CtP SUSTAVIdr. sc. Marin Milkovi, profesor

dipl. ing. Jelena Vlai, asistent

jelena.vlasic@velv.hr

Varadin, 2011.

Veleuilite u VaradinuStudij Multimedija, oblikovanje i primjena

Povijest

Povijesno gledajui prelazak sa konvencionalne na raunalnu baziranu izradu grafike pripreme nastaje sredinom 80.-ih god prolog stoljea

Analogni mediji za pohranu informacija poput

filmova i ploa zamijenjeni su digitalnim medijima

Razlozi koritenja

Ulaskom informatike tehnologije u sve dijelove proizvodnje potreba za to brim prijenosom informacija postajali su sve vei

Zbog te injenice krajem 80-ih godina prolog stoljea tehnoloki razvoj krenuo je ka razvoju jednostavnije i bre izrade tiskovnih formi te razvoju digitalne tehnologije

Potreba tehnolokog razvoja u tom smjeru najvie se odrazila u proizvodnji malih i srednjih naklada

Definicija

Izlazni (engl. output) procesi u pripremnom dijelu

proizvodnje u grafikoj tehnologiji, zbog velike prisutnosti upotrebe raunala u njima, dobili su naziv CtP procesi

Pojam CtP oznaava najvii mogui stupanj objedinjavanja mnogobrojnih faza grafike pripreme, ukljuujui djelomice i sam tisak

Ishodite CtP sustava je raunalo u kojem je pripremljen konani oblik informacije, potrebne za daljnje reprodukcijske procese u grafikoj tehnologiji

Podjela CtP tehnologije

Prema nainu prijenosa tako pripremljene informacije prema izlaznom ureaju, pojmovno razlikujemo tri CtP sustava:

Computer to Plate (raunalo tiskovna forma)

Computer to Press (raunalo tiskarski stroj)

Computer to Print (raunalo otisak)

Shematska klasifikacija CtP postupaka

Computer to Plate / to Cylinder

/ to Screen Computer to Plate je termin koji se koristi kod opisa

raunalno-upravljanog osvjetljavanja tiskovnih formi (ploa) direktno iz digitalnih podataka za tehnike offset tiska i

fleksotiska

Computer to Cylinder se odnosi na izradu tiskovnih formi za

duboki tisak, a Computer to Screen za sitotisak

Computer to Plate tehnologija obuhvaa 3 temeljne komponente: raunalo, sistem za osvjetljavanje (uglavnom laser ija snaga i valna duljina ovisi o osjetljivosti tiskovne forme) i tiskovna forma.

Elementi Computer to Plate tehnologije

CtP tijek radnog procesa

(workflow)

1. Prijem materijala

2. Skeniranje

3. Prethodna provjera (preflight)

4. Prijelom/integracija teksta i slike

5. Retuiranje slike i kolor korekcija

6. Montaa

7. Digitalni probni otisak i otisak montae

8. Osvjetljavanje i RIP

9. Izrada tiskovne forme

10. Tisak

CtP tiskovne forme

a) materijalni karakter

stalni

vidljiv i

nepromjenjiv motiv

ofsetni tisak

duboki tisak

fleksotisak

sitotisak

b) virtualni karakter

promijenjiv i

nevidljiv motiv (latentan)

svaki otisak po motivu

drugaiji

digitalne tehnike tiska

Klasifikacija CtPlate sustava Obzirom na svoje karakteristike moe se podijeliti

prema vrsti koritenih tiskovnih formi i sustava na:

a) sustave kod kojih lasersko zraenje uzrokuje fotografsku reakciju u aktivnom ili fotoosjetljivom

kopirnom sloju (photo-mode) koji obuhvaaju:

- tiskovne forme na bazi Ag-halogenida

- tiskovne forme s fotopolimernim slojem

- hibridne tiskovne forme

b) sustave kod kojih kopirni sloj izgrauje materijal osjetljiv na infracrvno zraenje (heat-mode) ine:

- termalne tiskovne forme

Izvori zraenja pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi Pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi koriste se argon-

ionski i helij-neonski laser, dvostruko frekventni YAG (itrij-

aluminij-granat) laser, laserske diode i svjetlo emitirajue (LED) diode. Osvjetljavanje je takoer mogue i UV zraenjem

CtP tiskovne forme imaju razliite fotoosjetljive slojeve koje su prilagoene kako izvoru svjetla kojim e biti osvjetljene, tako i nainu osvjetljavanja i kasnije obrade

Prema vrsti izvora svijetla koji emitira laser, razlikujemo tri

vrste CtP sustava:

1) Ultraljubiasti (UV)

2) Plavi (Violet)

3) Infra-crveni (Termalni)

1) Ultraljubiasti (UV) izvor svjetla UV CtP ureaji koriste klasine offsetne ploe za

CtP s obzirom da su one osjetljive na UV dio

spektra

Kod osvjetljavanja, koriste se dvije UV lampe koje

postepeno mijenjaju intenzitet svijetla to poboljava kvalitetu i brzinu osvjetljavanja

Nedostaci: neujednaeni intenzitet osvjetljavanja obje lampe; problemi s promjenljivom debljinom

ploa; niske rezolucije osvjetljavanja (i kod viih linijatura rastera)

2) Plavi (Violet) izvor svjetla

Violet CtP ureaji koriste fotopolimerne ploe

Ove ploe se dobro ponaaju u tisku, otpornije su na nakladu (broj otisaka)

