S M R T FA ŠIZ M U — SLO BO D A N A R O D U ! CIJENA 10 KUNA

Izdaje: Odbor Jedinstvene N a ro d n o - O s lo b o d ila č k e

Fronte za Okrug Šibenik

b r o j 119 Šibenik, petaK 9. III. 1945. Godina III

C R V E N A A R M I J A NEZAUSTAVLJIVO IDE NAPREDU TOKU JEDNOG DANA NIJEMCI SU NA ISTOČNOM RATIŠTU

IZGUBILI 116 TENKOVA I 39 AVIONADnevna zapovijed m aršala S ta ljin a

kom andantu II b je loru sk e fronteTrupe I I bjeloruske fronte nastav lja­

jući ofenzivu osvojile su 8 ožujka gra­dove Bitov i K oscierzinu važna kom u­nikaciona čvorišta i jaka uporišta n je ­m ačke obrane na putu za D ancig.

U znak održane pobjede, danas 8 ožujka, prijestolnica naše domovine M o­skva, pozdravit će junačke trupe I I b je ­loruske fronte sa artiljerijskom salvom od 20 plotuna iz 224 topa.

Za odlične operacije izjavlju jem za­hvalnost trupama pod vašim rukovod­stvom.

V ječna slava herojim a koji su pali za slobodu i nezavisnost naše domo­vine!

Sm rt njem ačkim osvajačim a!Vrhovni kom andant m aršal So v je t­

skog saveza J . S T A L JIN

M oskva,, 8 ožujka Trupe I I b je ­loruskog fronta nastav lja ju ći ofenzivu 8 I I I . osvojile su gradove Bitov i K o ­scierzinu važna uporišta n jem ačke o- brane i zauzele preko 300 drugih nase­

lja , među kojim a velika naselja Reikau, Schadrau, S tangenalde, K ornen i Fran- tzen-

U toku 7 ožujka zarobljeno je preko 2000 neprijateljskih vojnika i o ficira.

Na štetinskom pravcu, sjeverno i zapadno od Stargarda, naše trupe vodile su bojeve za čišćen je istočnog područja obale rijeke O d re-i osvojile preko 60 naselja.

U borbam a 7 I I I . trupe I I b jeloru­ske fronte zarobile su preko 3000 nepri­ja te ljsk ih vojnika i oficira.

U M adžarskoj sjeveroistočno i južno od Blatnog jezera naše trupe nastavlja­ju odbijan je neprijateljskih pješadijskih i tenkovskih snaga.

Na drugim sektorim a fronta vodi se izviđanje i u nizu m jesta borbe lokal­nog značaja.

U toku 7 ožujka na svim frontovim a uništeno je i onesposobljeno 116 ten­kova.

U zračnim borbam a i vatrom protu­avionske a rtiljer ije oboreno je 39 nepri­ja teljsk ih aviona.

, JUGOSLAVENSKA ARMIJA OSLOBODILA ROGATICU

Teški gubitci neprijatelja u Bosni i u SrijemuBeograd, 9 ožujka- N a frontu u

Srijem u osu jećen je neprijateljsk i poku­ša j nasilnog izviđanja. Izbačeno je iz stro ja oko 100 neprijateljskih vojnika, a zaplijen jeno 5 autom atskih oružja, jedna radio stanica i veća količina m unicije. U pozadini neprijateljskog fronta naša av ijac ija i pored nepovoljnih vremen­skih uslova uništila je 35 autom obila i 30 kola sa ljudstvom i m aterijalom , je ­dnu lokomotivu i prouzrokovala više požara i jednu veliku eksploziju. Pobi­jeno je oko 200 neprijateljskih vojnika.

U Isto čn o j Bosni odbijen je m anji ispad nep rijatelja iz Brčkog.

U teškim borbam a ko je i dalje traju na području Busovača Z enica neprija­te lj je pod cijenu velikih gubitaka uspio

da konsoliduje svoje obranbene položa­je . U jurišnim borbam a ubijeno je 226 neprijateljskih vojnika i zadobijen zna­tni plijen u oružju i ratnom e materijalu.

Na sektoru R ogatica-Sarajevo posli­je dvodnevnih borba naše trupe oslobo­dile su Rogaticu. N astavlja se gonjenje neprijatelja prema Sokolcu-

U dolini rijeke P rače u toku su bor­be sa neprijateljskim snagama iz S ara je ­va ko je pokušavaju da prihvate svoje snage u povlačenju od Rogatice.

N a području K ostajn ica-D ubica od­bijene su jake neprijateljske snage, koje su pokušale da prodru na oslobođeni te ­ritorij K ozare. N a bojištu je nađeno 90 mrtvih ustaša.

