Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Š IB E NIK srijeda,
17. studenoga 1954. Izlazi tjedno
God. III. Broj 118 Cijena 10 dinara
ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A ZA GRAD I KOTAR Š I B E N I K
Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB
U nadoj narodnoj .revoluciji nije se moglo sve bilježiti-* i sačuvati za historičare, koji će sve ■te podatke imati u ruci kada budu pisala povijest NOP-a u jednom gradu, kotaru, pokrajini ili čitavoj zemlji Mnogo je podataka -sačuvano, bilo pismenih ili u sjećanju akti-viMa KPJ i NOP-a, koji su djelovali na raznim područjima revolucionarne oslobodilačke borbe. Mnogi - podatak nestao je na stratiš tima, u jurišima i svagdje, gdje su aktivisti NOP-a padali izvršavajući svoju dužnost.
Tako je i s djelovanjem Crvene odnosno Narodne pomoći u našem -gradu za vrijeme NOB. Za sada je moguće pružiti globalne podatke, jer to područje NOP-a još čeka svoje obradivače.
S osnivanjem partijske organizacije u Šibeniku 1939. g. padaju i počeci organiziranije djelatnosti Crvene -pomoći. U prvo vrijeme djeluje okružni odbor Crvene pomoći, -koji osim šibenskog područja obuhvaća i Biograd. Nešto kasnije osnovan je i gradiški odbor Crvene pomoći za Šibenik. Jednim i drugim odborom rukovodio je drug I viša Barano- vić, član Mjesnog komiteta KPJ za. Šibenik. U odboru su još bili drugovi Milan i Mila Maoura.
Prve akcije Crvene pomoći bile su upravljene na pomoć španjolskim dobrovoljcima, koji su čamili u logorima u Francuskoj. Osim materijalne pomoći bilo je organizirano i pisanje dopisnica.
-U rujnu 1940. g. Mjesni komitet organizirao je demonstracije protiv rata i profašističke politike vlade Cvetković-Maček. Režim je odgovorio hapšenjem članova i simpatizera u gradu i u nekim selima (Vodicama, Zatonu, Krapnju, Tribun ju, Primo- štenu i Prvić laici). Bilo je u- hapšeno oko 50 drugova. Neki su bili otpremljeni u Lepoglavu. Tada je odbor Crvene pomoći pokrenuo jaču sabirnu akciju radi pružanja -pomoći uhapšenici-
ma. U kući jedinog aktiviste organizirana je kuhinja iz -koje je redovno otpremana hrana uhapšenima. To je trajalo preko mjesec dana. Hranu u zatvor no-iili su omladinci. -
Svršetkom te godine održano je u Splitu pokrajinsko savjetovanje odbora Crvene pomoći za Dalmaciju kojemu je u ime o- kružnog odbora Crvene pomoći za Šibenik prisustvovao drug I- viša Baranović.
U času okupacije naše zemlje Crvena pomoć u našem gradu već je bi-la uhvatila snažan korijen. Dovoljno je istaknuti, da se -tada onganiizaoija KPJ u Šibeniku oslanjala na 48 članova, 150 kandidata i skojevaca i oko hiljadu simpatizera.
Već na početku okupacije radi uspješnijeg djelovanja Crvene pomoći osnovani su u gradu sek- tonski odbori. Kasnije se organizacija Crvene pomoći račva i na ulice. U tim organizacijama djeluju povjerenici, članovi KPJ, kandidati i aktivisti nepartijci. Organizacija Crvene pomoći poklapala se s organizacionom shemom mjesne organizacije KPJ. Rukovodioci Crvene pomoći na sektorima bili -su članovi odnosne osnovne organizacije KPJ, a rukovodioci na rejomima bi-li su članovi odnosnog rejomskog -komiteta KPJ. Postojala su dva rejonska komiteta KPJ: zapadni (Crnica, Dolac, Gorica-Grad, Varoš) i istočni (Škopinac, Balde- kiin, Plišac).
U 1941'. g. Crvenu pomoć primaju obitelji patriota, koji su o- tišli u partizane ili dospjeli u zatvor i internaciju. Pomoć' je davana u redovnim mjesečnim obrocima, u novcu i u naturi. Mnogi prilagaći odvajali su novac i hranu od svojih skromnih sredstava da -bi pomogli svojoj -braći i suborcima. Krajem te godine pomoć je primalo sitotdnjak
Obitelji, a već u 1942. g. i do pet- sto obitelji.
-U 1941. g. Crvena pomoć prikupljala je od 50 do 10.000 hiljada l-ira mjesečno, u prvim mjesecima 1942. g. oko 200.000, a u drugoj -polovici 1942. g. i do 400.000 lira mjesečno. Osim za navedene obitelji, novac iz fonda Crvene pomoći trošen je i za druge potrebe (hrana za drugove, koji su bili u šibenskom zatvoru i to ne samo Šibenčane, nego i dru-ge, za nabavku sanitetskog materijala za NOV i t. d.).
Široki zamah Narod-nooslobodi- lačke borbe u našoj zemlji uvjetovao je da se Crvena ‘ pomoć -pretvori u Narodnu pomoć, što je odgovaralo širokom sudjelovanju naroda u NO-P-u. Ta promjena izvršena je u ljeto 1942. g.
Članovi odbora Crvene pomoći u gradu bili su hapšeni, internirani, neki i strijeljani, neki o- tišli u NOV, ali su uvijek dolazili novi i Crvena odnosno Narodna pomoć nije nikada prestala djelovati. U tome su, osobito u kasnijoj fazi Narodno- otslofoodilačkog rata, veliku ulogu ima-le naše žene aktivistkinje. O- kupatonu je bilo jasno da borce NOV pomaže narod, da djeluje smišljeno i snažno organizirana pomoć NOP-a, ali mu u našem gradu nikad nije uspjelo da otkrije organizaciju Crvene pomoći (odbore i povjerenike). Aktivisti NOP-a, komunisti i ostali patrioti su strijeljani, zatvarani, mučeni, a da okupator nikad od njih nije doznao za odbor Narodne pomoći, niže’ odbore i povjerenike.
Tako je Crvena odnosno Narodna, pomoć djelovala neprekidno do svršetka rata. Njen uspješan rad bio je velika pomoć našem gradu, koji se tako junački borio za slobodu naših naroda, dokaz visoke revolucionarne -patriotske svijesti naših ljudi i njihova organizacionog smisla.
I u -našem gradu je pokrenuta afce.ja za stabilizaciju tržišta. U vezi is tim su -; poduzete izvjesne mjere. .
Savjet za privredu N-O-a -gradske općine i Trgovinska komora u posljednji mjesec dana proučavaju -stanje na tržištu. -Oni putem svojih organa analiziraju današnje cijene na našem tržištu i ispituju da li su one opravdane. Provjerava se kalkulacija u trgovačkim poduzećima i ustanovljuje marža. Kad' taj posao,
Pripreme za proslavu Dana
RepublikeI ove godine će naši radni lju
di u gradu i selima na kotaru na najsvečaniji način proslaviti Dan Republike.