Prednosti: velika brzina obrade; pouzdanost

lasera s niskim trokovima odravanja; visoka kvaliteta tiskovnih povrina

Nedostaci: nie rezolucije osvjetljavanja; pregrijavanje kod razvijanja te

neravnomjerna distribucija topline kroz sloj

3) Infra-crveni termalni izvor

svjetla

Termalni CtP ureaji koriste lasere koji djeluju na emulziju termalne ploe emisijom topline velike energije (koju stvaraju

infracrveni laseri)

Ploe koje se koriste mogu biti s kemijskim razvijanjem ili bez kemijskog razvijanja

emulzije

Prikaz valnih duljina svjetlosti koje emitiraju laseri koji se koriste za

osvjetljavanje CtP tiskovnih formi

Vrste ureaja u CtP tehnologiji

Ureaje dijelimo na tri vrste ovisno o geometriji ispisa:

a) Ispis s unutarnjim bubnjem

b) Ispis s vanjskim bubnjem

c) Ispis s plonim sustavom osvjetljavanja

a) Ispis s unutarnjim bubnjem

Ovakav nain ispisa koristi se i prilikom osvjetljavanja predloaka za tisak (filmova) u CtF tehnologiji

Princip rada je takav da je tiskovna forma

poloena s unutarnje strane bubnja i nije pomina. Laserska zraka se s pomou rotirajueg zrcala pomie po osi bubnja i osvjetljava tiskovnu formu

Shema ispisa s unutarnjim bubnjem

b) Ispis s vanjskim bubnjem

Nain osvjetljavanja svodi se na osvjetljavanje jedne ili vie laserskih zraka na tiskovnu formu koja se nalazi s vanjske strane

bubnja

U ovom sluaju tiskovna forma nije statina ve se okree u radijalnom smjeru, dok se laserska zraka prilikom osvjetljavanja pomie aksijalno

Shema ispisa s vanjskim bubnjem

c) Ispis s plonim sustavom osvjetljavanja Ureaji s plonim nainom osvjetljavanja imaju

odreena kvalitativna ogranienja

Nain ispisa je takav da se laserska zraka usmjerava na tiskovnu formu s pomou poligonalnog zrcala koje tiskovnu formu linijski osvjetljava po cijeloj irini

Shema ispisa s plonim sustavom osvjetljavanja

Computer to Press / Direct

Imaging

CtP sustav raunalo-tiskarski stroj podrazumijeva pripremu tiskovne forme u samom stroju, izravno iz raunala

Pojavio se pod nazivom DI tehnologija (direct imaging- izravno oslikavanje), a njime se pripremaju tiskovne forme za bezvodni ofsetni tisak

Umjesto osvjetljavanja ofsetne ploe na CTP ureaju, a potom montiranja tih ploa na tiskarski stroj, podeavanja registra i boje, DI strojevi osvjetljavaju svoje ploe u samom stroju

CtPress tiskovne forme

Na osnovu naina upotrebe razlikujemo dvije vrste tiskovne forme za direktno

osvjetljavanje:

tiskovne forme za jednokratan zapis (koriste se samo za

taj jedan posao nakon ega se ploa reciklira)

obnovljive tiskovne forme (nakon tiska tretiraju se

kemijski i mehaniki te ponovno upotrebljavaju)

CtPress tiskovne forme za

jednokratnu upotrebu

Ove ploe su najee koritene ploe za Direct Imaging bezvodni ofset

a) Dijagram otiskivanja

b) Sistem osvjetljavanja

tiskovne jedinice

c) Prikaz osvjetljavanja

putem 16 elektroda

d) Osvjetljena tiskovna

forma na temeljnom

valjku

Quickmaster DI 46-

4,

Heidelberg

Speedmaster DI 74-6,

Heidelberg

CtPress tiskovne forme za

viekratnu upotrebu

Povrina tiskovne forme se po zavrenom otiskivanju neutralizira i sprema za ponovno osvjetljavanje

Computer to press offset tehnologija(DICOweb Litho, MAN Roland)

a) Faze procesa: brisanje, osvjetljavanje, fiksiranje

b) Roto offset tiskovna jedinica skomponentama

Bezvodni ofsetni tisak

Sam naziv bezvodni ofset govori da je to hibridna tehnika modificiranog klasinog ofsetnog tisaka, koja pri radu ne koristi ureaj za vlaenje, odnosno princip otiskivanja baziran je samo na pojavama oleofobnosti i oleofilnosti

Jo jedna bitna razlika izmeu klasinog i bezvodnog ofseta je u tome to su tiskovni elementi kod klasinog ofseta blago izdignuti dok su kod bezvodnog ofseta oni blago udubljeni

Ova razlika je omoguila da se stvaranje tiskovnih i netiskovnih elemenata vri laserskom ablacijom

Tiskovna forma za bezvodni ofset

Ploe za bezvodni ofset se od konvencionalnih ofset ploa razlikuju po tome to posjeduju osim fotoosetljivog sloja i silikonski sloj koji preuzima funkciju sredstva za vlaenje ne dozvoljava prihvaanje boje za slobodne

povrine

Ove ploe mogu biti sa aluminijskom

osnovom i sa poliestarskom osnovom

Tiskovna forma s Al osnovom

Ukoliko imaju aluminijsku podlogu ona mora biti anodizirana da bi se za nju bolje vezao fotoosetljivi sloj