Veliki uspjesi na zapadnom ratištuSaveznici prešli Rajnu - Borbe

u BonnuLondon, 9 ožujka Oklopne jed i­

nice am eričke I. arm ije nadiru dalje sa svog m ostobrana preko rijeke Rajne-

N jem ačkih zarobljenika ima toliko da ih' nema ko brojiti Trupe i m aterijal prelaze u neprekidnom nizu preko R a j­ne.

Saveznički štab radi sigurnosti odr­žava cenzuru o prelazu preko rijeke R ajn e, ali se ipak zna da je prelaz izvr­šen između Bonna i Koblenza. N jem a­čki otpor samo je m jestim ičan. Prelaz preko rijeke je van dom ašaja njem ačke artiljerije .

Oko 350 teških bombardera napalo je njem ački saobraćaj.

' Prelaz preko rijeke R a jn e znači da je već postignut važni korak prebaciva­nja preko najveće prirodne obranbene prepreke N ijem aca.

A m erički bombarderi napali su K o- blenz i položaje 13 km sjevero-zapadno od grada-

Polovina Bonna nalazi se u savezni­čkim rukama.

I- kanadska arm ija zauzela je -Xan- ten i izbila na Rajnu-

Britanski bombarderi napali su ne­prijateljske položaje kod K assela i bro­dogradilište podmornica u Hamburgu.

EPILOG RIMSKE KOMEDIJE London, 5. ožujka — V ečer uoči

nego se je imalo nastaviti suđenje zlo­glasnom generalu R oatti pobjegao je iz jedne rimske vojne bolnice.

. „ London, 6. ožujka —- Jav lja se iz Rima da je sinoć održan veliki mi­ting 15.000 ljudi tražilo je da vlada Bonomia dade ostavku i da se uhapse svi krivci njegova bijega.

Dopisnici iz Rima jav lja ju da kola­ju verzije da se general R oatta skrio u V atikan, a ima i takvih, ko je govore da je nvior om odletio u Portugal.

. Kako je poznato, generala Roattu tražile su jugoslavenske vlasti da im bude izručen, pošto je proglašen rat­nim zločincem i krivcem za hiljade s trije ljan ja , interniranja i paleža, ko­ja mi vršena u Jugoslaviji za vrijem e dok je on bio komandant I I . armije sa sjedištem u Sušaku.

Z a n a š u I s t ru j PItlIjEDBE I PREOIiP||]]|— p rigo do m tjedna sa k u p lja n ja K n jig a z a Istru —

Iza 26 godina 'dugog i teškog robova­n ja, dvanaesta ura već kuca, Istro , k o ja ti nav ješla zoru boljih dana, zoru tvog oslo­bođen ja!

Ruši so neprirodna granica između tebe i nas, tvoje braće. T a se granica ruši od nas izvana i tv o je rođene d jece iznutra. Skršena je sila, ko ja te je silom od nas o d i. jelila. Doskora' neće' više biti ni traga um jet­n o j granici, nad tvo jom U čkom sa istoka zora ru d i. . .

Naš narod u Istri koncem godine 1918 bio je svu svoju nadu u bo lje dane posta­vio li onu Između 14 W ilsonovih tačaka: da će svaki narod sam odlučiti o sv o jo j sudbini. DoskOta se ‘ otkrilo da to načelo ne vrijedi za našu Ištru, ko ja je jo š god. 1915 Londonskim paktom bila d od ije ljen a Italiji.- T o je bilo prvo gorko1 razočaranje našeg naroda u onim krajevim a. S lijed ile su zatim pune 2 godine natezanja između Jugoslav ije i ■ I t a l i je 'o uređenju ;granica, koje se svršilo 12i novem bra 1920. godine sa ugovorom u Rapalu, gdje je konačno bila zapečaćena sudbina ovih lijepih naših krajeva. T ak o je 650.000 našegfa naroda ostalo u sklopu talijanske države i počelo je dugo i mučno b d ijen je jed nog naroda u očekivanju boljih- vrem ena, naroda k o ji je čuvao zapretanu vatru v je re i nade u oslobođenje, a me.đutim pripravan bio na trnoviti put zatiranja' i-'progonstva k o je je kasnije slijedilo.