Pripreme za proslavu su u toku.
Uoči 29. novembra u Narodnom kazalištu bilt će održana svečana akademija. Isto tako će se i u općinskim centrima održati svečane priredbe.
U svim osnovnim organizacijama Socijalističkog saveza kao i u školama čitat će se referati o značenju H. zasjedanja AVNOJ- a. U čaši Dana Republike održat će se u gradu i na području kotara mnoge priredbe kuliturno- umj etničkog sadržaja.
Sportske organizacije kao d DTO Partizan pripremaju raznovrstan program.
Grad će za tu prigodu -biti okićen zastavama i bogato osvijetljen, a uikrasit će se i doćan- ski izlozi. Po seoskim putevima d raskrsnicama po-ddgnut će se slavoluci.
U prazničke dane građani će •imati prilike da pođu na izlete koji će biti organizirani u bližu i dalju okolicu.
Skupština društva „Naša djeca" u Rogoznici
U Rogoznici već d-uže vremena radi društvo »Naša djeca«. Osobito su zapaženi rezultati p-stignuti u ovoj godini. Društvo danas broji 106 članova, koji uglavnom pokazuju interes za r..d te organizacije.
Društvo »Naša djeca« u Rogoznici najveću je brigu posvetilo pionirskom odredu, dočim je slabiji rad bio sa predškolskom djecom. Od vlastitih sredstava (članarina, prihodi sa priredbi i t. d.) kupljeni su za pionire sportski rekviziti. Voda se računa da djeca u slobodno vrijeme provode život u igri i zabavi. Svi državni praznici su proslavljeni uz aktivno sudjelovanje naših najmlađih. U veljači je društvo organiziralo pionirsku .vostimira- nu paradu, koja je vrlo dobro uspjela.
O tome se raspravljalo na godišnjoj skupštini društva »Naša djeca«, koja je prošlih dana održana u Rogoznici. Na skupštini su članovi društva odobrili a ad dosadašnjeg odbora, te su mu dali povjerenje-i za iduću godinu.
Sa skupštine je upućeno pozdravno pi-smo -drugu Ivanu Ribaru, narodnom zastupniku? koji je -počasni član tog društva.
koji je sada u toku, bude završen, onda će politički i -privredni faktori u’našem gradu sazvati jedan širi krug ljudi — stručnjaka i -građana, gdje će se podrobno raspravi-ti stanje na -tržištu -i mogućnost ©nižemj-a cijena.- Kasnije-bi se od tih lica moglo stvoriti jedno stalno tijelo pri Narodnom odboru gradske općine, ikoje će -uz pomoć zainteresiranih faktora voditi ibrigu za stabilizaciju cijena i tržišta. Taj bi odbor stalno pratio kretanje cijena na tržištu i- pri tom -bi ih uporedi-vao sa kretanjem cijena u -susjednim gradovima odnosno kotarima i u zemlji.
Iz dosadašnje analize koja je izvršena u nekim -trgovačkim poduzećima, kako saz-najem-o, dobit koju su ta -poduzeća ostvarila nije tako osjetna i prema tome se, bar za sada, i -ne može očekivali neko znatini-je sniženje cijena artiklima šir-oke potrošnje.
Prema podacima s kojima raspolaže Odjel za -privredu NO-a gradiške općine, u nekim samostalnim trgovačkim radnjama primijećena je tendencija nabi- janja cijena. To potvrđuje i činjenica da je »Gradski magazin« u prvih šest mjeseci ove godine
ostvario nešto preko 1 milijun dinara dobiti. Međutim, nakon reorganizacije trgovačke mreže i osamostaljenja pojedinih radnji, ostvarena je dobit od 5 milijuna dinara za razdoblje od tri mjeseca (srpanj, kolovoz i rujan). O tim štetnim tendencijama, koje se pojavljuju u nekim trgovačkim radnjama, ozbiljno će povesti računa i satno poduzeće. Osim toga će i privredni organi pomoći da se spriječe takve štetne pojave.
Osim toga, primijećena je i velika razlika između nabavne i prodajne cijene kod nekih artikala koje poduzeće »Voće« nabavlja u unutrašnjosti. Naime, prodajna cijena je za 50 do 80°/o veća od nabavne. Tu veliku razliku u cijeni, kako izgleda, prouzrokovao je veliki kalo, koj-i iznosi oko 50% od razlika između nabavne i prodajne cijene.
Neprikladna skladišta poduzeća »Voće« uvjetuju kvarenje povrća i voća i stvaranja prevelikog kala. Upravo zbog toga bi bilo potrebno, da se na neki način riješi -pitanje suvremenijeg usklad-ištenj-a voća i -povrća, što bi uvelike utjecalo na stabilizaciju cijena tim artiklima.
S la vlje naroda se la R a slin e
Narod ustani-čkog sela Rasline u nedjelju je na svečan način -proslavio otkriće spomen ploče mještanima, koji su poginuli u Narođnooelobodilačkom ratu ili' su pali kao žrtve fašističkog terora.
U selu je tog dana vladalo praznička- raspoloženje. Škola kao i ostale zgrade u mjestu bile su okićene državnim i nacionalnim zastavama. Obala, gdje je narod postavio spomen ploču palim borcima, bila je -ukrašena zelenilom i brojnim zastavama. Na tom prostoru održan je i narodni zbor. Premda je ‘kiša padala čitavog dana, na zboru se okupilo preko 300 mještana i gostiju iz Šibenika, Zatona i Skradina.
Na svečano ukrašenoj tribini nalazili su se predstavnici narodne vlasti, Kotarskog komiteta Saveza komunista, predstavnici JRM i drugih masovnih organizacija. Nakon državne himne, k-oju je intonirala glazba JRM, zbor je otvorio drug Rudolf Lo- kas, predsjednik organizacije Socijalističkog saveza, koji je pozdravio prisutni narod i goste. Nakon toga je u ime organizacije Saveza boraca Rasline, drug Stipe Matić održao referat.
Govoreći o značenju proslave, drug Matić je između ostalog, rekao, da je već u ljeto 1941. god. došlo do kontakta između članova partijske organizacije Zatona d ljudi iz Raslina. U to vrijeme na sastanku, koji je održan na Ravnoj Glavici, zaključeno je da se izvrše pripreme za dizanje ustanka. Odmah se pristupilo prikupljanju oružja, municije i opreme.
U referatu je istaknuto, da je u travnju 1942. godine u Raslini osnovan NOO, koji je bio izraz istinske Narodne vlasti u selu. Između ostalog rečeno je, da Rasline u to vrijeme postaju sa- birališ'te hrane, odjeće i ostalog
ratnog materijala, što je sve u- pučivano partizanima. Osniva se i seoska straža, koja je imala čisto vojne zadatke, tj. da osigura selo od eventualnog iznenađenja od strane neprijatelja.