Ovaj fotoosetljivi sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc tiskovnih elemenata i osjetljiv je na infra-crveni dio spektra

Na njega se nanosi silikonski sloj koji ima zadatak da nakon osvjetljavanja odbija boju sa onih djelova ploe sa kojih nije odstranjen

Ploa posjeduje i zatitni film koji se prije osvjetljavanja odstranjuje

Nakon osvjetljavanja dobija se ploa koja e imati blago udubljene tiskovne elemente i blago izdignute silikonske netiskovne elemente

Ploa za bezvodni ofset sa aluminijskom osnovom prije osvjetljavanjai nakon osvjetljavanja

Tiskovne forme s poliesterskom osnovom

Ploe sa poliesterskom osnovom imaju tri sloja

Osnovni poliesterski sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc tiskovnih elemenata (oleofilan)

Na njega je nanesen sloj titanijum-dioksida koji je fotoosjetljiv i odstranjuje se ablacijom

Trei sloj je i kod ove ploe silikonski i takoer, ima funkciju da nakon osvjetljavanja daje netiskovne elemente (hidrofilan)

Ploa za bezvodni ofset sa poliestarskom osnovom

Direktno oslikavanje tiskovne

forme Koriste se osvjetljivai koji rade na principu CtP osvjetljivaa sa

vanjskim bubnjem, pri emu se za osvjetljavanje koriste termalni laseri valnih duina 830nm (infra-crvena laserska dioda) ili 1064nm (YAG laseri)

Ureaj za generiranje slike

nalazi se u prostoru ureaja za vlaenje, koji je uklonjen

sastoji se od visokonaponskog dijela i glave za oslikavanje sa 16 elektroda

U ureaju za generiranje slike, digitalizirani zapis iz raunala pretvara se u visokonaponske impulse, koji se rasporeuju na 16 elektroda

Direktno oslikavanje tiskovne

forme

Prilikom snimanja dolazi do prijenosa naboja izmeu elektroda i uzemljene aluminijske folije pri emu se na mjestima prolaska naboja uklanja gornji silikonski sloj i razara aluminijska folija, a otkriva poliesterska osnova kao tiskovni element

Za cca 15min dobiva se kompletna priprema u samom stroju

Karakteristike DI tehnologije

Brzina proizvodnje je poveana

Vrijeme pripreme za tisak se skrauje (nema

montae, snimanja, razvijanja, filmova,

postavljanja ploa na stroj)

Ofsetna ploa se osvijetli na tiskarskom stroju

Automatizirano ulaganje ploa

Sve etiri ploe osvjetljavaju se istovremeno

(sve etiri separacije)

Uteda u prostoru prouzvodnje (nema ureaja za razvijanje, pranje, gumiranje, suenje...)

S obzirom da nema razvijanja nema nikakvih kemikalija, samo otpad koji se moe reciklirati

Smanjuje vrijeme pripreme stroja (podaci za osvjetljavanje ploe koriste se istovremeno za podeavanje nanosa boje)

Veoma kvalitetni otisak (izostavljanjem filma i otopine za

vlaenje manji je prirast rasterske toke)

a)/ b) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod klasinog ofseta

c) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod bezvodnog ofseta

Omoguena je reprodukcija sitnih detalja

Boja ne emulgira sa sredstvom za vlaenje, a samim time dobiju se gue boje

zahvaljujui karakteristici da forme imaju udubljene tiskovne elemente omoguen je vei nanos boje na podlogu te se na taj nain dobiju punije, ljepe, toplije i postojanije boje

Toke na otisku kod klasinog i bezvodnog ofseta

Opseg boja koje se mogu reproducirati je

mnogo vei nego kod klasinog ofseta

Omoguen rad sa neoslojenim papirima

Bolja kontrola odravanja gustoe boje u toku tiska

DI tehnologija se ograniava na tisak manjih formata

Manje naklada (do 20 000)

Zbog nedostatka vode treba voditi rauna o zagrijavanju ploa (neophodno u stroju imati ureaj koji e odravati temperaturu u stroju oko 24C

Computer to Print / NIP

Technologies

Sustav raunalo-otisak spada u podruje raunalnog digitalnog tiska (sustav u kojima raunala direktno upravljaju s ureajima za tisak -ispis)

Digitalni tisak- NIP ( Non Impact Printing)-bezkontaktne tehnologije tiska- za prijenos informacija na tiskovnu podlogu ne upotrebljava se pritisak

alternativne tehnike tiska- s obzirom na alternativna podruja primjene (varijabilni tisak i male naklade)

Povijest

Digitalni je tisak najmlaa tehnika tiska

Prvi poeci datiraju iz 1939. god.

Prvi patent na kojem se temelji dananja elektrofotografska tehnika digitalnog tiska zatiena je 1942. god. od strane Chester Carlsona.