' I tako je ' počeo trnoviti i teški, ali pun slaV e’ i '’ č a sti,'p u f našeg naroda u Istri uz potpuno suglasje i ' odobravan je na jp ozva. nijih predstavnika talijanskog ‘ naroda. • O- rtiita tiif spriječiti' sv a k i1 kulturno-prosvjetni, nacionalni1' i1 ''politički razvitak 1 našega - na­roda u Istri bio je prvi zadatak okupato­ra.' Da bi'ovO mogao postići počeo je oku­pator n a jp rije udarati po školama. T ako je ttt jp rije zatvorio sve privatne, a zatim i javne hrvatske i slovenske škole i pre­tvorio Ih U! 'talijanske. Im ena svih’ naših se­la {1i krajeVa' prom ijeni' u čisto talijanska, tako đa‘ cijeli taj’ k r a j po n jihovim nazivi­ma 'izgleda danas talijan sk iji nego južni kra jevi Italije. Ukine autonom iju općina i pokrajina koja je dotle postojala, izbaci haš jefcik i i javnih ureda. U kinut je par­lamentarizam na način1 da naš narod ne može izab rati' ni jednog čov jeka, k o ji bi mogao podignuti svo j glas u njegovu obra­nu. Okupator prom ijeni naša lijepa naro- dna imena ‘ i jo š ljepša prezim ena, što su nam ih ostavili kao anianet naši p rad jedo­vi i pretvori ih u čisto talijanska. T o je bilo previše i nekim Talijan im a, pa su i oni prosvjedovali 'što su njihova stara ime­na dali nama Slavenima. Ali sada je eto vanjsko lice naših hrvatskih i slovenskih pokrajina talijanski'je nego li nekih tali­janskih pokrajina. N išta za to, išlo i dva rođena brata nose različita prezim ena! Ko­načno okupator raspusti sva društva u k o ­ja ' je bilo učlanjeno preko 100.000 članova, zabrani izlaženje svih novina na hrvatskom i slovenskom jeziku i tako uguši svaku slo-

| bodu hašega' naroda. H rvatska p jesm a u ; Istri umuknu, a hrvatska knjiga je došla

na lomaču. T o bi im ala biti. sada sloboda i koju nam T alijan i obećaše! A li hrvatski

se narod' na čf el usa sVOjim narodnim Vo­dama Dobrilom, Spinčićem, Martdićem, La-

; ginjom i drugim kroz d ecen ije žilavo odupi­rao politici Ita lije , a p rije tioga A ustrije , 1 postepeno učvršćivao sv o je pozicije na na­cionalnom, političkom , kulturno-prosvjet-

| nom, a 'što je naročito važno i na ekonom ­skom polju, a preko Vladim ira G ortana i

i n jegovih hero jskih drugova pokazao je 'c i­jelom svijetu da je Istra ostala i d alje hr­vatska i 'd a ' s e 1 naš narod ne da slom iti. 'U znak zahvalnosfi i tra jn e uspom ene na ovog našeg' narodnog hferoja prozvana je prva istarska brigada,' rođena" rU 'NOB-4, njegovim imenom. A sadašnja N O B Istre n ije ništa drugo nego našta'vak one' borbe ko'ju je haš narod u Istri vodio kroz čitavih 26 godina.

I' kada su planule prve partizanske pu- ške d 'iC rnoj G ori, L ici, K ordunu,' Bani j i i I u D alm aćiji, čuo je 1 n jihov o d jek i 'n a ro d j

ii Istri. I 'dižu se na ustanak ’ prve male grupg,' a 1 v e ć ' polovicom 1942 počinju se Udarati iprvi čvršti ten lelji N O P-a, k o ji se brzo širio. N ije bilo sela ili m jesta kamo n ije doprla organizacija N O P-a Istarski borci borć se Uz bok ostale svo je braće u Lici, Kordunu, G orskom kotaru za slobodu nove dem okratske federativne Jugoslavije, i V e ć onda se' po č ita v o j Istri čita hrvatska partizanska^ štampa i svugdje se razli je ž e partizanska pjesm a.

B r o j- istatskih boraca je dosegao preko 15.000. Osim toga Je nalazi u N O V -1 oko 5000 Istrana-Hrvata ko je je kapitu lacija Ita lije zatekla u savezničkom zarobljeni­štvu i ko jim a ; su Savežhici na zahtjev M aršala T ita dozvolili da se bore u redo­vima 'N O V -e . ' H rvatski narod Istre, ona j pitomi i' dobroćudni seljak, pretvara se u diva i konačno o sjeća da 'je on V eli Jo ž e

i i da se može osloboditi vlastitim snagama.Poput fronta i pozadina je u Istri čvr-

