D 13

OSNOVNA OSPOSOBLJENOST ZA RAD NA TANKERIMA ZA UKAPLJENE PLINOVE - D 13 B

Pripremio: Filip eparovi

SADRAJ1. Osnovno poznavanje fizikalnih svojstava ukaplj.plinova1.1. Dobivanje ukapljenih plinova1.2. Svojstva i karakteristike1.3. Tlak i temperaturu, ukljuujui odnos tlaka i temperature pri isparavanju 1.4. Tipovi nastanka elektrostatikog naboja1.5. Kemijski znakovi2. Osnovno poznavanje tankera za prijevoz ukapljenog plina2.1. Vrste tankera za prijevoz ukapljenog plina 2.2. Opi raspored i konstrukcija 3.Osnovno poznavanje rukovanja teretom3.1. Sustavi, cijevi i ventili 3.2. Oprema za rukovanje teretom 3.3. Ukrcaj, iskrcaj i nadzor nad teretom u prolazu 3.4. Sustav za obustavu rada u sluaju nude (ESD) 3.5. ienje i ispiranje spremnika, oslobaanje od plina i inertiranje spremnika 4. Osnovno poznavanje opasnosti 4.1. Opasnosti za zdravlje 4.2. Opasnosti od reaktivnosti 4.3. Opasnosti od korozije 4.4. Opasnosti od eksplozije i zapaljivosti 5. Osnovno poznavanje nadzora opasnosti5.1. Inertiranja, suenja, priprema tankova5.2. Inhibiranje tereta5.3. Vanost kompatibilnosti tereta5.4. Krti lom6. Razumijevanje informacija sadranih u listi podataka o sigurnosti materijala (MSDS-u) 7. Koritenje ureaja za mjerenje koliine plinova 8. Sigurnosna oprema 9. Sigurnosni postupci 10. Osnovno poznavanje postupaka u sluaju nude 11. Oneienja 12. Protupoarna sredstva i mjereSati predavanja 21sat + vjebe 9,0 sati. Ukupno 30,0 sati

1. Osnovno poznavanje fizikalnih svojstava ukapljenih plinova

1.1. Dobivanje ukapljenih plinovaO postanku prirodnog plina postoje dvije teorije: 1. Anorganska i 2. Organska teorija.Anorganska teorija o podrijetlu prirodnog plina pretpostavlja uklapanje golemih koliina metana iz tadanje atmosfere u unutranjost zemlje u vrijeme stvaranja njezine kore. Prema toj teoriji bitno vee zalihe prirodnog plina nalaze se na jo veim dubinama od dananjih u eksploataciji.Organska teorija o podrijetlu prirodnog plina tumai da je plin nastao od ostataka biljaka, bakterija algi, zooplanktona i fitoplanktona koji su se miljunima godina taloili i prekrivali slojevima mulja na dnu rijenih ua, mora i jezera. Pomicanjem Zemljine kore nakupine biomase i mulja dospijevale su na sve vee dubine, gdje su se te mase raspadale djelovanjem tlaka i topline. U leitima do dubine 1000 metara stvarao se isti metan.Prirodnog plina ima na svim kontinentima. Najvea do sada poznata nalazita su u SAD-u, Kanadi, podrujima biveg Sovjetskog Saveza, na Srednjem istoku, Aliru , Indoneziji i Sultanatu Brunei. Prva komercijalna uporaba prirodnog plina u zapadnom svijetu zabiljeena je 1802.godine, kada su prirodnim plinom osvijetljene ulice u Genovi. U SAD-u prirodni plin poeo se rabiti u veem opsegu potkraj 19.stoljea, kada je u Pittsburgu doveden cjevovod. Do pedesetih godina prolog stoljea SAD je praktino jedini proizvoa prirodnog plina. Poetkom druge polovice prolog stoljea SAD-u se prikljuuju zemlje biveg SSSR-a i Kanade. Prema svjetskim planiranjima potronje energije, prirodni plin e u slijedeih 30 do 40 godina zauzeti najvanije mjesto. Tu konstataciju moemo potkrijepiti injenicom daje prirodni plin: idealan kao gorivo velike ogrijevne moi, znatno manje oneiuje okoli.Obradom prirodnog plina odstranjuju se teki ugljikovodici, te sastojci koji ne pripadaju ugljikovodicima i dobiva se proizvod prihvatljiv za upotrebu ili ukapljivanje. Plin namjenjen ukapljivanju mora sadravati manje od 1 ppm vode, manje od 100 ppm CO2 i manje od 4 ppm H2S. ukapljivanje prirodnoga plina Pri ukapljivanju i skladitenju prirodnog plina i pri okolnom tlaku potrebno mu je temperaturu spustiti na oko -165,5C. Tona temperatura ovisi o sastavu prirodnog plina. Za vrijeme hlaenja i ukapljivanja od prirodnog plina se odvajaju tei ugljikovodici butan, propan i etan. Prirodnom plinu se pri ukapljivanju prema potrebi smanjuje koliina duika i na taj nain poveava ogrijevna mo i smanjuje kasniji prijenos nekorisne mase duika. Shematski prikaz operacija prikazan je na slici koji prikazuje princip rada tipinog postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina. Iz sirovog plina prvo se uklanjaju tei ugljikovodici zatim slijedi uklanjanje kiselih plinova ( CO2 i H2S ).Ugljini dioksid mora se ukloniti iz plina namjenjenog za ukapljivanje je se skruuje na temperaturi iznad temperature vrenja LNG-a. Toksine kompomente moraju se ukloniti jer uzrokuju zagaenje atmosfere kad plin bude izgarao kao gorivo. Zatim dolazi do frakcije lakih ugljikovodika gdje se odvajaju propan i butan. Konano glavnina toka plina koja se sastoji uglavnom od metana je ukapljena, a proizvod nastao na opisani nain zove se Prirodni Ukapljeni Plin, (eng. Liquefied Natural Gas - LNG ).