Nadalje je istaknut podvig prvoborca Emainuela Rajića, koji je uspio da pobjegne iz ruku fašista, kojih ih je bdio preko stotinu. Za osvetu, Talijani su zapalili -njegovu -kuću, a strijeljali su mu majku i zeta. To su u- jedno prve žrtve u -Raslinama.
Prva grupa od 17 Raslinjana odlazi u partizane 10. listopada 1942. godine. Oni ulaze u sastav H. dalmatinske proleterske brigade. Odmah zatim njihov primjer slijedi druga grupa u kojoj je bilo 28 boraca. Već u studenom iste godine fašisti pale kuće partizanskih boraca' a njihovu rodbinu interniraju u zloglasni logor na Molatii-, Svi preostali muškarci od 16 do 60 godina starosti moraju napustiti svoje selo. No uza sve to, nije o- slabila partizanska aktivnost. Nju su nastavile žene, koje su požrtvovno ispunjavale svoju patriotsku dužnost. U veljači 1943. godine okupator pali Rasline do temelja, a preostalo stanovništvo odvodi u internaciju. Tom prilikom strijeljan je Sime Lokas pok. Frane starac’ od 63 godine, a Ive Alviž od 75'godina i žena mu Ruža od 70,_ živi su spaljeni u vlastitoj kući. Starica od 80 godina Mara Lokais - ud. Jerka uibijena je, jer nije mogla da sa ostalima napusti selo.
Selo -Rasline, koje broji oko 500 stanovnika, -dalo je osjetan prilog borbi za bolji život. U ratu je palo 25 mještana, fašisti su u selu strijeljali 16 golorukih, dok je 29 Raslinjana podleglo u koncentracionim logorima.
Na k a ju referata, drug Mitić je govorio o uspjesima, koje ;.u Rasldnjani postigli nakon rata.
(Nastavak na 2. strani)
>
Strana 2 »Šibenski list« Srijeda, 17. studenoga 1954.
iižare, kn jige i KupciJoš uvijek je dosta visoka c -
jena knjige, dok je izbor djela po toro ju izdanja i kvaliteti — koliko domaće, toliko i strane književnosti — zadovoljavajući. Nivo tiih cijena je previsok. Posljedica jeste, da je prodaja 'knjiga opala u razmjeru iprema ranijim godinama (1946.—1949.), kad je konjuktura knjige bila haro- 6ito velika, za 50%, dok je pad u novčanoj vrijednosti, obzirom na skuplju Cijenu, za 20%.
Za sva izdanja bilo za. koje vrsti vlada podjednako vidljivi interes, ali š obzirom na previsoku cijenu koštanja, pa i specifičnost materije koju pojedino takovo, djelo obraduje, prodaja djela visoke umjetničke ali stanične vrijednosti ograničava se na< gradske i školske biblioteke.
Od naiših pisaca najviše su traženi: Kaleb, Zupančič, Krleža, Cesarec, Brlić-Mažuramić, Kumi- čić, Kozarac, Jeličić, Ivo Andrić, Slmunović, Cosić, Copić, Matoš i Colaković. Od stranih pisaca: Balzac, Merimee, Piranđello, Soh'iller, Biokens, Shakespeare, Wassermann, Heminigvajr, Tol- stoj, Maupassant, Gorki, Capek, Andersen, Stendhal, France i Remaik.
Dok neki pokazuju interes za lijepu književnost, uglavnom putopisna djela i pustolovne romane i njih kuku ju, dotle'' osobito stručni kvalificirani radnioi traže svoje stručne knjige, ali radi visoke cijene, ostaje samo želja za kupnju. Seljaci uglavnom kupuju epske i suvremene pjesme iz Narodno - oslobodilačke borbe. Karakteristično je da mali broj kupaca pokazuje interes za poeziju i pojedine grane likovne u- mjetnosti.
Bremali, skoro nikakav interes za knjige o zemljoradnji i gospodarstvu je razlog što ta stručna grana nije zastupana u asortimanu knjiga knjižare. Baš sa
žara je sve do nedavno raspolagala sa velikim asortimanom i u dosta velikom 'broju primjeraka još iz vremena distribucija, osvježujući asortiman i kasnije sa novim izdan j ima, ali nažalost, one su se u knjižari samo gomilale i stvarale sa komercijalnog gledišta nekurentne zalihe. Ta gra- rja knjige trebala bi veću propagandu od prosvjetnih radnika na selu, jer naš seljak u pitanju svog stručnog uzdizanja i usavršavanja nije samoinicijativan! i potpuno, je pasivan na stručnu literaturu.
Sto se tiče prodaje knjiga na otplatu, propisima o potrošačkim kreditima dana je mogućnost da 6e i.itome priđe u praksi i vjerojatno, da bi se primjenom od- platnog sistema i u našem gradu velike pomoglo 'boljem plasiranju 'knjiga. Iz tehničkih razloga, i jer knjižare u Šibeniku još u- vijek ne djeluju kao samostalna poduzeća, već su ugovorom vezane uz »Gradski magazin«, do sada se nije moglo pristupiti prodaji kpjiga na otplatu. To se pitanje i u drugim našim gradovima u Republici nalazi još u- vijek u fazi 'proučavanja sistema i načina otplate, da M kreditnim sistemom preko banke ili izravnim otplaćivanjem kod knjižara, pa je nadati se, da će u najskorijoj budućnosti f prodaja knjiga na otplatu u našem gradu bita ostvarena.
Prodaja književnih časopisa je ograničena, uslijed slabe potražnje, samo na ove časopise: »Republika, »Komunist«, »Polet«, »Naša stvarnost«, »Mogućnosti«, »Pogledi«,. »Krugovi« i »Zadarska revija«. Od navedenih časopisa potpuno se rasprodaju »Komunist«, »'Naša stvarnost« i »Krugovi«, dok od ostalih (navedenih oko 80% ostaju neprodanu
jer su formirane na osnovi ekonomskih cijena sirovina i papira na međunarodnom tržištu i na novoformiramim cijenama grafičkih usluga, cijene knjigama bi trebalo, ili pomoću dotacija izdavačkim poduzećima ili regresom stanovitog postotka na ko- števnoj cijeni papira sniziti. U- vesti sistem otplate, koji bi još jedini otvorio put boljem plasman)! knjige u narod. Uskladiti rad kultumo-prosvjebnih ustanova sa mjesnim knjižarama u širenju i propagiranju dobre knjige. Preko predavanja- u školama, na sindikalnim sastancima i onima SSRN širiti čitalačku svijest kod radnih ljudi, omladine i širokih narodnih rioj ova na selu. Stvoriti jedan zajednički stimulans za zajednički rad kul- tumo-prosvjetnih ustanova, knjižnica i knjižara u mjes/tu. Kulturne ustanove i > poduzeća trebali b: izdašnijom pomoći omogućiti • svojim bibliotekama, a »Gradskoj biblioteci« posebno, .kupnju što većeg broja knjiga, redovitom kupnjom novih izdanja, isključivo preko mjesnih 'knjižara.