J sto zbijena u redovim a JN O F -e i udarnički rješava sve zadatke k o ji se postavljaju

j pred nju . Udarnički se pomaže front, udar­nički se obnavlja porušena zem lja. D ovolj'. no je spomenuti to, da je u om ladinskim or­ganizacijam a obuhvaćeno preko 30.000 o- mlađinaca, a U A FŽ preko 25.000 žena. U toku NOB-e stvara se čvrsto borbeno je ­dinstvo H rvata i T alijan a antifašista Istre. D a slobodoljubivi talijanski narod Istre želi da živi u budućnosti u slozi sa Hrvatim a u

: federativnoj i dem okratskoj Jugoslav iji, do. kazao je žrtvam a svojih n a jb o ljih sinova ko ji su ginuli sa usklikom »Evviva T ito «

! za ostvaren je toga cilja. Istra je danas je - ( dinstvena, Istra je Titova. I ponovni po­

kušaji presizanja talijanske reakcije i pred­stavnika talijanskog im perijalizm a, za ovom našom zem ljom , razbit će se o to jedinstvo. T reba da ova gospoda znaju da je I s tra ' dala ogrom ne ljudske i mate-

| fij'alne žrtve boreći se za ideale za k o je se

Novi ciklus predavanja naNarodnom2 sveučilištu '

t t i H § )Narodno sveučilište priprem ilo je novi

ciklus zanim ljivih pred avan ja:' Prvo'^preda­vanje iz "6Vog‘ ciklusa održao je u ! prošli utorak drug D ju ro T il ja k sa temom *D ru-

! štvo i um jetnost«. O vo p red avan je bilo je veoma interesantno, a predavač je na popu­laran n ačin 1 prikazao razvitak društva i um jetnosti, k o ji je uvjetovan ekonom 1

| skim uslovima. P red avan je je bilo jed no C d n a jp osjećen ijih ’ i nadati se je da će sva

| ostala predafVanja biti 'isto 'tak o sa zani­m anjem dočeka'ila. ! "

Prirodoslovno društvo' I- . U . . . . 1

U zgradi G im nazije Prirodoslovno društvo u Šibeniku priredilo je veom a u- sp jelo predavanje A n d rije D vornika sa temdm »P riro d n e' nauke i društvo«. P red a­v an ju je 1 prisustvovao lije p b ro j građana k o ji su predavača nagradili aplaUzoVn. 1

Osnovano Filatelističko društvoj i « i n i i,* •-i

P rija te l ji fila te lije održali su prošlih da­na sastanak na ko jem je osnovano društvo i izabran In icijativni odbor na čelu sa dr M arfinom čičin-šarnom * A ntom Kneževi­ćem i inž M ilivojem M agudom.

U radnom dijelu sastanka inž Magud održao je vrlo zanim ljiv referat o »Fila­te liji u N OP-u«. P oslije je održao refe­rat »F ila telija u Jugoslaviji« , drug K neže­vić. U diskusiji po raznim p itan jim a fila­te li je uzelo je učešća mnogo drugova.

Sa sastanka poslan su brzojaVni pozdra­vi Z 'A VN O H -u i' O blasnom 1 NOO-u D al­m acije.

Usmene novineU subotu navečer u zgradi G im nazije

priređen je V II b ro j usmenih novina.Drug V je k o V uletin izložio je na jn ovi­

ju vojno-političku situaciju . Zatim je Bari- šić pročitao izvadak iz članka »Borbe« »Rimski gaulajteri« sa kom entarom , a drug JOso Sekso pročitao je sasta,vak o životu i d jelu velikrtij ruskog" pisca A lek se ja T o l- sto ja . Paško Periša pročitao je članak o lužičkim Srbim a i aktuelnosti, a potom su članovi O ktužne kazališne' družine izveli zadnju tačku Usm enih novina »Vrabac«.

bore i naši veliki saveznici -SSSR, Engleska i A m erika i čitavo slobodoljubivo č o v je ­čanstvo jo š onda, dok se n jihova Ita lija borila protiv tih saveznika i tih ideala. T re b a da znaju da je Istra na tem elju žr­tava i prolivene krvi ko ju d a je u borbi za svoju slobodu i za slobodu čov ječanstva odlukama A V N O J-a već priključena svo- jo j matici zem lji H rvatskoj.

Istra je dobro zapam tila T itove r ije č i:I »Tuđe nećem o, a sv o je ne damo.« T e ri-

je č i treba da zapamte i o n jim a dobro promisle i drugi ko jih se te riječi liču.

Crvelin A nte

Broj 119 V I J E S T I Strana 3

IZ NAŠEG OKRUGA I GRADAN a izborima za mjesne N O O -e narod

općine Đevrske glasovao je 1 0Q °/ o

Kisfanje — Narod općine Đevrske sla­vio j& 'prošle nedjblje veliki blagdan. Prvi put u svo jo j povijesti on je mogao slo- bdđnO da'izrazi svoju volju i da bira ono- gaV’ko Ć6 upravljati' njegovim selom. V eli­ki1 interes n'aroda'z'a izbore-bio je dokazom

' nBrod Stfiafta N O O -e najpraktičnijom vrsti demokratske vlasti, da "mu f t ona'na 6Va'kavr naćin 1 tlajbliža i najkorisnija.