Masovnu primjena (svoj procvat)

doivio je sredinom 90-ih god.

prolog stoljeaChester Carlson

Relacije izmeu klasinog i digitalnog tiska

Digitalne tiskarske tehnike kao alternativna rijeenja klasinog tiska svoju primjenu nalaze u ekonomskoj opravdanosti manjih i varijabilnih naklada

U trenutku (nakladi) kada se cijena digitalnog i klasinog otiska izjednae daljnjim poveanjem broja primjeraka digitalni tisak prestaje biti konkurentan u korist klasinog

Digitalni tisak nema materijalnu (fiziku) ve tzv. latentnu tiskovnu formu- to omoguuje da svaki otisak bude izraen sa drugaijim informacijama- personalizacija otisaka

Kvaliteta digitalnih i klasinih otisaka tehnike digitalnog

tiska koje imaju veliku produktivnost (elektrofotografija)

imaju loiju kvalitetu u odnosu na klasini tisak. Manje produktivne tehnike digitalnog tiska (ink-jet) kvaliteta otiska je ponekad ak i vea u odnosu na klasini tisak

Produktivnije tehnike tiskaju na manjim formatima, dok

sporije tehnike digitalnog tiska tiskaju na velikim formatima i to gotovo uvijek iz role

Klasini tisak- velike naklade bez obzira na vrstu tiskovine

(asopisi, knjige, monografije, prospekti, katalozi, mape, kartonske ambalae itd.)

Digitalni tisak- male naklade (broure, katalozi, letci, plakati itd.)

Citylight Jambo plakati Mree zagraevinske skele

Naljepnice-reklame

Naljepnice na vozilima

Reklamni stalci

Broure, prospekti, kalendari, pozivnice, posjetnice, ...

Priprema za tisak

Pripremljene stranice u standardnim grafikim aplikacijama se najprije prevode u specijalandigitalizirani oblik PostScript (PS),koji se u Raster Image Procesoru (RIP) ureuju i pretvaraju u rastriranu povrinu izdvojenu u 4 osnovna izvatka boje (CMYK)

Izripana datoteka se tada koristi

za izradu (osvjetljavanje)

tiskovne forme

Tiskovna forma u digitalnom tisku

Tiskovna forma je virtualna (latentna-nevidljiva) i za vrijeme otiskivanja nalazi se u neznatnom (ili nikakvom) meusobnom kontaktu s tiskovnom podlogom

Virtualna tiskovna forma sadri tiskovne elemente i slobodne povrine koje se razlikuju u energetskom potencijalu

Nanosom bojila suprotnog energetskog potencijala na tiskovne elemente (razvijanje) tiskovna forma postaje vizualno vidljiva, i spremna za otiskivanje

Klasifikacija tehnika digitalnog

tiska

1. Elektrofotografija

2. Ionografija

3. Magnetografija

4. Ink-jet

5. Termografija

6. Elektrografija

7. Fotografija

8. X grafija

1) Elektrofotografija

najrasprostranjenija i najprimjenjivija tehnika

digitalnog tiska

laserski pisai, telefax ureaji, fotokopirni strojevi rade na principu elektrofotografije

Osnovni princip elektrofotografije temelji se na

fotoelektrinom efektu, dok se sam proces provodi u 6 faza :

1. Nabijanje tiskovne forme

2. Osvjetljavanje tiskovne forme

3. Obojavanje tiskovne forme tonerom

4. Prijenos tonera na tiskovnu podlogu

5. Fiksiranje tonera na tiskovnoj podlozi

6. ienje tiskovne forme od ostataka tonera

Shematski prikaz procesa nastajanja otiska elektrofotografskim postupkom

a) Nabijanje tiskovne forme

Fotovodljiva povrina bubnja se elektrostatiki nabija, stvarajui pritom elektriki nabijenu povrinu. Korone su ureaji koji slue za nabijanje fotovodljivog sloja odreenim polaritetom (+/-)

Fotovodljivi sloj, koji je u osnovi nosilac latentne tiskovne forme izrauje se najee jednim od triju sljedeih materijala:

- Arsen (III) selenid (AsSe)

- silicijevi amorfni spojevi

- organski fotovodljivi slojevi (OPC)

koji imaju najviu fotoosjetljivost kod valnih duina od oko 700 nm

b) Osvjetljavanje tiskovne forme

Osvjetljavanje je proces u kojem se originalni dokument ili

kompjuterski podaci projiciraju na fotovodljivoj presvlaci

(fotokonduktor) kreira se latentna tiskovna forma

Izvor svjetlosti koji je u principu laserska zraka ili LED dioda (laser

emitting diode) uklanja selektivno naboj sa fotovodljivog sloja

(naponi ostvareni nabijanjem se mijenjaju najee neutraliziraju)

Ovisno o osvjetljavanju, fotokonduktorske povrine mogu biti negativsko osvijetljene (svjetlou se izlau slobodne povrine) i pozitivsko (svjetlou se izlau tiskovni elementi)

Preduvjet za negativsko osvjetljavanje je pozitivno nabijena

fotokonduktorska povrina, odnosno za pozitivsko osvjetljavanje negativno nabijena povrina fotokonduktora

a) negativsko nabijanje

CAD (Charged Area

Development

b) pozitivsko nabijanje

DAD (Discharged Area

Development).