Rezimirajući iskustvo dosadašnjeg poslovanja knjižare u.sklopu trgovačkog poduzeća, pokazalo se, da ono ne ide na korist knjižarstva kao specifične grane paše privrede. Uprava poduzeća nema posebnog interesa za specifičnost rada knjižarskih prodavaonica, pa Zbog toga knjižaru tretira sasvim isto kao prodavaonicu tekstila ili otouće, to jest, rukovodi se i u knjižarskom poslu čisto merkantiinim principima i zahtjevima: Isti koeficijent obrtaja kapitala, ista stopa režijskih troškova, i t. d. Knjižare bi kao samostalne poslovne jedinice mogle uspješnije poslovati, naravno, ako im se osiguraju potrebna osnovna i Obrtna'sredstva. Povoljnijim sistemom kreditiranja, t. j. uz smanjenu mogućnost obrtaja obrtnih sredstava, krediti bi morali biti dugoročni i uz veoma povoljne kamate. Samo pod tim uvjetima i na toj osnovi knjižarske bi radnje u Šibeniku mogle ispuniti svoju kulturno-prosvjetnu misiju, kojoj su u našoj socijalističkoj zajednici- i namijenjene, a ne bi bile neki balast ili suvišni privjesak trgovačkog poduzeća. Velik broj knjižara u našoj Republici (u Splitu i Dubrovniku) su pošle tim pultem i pokazale dobre rezultate.
Nova situacija oko širenja- i propagiranja knjige medu široke slojeve naroda zahtijeva meto- đičan rad, koji je moguć jedino savršeno skladnim djelovanjem knjižara L kultuino-prosvjetnih ustanova.
Kolikogod previsoke cijene knji-poljoprivrednim knjigama fcnji- gama imaju svoje opravdanje,
P o l j o p r i v r e d n o dobro Ž a ž v i ćuszorno gospodarstvo
Nedaleko od Bribirskih Mo- stina nalazi se poljoprivredno dobro Zažvić. Tu su nekada bila polja seoskih gazda, nekog Talijana Radovana i drugih. Nije to bilo baš davno. Ovdašnji seljak sjeća se toga kao da je to jučer bilo. Život je bio težak. Rad od zore do mraka, a dnevnica jedva tolika da se preživi. Plodovi njegovog rada gomilali su bogatstvo tih seoskih gazda. Dokon život u izobilju na jednoj i bijeda na drugoj strani. Tako je bilo nekoć. No, danas je drukčije.
Danas se na tim poljima prostire vlasništvo poljoprivrednog dobra Zažvić, koje ima preko 270 ha plodne zemlje. Na 60 ha zasađeni su plantažni vinogradi. Samo pod rasadnicima zasađeno je 10 ha. Tu je i rasadnik toaja- ma sa preko 70.000 komada, a u godini 1954/55. taj Ibroj će se popeti na 120.000 komada. Zasađeno je i preko 600 komada raznih voćaha. Dobio ima i matičnjak — rasadnik vinove loze. Od njega se može dobiti preko 800.000 komada loznih rezanaca. Kažu nam, da je takovih lozmtih rasadnika malo po Dalmaciji. Zažvić ima i svoj plantažni vinograd. Tu je 170.000 čokota mlade loze. Agronom kaže, da će taj vinograd, kad bude u punom rodu, dati preko 50 vagona vina.
Da li je samo u tome sva vrijednost ovog dotora? Ne. Ono je prije svega uzorno dobro na čijem .praktičnom iskustvu treba odgajati novog seljaka-proizvo- đača, kome ne će biti tuđe primjena novih agrotehničkih mjera. To će u stvari biti krupan
Prošlih dana obaviještena je stanica Narodne milicije od jednog građanina, da je u .predjelu Crnica primijećen u moru čovječji leš.
Na tu prijavu dva milicionara Obratila su se Lučkoj kapetaniji u Šibeniku, da im se ustupi brod- radi izlaska na lice mjesta. Službenici Lučke kapetanije odgovorili su da oni ne mogu odobriti izlazak motornog broda bez dežurnog službenika, a osim toga da je i nedjelja, kada oni ne rade. Nakon toga pripadnici milicije. obraitiM su se kapetanu broda Lučke kapetanije, ali je i on odgovorio da' ne će ići bez naređenja dežurnog službenika.
Nakon "puna 3 sata abjašnja-
korak naprijed u povećanju produktivnosti rada u poljoprivredi.
Poljoprivredno dobro proizvodi velike količine žitarica: kukuruza, 8 d'o 9 vagona, ječma i zobi 6 do 7 vagona, te raznog povrća: 10 do 12 vagona rajčica, oko 12 vagona krumpira, 5 do 6 vagona kupusa i t. d.
Vodi se računa i o svinjogojstvu. Uređen je moderan svilnjac u kojem se nalazi 30 rasplodnih krmača. Stočarstvo predstavlja jednu od grana za koju je potrebno dosta strpljivog rada, znanja i l'jiuibavi. Tu je i oko 60 komada .krava. Za uzgoj stočarstva i svinjogojstva osnovat će se pripusna stamlica za ovaj dio kotara. To je ujedno i prva pripusna stanica na ‘kotaru. Ona će predstavljati jedan od izvora za selekciju sltoke. A to je itekako potrebno.
lima tu i stvari koje još nisu postavljene na pravo mjesto. Organi radničkog samoupravljanja, uz pomoć stručnih lica, rade na tome da riješe pojedine probleme u poduzeću. Potrebno je povezati interes pojedinca za proizvodnju s interesom čitavog kolektiva d poduzeća. A to znači, da se plaća ima kretati u visini radnog učinka, stvarne proizvodnje, a ne prema formalnoj. normi bez ikakve materijalne osnove. To su pitanja od neobičnog interesa za radni kolektiv ovog poljoprivrednog poduzeća. Sada je na dobru zaposleno 42 radnika, a kad su radovi u jeku sezone, onda ih ima od 150 do 200.
Poljoprivredno dobro je primilo osjetnu pomoć od Narodnog odbora kotara, ali za uspješno
jednom od milicionara, brod . je ipak, na energičan zahtjev pripadnika milicije krenuo na određeno mjesto. Naravno zbog velikog zakašnjenja u polasku i mraka, komisija nije mogla izvaditi iz mora leš do sutradan.
Kako se u ovom slučaju radilo q utopljeniku, kapetan broda i motorista trebali su znati da su dužni pružiti pomoć pripadnicima Narodne milicije, koji u hitnim slučajevima imaju prayo da se koriste svim prijevoznim sredstvima, bez obzira na to čija su ona vlasništvo.