"Bukovica je clakle išla pravim političkim pufom. Ovoga puia n ije bilo straha od kuhdaka žandarskog i paragrafa zakonskog. N ije fcilo profesionalnih politikanskih agi­tatora, ni naziva »sipski izrodi« ili »pro- tudržavni’ elem neti, onih k o ji nisu glasali “'za vladu, a što je u suštini značilo put1 do tam nice. N e, ovoga je puta narod sam agitovao, je r je imao slobodne ruke da bira onoga ko mu je na jod aniji i n a j­bliži, one, č ije je p ošten je i v jern o st na­čelima slobode i tekovinam a naše borbe p osv jed očen a borbom i vlastitom krvlju .

-' Nijfe ovo po starom, glasaf ćemo, je r smo ih mi predložili, ako ne budu od­govarali mi ćemo ih skinuli, — tako je govorio jedan starac na putu za glasanje.

— Sretno vam bilo djeco. 85 mi je go­dina, jedva se vučem, a valaj kad sam do­čekala da i mi žene imamo pravo glasa pa i u Kisfanje bi se odrenala ,.. . Godine su i ne vjerujem da će me više doći red —,

tako je govorila jedna Bukovčanka.*J j - l ‘Naši odbornici to su naša dika

Kušao ih D jhić, Švabo 'i popaljena Lika Tako pjeVa narod B u k o v ici 1 — Svi na izbore.

Za narodne od bore. . . fa pjesma poni­kla- u narodu i iz naroda’ prekretnica je u našem političkom životu.

—■- Kad bi bilo u ■ partizanskoj Jugosla­viji, kao u staroj ne bi ni prstom maknuo — kaže jedan; a drugi nadodaje:

— Ovo je prava domovina gđjfe’ ćemo osim dužnosti imati i sva prava. N esam o plaćati poreza i služiti vojsknj -ntegjo sudjelovati' U narednoj upravi i ^tražiti- polaganje raču­na od onih ko ji vladaju. DdštaJsmo mUka podnijeli krvi prolili. Za ovu Titovu dr­žavu dat ćemo sve, radit ćemo i1 boriti 4e.

Tehnika^ izbora naišla je kod naroda na veliko zadovoljstvo, !,ona- je jednostavna i narod je uspoređivao ove sa'zloglasnim Stojadinovićevim- < izb&rima u staroj Jugo­slaviji

Stopostotnim sudjelovanjem na izbori­ma, muškarci, žene i omladina dokazali su svoju odlučnost da sudjeluju u narodnim poslovima1 i upornu volju da svojoj vlasti pruže svaku podršku.

Rezultati izbora na općini Đev rske su slijedeći:

upisanih i bolesno odsutno rr-N O ^ |i{<g la& ltr ' iliniasaTo 1% odazivaĐevrske . . . . 580 — ‘ g '" ' ’ &9 472“' 106 °;0Zfii&vo1...................... 204 2 5 30 167 100 „G ošič, . . ; . . 143 1 4 33 103 100 .Čstrvica . . . . 144 2 7 23 112 100 „Cicvare-Medare . . 107 2 5 20 ,79 1 „-Zazvić a :■ . . 97 1 —i 5 12 79 1 99 „Riromatpvcj , . . 2g3 — 15 42 206 100 „Krković . . . ., . • J.25 2 25 98 100 „Srrirdelje . . . . 295 — 7 58 228 2 99 „K a k a n j......................3 148 — ■ 4 34 110 100 „Varivode . . . . 426 4 70 352 ' '1 100 „

1 UKUPNO 2532 | 7 67 448 [ 2006 4 ■ I - 100 o/0

Lugari i njihove dužnostiŠibenik — 4. ovoga m jeseca održana

je k o n feren cija lugara kotara Šibenik u zgradi K otarskog N O O -a. Pored 19 lu­gara ovoga kotara, kon feren ciji su pri- isustvovali drugovi iz O djela za šu­m arstvo Z A V N O H -a, pročelnik od jela nar. gospodarstva kotarskog N O O -a, Okružni šum arski re feren t i kotarski re ­ferent. Lugari su pokazali vrlo živo in­teresovan je za nove sm jern ice rada u svo jo j struci i u narodu. Oni su saznali da je njihov rad n a jp rije savjetodavni i propagandni', a tek u izuzetnim slu ča je ­vima šum sko-policijski. Oni su ti ko ji upornim radom treba da pretvore svo stanovništvo u čuvare i zaštitn ike šume, tako će lugar prestati da bude onaj, ko ji sam o zabran ju je , p rijav lju je i goni,

a pretvorit će se u stručnoga savjetn ika. Sam o selo će ukazivati na one ko ji ne poštuju obzire prem a op ćoj im ovini. T ako će šuma i p ašn jaci postati zaista narodni i u k o rišten ju i u podizanju.