51

c) Obojavanje tiskovne forme

tonerom Nanaanje tonera suprotnog polariteta od polariteta

tiskovnih elemenata na fotovodljivu presvlaku bubnja, odnosno latentnu tiskovnu formu, naziva se i razvijanjem

Osnovna zadaa procesa razvijanja je uiniti virtualnu tiskovnu formu vidljivom. Pri tome se koriste specijalizirana bojila (toneri), koji su prilagoeni za prenaanje na tiskovnu podlogu (koliina tonera ovisi o koliini naboja na formi)

Toneri za elektofotografski princip digitalnog tiska mogu biti:

a. tekui

b. suhi ili prakasti

Tekui toneri

U elektrofotografiji tekui toneri su vrlo rijetki

Tekui toneri nose naziv ElectroInk (veliina pigmentnih estica 1-2 m)

ElectroInk se sastoji od tekueg nosioca u kojemu su rasprene estice pigmenta (zvjezdastog oblika)

Prikaz tekueg bojila ElektroInk

Prakasti toneri

U 80% sluajeva toneri su u prakastom obliku, a preostali dio su tekuine

egzistiraju u dva oblika:

jednokomponentni i dvokomponentni

Kod jednokomponentnog prakastog tonera estice praha su veliine izmeu 10 do 30 m. Mogu se podijeliti na magnetine ili nemagnetine tonere, ovisno o tome da li pigmenti u svom sastavu sadravaju eljezo. Uz pigment vezana je estica smole koja omoguuje da se pigment fiksira za podlogu

Dvokomponentni prakasti toner sastavljen je od dviju cjelina. Prvu cjelinu ini pigment, smola i/ili punilo, a druga je nosioc i ima za osnovu eljezo, staklo ili kvarcni pijesak (materijal na koji je mogue prenijeti elektrostatski naboj)

Debljina sloja tonera kod elektrofotografije

se obino kree izmeu 5 i10 m

Prikaz dvokomponentnog tonera

d) Prijenos tonera na tiskovnu

podlogu

Prijenos tonera do tiskovne podloge moe se vriti direktno, pomou korone ili valjka, ili indirektno pomou beskonanog prijenosnog remena ili prijenosnog cilindra

Pri direktnom elektofotografskom tisku tiskovna

podloga dovodi se u izravni kontakt s bubnjem

Za uinkovit prijenos tonera s bubnja na tiskovnu podlogu potrebno je ugraditi transferni ureaj s donje strane tiskovne podloge. Pri tome na

ureaju generiramo naboj suprotan naboju tonera.

Po konstrukciji razlikujemo dva tipa transfernih

ureaja: transferne korone i transferne valjke.

Transfer tonera na papir

(direktni elektrofotografski tisak)

a) koronom b) valjkom

Transfer tonera na papir

(indirektni elektrofotografski tisak)

navlaka koja se montira na

prijenosni cilindar

58

O beskonani prijenosni remen

e) Fiksiranje tonera na tiskovnu podlogu

Nakon otiskivanja fiksiranje se vri jer se toner za papir dri samo elektrostatskim silama, a zbog vlage u zraku, on bi mogao otpasti

Najee se fiksiranje izvodi tako da se povrinski naneen toner dovede u kontakt sa zagrijanim valjcima. Oni ga rastale i fiksiraju na povrini papira

Prikaz sistema za fiksiranje

f) ienje bubnja

Postupak koji se ponavlja nakon izrade svakog

otiska, a podrazumijeva skidanje naboja sa

tiskovne forme i uklanjanje neiskoritenih estica tonera

Postupak ienja sastoji se od dvije faze

Prva je faza skidanje naboja s podloge i s

neiskoritenih estica tonera kako bi se lake odvojili od podloge. Taj se postupak provodi

pomou odreenih izvora svjetla ili izmjeninih korona visoke frekvencije koji neutraliziraju

naboje

Nakon uklanjanja naboja, estice tonera se pomou etki i usisavaa uklanjaju s povrine fotovodljivog sloja

Elektrofotografski strojevi

Elektrofotografski strojevi u pravilu su crno/bijeli, dvobojni, etverobojni ili peterobojni te mogu izraditi otisak s obje strane u jednom prolazu

Karakterizira ih mogunost tiska na tiskovne podloge gramatura od 70 do 300 g/m, precizan registar, i mogunost reproduciranja viebojnih otiska najee izlazne rezolucije od 600 dpi

Elektrofotografski nain otiskivanja pogodan je za proizvodnju:

- vrlo malih naklada

- esto ponavljanih vrlo malih naklada

- personaliziranih naklada

Mogui nedostaci:

- mali format tiskovne podloge

- ogranien broj vrsta papira pogodnih za kvalitetno otiskivanje

- nezadovoljavajua reprodukcija veih jednotonskih povrina

Tip tonera direktno utjee na konstrukciju elektrofotografskih strojeva.

Upravo zato razlikujemo dva osnovna tipa elektrofotografskog

procesa otiskivanja:

- elektrofotografski strojevi koji primjenjuju tekue tonere

- elektrofotografski strojevi koji primjenjuju prakaste tonere

Elektrofotogarfski ureaj kojikoristi tekui toner (HP / Indigo E-print 1000+)

Elektrofotogarfski ureaj koji koristi prakasti toner (DocuColor 240/250, Xerox)

2) Ionografija

Ionografija je konceptualno slina elektrofotografiji

Isto koristi bubanj kao nositelj latentne slike kao i

elektrofotografija samo to izvor nije svjetlo ve mlaz iona

Povrina razvijakog bubnja nabija se ionima preko sistema za oslojavanje razvijakog bubnja (elektroda uslijed djelovanja visokog napona od 2000 V otputa ione)

Ionografija koristi jednokomponentni prakasti toner-limitirana je nepostojanjem jednokomponentnih tonera u boji

Toner se prihvaa na povrinu bubnja na mjestima gdje se nalaze ioni, a potom prenosi na podlogu djelovanjem

tiskovnog valjka i zagrijanog razvijakog bubnja

Xenon arulja isijava svjetlo i rastaljuje toner na povrini tiskovne podloge

Rakel za ienje i ureaj za brisanje skidaju preostali toner s povrine razvijakog bubnja