Smatramo da se u buduće slični slučajevi ne bi smjeli dogoditi, a kapetan broda i motonsta Lučke kapetanije bit će za ovrj
rješenje nekih problema'bit će potrebna nova- materijalna sredstva. Moralo bi se ukloniti ona ne baš sretno postavljena lokacija krmne baze i staja. Uslijed udaljenosti, troškovi oko uzdržavanja stoke se .povišuju, što opterećuje produktivnost čitave proizvodnje na ovom, poljoprivrednom dobru.
ipsto. tako su potrebne investicije za izgradnju novog ekonomskog dvorišta, čije bi podizanje bilo od velike koristi.
Novim mjerama u proizvodnji povećat će se produktivnost rada. I tako ovo poljoprivredno poduzeće postaje iz dana u dan uzorno gospodarstvo, koje ima veliko značenje za unapređenje poljoprivrede na našem kotaru.
A. Deković
.(Nastavak sa 1. strane)Obnovljene su gotovo .̂sve porušene zgrade, a izgradili su . ono što prije nisu imali. Tu je nova školska zgrada, zadružni- poda nm i drugo. - x
Nakon referata otlcrvena je spomen ploča uz zvukove* posmrtnog marša, koji je, . svirala glazba JRM.„ '
U ime Kotarskog komiteta SK govorio je drug Vinko Pevrica. Prisutni su često prekidali njegovo izlaganje poklicima drugu Titu, sofcijaMstičkoj Jugoslaviji, Savezu komunista i Jugoslavenskoj narodnoj armiji.
Bioniri, učenici drugog razreda osnovne škole Jole i Mile Lo- kas recitirali su prigodne pjesmice, a zatim je uz veliko oduševljenje .prisutnih upućen pozdravni telegram vodi i učitelju naših naroda, drugu Titu.
Poslije podne, glazba JRM priredila je koncert.
USPIO TEČAJ KROJA U VODICAMA
Nedavno je u Vodicama završen tečaj kroja,, koji j-a trajao tri mjeseca.
Zbog velikog broja prijavljenih bila su otvorena dva tečaja s ukupno 90 polaznica. Omladinke, polaznice tečaja organizirale su pri k-raju zajednički izlet sa motornim brodom »Tribunj« na slapove Krke. Izletu su se pridružili i brojni-mještani sa svojom glazbom.
Nakon završetka tečaja polaznice su priredile veoma uspjelu
PISMA GRAĐANA
Nerazumljiv postupak posade broda Lučke kapetanije
vanja sa kapetanom broda i mo-shičaj' pozvani na odgovornost toriistom, koji je čak i prijetio , Josip Veldić
izložbu za koju je u mjestu vladao velik intere. M.
Vrsno — Nova škola V. Primorac
Srijeda, 17: studenoga 1954. »Šibenski list« Strana S
Si h e a i k kraz IjedanNARODNO SVEUČILIŠTE
Prva filatelističba izložba u gradu
U petak 19. o. mj., u prostorijama Mjesnog sindđkalaiog vlijeća, dr. Vjera Jiurić održat će predavanje pod naslovom: Zašto treba čuvati i njegovati zube. Početak u 18.30 sati.
KinematografiSLOBODA: premijera talijanske
filmske komedije —i FIGARO— Dodatak: Filmiske novosti ,br. 42. (do 20. XI.)Premijera američkog filma— PRVA DAMA AMERIKE — Dodatak: Filmiske "novosti tor. 42. (21.—25. XI.)
TESLA: zatvoreno radi restauriranja.
Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna
— ul. Bratstva i Jedinstva.Šibenik — Nova stambena zgrada JNA
IZ M A T IČN O G UREDA
ROĐENINimo, sin Josipa i Vesele Boči
ni; Nevenko, sin Marka d Dinke Pilipac; Davorka, kći Viioka i Anke Jurais; Vera, kći Jere i I- vainike Buva; Branka, kći Jerka i Blaženke Bolairtča; Milena, kći Jeika i Kate Grgas-Mufa; Rse- ndja, kći Arsena i Zorke Dun- kić; Šlavfco, sin Marka i Mare Ceranja; Mirjana, kći Ante i Milice Keran; N&da, kći Ante i Antiee Vidović; Jagoda, kći Sti- pe i Dragice Juras; Jadiranka, ■kći Petra i Nedjeljke Nikolić; Eu.gan, sin Ante i Valerije Coi- tan; I'gor, sin Janka i Ainke Mi
la tić; (Mirjana, Ooći Mile i Jeke Peri- ca; Marija, kći Duje i Stane Bdlić; Biljana, kći Petra i Darinke Co- lović; Slaviea, kći Jakova i Veronika Stipanićev; Ida, kći Veće- slava i Rozalije Babun; Stipe, sin Mate i Miike Bumibak; Zelj- ko, sin Mate i Miike Bumbak; Slavko, sin Josipa i Marije Želio; Slavka, kći Josipa i Marije Zelić; Jadranka, kći Emila i I- varake Bastić i Zvonko, 9in Duje i Jeke Relja.
VJENČANIJuruć Martin, zemljo'radnik —
Coibainov Josipa, domaćica; Zer- dum Ante, đak — Marić-Banje I- vamka, namještenik i Dunkić Arsen, mehaničar — Ukdć Zorka, trgov. pomoćnik.
UMRLIVlahov Ante Blažidara, sitar 10
dana i Jelača Nikola Obradov, star 9 mjeseci.
3—33 2—22 2—003— 004— 30 4—443— 234— 55
Odjel komunalnih poslova NO-a gradske općine Šibenik vrši oviih dana pripremne radove za postavljanje dalekovoda na relaciji Srima-Jadri- ja. Predviđa se da će već- početkom iduće godine z as jati svijetlo u Srimi i na kupalištu Jadrija.
U predjelu Mandaliha u završnoj fazi nalazi se izgradnja jed
nog javnog zahoda.I dalje se- nastavljaju radovi
na uređenju nekih ulica na području grada.
Tako će u najskorije vrijeme biti uređene ulice Miminac, Ante Supuka (između bolnice i suda), te ul. XXVI. divizije, u kojoj će na.jednom dijelu biti.postavljene stepenice.
Za naše podrumare
Nadolijevanje bačava je važan posao
VAŽNIJI TELEFONI Bolnica Vatrogasci Eletotrodalmacija Vodovod »Putnik«Željeznička stanica Narodna milicija Auta-taksi
Mnogi vinari — podrumari ne posvećuju punu pažnju nadolijevanju bačava, iako taj posao predstavlja jedan od najvažnijih poslova u podrumu.
Nije li bačva potpuno napunjena, lako se nasele razne štetne gljivice, koje se nalaze u zraku, a koje ne možemo vidjeti prostim okom. Te gljivice, kad dođu u vino, počnu odmah sa svojim razornim djelovanjem. Ako je slobodan prostor nad vinom u •bačvi, gljivice odmah počnu sa razornim djelovanjem. To djelovanje pozna se po tome, što se za kratko vrijeme na vinu pre- vuče bijela prevlaka ili košuljica. Tu prevlaku nazivamo vinski cvijet. Takovo vino iz dana u dan \postaje sve lošije, dok se konačno sasvim ne pokvari.