Prikaz ukapljivanja LNG-aDobivanje LPG-aPrirodni Naftni Plin ( eng. Liquefied Petroleum Gas LPG ) dobiva se rafiniranjem sirove nafte po kojoj je i dobio ime ili iz buotina prirodnog plina. LPG je mjeavina propana i butana a njegove karakteristke ovise o tome kojega plina ima vie. Veina svjetskog LPG-a dobiva se rafiniranjem nafte ili kao plin pridruen nafti. Ako se dobiva iz buotina sirovoga plina koji se sastoji uglavnom od metana mora se izvriti frakcija plinova. U ovom sluaju odstranjuju se metan i etan te slue kao pogonsko gorivo terminala za ukapljivanje a propan i butan pristupaju ukapljivanju.

Prikaz ukapljivanja LPG-a

Dobivanje kemiskih plinovaTri su osnovne vrste kemijskih plinova; vinilklorid, etilen i amonija. Ova tri kemijska plina dobivaju se indirektno iz propana. Propan se uz pomo katalizatora rastavlja na metan i etilen. Jedan dio etilena se koristi za sintezu sa klorom pri emu nastaje konani proizvod vinilklorid, VCM. Drugi dio etilena odlazi ka tankovima kao konani proizvod spreman za ukrcaj na brodove. Metan ide neto drugijim putem. On se najprije mora refolmulirati i to sa parom da bi se dobio vodik. U kombinaciji sa duikom pod visokim tlakom i temperaturom, uz prisustvo katalizatora dobiva se konani proizvod, amonia.

Prikaz dobivanja vinilklorida, etilena i amonije

1.2. Svojstva i karakteristikePrirodni plin je smjesa plinova, koji su na tlaku i temperaturi okoline u plinovitom stanju. Najvei udio u toj smjesi ugljikovodika ima metan s manjim udjelima etana, propana i butana. U prirodnom plinu nalaze se i plinovi, koji nisu ugljikovodici i to ugljini dioksid, vodik, helij, ivine i druge pare.Prirodni plin se ne sastoji samo od metana te se njegove karakteristike razlikuju od onih samog metana.Prirodni plin uz metan sadri i male koliine plinova iz porodice zasienih ugljikovodika i to etana, propana, butana i pentana. Sastojci koji ne pripadaju porodici zasienih ugljikovodika su duik, ugljini dioksid, sumporni vodik, helij i vodena para. Zbog toga se prirodni plin promatra kao smjesa plinova.