Osnovni princip ionografije

Ureaji ionografijeImageFast 180, Delphax/Xerox

D/IP-1000, NTT-AT

3) Magnetografija

Princip magnetografije temelji se na stvaranju latentne

slike na magnetiziranom metalnom bubnju pomou magnetskog polja koje omoguuje nanoenje tonera na temeljni (razvijaki) bubanj te potom na tiskovnu podlogu

Razvijaka jedinica uzima toner iz spremnika i prenosi ga neposrednu blizinu povrine bubnja

estice tonera prihvaaju se za bubanj, ovisno o uzorku koji se na bubnju nalazi

Apliciranje tonera na podlogu vri se pomou pritiska, a ostatak tonera se isti s bubnja pomou rakela i ekstrakcije

Preneseni otisak na podlogu se fiksira zagrijavanjem

Osnovni princip

magnetografije

Magnetografija koristi jednokomponentni magnetni

prakasti toner koji u sebi sebi sadri visoku koncentraciju eljezo-oksida (zbog kojih se hvata na magnetizirana podruja) koji je tamni, pa se ovom tehnologijom ne mogu dobiti kolor otisci, a ni svijetli

tonovi -zato se ova tehnologija koristi uglavnom kod

crno/bijelog tiska

Magnetografija daje velike brzine ispisa, vee nego elektrofotografija

Od svih digitalnih tehnika tiska jedino magnetografski

ureaji imaju varijabilne brzine ispisa koje ovise o vrsti tiskovne podloge na koju ispisujemo

Mogu obostrani tisak i tisak na mnotvo razliitih tiskovnih podloga, (npr. folije, termo osjetljive

materijale, premazane materijale)

Ureaji magnetografije

Nipson 7000, Nipson

(1998)

VaryPress T700, NIPSON

4) Ink-jet

Nakon elektrofotografskoga principa, najrairenija tehologija digitalnoga tiska je ink-jet

Sam naziv dolazi od engleske rijei ink (tinta) i jet (mlaznica)

Ink-jet je digitalna tiskarska tehnika kod koje se ureaj za otiskivanje ne nalazi u direktnom kontaktu s tiskovnim podlogama

Na osnovi informacija za oslikavanje generiranih iz raunala tekue bojilo putem mlaznica (odnosno prica) nanosi se na tiskovnu podlogu, to znai da nije potreban nosilac informacije koja se reproducira, odnosno latentna tiskovna forma

Bojila i tiskovne podloge

Bojila ink-jet tehnologije tiska dijele se na tekua i taljiva

Tekua: bojila na bazi vode, solventna, UV

Debljina sloja bojila na tiskovnoj podlozi je oko 0,5 m (vodena i solventna) i oko 10 i 15 m (UV i taljiva)

Otisak se sui hlapljenjem i penetracijom bojila u strukturu tiskovne podloge te polimerizacijom (UV bojila)

Za postizanje kvalitetnog probnog otisaka preporua se specijalna tiskovna podloga s poveanom kapilarnom upojnou

Zbog male brzine otiskivanja i niske cijene ink-jet pisaa, ova tehnologija je pronala primjenu u stolnom izdavatvu i tisku velikih formata

Ink-jet tehnologija digitalnog tiska omoguuje izradu otisaka izvrsne kvalitete

Budui da se ureaj za otiskivanje ne nalazi udirektnom kontaktu s tiskovnim podlogama omoguun je otisak na neravnim povrinama

Mogue mane su joj produktivnost, zatim vodootpornost i svjetlostalnost otisaka, te u odreenim sluajevima nemogunost izrade otisaka s obje strane na papirima manje gramature zbog prodiranja bojila na drugu stranu

Ink-jet tehnologija

Sama ink-jet tehnologija dijeli se ovisno o principima

prijenosa bojila mlaznicama na tiskovnu podlogu na

dvije sljedee osnovne skupine:

Kontinuirani ink-jet

Diskontinuirani ink-jet (drop on demand)

Podjela ink-jet tehnologije s obzirom

na princip rada mlaznica i vrstu bojila

1) Kontinuirani Ink Jet

moe se dalje raspodijeliti na ink-jet sa varijabilnom binarnom deflekcijom i na ink-jet sa multi-deflekcijom

a. Ink-jet sa varijabilnom binarnom deflekcijom

(otklonom)

jo se naziva Hertz tehnologija (frekvencija nabijanja estica do 1 MHz)

estica tekueg bojila kontinuirano putuje u smjeru tiskovne podloge

nabijanje se vri pomou elektrode za nabijanje koja selektivno nabija kapljice koje u svojoj putanji

pojedinano mijenjaju smjer i vraaju se u spremnik

nenabijene kapljice slobodno prolaze mlaznicom (ne

mijenjaju smjer) i odlaze na tiskovnoj podlozi

b. Ink-jet sa multideflekcijom (viestruki otklon)

slian princip kao binarna deflekcija s razlikom da svaka estica (kapljica) moe se nabiti razliitim nabojem tako da je deflekcija (otklon) razliito nabijenih estica tonera pri izlazu iz mlaznice takoer razliito usmjerena prema tiskovnoj podlozi, odnosno

odvodnom kanalu

Osnovni princip

kontinuiranog Ink Jeta

2) Diskontinuirani ink-jet

Naziva se jo i DOD (Drop on demand) ink-jet postupak formira kapljice na zahtjev (istisnut e se tono onoliko kapljica bojekoliko bude potrebno da se formira slika)