Osim vinskom cvijetu izvrgnuto j e vino, koje leži u nenapunjenoj bačvi, vrlo često i opasnosti, da se ne ulkvasi, pošto se flevasne bakterije također nalaze u zraku.
U nepunoj bačvi će obično uz razne bolesti dcjći i do mjenja- nje boje vinu, a često se ono uz- nuti.
m M tm s m
MALI OGLASNIK ZAMJENA STANA. Mijenom
trospbni udobni stan sa terasom i dvorištem u Šibeniku za sličan ili dvosobni stan u Zadru. — Upitati u ul. Matdje Gupca tor. 7.
Jeste li podmirili pretplatu za
„Šibenski list"?
Iz naprijed kratko iznejenog. vidlivo je, da se mora posvetiti puna pažnija nadolijevanju bačava, e da bi se vino održalo zdravim.
Kad treba nadolijevati? Prvi put se bačve nadolijevaju nakon burnog vrenja, kad se mošt smirio.
Mlada vina mnogo ishlapljuju, te se moraju prve godine stalno •nadolijevati, i to skoro svake druge sedmice.
Druge i slijedećih godina dolijevaju se bačve rijeđe.
Naročito treba paziti, da se kod nadolijevanja ne bi nadolilo staro vino s mladim. U tu svrhu obično se odvoji jedna bačvica istog vina, koja nam služi za nadolijevanje. Ovdje se može reći, kako to da se ne pokvari i u maloj bačvici, kad iz nje nadolijevamo. Međutim, s njom postupamo tako, da je malo za- sumiporimo. Pomoću sumpora možemo za neko vrijeme i u većoj bačvi sačuvati vino zdravim, iako nam nije puna, i to na taj način da pi azili prostor iznad vina u bačvi zasumporimo. To postizavamo tako, da na svakih 100 litara zapalimo jednu traku sumpora. Međutim, 'kao što smo rekli, ono ga može uščuvati samo za kratko vrijeme.
Stoga je najvažniji čuvar vina: uvijek pune bačve.
L. M.
O V I J E S TSVi korisnici dječjeg dodatka,
kojima je zemlja povraćena od Seljačke radne zadruge, treba da •se jave Zavodu za socijalno osiguranje soiba br. 7 II. kat, radi dobivanja novih rješenja za dječji dodatak- u većem iznosu, a u vezi sa novom primjenom propisa, koji se odnose na ove slučajeve.
Poželjno je da poduzeća, ustanove, zadruge i društvene organizacije o gornjem izvijeste svoje korisnike dječjeg dodatka, a mogu dostaviti Zavodu spisak tih lica sa naznakom broja rješenja.
Zavod za socijalno osiguranje
Otvorena je izložba cionog plana
ŠibenikaU prostorijama Trgovimsko-u-
gostdteljske komore otvorena je 13. o. rnj. izložba regulacionog plana Šibenika. Na ovoj izložbi, prvoj takve vrsti poslije oslobođenja, izloženo, je niz crteža i shema na kojima je prikazana slika pojedinih gradiških predjela u skoroj budućnosti. Izloženo je i nekoliko fotografija na kojima se naziru konture budućeg Šibenika. Za ovu izložbu vlada u gradu velik interes, osobito za onaj dio, gdje je prikazana nova saobraćajna mireža u istočnom dijelu grada 'kao i obala — budiući centar privrednog i društvenog života Šibenika.
O B A V I J E S TPovodom mog odlaska iz Ši
benika na noviu dužnost nemoguće mi je oprostiti se osobno od svih prijatelja i znanaca s kojima sam dolazio u dodir bilo privatno ili službeno.
Svima njima izražavam ovim putem svoju zahvalnost na uslugama i prijateljstvu, koje su mi iskazali za ■vvrijeme mog višegodišnjeg boravka u Šibeniku.
Juraj Mažuran
OBAVIJESTOvoj filijali potreban je izvje
stan broj službenika sa nastupom odmah. U obzir za namješten je dolaze samo oni službenici koji su završili potpunu srednju školu: gimnaziju ili ekonomski tehnikum. Interesenti neka se obrate pismenom molbom na direkciju filijale.
NARODNA BANKA FNRJ FILIJALA ŠIBENIK
Prigodom 5 - godišnjice osnutka fitatelističke podružnice u našem gradu, u okviru jubilarne 10-godišnjice oslobođenja grada i kotara, filatelisti Šibenika priredili su svoju prvu izložbu maraka. Izložba je bila priređena u prostorijama društva kulturnih i javnih radnika »Vinko Maglica«. Na ovoj izložbi bilo- je izložene oko 50 hiljada maraka. T.u su se nalazili izložbeni kompleti bivše Jugoslavije, Bosne .i Hercegovine i FNRJ u četverci- mia, VLTJA, i STT, zatim Austrije, Italije, Belgije i Japana i gotovo svih evropskih 4 prekomor- skih zemalja.
'Publiku su osobito zadivile marke Japana — jedna lijepa kolekcija koja je predstavljala nacionalne parkove. Inače sve izložene serije impresivno su djelovale, jer su bile popraćene prigodnim crtežima. Ova izložba, koju je posjetilo preko 8000 osoba, spada među najuspjelije u našoj Republici Ipak je najviše interesa za izložbu pokazala omladina našeg grada.
NASTUP ČLANOVA RADIO BEOGRADA
U utorak 16. o. mj. članovi Radio Beograda priredili su u Narodnom kazalištu veče narodnih pjesama i poznatih šlagera: Priredbu je organizirao Dom Jugoslavenske ratne mornarice u Šibeniku. Interpretacija pojedinih pjesama bila je ' na visini. Publika, koja inače pokazuje velik interes za ovakove vrste priredbi, toplo je nagradila izvođače. To je već bio drugi nastup članova Radio Beograda u Šibeniku u ovoj godini. I ovoga ■puta gledaoci su bili oduševljeni i izborom pjesama i kvalitetom izvedbe.
Prigodom ove izložbe filatelista Petar Matković izradio je prigodni pečat kojeg su upotrebljavali sami posjetioci, jer je u posebnoj sali bio formiran poštanski odjel.
Da je izložba u potpunosti uspjela najviše su pridonijeli sami članovi filatelistdčkog društva.
M. Milišić
i BiniAkademski slikar Ante Kašte-
lančić održao je 12. o. mj. predavanje pod naslovom: Kako gledamo likovnu umjetnost. Predavanje je priređeno u sali Mjesnog sindikalnog vijeća, u kojoj su izloženi radovi slikara i kipara ULUH-a iz Splita. Poslije predavanja, kojem je prisustvovalo o- ko 200 osoba, većinom omladine, razvila se diskusija koja je trajala 1 sat.