Sastav prirodnog plinaPrema planiranjima svjetskih strunjaka sa podruja energetike, prirodni plin e u slijedeih 30-tak godina zauzeti vodee mjesto u svjetskoj potronji energije. Svjetske zalihe je teko procjeniti no usporeujui ga sa dananjim vodeim energentom naftom, prirodnoga plina ima u mnogo veim koliinama.Razlozi sve veeg koritenja prirodnoga plina su:1.Idealan kao gorivo velike ogrijevna moi.2.Otpor javnosti koritenju nuklearne energije, ugljena itd.3.Znatno manje oneiuje okoli.4.Stratesko politiki razlozi.Zbog vrlo male emisije tetnih plinova prilikom izgaranja i bolje iskoristivosti prirodnoga plina u odnosu na ostala goriva, vrlo brzo raste njegova uporaba u kuanstvima, maloj privredi i industriji. Osim kao energent prirodni plin slui i kao sirovina u petrokemijskoj industriji. Otkrivene velike zalihe te mogunosti otkrivanja novih, stavlja prirodni plin u prvi plan u potronji energije u tekuem stoljeu.Svojstva metanaMetan, je prvi u grupi zasienih ugljikovodika i sastoji se od jednog atoma ugljika i etiriju atoma vodika. Na okolnom tlaku i temperaturi metan je u plinovitom stanju i vrlo ga je teko ukapljivati. Metan je u plinovitom stanju rijei od zraka, relativne gustoe u odnosu na zrak koja iznosi 0,55. Ukapljeni metan rijei je od vode, a njegova relativna gustoa u odnosu na vodu na temperaturi -161.5C iznosi 0,42. Gornja i donja granica eksplozivnosti istog metana u zraku pri okolnom tlaku je 5,24%, odnosno 14,02%.

1.3. Tlak i temperatura, ukljuujui odnos tlaka i temperature pri isparavanju

Idealni plin je onaj ije se molekule ponaaju po zakonitostima, te su meusobno preudaljene da bi postojala sila izmeu njih i omoguila se meusobna reakcija. Zapravo takav plin ne postoji, ali se pri sobnoj temperaturi i umjerenom tlaku mnogi nezasieni plinovi ponaaju priblino tome, to je zadovoljavajue za praktine svrhe. Zakoni idealnih plinova ureuju odnose izmeu; apsolutnog tlaka, apsolutne temperature i volumena za tono utvrenu masu plinova. Odnosi izmeu dviju varijabli istrauju se odravanjem tree varijable konstantnom. Da se plin ponaao u skladu sa zakonitostima mora biti u nezasienom obliku i uklonjen iz svoje tekuine, odnosno u plinovitom stanju.

Tri su zakona i to:1. Bojlev Zakon (Boyle's Law) kae da na konstantnoj temperaturi, volumen odreene mase plina mjenja se razmjerno apsolutnom tlaku. Odnos tlaka i volumena prikazuje slika 16. a zapisan glasi; PV= konstanta, ili P1V1=P2V2.2. Charlsov Zakon (Charle's Law) kae da e volumen odreene mase plina pri konstantnom tlaku porasti za 1/273 svog volumena pri 0C, za svaki stupanj celziusa porasta u temperaturi. Sukladno tome moe se rei da se volumen odreene mase plina pri kosntantnom tlaku, mjenja direktno sa njegovom apsolutnom temperaturom. Odnos volumena i temperature prikazuje silka 17. a zapisan glasi;V / T = konstanta ili V1 / T1 = V2 / T2.3. Tlani Zakon (Pressure Law) kae da e tlak odreene mase plina pri konstantnom volumenu porasti za 1/273 svog tlaka pri 0C, za svaki stupanj celziusa porasta u temperaturi. Isto tako moe se rei da se tlak odreene mase plina pri konstantnom volumenu, mjenja direktno sa njegovom apsolutnom temperaturom. Tlani zakon prikazuje slika 18. a zapisan glasi:P / T = konstanta ili P1 / T1 = P2 / T2.Ova tri zakona mogu se svratati u slijedei izraz:P1V1 P2V2 ---------- = ---------- = Konstanta T1 T2