P oslije žive diskusije i sav jetova­n ja donešen je zak lju čak kojim se odre- d ju je rad u ovom m jese cu ." Lugari se obavezuju da će sami ili m edjusobnim ispom aganjem u najkraćem roku kojega dozvoljava vrijem e očistiti u* svom rejo - rtu Svfc b’ćroVe ' od 'preostalih gnijezda gusjenica, je r je ta j rad Obavljen tek d jelom ično; da! će izvršiti zasađ ivan je posječene borove šume kod V rp olja , da će sVaki na svom e’ re jonii v lastoručno izvršiti sadnju barem po sto borovih Jad nica. R ad ovi sii zbdg sarne prirode posla vrem enski ograničeni.

R A Z N O

Od 14 traktora koji su dobijeni od UNRR-e za Dalmaciju, jedan traktor do­dijeljen je šibenskom okrugu. Prvi rad s ovim traktorom izvršit će se na napušte­nim imanjima kod Bribirskih Mostima.

U 'cilju "izobrazbe traktoraša 15 ožujka se na državnom dobru Vrana, kod Bio­grada održava prvi kurs za traktoraše. Iz Dalmacije kurs će pohađati 22, a iz Like 16 kiirsista.' ' ' "

Široke — Takmičeći se za prvi kongres omladine Hrvatske^ omladina Široka usko- pala je 26 njiva, oplijevila 9 zasijanih li­vada i obrezala 120.000 panjeva loze.

Osim toga omladina je napisala 21 čla­nak za Zidne novine, održala 4 sastanka, oplela 6 pari rukavica i 4 đempera.

Široke — Na sastanku kojem je pri- sustVoVao sav narod"‘sela;1 a kojega je sa­zvao mjesni ptcdsjednik JN O F -e ; " zaklju­čeno j e ' da se'cisntfje' seoska zadruga.'

Na istom sastanku izabran je ' odbor za­druge! njfena uprava' i 'revizori.' ■ • • ,

— Kruševo. — U Kruševu je prošlih dana osnovana radna grupa, koja neumor- tid'radi na čišćenju puteva, radi za vojsku i obrađuje polja siromašnih partizanskih obitfelji.

Pravedne kazne gradskog Narodnog suda

Gradski Narodni sud u Šibeniku osudio je na kaznu od 30.000 kuna u korist * NO Fonda Maričića Vicu, mesara Iz Šibenika, je r je protivno propisima izdanih od na­rodnih vlasti nabavio 2 krave.

' Isti sud osudio' je mjesne trgovce Sla- nislava Protegu Markova i Petranović- Snje- žahu ženu' Nlkolinu na 6 mjeseci prisilnog rada, uslovno na 1 godinu;' ■ te ' bezuslovno Protegu Stanislava1 na novčanu kaznu od20.000 kuna, a Petranović’ Snježanu na5.000 kuna' zbog ’toga, 1 što su prigodom posljednjeg d ijeljen ja hrane pučanstvu kri­vo vagali. O bojica Osuđenika branila se da im Prehrambeni odbor nije priznavao nikakovu »kalu«,'pa da su djelo učinili iz straha da im ne doteče brašno Za mušte­rije.

Također su osuđeni: Grgo Radić, knji­žar iz Šibenika na 50.000 kuna novčane kazne, je r nije prijavio izvjesne količine papira, već ih je , skrivao. Pored novčane kazne zaplijenjen mu je i papir. Danica Gracin, trgovkinja iz' Šibenika, kažnjena je na 20.000 kuna radi skrivanja, i nepri- jav ljan ja izvjesne količine kavinog suro­gata i paste za zube.

Presuda zbog povrede nacionalne časti

U zadnjem broju »Vijesti« pomutnjom je izostalo da je Zorka Vukman osuđena na 8 mjeseci prisilnog rada i 2 godine gu­bitka građanskih prava, je r je podržavala prisne prijateljske odnose sa pojedincima okupatorske vlasti.