NAGLO ZAHLAĐENJEPoslije lijepih i sunčanih dana
iznenada je zahladilo tako, da je već jučer živa u termometru na pojedinim mjestima u gradu pokazivala 50 C iznad nule, što je za ovo godišnje doba rijetka pojava. Nakon kiše, koja je u nedjelju padala čitav dan, počela je puhati bura koja je jučer dosegla priličnu jačanu. Usprkos tome, koliko doznajemo, na našem području nije bilo nekih naročitih poremećaja u pomorskom putničkom saobraćaju. Kako meteorolozi predviđaju hladnoća će još neko vrijeme potrajati.
O B A V I J E S T
Obaviještavamo naše čitaoce da će povodom Dana Republike »Šibenski list« umjesto u srijedu 24. izaći u subotu 27. o. mj. u povećanom opsegu. < U r e d n i š t v o
Strana 4 Šib e n s k i l is t « Srijeda, 17. studenoga 1954.
O X B . T
H rvatsko-slovenačka nogom etna liga
Neočekivan poraz domaćih„ Šibenik“ - „Željezničar“ (2:4)
Igralište u Mandalku. Vrijeme 'kišovito, teren težak za igru. Sudac Križević iz Splita. Strijelci: Božić u 24a 47. i 58 i Videc u 85. minuti za »Željezničar« a Tedling u 60. i 64. minuti (oba iz jedanaesterca) za »Šibenik«.
ŽELJEZNIČAR: Gerzol, Don- ko, Fišiinger, Brajdić. Krejač, Rajninger, Videc, Bož č, Hale, Sofjanoviski, Zagorac.
ŠIBENIK: Bašić, Bafciinica, Jo- lanicović, Biaževlć, Erak, Bego, Zorić, Stošić, Đurić, Tedling Cvitanović..
U posljednjem ovogodišnjem prvenstvenom susretu domaća momćad je svojom igrom razočarala publiku, a i rezultatom, koji se nije očekivao. Poraz od 2:4, koji su domaći pretrpjeli, najteži je u jesenskom dijelu takmičenja. Ma da je »Silbanik« imao više od igre, ipak tu premoć nije znao do kraja realizirati. Tome je umnogome pridonijela odlična igra uže Ubrane gostiju, koja je s mnogo napora ali uspješno, obavila svoj zadatak. I da gosti u kaznenom prostoru nisu učinili dva prekršaja (iz kojih su sa 11 metara postignuti zgodici) »Šibenik« bi doživio jotš teži poraz.
Mariborski »Željezničar« zasluženo je izborio pobjedu, jer je u igri unio' više sistema, koji je inače nedostajao domaćem itimu. To je d glavni razlog, da su gosti ponijeli u Maribor dva dragocjena boda. Inače igra je bila dosta živa i interesantna. Mariiborčani su izvršili svega nekoliko prodora dugim loptama, i to je bilo dovoljno da se postigne pobjeda. Domaći su bili
»Ši b e n s k i l i s t «organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad 1 kota;
Šibenik
Uredništvo, štamparsko poduzeća »Štampa«
Glavni -1 odgovorni urednik
NIKOLA BEGO
Tekući račun: Narodna banka Šibenik broj 531—T—292
Rukopisi se ne vraćaju.
Pretplata za tri mjeseca Din 120.—, pola godine Din 240.—, za 1 godinu Din 480.—.
handicapirani, jer je Batinica uslijed .povrijede u desetoj minuti morao napustiti teren, dok je u nastavku igre samo stati- rao na lijevom krilu. Pet minuta prije kraja sudac je isključio iz igre Jelenkovića, jer je' prethodno izazvan od protivničkog igrača ovoga udario šakom' u lice.
Kod gosbiju su se istakli Gerzol na vratima, zatim Rajninger i Božić, a kod »Šibenika« dobru igru su pružili Tedling, Bego i Erak. Sudac Križeviić vodio je o- vaj susret s manjim griješkama.
U predigri su se, za grupno prvenstvo SNP-a, sastali domaći »Radnički« i »Velebit« iz Benkovca. Pobijedio ,je »Radnički«
sa rezultatom 3:0.U ostalim susretima postignu
ti! su ovi rezultati: Trešnjevka — Sagesta 3:1, Tetet.lac ■— Uljan.ic 0:0, Rijeka — Borovo 1:0, Bran k — Ljubljana 0:1 i Split — Kladi var 4:1.
T A I TREŠNJEVKA RIJEKA SPLIT TEKSTIL AC BOROVO SEGESTA LJUBLJANA ULJANIKŽe l je z n ič a rŠIBENIKBRANIKKLADIVAR
L I C A10 6 2 2 24:10 i i 10 5 1 2 j : i i i
10 6 1 3 18:14 1 ) 10 5 3 2 14:11 13 10 6 6 4 17:11 12 10 5 0 5 16:16 10 10 4 2 4 18:13 10 10 3 2 5 10:12 8 10 4 0 6 17:26 8 10 3 1 6 15:16 7 10 3 1 6 15:21 7 10 2 1 7 14:31 5
Prvenstvo Datum o s t i l tenisaStolnoteniski savez Hrvatske
povjerio je organizaciju ovogodišnjeg prvenstva Dalmacije domaćem SD Mornar. To će ibiti ujedno treće prvenstvo Dalmacije u stolnom teniisu od oslobođenja. Veoma je značajno, što će na ovom prvenstvu, pored klubova iz Dalmacije, sudjelovati i nekoliko društava iz Like. Natjecatelji će sudjelovati u slijedećim disciplinama: momčadsko — žene- seniori, juniori, junior- ke, pioniri i pionirke; pojedinačno — seniori, seniorke, juniori, juniorke, pioniri i pionirke; i u parovima — seniori, seniorke, juniori, juniorke, pioniri i pionirke. Interesantno je napomenuti, da se takav način takmičenja prvi put primjenjuje na prvenstvu Dalmacije. Po broju učesnika i društava ovogodišnje prvenstvo bit će najmasov- nije. Koliko se doznaje na ovom će natjecanju sudjelovati ova društva: »Željezničar«, »Split«' i »Dalmatinac« iz Splita, zatim ».Maraska«, »V. Bagait« i »Borac« iz Zadra, »Orkan« Dugi Rat, »Jugovinil« Kaštel Sućurac, »Primorac« Biograd, »Junak« Sinj, »Dinara« i DTO Partizan iz Knina, t>TO Partizan iz Ogulina, Gospića, Gračaca, Hvara, Sinja, Makarske i Dubrovnika. Iz Šibenika će nastupiti društva »Pomgrad«, »V. Skorpik, DTO Partizan« i »Mornar«.