Opi izraz za idealne plinove koristei se univerzalnom konstantom za idealne plinove glasi: PV M ------ = ------ R T mGdje:P = apsolutni tlak u paskalima (N/m2).V = volumen ili zapremninu u metrima kubnim.T = temperatura u stupnjevima Kelvina.M = masa plina u kilogramima.m = molekularna masa.R = Univerzalna Plinska Konstanta (8.314 kJ/kg mol. K.).

Bojlev Zakon za plinove Charlsov Zakon za plinove Tlani Zakon za plinove (konstantna temperatura) (konstantan tlak) (konstantan volumen)

1.4. Tipovi nastanka elektrostatikog nabojaElektrostatsko pranjenje javlja se prilikom dodira dvaju objekata, jedan koji ima veliki naboj i drugo tijelo koje nema naboja ili je suprotnog nabojaElektrostatsko pranjenje moe biti vidljivo i jako (udar munje), ili slabo i neprimjetno (ovjekov dodir na nenabijeno tijelo) teta koju moe napraviti takvo pranjenje moe biti po koliini tete jako mala ili jako velika.Na mjestima koja sadre eksplozivne materijale elektrostatiko pranjenje moe prouzrokovati eksplozije. Takoer, na mjestima gdje postoje zapaljivi plinovi, pare zapaljivih tekuina ili vlakanca elektrostatska pranjenja mogu biti uzronici paljenja i nastanka eksplozije. Kako se ne bi dogaale nesree zbog elektrostatikog pranjenja, jer one mogu biti skupe ili u najgorem sluaju prouzroiti ljudske rtve, provodi se niz mjera kojima moemo smanjiti ili potpuno sprijeiti njen nastanakOsnovne mjere koje se provode kako bi se zatitili od ovakve vrste opasnosti su:1. Uzemljivanje opreme sa kojom se radi;2. Posebna odijela koja spreavaju stvaranje naboja;3. Uklanjanje materijala koji se lako nabijaju. Postoji nekoliko sluajeva u kojima tijelo postaje nabijeno: prilikom dodira dvaju razliitih materijala, piezoelektrini uinak, piroelektrini uinak, elektrostatika indukcija.Piezoelektricitet je elektricitet nastao deformacijom materijala. Kvarc je jedan od najpoznatijih piezoelektrinih kristala. Piezoelektrini kristali se koriste kao elementi za pretvorbu mehanike energije u elektrinu i obratno, primjerice: kao davai signala u mjernoj tehnici pri mjerenju deformacija, u runim upaljaima za plin, instrumentima za mjerenje tlaka pri eksplozijama u zraku, vodi i drugo.

1.5. Kemijski znakovi

Periodni sustav elemenata sadri 109 elemenata svrstanih po grupama. Svaki vertikalni stupac u tablici periodnog sustava prestavlja jednu od glavnih grupa. Ukupno ih ima 8 a oznaene su rimskim brojevima. Broj elektrona u vanjskoj ljusci jednak je broju glavne grupe u kojoj se nalazi atom. Ugljik spada u etvrtu grupu, stoga ima etiri elektrona u vanjskoj ljusci. Vodik je prvi element u tablici periodnog sustava a spada u prvu i sedmu grupu, sastoji se od jednog protona i jednog elektrona Emitiranje elektrona sa jednog elementa na drugi naziva se kovalentnom vezom. Kovalentna veza karekteristina je za organske i anorganske kemijske reakcije, dva lil vie atoma zajedno ine molekulu. Svaki element ima i svoj atomski broj, to je broj koji odreuje ukupan broj protona odnosno elektrona unutar nekog elementa. Element Ugljik u tablici periodnog sustava moemo pronai u glavnoj grupi broj 4, period broj 2 te ima etiri elektrona u vanjskoj ljusci broj 2. Atomski broj Ugljika je 6, to znai da ukupno ima est elektrona od toga etiri u vanjskoj ljusci i dva u unutranjoj.

