Godina treća Rujan,2006 10.broj__KN

Fanzin

Uredila i pripremilaIris Kapetanović

Sadržaj:

Riječ urednice---------------------------------------------------3-Dan općine Dicmo -----------------------------------------------5-Ljestvama na nebo Pluton--------------------------------------6-Vijesti-----------------------------------------------------------8-Perzeidi i Leonidi-----------------------------------------------15-

2

Riječ urednice

Još jedno ljeto je iza nas. Nažalost moramo zaboraviti cjelodnevna lješkarenja u hladu na plaži i sva ona uživanja koja nam nosi ljeto kao godišnji odmori i školski raspusti. Ono što ljeto nosi kod Polarisovaca, to su svakako, zbog lijepog vremena, češči izlasci na teren sa teleskopom. Tako da svi zaljubljenici u zvijezde upravo ljeti dođu na svoje. Pa što se toga tiče ni ovo ljeto nije bila iznimka. Osim izlazaka na teren bila je tu i jedna izložba. I tako dok sam mislila što bi mogla odvojiti u uvodu kao nešto što je okarakteriziralo ovo ljeto na pamet su mi padale samo stvari poput Izraela i Libanona, zatim unesrećenih u našim bolnicama te strašnim prometnim nesrećama po Hrvatskim cestama. Pa kada se sjetimo glavnih medijskih naslova zaista sve strahota do strahote. Kao važno je da znamo šta se dešava oko nas. Zašto? Je li netko protestirao protiv rata u Libanonu, šta se sada dešava po našim bolnicama i da li se utvrdila krivnja odgovornih, možda se donio novi zakon o ograničenju brzine na našim cestama ili su vozači postali oprezniji zbog iskustva prijašnjih nesretnih vozača? Ne, ništa se nije dogodilo. Izgleda da samo uživamo u strahotama svojih bližnjih i tješimo se mišlju: ¨Hvala bogu to nisam bio ja¨,¨ Vidiš kako je meni dobro¨, ¨Pa to se dešava nekom drugome¨, ¨Mene se to baš i ne tiče¨. Možda kad bi ljudi umjesto¨žutih časopisa ¨ i užasnih televizijskih emisija uzeli koju knjigu u ruke i upoznali se sa nekim drugim svjetovima možda bi onda poduzeli nešto. Možda bi počeli sa recikliranjem smeća, možda bi počeli voziti sporije i opreznije pa tako ne bi samo sačuvali svoj život nego i nečiji tuđi, možda bi digli glas protiv ratova pa bi se odgovorni moćnici zaista zabrinuli

3

da ne izgube na sljedećim izborima. Zaista dokle smo došli? I tako ja krenem na čitanje knjige Stanislava Lema ¨Fijasko¨ želeći sa dobrom naučnom fantastikom uljepšati sebi ljeto i sretnem se licem u lice sa ljudskim slabostima čak i u dalekoj budućnosti. Koliko god napredni bili, naš Stanislav nam poručuje, sve nam je uzalud. Dakle jedini nam je spas da evoluiramo i da se pretvorimo u nešto drugo. U nešto dobro, strpljivo i tolerantno a do tada možemo se samo nadati da ova jadna Zemlja neće propasti pod nama zbog svih naših gluposti. I zato budite strpljivi i tolerantni do sljedećeg susreta.

VELIKI POZDRAV.

