zauzeli su glavni grad rurske oblasti Koeln. N ijem ci su ovdje pretrpili teške gubitke, kako u ljudstvu tako i u materijalu. Koeln je po veličini treći grad u N jem ačkoj, prije rata brojio je preko800.000 stanovnika, dočim sada broji samo nešto preko 150.000. Grad je, kako jav lja ju ratni dopisnici, uslijed savezničkog zračnog bombardiranja 80 posto u ruševinama.
O peracije južno i sjeverno od Koelna isto tako su žestoke. Saveznici su se približili Bonnu, a Duisburg je već pod vatrom savezničke artiljerije. Nijem ci nisu više uporni u obrani kao nekada. N jem ačke snage nastoje svim silama da se prebace preko Rajne, ali to im ne uspijeva.
Saveznički vojni posmatračl, pa 1 sam premier Churchill, ko ji je ovih dana posjetio bojište u N jem ačkoj, izjavljuju, da je blizu čas kad će Saveznici stupiti preko Rajne na istok i time otpočeti konačni o- bračun sa hitlerovcima u srcu Njemačke.
Na našem domaćem frontu naša armija postigla je velike uspjehe oslobodivši jako utvrđena neprijateljska uporišta Konjic i Goražde i uporišta na Ivan-Sedlu. Oslobađanjem Konjica i zauzimanjem Ivan-Sedla potpuno je oslobođena Hercegovina. Na drugim sektorima fronte naše jedinice vodile su kroz čitav tjed an uspješne bojeve i zadale neprijatelju gubitke od preko 2000 u mrtvim i zarobljenim.
Jugoslavenska avijacija bila je aktivna uza sve to što su vremenske prilike bile nepovoljne.
Izjaia 9- SteftiniBsa po pitanjima arpizaclje posljeratnag mira
N ew -M exico, 6. ožujka. — N a kon feren ciji 22-ju država am eričke hem isfere održanoj u Chatopultu postignuta je potpuna saglasnost po mnogim važnim pitanjim a. M in istar vanjskih poslova SA D g. Stettin ius dao je iz javu o tehnici g lasan ja k o je će biti predloženo U jed injenim nacijam a na sastanku u San F ranciscu , ko ji se održava 25 IV za organizaciju p oslijeratnog m ira i bezbjednosti.
Prem a sporazumu u Ja lti 5 velikih sila : A m erika, S S S R , Engleska, K in a i F rancuska bit će stalni članovi međunarodne organizacije , a ostale države im at će 6 glasova i one će se m eđusobno birati.
»Vijesti« izlaze subotom. Uredništvo i administracija: Šibenik- Put k bolnici br. 62.— Tiskara »Kačić« — Kačićeva ulica 97