Element Ugljik

Plinovi nemaju stalan volumen ni stalan oblik. Plinovi uvijek nastoje zauzeti to je vie mogue prostora i tako ispuniti prostoriju ili tank u kojoj su uskladiteni. Sila ekspanzije kod plinova je maksimalna. Izlagajui plin sili veoj od sile ekspanzije dobiva se stlaeni ili komprimirani plin.

2. Osnovno poznavanje tankera za prijevoz ukapljenog plina

2.1. Vrste tankera za prijevoz ukapljenog plina

Razvoj brodova zapoima u kasnim dvadesetim godinama prolog stoljea. Prvi brodovi za prijevoz ukapljenog plina bili su dizajnirani na vrlo jednostavan nain, plin se prevozio u tankovima pod tlakom i pri temperaturi okoline. Prvi tereti bili su propan i butan. Daljnim razvojem tehnike pothlaivanja i materijala otpornih na niske temperature bilo je mogue prevoziti ukapljeni plin na tempeturama niim od okoline.Nakon brodova sa potpuno tlanim tankovima (eng. pressurized ships ) krajem pedesetih godina prolog stoljea na trite dolaze brodovi sa polu tlanim tankovima (eng. semi pressuized ships). Prijevoz ukapljenog plina sada se vri na niem tlaku sto smanjuje trokove gradnje a sve zahvaljujui sniavanju temperature plina. Do 1963. godine na trite dolaze i potpuno pothlaeni brodovi za prevoz LPG-a, LNG-a ( eng. refrigerated ships ), te nekih kemijskih plinova, a sve to na tlaku neznatno viem od atmosferskog. Ukapljeni plinovi podjeljeni su u nekoliko grupa ovisno o temperaturi kljuanja, kemijskoj vezi, toksinosti i zapaljivosti. Svaka grupa plinova zahtjeva razliitu konstrukciju tankova i cjevovoda tereta, sigurnosnih ureaja. Meunarodni prijevoz ukapljenog plina u rasutom stanju odnosno kao tekuinu reguliran je od strane IMO-a, a standardi njegova prijevoza izneseni su u Pravilniku za prijevoz ukapljenog plina ( eng. Gas Carrier Code ). Isti pravilnik odreuje dizajn, konstrukciju i ostale sigurnosne mjere na brodovima za prijevoz ukapljenog plina. Meutim stanje prirodnog plina koji je uglavnom metan, nalazi se iznad kritinog stanja pri okolnim uvjetima. To znai da samo poveanje tlaka nije dostatno za ukapljivanje plina, ve je potrebno plin ohladiti do temperature zasienja. Metan (LNG - liquefied natural gas / ukapljeni prirodni plin) je prvi put laboratorijski ukapljen 1877 godine na temperaturu otprilike -160C pri atmosferskom tlaku.U vrijeme kad je prvi prekooceanski LNG brod zapoinjao plovidbu s teretom ohlaenim na temperaturu od -163C, najnie temperature tereta na LPG brodovima bile su oko -10C. Tek nakon 1964. godine propan se poeo prevoziti pri atmosferskom tlaku na temperaturi zasienja od -43C omoguujui time uporabu spremnika pravokutnog oblika, nasuprot onima izvedenim kao posuda pod tlakom.Ovi "niskotlam" spremnici nisu se vie izraivali od aluminija ve od niskotemperatumih elika.LNG brodovi iskljuivo se grade za prijevoz LNG-a, a oekivani vijek trajanja im je 35 do 40 godina. Razlog tome je u vrlo zahtjevnim poetnim investicijama pri gradnji postrojenja za ukapljivanje, prihvatnih terminala i samih brodova. Kako cijena sustava spremnika dosee gotovo polovicu vrijednosti cijelog broda, konstrukcije spremnika sveobuhvatno su zatiene patentima. Danas u svijetu postoje dvije osnovne izvedbe spremnika: sferina (Moss-izvedba) i membranska izvedba. Prije tridesetak godina dolo je do razvoja brodova koji ureajima na brodu ohlade plinove do temperature ukapljivanja esto pri atmosferskom tlaku to je u praksi rezultiralo znatno tanjim stjenkama spremnika.