Strana V I J E S T I Broj 119

Maršal Tito sastavio je novu vladu demokratske \ federativne Jugoslavije

Beograd, 8. ožujka- N akon im e­novanja kraljevskih nam jesnika i p ov je­ravan ja m andata za sastav nove dem o­kratske vlade federativne Ju goslav ije m aršalu Titu izdan je slijedeći ukaz:

M i kraljevski nam jesnici dr. Srđan Budisavljević, dr A nte M andić i ing. Dušan Sernec, na prijedlog A V N O J-a

P O ST A V L JA M O :1. za predsjednika m inistarskog sa­

v jeta i m inistra narodne obrane m aršala Ju goslav ije JO S IP A B R O Z A -T IT A ;

2. za prvog podpredsjednika m ini­starskog sav jeta M IL A N A G R O L A ;

3. za drugog podpredsjednika m ini­starskog sav jeta i m inistra za konstitu ­antu E D U A R D A K A R D E L JA ;

4. za m inistra vanjskih poslova dr IV A N A Š U B A Š IĆ A ;

5- za m inistra bez p o rtfe lja dr. JO ­S IP A SM O D L A K U ;

6- za m inistra bez p o rtfe lja dr. JU R - JA Š U T E JA ;

7- za m inistra unutrašnjih poslova V L A D U Z E C E V lC A ;

8. za m inistra pravosuđa F R A N U F R O L A ;

9. za m inistra prosv jete V L A D IS L A - V A R IB N IK A R A ;

10. za m inistra fin an cija S R E T E N A Z U JO V IC A ;

11. za m inistra saob raća ja T O D O R A V U JA S IN O V IC A ;

12. za m inistra industrije A N D R IJU H E B R A N G A ;

13. za m inistra trgovine i snabdije­vanja ing N IK O L U P E T R O V lC A ;

14- za m inistra poljoprivrede dr. V A ­ŠU C U B R IL O V IĆ A ;

15- za m inistra šum arstva S U L E J- M A N A F IL IP O V IC A ;

16. za m inistra rudarstva B A N U A N D R E JE V A ;

17. za m inistra kolon izacije S R E T E - N A V U K O S A V L JE V IC A ;

18. za m inistra socija ln e politike dr A N TO N A K R Z IŠ N IK A ;

19. za m inistra narodnog zdravlja dr. Z L A T A N A S R E M C A ;

20. za m inistra pošta, te leg rafa i te ­lefona dr. D R A G U M A R U S lC A ;

21. za m inistra gradjevina dr- R A D U P R IB IC E V IC A ;

22. za m inistra in fo im a fija SA V U K O SA N O V IC A ;

23- za m inistra S rb ije JA S U P R O - D A N O V IC A ;

24. za m inistra H rvatske dr. P A V L A G R E G O R IĆ A ;

25. za m inistra Slovenije E D U A R ­D A K O Z B E K A ;

26. za m inistra B osns i H ercegovine R O D O L JU B A Č O L A K O V IĆ A ;

27. za m inistra M axed onije EM A N U E L A C U C K O V A ;

28. za m inistra Crne G ore M IL O V A ­NA D J I LA SA .

7. ožujka 1945 godine u Beogradu D r. Srđan B udisavljević, v- r. Ing Dušan Sernec, v. r.D r A nte M andić, v. r.

Prva sjednica vlade maršala Tita

Beograd, 8. ožujka. — U 13 sati odr­žana je u zgradi Narodne skupštine kratka sjednica nove vlade, a zatim je u zelenoj dvorani održana sjednica predsjedništva A V N O J-a na ko jo j je pročitan ukaz na­mjesnika o imenovanju privremene na­rodne vlade, poslije čega su svi članovi mi­nistarskog savjeta položili pred predsjed­ništvom A V N O J-a zakletvu narodu.

Sjednici su prisustvovali predstavnici stranih misija i drugi gosti, kao i domaći i strani novinari.

Poslije zaključenja ove svečane sjed­nice predstavništvo A V N O J-a održalo je drugu sjednicu na k o jo j je donijelo dva zakona u vezi sa raspuštanjem Nacionalnog komiteta, koji je sa obrazovanjem nove privremene narodne vlade prestao da po­stoji.

Tjedan velikih pobjeda SaveznikaOvaj Ijedan, tjedan je velikih pobjeda

savezničkih armija, kako onih na istoku, tako i onih na zapadu. Bliži se čas kada će pobjedonosne arm ije slobodnog svijeta konačno potpuno satrti hitlerovu zvijer i tako osloboditi čovječanstvo more i mra­ka koju su im Hitler i njegovi saveznici pripremali.

Ruše se bedemi koje je manijak Hitler ogradio oko svoje jazbine vjerujući da ni­tko i nikada neće stupiti na tlo junkera I militarista.