4

Dan općine Dicmo

21.07.2006. Polaris je postavio izložbu pod nazivom ¨ Astronomija u Dicmu 2006. ¨ koja se održala u općinskim prostorijama. Izložba je bila postavljena povodom Dana općine te je tako bila posjećena od predstavnika općine Dicmo, predstavnika grada Sinja, predstavnika grada Splita te predstavnika Splitsko -Dalmatinske županije. Željko Stolica i Goran Artić upoznali su sve prisutne sa radom našeg društva i daljnim planovima na što se upravi društva poželjelo puno uspjeha u dajnjem radu. Izložba je trajala od 21. 07. 2006. do 25. 07. 2006. i posjetiteljima je ponudila izvaredne zanimljivosti kao fotografije iz područja astronomije, astroarheologije, ufologije i astronomije, prikaz rada udruge na terenu, prikaz rada sa učenicima osnovne škole ¨Ante Starčević¨ te promatranje kroz teleskop u večernjim satima. Izložba je bila i humanitarnog karaktera te su tako sakupljena novčana sredstva koja su uručena dječaku iz Dicma sa posebnim potrebama. Veliki broj posjetilaca je bio zadovoljan ponuđenim materijalom na izložbi te su sugerirali našim članovima da bi se ovakve izložbe kao i eventualna predavanja u školi mogla održavati i češće.

Ovom prilikom Polaris posebno zahvaljuje načelniku općine Dicmo gospodinu Josipu Siliću na pomoći koju nam je pružio pri realiziranju ove izložbe.

5

Ljestvama na neboPluton

Pluton je zadnji poznati planet našeg Sunčevog sustava. Američki astronom Percival Lowell vjerovao je da mora postojati deveti planet u našem Sunčevom sustavu, planet X. Lowell nije uspio pronaći tajanstveni planet X, ali u veljači 1930 god. mladi astronom amater Clyde Tombaugh nakon pomnog ispitivanja mnoštvo zvijezda uspio je otkriti planet Pluton. Naime zanimljivo je, da je Percival Lowell, zbog nepravilnosti u putanjama Urana i Neptuna, računski predvidio poziciju ovog planeta te su njegovi proračuni pomogli u otkrivanju Plutona. Međutim naknadno je ustanovljeno da zbog svoje male mase Pluton i nema nekog utjecaja na putanju ogromnih vanjskih divova. O Plutonu ne znamo mnogo. Iako su vanjski planeti ( Jupiter, Saturn, Uran i Neptun ) plinoviti divovi Pluton je poseban slučaj. Veličine je našeg Mjeseca. Neki ga uslijed toga čak i ne smatraju planetom već objektom u Kuiperovom pojasu. Vjeruje se da je sastavljan od mješavine 70% stijenja i 30% leda po čemu je sličan Neptunovom satelitu Tritonu. Pretpostavlja se i da ima atmosferu od metana i dušika koja se gubi u svemiru tako kad je Pluton bliži Suncu onda je njegova atmosfera plinovita, a kad je dalje od Sunca tada se njegova atmosfera smrzava. Plutonovi polovi su 99% nagnuti u odnosu na njegovu putanju. Orbita mu je vrlo eliptična tako da je od siječnja 1979. god. do veljače 1999. god. Pluton bio bliži Suncu nego Neptun. Pluton prolazi iznad ili ispod Neptunove putanje i nije jedino tijelo u ovakvoj rezonanciji s Neptunom već se veliki broj asteroida iz Kupijerovog pojasa nalaze u istoj rezonanciji i naziva ih se Plutini. Jedinstven slučaj među planetima je i taj da se centar mase sustava Pluton-Haron nalazi

6

izvan Plutona. Stoga poneki astronomi smatraju da su ova dva suputnika dvostruki planeti. Za Haron se vjeruje da je to pusti svijet pod brdima leda. Jedna strana mu je uvijek okrenuta prema Plutonu. Na Haronu, zbog velike udaljenosti od Sunca uvijek je noć, a Sunce izgleda poput udaljene zvijezde.Pluton svakako odskače od uobičajene definicije planeta, pa se zadnjih godina predlaže da ga se prestane kvalificirati kao planet.Odmah iza putanje Neptuna i Plutona počinje Kuiperov pojas.

Pluton. Koliko ćemo ga još dugo smatrati planetom?

7

Vijesti

Skup astronoma na Zvjezdanom selu Mosor

15. i 16. 09. 2006. na Zvjezdanom selu Mosor okupili su se astronomi iz cijele Hrvatske. Članovi Polarisa su sa pozitivnim dojmovima i novim sklopljenim poznanstvima prisustvovali ovom zanimljivom događaju.