Nakon prvih brodova uslijedila su nova istraivanja koja su dovela do generalne podjele LNG brodova u dvije velike grupe: membranske brodove (nastale suradnjom i nakon toga ujedinjenjem dviju francuskih tvornica Technigaz i Gas Transport u GTT korporaciju), te sferne LNG brodove (Kvaerner-Moss).Od sredine sedamdesetih veliina LNG brodova se standardizirala na 125.000 m3 do 138.000 m3.Do 2000. godine broj LNG brodova bio je relativno konstantan, oko 120 brodova. Nakon toga dolazi do velikoga buma i ekspanzije LNG brodova te danas u svijetu plovi preko 400 LNG brodova. Veliine i kapaciteti su se takoer poveali i danas u eksploataciji postoje ve takozvani Q-max (266.000 m3 ) i Q-flex (215.000m3) brodovi.Danas se potranja za gradnjom LNG brodova znatno poveala zbog sve vee potranje za istim energentima kao to je metan.Razvitkom tehnologije varenja i materijala kod tako niskih temperature razvili su se sljedei tankeri za prijevoz ukapljenog plina:

1. Tanker za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom od 1.1 MPa i viim (Fully pressurized carriers) - Slika dolje

Ovakvi tipovi tankera su malih veliina kapaciteta tereta do 3000 m3, i jednostavnih konstruktivnih rjeenja. Projektirani tlak tankova, odnosno spremnika je 1.7 MPa i vanjske temperature zraka od 45C. Prekotlani ventil na tanku je podeen da rastereti tank na 1.8 MPa.2. Tanker za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom od 0.05 - 1.1 MPa (Semi pressurised carriers)Teret se prevozi na nain da je u stanju u tanku:a) tlak je vei od atmosferskog - do 11 bara;b) temperatura nia od temperature okoline.Ova dva parametra odreuju vrstu tankova, opremu i nain iskrcaja. Tankovi kod ovih brodova su veinom cilindrini a mogu biti i sferinog oblika. Slika dolje, 3. Tanker za prijevoz potpuno ukapljenog plina pod tlakom od 0.025 - 0.03 MPa (Fully refrigerated carriers)LPG -Kod ovih tankera teret se prevozi pri slijedeim uvjetima u tanku:a. tlak je priblino jednak atmosferskom - najvie 1,25 bara;b. temperatura nia od 0C (najnia minus 48C). Slika doljeLNG- Kod ovih tankera tlak je atmosferski a temperature 161oC. Slika dolje

Lijevo LNG tanker s membranskim a desno s sferinim tankovimaIMO konvencija dijeli ukapljene plinove u sljedee grupe:1. LPG - Liquefied Petroleum Gas (Ukapljeni naftni plinovi)2. LNG - Liquefied Natural Gas (Ukapljeni prirodni plinovi) 3. LEG - Liquefied Etylene Gas (Ukapljeni etilenski plin)4. NGL - Naturel Gas Liquid or wet gas (Prirodni tekui plin) 5. Ammonia (Amonijak)6. Chlorine (Klor)7. Chemical gases (Kemijski plinovi)Prema vrsti tereta imamo kategorizaciju:

1 GTankeri za prijevoz plinova koji se smatraju najopasnijima kao klorin, konstruirani tako da oteenje bilo gdje po duini ne smije predstavljati opasnost za posadu i brod;

2 G 2 PG 3 GTankeri za prijevoz plinova sa manjim stupnjem opasnosti - smiju biti oteeni samo na odreenim mjestima to ne smije predstavljati opasnost za posadu i brod; Tankeri za prijevoz tereta kao LNG, ethilen i LPG