Za prvenstvo vlada velik interes u Šibeniku i ostalim mjestima Dalmacije. Najveći su favoriti »Željezničar« iz Splita, »Mornar« iz Šibenika i »Orkan« iz Dugog Rata.
Karakteristično je, da će na ovom prvenstvu nastupiti i o.koliko ženskih ekipa i velik broj DTO Partizan, što nije bio slučaj u dosadašnjim takmičenjima.
Pokrovi lelgstvo nad ovim prvenstvom preuzeo je Narodni odbor gradske općine Siben k. Društvene i masovne organizacije u gradu poklonit će tri pehara pobjednicima muških ekipa za seniore, juniore i pionire.
M. Milišić
STO ĆEMO RADITI OVE GODINE NA SPORTSKOM
POLJU
Sportski život gimnazijo postavljen je u ovoj godini na sasvim drugoj osnovi. Unutar organizacije Narodne omladine osnovan je fisfcultumi odibor, ko- jii je već na prvom sastanku izradio plan i program sportske djelatnosti za ovu školsku godinu.
Odlučeno je, da se održi prvenstvo gimnazije u košarci na kojem će biti zastupljeni svi razredi ove škole. Predviđeno je također, da se u nekim atletskim disciplinama održi prvenstvo gimnazije. Osim toga, predstavnici te škole sudjelovat će i na srednjoškolskim sportskim igrama u koliko do njih dođe.
Odbor je predvidio da se održi nekoliko predavanja s područja fizičkog Odgoja, koja bi trebala da pridonesu još jačem razvijanju sportske aktivnosti na toj školi. M. Z.
Propozicije za prvenstvo Dalmacije u stolnom tenisu
1. Organizator takmičenja jest sportsko društvo »MORNAR« Šibenik.
2. Turnir se održava u dane28., 29. i 30. studenoga J 954. godine, tj. u prazničke dane povodom proslave Dane Republike u prostorijama sportskog društva »Mornar« - Šibenik. Početak takmičenja je 28. studenoga u 8 sati ujutro.
3. Takmičenje će se odv.jati prema utvrđenoj satnici, koje se moraju pridržavati sve tkipe i pojedinci. Rukovodilac svake e- kipe dobit će po jedan pr.mje- rak satnice. Igrač koji ne-nastupi u roku od 10 minuta prema rasporedu u satnici, a bio je pozvan od vodstva turnira, gubi u- tafcmiicu bez borbe u korist pio- tivnika.
4. Pravo takmičenja na »vome natjecanju imaju svi registrirani igrači i ekipe sa područja Dalmacije i Like, koji ispuniavaju slijedeće oslove: a) da su liječnički pregledani za godinu 1954./55., te da o tome imaju liječničku potvrdu ili da im je pregled unesen u registracionu legitimaciju, b) da su članovi ekipe za koju nastupaju.
5. Takmičenje će se održati u slijedećim disciplinama:
Momčadsko: a) žene, b) seniori, c) juniori, d) juniorke, '?) pionir i pionirke.
Pojedinačno: Seniori, seniorke, juniori, juniorke, pioniri i pionirke.
Parovi: Seniori, seniorke, juniorke, pioniri d pionirke.
6. Prijave se dostavljaju pismeno na adresu: SD »Mornar« - Stolno-tenis klub Šibenik do 20. studenoga 1954. godine.
Takse za pojedine prdjavnike su slijedeće:
— za ekipne discipline dinara 200,
J
— za pojedinačne discipline dinara 60,
— za parne discipline dinara 80.
Cjelokupni iznos prijavnine dostavlja se putem poštanske uputnice na adresu SD »Mornar- - Stolno-tenis klub Šibenik, također zaključno do 20. studenoga 1954. godine. Prijave ekipa i pojedinaca bez uplate odgovarajuće takse ne će se uzimati u obzir pril.kom ždrijeba.
7. U pionirskim disciplinama mogu nastupiti i takmičari koji misu registrirani.
8. Sve discipline se igraju na dva dobivena seta.
9. Sve troškove puta kao i
POČELO JE PRVENSTVO GIMNAZIJE U KOŠARCI
smještaj i ishrane takmičara snosi svaki kolektiv za sebe. Brigu oko smještaja takmičara im ade rukovodstvo turnira. Spavanje je osigurano u hotelu »Krka« i konačlštu »Jadran«, koje je u- daljeno od mjesta igranja svega 20 metara.
10. Ručak 1 večera će se dobivati po želji takmičara, kad dođu na mjesto igranja i po svom izboru, s obzirom na cijene koštanja. /
11. Pobjednici u pojedinim disciplinama dobivaju nagrade za koje će se pobrinuti organizator, dok će sva prva četvorica plasiranih po pojedinim disciplinama dobiti spomen priznanje.
12. Sve igrd' igraju se sa lopticama koje dodjeli STS Hrvatske.
Treće prvenstvo gimnazije u košarci počelo je u subotu 13. o. mj. Na prvenstvu sudjeluje 6 e- kipa, i io Vc, Via, VIb, VHa, VHc i VHIa.
Za ovu sportsku igru vlada velik interes kod omladine gimnazije, što se najbolje vidi po tome, što već sada u početku prvenstva velik broj učenika prisustvuje pojedinim susretima i tom prilikom dvorana u kojoj se održava prvenstvo odjekuje . od temperamentnog bodrenja.
U prvom kolu postignuti su rezultati-: VHc — VIb 49:31, VH'Ia — Vila 35:33 i Via — Vc
13. Rukovodstvo turnira sačinjavaju: Delegat STSH-e, vrhovni sudac, te još jed'an predstavnik organizatora natjecanja. Vrhovni sudac natjecanja je drug Validžić Ante.
14. Zalljse se podnašaju rukovodstvu turnira u roku od 30 minuta po odigranoj utakmici (ipismeno) uz polog kaucije od dinara 300, koji se iznos vrača u slučaju, povoljnog rješenja žalbe. Rješenje po žalbi treba se donijeti u roku od jednog sata po pri-
15. Svi prijavljeni 1 takmičari dužni su suditi po dvije utak-
36:19. • miče u koliko rukovodstvo tur-Najiniteresantnlja borbi vodila
se između Vili a i VHa u. kojoj su osmaši u posljednjim sekundama osigurali pobjedu.
'Za sada vodi na tablici- Via, a slijede ga VHc i VHIa sa po 2 boda, dok su ostali bez bodova. Najbolji strijelac prvog kola je Dunkić (Vlb) koji je postigao 27 koševa. z.
mira to od njih zatraži. Neodazivanje pozivu za suđenje, povlači za sobom disciplinsku kaznu.
16. Organizator takmičenja pridržava -sebi pravo izmjene propozicija uz suglasnost rukovodstva turnira.
17. Skrećemo pažnju da se prijave kao i novac za prijave dostave obavezno do 20. studenoga kako bi organizator mogao osigurati smještaj i ishranu.
STOLNO-TENISKI KLUB »MORNAR« . ŠIBENIK