Karakterizira ga da se kapljice tonera iz mlaznice alju ka tiskovnoj podlozi diskontinuirano (sa prekidima) ovisno o signalu za oslikavanje generiranom u raunalu

Tehnologija diskontinuiranog ink-jeta moe se nadalje podijeliti ovisno o metodi kreiranja pojedinih kapljica tonera na:

termalni diskontinuirani ink-jet

piezo diskontinuirani ink-jet

elektrostatski diskontinuirani ink-jet

a. Termalni ink-jet

Ova tehnologija je poznata i kao bubble jet (eng. bubble mjehuri) s obzirom na nain stvaranja tiskovnog elementa

U centru spremnika za bojilo nalazi se mikrogrija koji se ukljuuje ovisno o dolasku odreene koliine impulsa

Kapljice se formiraju selektivnim zagrijavanjem mikrogrijaa, to rezultira formiranjem zranog mjehura koji izbacuje kapljicu bojila

Veliina formirane kapljice proporcionalna je veliini mjehura odnosno temperaturi mikrogrijaa, a time se regulira koliina bojila koja se prenosi na tiskovnu podlogu

Faze generiranja kapljice bojila kod diskontinuiranog termalnog ink-jeta

1. brzo zagrijavanje do 300C2. isparavanje bojila i stvaranje mjehura3. istiskivanje kapljice bojila kroz mlaznicu4. prestanak zagrijavanja i dovoenje novog bojila5. istiskivanje kapljice bojila kroz mlaznicu

Osnovni princip termalnog ink-

jeta

b. Piezo Ink-jet

Piezo ink-jet tehnologija formira kapljicu bojila deformacijom mlazne komore; aktiviranjem signala dobivenog iz raunala piezo elektrini kristali selektivno mijenja volumen mlazne komore

Smanjenjem volumena u komori poveava se pritisak koji rezultira izbacivanjem bojila krozmlaznicu

Dobivena kapljica proporcionalna

je deformiranom volumenu

Osnovni princip piezo ink-jeta

c. Elektrostatski Ink-jet

Kod elektrostatske tehnologije ispisa izmeu mlaznice i povrine koju treba otisnuti postoji elektrino polje

Ukljuivanjem elektrinog polja mijenja se odnosnapetosti povrine izmeu tinte i mlaznice te dolazi do odvajanja jedne kapi tinte koja odlazi prema suprotno nabijenoj tiskovnoj podlozi

Postoji nekoliko vrsta ovog tipa

ink-jet tiska: elektrostatski

ink-jet po Taylorovu efektu,

termalni elektrostatski ink-jet

i elektrostatski ink(mist)-jet

Osnovni princip

elektrostatskog ink-jeta

Ureaji ink-jet tehnologije tiska

HP Scitex XL 1500Canon iPF 5100

Fast T-Jet

5) Termografija

Termografija se dijeli na:

1) direktnu termografiju

2) transfer termografiju koja se dijeli na:

a. termal transfer tisak

b. termal sublimacijski tisak

1) Direktna termografija- koristi specijalne tiskovne podloge tretirane posebnim premazom koji im mijenja boju djelovanjem topline (esto se koristi za aplikacije kod faxova i za oznaavanje i kodiranje-bar kodovi)

2) Transfer termografija- bojilo se prenosi na tiskovne podloge preko specijalno obojene trake (donora) djelovanjem topline

a. Termal transfer

Termalni transfer podrazumijeva prijenos boje sa specijalno obojenih

traka (donora) na tiskovnu podlogu obino u osnovnim CMYK bojama (bojila su na donoru smjetena jedna do druge)

Termalna ispisna glava je u kontaktu sa donor trakom na kojoj je

toplinski osjetljiv sloj boje. Kontroliranjem elemenata u grijaoj glavi (djelovanjem topline) u skladu sa slikom, bojilo se odvaja od

trake i prenosi na tiskovnu podlogu

b. Termalna sublimacija

Djelovanjem topline preko termalne glave pokree se proces sublimacije- prijelaz estica bojila iz krutog u plinovito bez tekueg stanja kao meufaze

Tiskovna podloga ima specijalni difuzni sloj u koji

penetrira bojilo preko ink donora

Prijenos bojila na podlogu kod

termal sublimacije

Ink donor

Ink donor (specijalno obojena traka) je za vrijeme

printanja u kontaktu sa termalnom ispisnom glavom i podlogom

Gdje je termalni transfer, ink donor je uvijek u

kontaktu sa podlogom za vrijeme prijenosa, te

moe biti mala praznina izmeu tiskovne podloge i sloja boje

a. Slojevi ink donora kod termalnog

transfera- otisak se prenosi laganim

pritiskom

b. Slojevi ink donora kod termalne

sublimacije-bojilo isparava

Ureaji termografije

Termal transfer

MSP 36, Matan

Termal sublimacija

S6600-30,

Mitsubishi Electric

6) Elektrografija

Elektrografija (kao i elektrofotografija) koristi elektrino polje za prijenos informacija o slici na podlogu, a u sustavu se koriste tekui toneri

Za ovu tehniku digitalnog tiska, tiskovna podloga mora biti premazana slojem koji ne provodi elektrinu struju

Pri dolasku signala iz kompjutera, tiskovna podloga od elektrode dobiva naboj i stvaraju se latentni tiskovni elementi