Dnevne zapovijesti Vrhovnog koman­danta ^sovjetskih snaga 'maršala Staljina slušali smo čitav tjedan. Topovi u Moskvi svojim plotunima najavljivali su hrabrom sovjetskom narodu •— pioniru slobode i

radinosti — pobjede herojske Crvene ar­mije, m iljenice svih obespravljenih i po­tlačenih.

Svojim majstorskim zahvatom trupe IH. Bjeloruskog fronta skršile su prepreke od betona i čelika i problvši kroz frontu pri­bližile se Danzigu zauzevši Stargard i Freutzch-Stargard. Trupe U Bjeloruskog fronta slomile su žestoki otpor u Pomera. niji i izbile na Baltičko more, na samom ušću Odre. Osvojile su jaku tvrđavu Gol- now na prilazima Stettinu I odsjekle tru­pe kojb pružaju uzaludan otpor u Pome- raniji. Na toku Visle, u pravcu Danziga, Crvena armija nakon višednevnih bojeva osvojila je silno utvrđeni njemački garni­zon u Grudžoncu i jo š nekoliko važnih u-

tvrđenja u bivšem Koridoru.Trupe II Ukrajinske fronte pod teškim

uslovima planinsko-šumovitih predjela Karpata svladale su otpor neprijatelja i zauzele Banjsku Štiavnicu, važno njemačko uporište u čehoslovačkoj.

U ovim borbama hitlerovci su izgubili ogromni ratni materijal, i preko 70.000 mrtvih i zarobljenih vojnika. U ovim bor­bama Crvena armija oslobodila je preko110.000 stranih zarobljenika, među kojima veliki broj Jugoslavena, Poljaka, Engleza i Amerikanaca.

Na zapadnom bojištu savezničke trupe postigle su jedan od najvećih uspjeha ove ofenzive. Zauzeli su glavni grad rurske oblasti Koeln. N ijem ci su ovdje pretrpili teške gubitke, kako u ljudstvu tako i u materijalu. Koeln je po veličini treći grad u N jem ačkoj, prije rata brojio je preko800.000 stanovnika, dočim sada broji samo nešto preko 150.000. Grad je, kako jav lja ju ratni dopisnici, uslijed savezničkog zrač­nog bombardiranja 80 posto u ruševinama.

O peracije južno i sjeverno od Koelna isto tako su žestoke. Saveznici su se pri­bližili Bonnu, a Duisburg je već pod va­trom savezničke artiljerije. Nijem ci nisu više uporni u obrani kao nekada. N jem a­čke snage nastoje svim silama da se pre­bace preko Rajne, ali to im ne uspijeva.

Saveznički vojni posmatračl, pa 1 sam premier Churchill, ko ji je ovih dana po­sjetio bojište u N jem ačkoj, izjavljuju, da je blizu čas kad će Saveznici stupiti preko Rajne na istok i time otpočeti konačni o- bračun sa hitlerovcima u srcu Njemačke.

Na našem domaćem frontu naša armija postigla je velike uspjehe oslobodivši jako utvrđena neprijateljska uporišta Konjic i Goražde i uporišta na Ivan-Sedlu. Osloba­đanjem Konjica i zauzimanjem Ivan-Sedla potpuno je oslobođena Hercegovina. Na drugim sektorima fronte naše jedinice vo­dile su kroz čitav tjed an uspješne bojeve i zadale neprijatelju gubitke od preko 2000 u mrtvim i zarobljenim.

Jugoslavenska avijacija bila je aktivna uza sve to što su vremenske prilike bile nepovoljne.

Izjaia 9- SteftiniBsa po pitanjima arpizaclje posljeratnag mira

N ew -M exico, 6. ožujka. — N a kon fe­ren ciji 22-ju država am eričke hem isfere održanoj u Chatopultu postignuta je potpuna saglasnost po mnogim važnim pitanjim a. M in istar vanjskih poslova SA D g. Stettin ius dao je iz javu o tehnici g lasan ja k o je će biti predloženo U jed i­njenim nacijam a na sastanku u San F ranciscu , ko ji se održava 25 IV za organizaciju p oslijeratnog m ira i bez­bjednosti.

Prem a sporazumu u Ja lti 5 velikih sila : A m erika, S S S R , Engleska, K in a i F rancuska bit će stalni članovi među­narodne organizacije , a ostale države im at će 6 glasova i one će se m eđusobno birati.

»Vijesti« izlaze subotom. Uredništvo i administracija: Šibenik- Put k bolnici br. 62.— Tiskara »Kačić« — Kačićeva ulica 97