Pluton više nije planet ?

Međunarodna astronomska unija je nakon sedam desetljeća Plutonu oduzela status planeta. Rasprava se najviše vodila oko

toga što je, a što nije planet. Tako je propisano niz zahtjeva koje jedno nebesko tijelo mora ispuniti da bi dobilo status planeta te je stoga Pluton svoj status izgubio. Tako Pluton sada pripada novoj kategoriji ¨ patuljastih planeta ¨. Nadalje dobili smo i treću 8

katgoriju manjih objekata koji kruže oko Sunca, a njihov naziv je ¨ mala tijela Sunčevog sustava ¨.

Prva žena predsjednica Međunarodne astronomske unije

Francuska astrofizičarka Catherine Cesarsky sada predsjeda Međunarodnom Astronomskom unijom. C. Cesarsky je od 1997. god. do 2003. god. bila podpredsjednica Međunarodne astronomske unije tako da je već upoznata sa njezinim djelovanjem. Uz istraživanje modelacije zvijezda i međusatelitskih prostora C. Cesarsky je istraživala porijeklo i širenje kozmičkog zračenja, emitiranje galaktičkih gama-zraka i supernova. Tako je C. Cesarsky postala prva žena koja će biti na čelu 10 000 astronoma.

Smart-1 se sudario sa Mjesecom

ESA-ina sonda Smart–1 koja je godinu i četiri mjeseca bila u mjesečevoj orbiti završilo je misiju udarivši u Mjesec brzinom od 7.100 km/h. Smart-1 je uspješno obavio sviju misiju te je tako znanstvenicima priskrbio vrlo zanimljive podatke o područjima mjesečevih kratera, vulkanskih nizina i golemih bazena. Tako su znanstvenici uz pomoć tih podataka izradili detaljnu kartu cijele

9

Mjesečeve površine. Uz sve to Smart-1 je omogućio i ispitivanje tehnologije koja bi trebala poslužiti u drugim europskim svemirskim misijama.

Smart–1 na putu ka Mjesecu

Ima li izvanzemaljaca

Japanski i njemački istraživači otkrili su mikrobe u jezeru tekućeg ugljičnog dioksida. To je dovelo do pretpostavke, da preživljavanje u tako negostoljubivom prirodnom okolišu, bi se moglo događati i na drugim planetama.

10

Povratak na Mjesec

Letjelica Orion koju će proizvoditi vodeći proizvođač automatskih svemirskih letjelica Locheed Martin trebala bi odvesti astronaute na Mjesec do kraja 2019. god. Orion bi trebala biti zamjena za space shuttleove. Iako ovo nije prvi put da NASA radi posao oko nasljednika shuttlea koji nikad nisu sagrađeni, za Orion se tvrdi da je ovaj put drugačije. Prvi pokusni let Oriona očekuje se u rujnu 2014. god.

Umjetnikov prikaz osvajanja Mjeseca

11

Četvrta dimenzija

Satelit koji će biti lansiran 2007. god. moći će provjeriti egzotičnu teoriju koja pokušava ujediniti zakone fizike. Ujedno se i predlaže postojanje dodatne, četvrte prostorne dimenzije. Zna se da je takve teorije nemoguće testirati, ali nove studije pokazuju da skrivene dimenzije mogu sadržavati mnogo mini crnih rupa unutar Sunčevog sustava.

Veliki asteroid put Zemlje

Iako uz sva katastrofična pretkazanja, kada je 3. srpnja veliki asteroid trebao proći blizu Zemlje, na sreću nije se dogodilo ništa strašno. Naime asteroid 2004 XP14

prošao je na vrlo maloj udaljenosti od Zemlje ( nešto većoj od one na kojoj se nalazi nama blizak Mjesec. Svi koji su imali dobre teleskope mogli su promatrati taj astronomski događaj, a i nekoliko Polarisovaca nije propustilo ovu jedinstvenu priliku.