Nakon toga se nanosi tekui toner suprotnog naboja koji se prihvaa za latentne tiskovne elemente

Takav otisak potrebno je fiksirati na podlogu fuziranjem

Osnovni princip elektrografije

Elektrografija - princip

Prednosti sustava na principu elektrografije je to se elektrino polje moe stvoriti pomou relativno niskog napona, a mana je to je brzina printanja dosta mala

Odlikuje se vrlo velikom kvalitetom ispisa, ali su

strojevi za printanje relativno skupi i rijetko se

primjenjuje u praksi

Elektrografija - prednosti

Ureaji elektrografije

Digital ColorStation 5442, Raster

Graphics Xerox 8954,

Xerox Engineering Systems;

previously Versatec

7) Fotografija

Fotografija je tehnologija digitalnog tiska u kojoj dolazi

do konverzije analogne fotografije u digitalno

generiranu sliku

U tu svrhu koriste se posebni fotografski papiri

specijalno obojeni i svjetlo-osjetljivi na koje se slika

transferira putem digitalno adresiranog sustava lasera

Postavljanje slike se vri kroz kreiranje latentne slike sa tri valne duljine (lasera), za boje crvenu, zelenu i

plavu (RGB)

Ovisno o intenzitetu svjetlosti i valnoj duljini dolazi do

razliite reprodukcije tonova

Mogue je koristiti i plinske lasere te poluvodike lasere

Sofisticirani sustavi rade sa plinskim laserima sa

sljedeim konfiguracijama:

za crvenu helij neonski laser (633 nm),

za zelenu helij neonski laser (543nm)

za plavu argon ionski laser (458nm)

Osnovni princip fotografije

Digitalni kolor pisai temeljeni na fotografiji trenutno su najkvalitetniji pisai na tritu i u mogunosti su ispisati slike u najveoj rezoluciji

Primjena im je u svim fotostudijima za ispisivanje fotografija

Trenutno se na tritu nalaze mnogi proizvoai koji u svojoj ponudi imaju digitalne pisae temeljene na fotografiji

Hibridni tiskarski sustav

Fotografija + Termografija

Hibridni tiskarski sustavi-

koritenje kombinacije tiskarskih tehnika u izradi

tiskarskih proizvoda

Digitalni sistem za izradu

probnih otisaka baziran na

fotografiji i termografiji:

a) Faze procesa za generiranje slike i

transfer

b) Struktura donora bojila

c) Primjer ureaja (Pictrography3000/Pictroproof,

Fuji Film)

Fotografski ureaji

Kodak Approval XP

Digital

Epson Stylus Pro 4880,

7880 and 9880 Printers

8) X-grafija

Nove tehnologije bezkontaktnog tiska koje se ne

mogu svrstati niti u jednu opisanu, nazivaju se X grafija

U tu grupu spadaju:

a. TonerJet tehnologija tiska

b. Elkografija (elektrokoagulacija)

c. Tehnologija direktnog osvjetljavanja

a.) TonerJet tehnologija tiska

1993. postojala su izvjea o tehnologiji u kojoj se prah boje prenosi izravno sa jedinica obojenja na papir putem polja otvora okruenih sa prstenastim elektrodama

Tanak film boje puni polja elektroda pomou magnetskog valjka koji se oslobaa sa elektrinih polja film boja, koje se zalijepe na povrinu valjka te se tako prenose na papir

Otvori koji su tada otvoreni se prebacuju u zatvoreno stanje kako bi omoguili prolaznost boje preko kontroliranog napona elektrode

Slika se prenese na papir pomou prijenosa topline, to je obino pod pritiskom, u kasnijem procesu spajanja

Ime TonerJet izabrano je prema analogiji sa ink-jetom, jer se boja prenosi na papir pod utjecajem sila elektrinog polja

b.) Elkografija

Elkografija se bazira na elektrokoagulacijispajanju malih estica kako bi se formirale vee estice

Proces zahtijeva posebno bojilo ija baza je voda u kojoj se kratki polimerni lanci mijeaju s pigmentima i ostalim dodacima i tvore koloidnu otopinu

Prije tiska jedinica za kondicioniranje priprema povrinu bubnja nanosei na nju tanki film ulja

Sistem za obojavanje alje tekui toner u prazninu izmeu bubnja i sistema za stvaranje slike, konstruiran je od elektroda preko kojih se generira latentna slika

Prolaskom struje kroz bojilo,

bojilo koagulira (zgrunjava)

Nakon koagulacije i prijenosa

na povrinu bubnja, krute estice tonera zajedno s tekuinom nosaem nekoaguliranih estica lee na povrini stvarajui sliku.

Ta tekuina mie se s povrine pomou sistema rakela i usisavaa, a tonerska slika prenosi se na tiskovnu podlogu

pomou tiskovnog cilindra Osnovni princip elkografije

Elkografija princip rada

c.) Tehnologija direktnog oslikavanja

Radi se o oslikavanju putem magnetskog stroja za ispis, pojavljivanja slike na povrini bubnja, i procesu bojanja povrine pomou boje u prahu, za prijenos boje koriste se elektrina polja

Kako bi se stranica cijela mogla popuniti sa slikom, bubanj je opremljen prstenima elektroda izraenih od ice, koja je uvijena u perifernom djelu

Povrina bubnja je zatiena sa dielektrinim pokrovom

Magnetski ureaj za ispis, boju nanosi na povrinu papira pomou magnetskog valjka