12

Shuttle Atlantis i NLO

Nakon što je 09.09.2006.god. napokon lansiran raketoplan Atlantis donesena je i odluka o odgodi slijetanja. Tako je 20.09. 2006. god. NASA objavila da je odgođeno slijetanje američkog shuttlea Atlantis zbog loših vremenskih uvjeta i nazočnosti NLO-a. Kamera postavljena u spremištu broda prilikom snimanja Zemlje je otkrila taj objekt. Taj neindetificirani predmet nalazio se u blizini letjelice te je stalno održavao istu udaljenost od Atlantisa. Prve vijesti objavile su da je objekt crne boje, ali naknadno objavljane snimke pokazuju nekakav proziran objekt.

Pretpostavljalo se i da bi moglo biti riječi o komadu leda ili dijelu raketoplana koji je ispao prilikom ranijih inspekcija. Atlantis je 21.09. sretno sletio, a naknadnih obavijesti o NLO-u nije bilo.

13

Poruka s kraja Sunčevog sustava

Nakon što se velike NASA-ine antene iz programa Deep Space Networka okrenu prema zviježđu Zmijonosac uvjek pokupe slabi signal, ali pun podataka. Naime izvor tog signala je Voyager 1. Nakon što je napustio zadnji planet našeg Sunčevog sustava Voyager 1 još radi i šalje nevjerovatne podatke. Čitav naš sustav smješten je unutar ogromnog mjehura plina, a za to je odgovorno naše Sunce. Naime mjehur napuhuje solarni vjetar. Taj mjehur se naziva heliosfera, a njegova vanjska membrana heliosheath. Voyager 1 se nalazi oko 10 milijardi km. od Zemlje unutar toga heliosheatha. Heliosheath nam pomaže u zaštiti od galaktičkih kozmičkih zraka, a Voyager 1 nam daje prvi pogled iznutra. Istraživači su očekivali da Voyager 1 naiđe na veći broj anomalijskih kozmičkih zraka u unutrašnjosti heliosheatha, ali to se nije dogodilo. Možda Voyager 1 pronađe njihov izvor, a tko zna što još može otkriti na svome putovanju. Voyager 1 će se u unutrašnjosti heliosheatha nalaziti još nešto više od 10 godina. Sretno putovanje!

14

Perzeide

Podsjetimo se još jednom meteorskog roja Perzeide. Ove godine maksimum meteorskog roja bio je vidljiv 12.-13. 08. 2006. god. Svi oni koji su upravo tog datuma bili spriječeni pogledati u nebo, i nakon dva dana bilo je moguće uživati u ¨ zvijezdama padalicama¨, radi toga što u narednih par dana ne izgube potpuno intezitet svoga sjaja. Dakle da se podsjetimo. Kada se okrenemo prema sjeveroistoku i potražimo zviježđe Perzej uočit ćemo kako meteorska kiša prividno izvire iz tog zviježđa. Meteorski roj Perzeida zaostale su krhotine kometa Swift – Tuttle koji se svakih 128 godina približi Suncu te za sobom ostavi svoje ostatke sastavljene od kamenčića i čestica prašine koji nastavljaju put istom orbitom kao i komet pri čemu se njihova putanja presjeca sa Zemljinom, pa čestice izgaraju u gornjim slojevima atmosfere.Nadam se da ste i ove godine uživali u ovom prekrasnom doživljaju.

Leonidi

Približno svake 33 godine u noći sa 17. na 18. studenog Zemlju obasja stotine tisuća meteora koji pokriju nebo u blistavim tragovima. Za Leonide se zna od pamtivjeka. Spominje ih se u indijanskim legendama , ali i svjedočanstvima drugih naroda.

15

Perzeide

Leonidewww.duap-polaris.hrinfo@duap-polaris.hr

16