3 GTankeri kojima je dozvoljen prijevoz tekueg duika i plinova za hlaenje

2.2. Opi raspored i konstrukcijaZa dizajn spremnika izuzetno je znaajan izbor materijala. Materijali za izradu i izolaciju spremnika LNG nosaima kompatibilni s specifinom vrstom tereta koja se prevozi.To su materijali minimalne temperature rada koji imaju visoku vrstou pri niskim temperaturama. Veina metala i legura (osim aluminija) postaje lomljivo ispod odreene temperature.Brod koji je dizajniran za prijevoz LNG-a ija atmosferska toka vrenja iznosi -162C, mora za izradu spremnika rabiti elik legure nikla, nehrajuci elik kao to je invar ili aluminij.Na spremnike s hlaenjem postavlja se toplinska izolacija kako bi se smanjio protok topline u rezervoare i smanjilo vrenje, te radi zatite strukture broda oko samog spremnika s teretom od uinaka niske temperature.Uporabljuju se materijali koji imaju slijedea svojstva: mala teina,podnoenje optereenja, dobra otpornost na mehanika oteenja, niska toplinska provodljivost otpornost na djelovanje tekuina ili isparenja tereta koji se prevozi.Izbor materijala za izradu sustava uvjetovan je minimalnim temperaturama ukapljenog prirodnog plina.Kao to znamo mehanika svojstva metala se mijenjaju na niskim temperaturama. Neki postaju vrlo krhki, kao to je sluaj sa mnogim elicima koji se lome i pri malim mehanikim naprezanjima. Ispitivanja su pokazala da najbolju otpornost na vrlo niske temperature imaju materijali, koji imaju kubno plono centriranu reetku. U takve materijale spadaju: aluminij, austenitno eljezo, kobalt, nikal, bakar, platina, zlato, srebro, itd. Kada se austenitnom eljezu u odgovarajuim koliinama doda nikal i krom, dobije se austenitni elik poznat pod oznakom 18/8 (Cr Ni). Uz pomo takve strukturne modifikacije ovakav elik se ponaa kao i metali tipa bakra, aluminija i nikla.Izolacija treba udovoljavati dva temeljna zahtjeva:1. izbjei niske temperature na dvostrukoj oplati broda2. ograniiti isparivanje tereta.Glavne karakteristike izolacijskih materijala, koja su ispitala klasifikacijska drutva su: kompatibilnost s teretom, niska toplinska vodljivost, nezapaljivost i samogasivost, mala teina, sposobnost podnoenja optereenja i mehanikog oteenja, mala toplinska dilatacija i nepropusnost na vodu.Materijali koji se koriste na LNG spremnicima dijelimo na: mineralne (azbest,stakleno vlakno,mineralna vuna.perilit), organske (pamuk, pluto, filc, vuna), sintetike (polistirol, ekspandirana poliuretanska pjena).SustaviSustavi se dijele na:1. Samonosive sustave (prizmatini, cilindrini i sferini)2. Sustave s membranom (membranski i polumembranski)Spremnici samonosivih sustava ne ine dio trupa broda i ne utjeu na njegovu vrstou. Membranski spremnici nisu samonosivi, a formirani su od membrana koje termike dilatacije kompenziraju bez naprezanja membrane. Kroz povijest eksploatacije nikada nije bilo nekih katastrofalnih oteenja. Usporeujui sustave moe se vidjeti da svaki od njih ima odreene specifine prednosti u odnosu na druge.Prednost sustava sa sferinim i prizmatinim spremnicima jest da se izrauju usporedo s konstrukcijom broda, i zatim ugrauju smanjujui tako vrijeme isporuke brodarima. Sustav sa samonosivim aluminijskim spremnicima mogu podnijeti vee tlakove plina te ga rabiti prema potrebi goriva. U sluaju oteenja crpki, plak se moe koristiti za iskrcaj tereta. Prednost ovih sustava je ta da se mogu puniti do bilo koje visine. S druge strane sustavi s membranom bolje rabe prostor, tako za jednak kapacitet imaju manje dimenzije. Ukupna teina membranskih spremnika je manja u odnosu na sferine spremnike . Poto im je manje nadvoe trebaju manju snagu za propulziju, to znai manju potronju goriva, i bolje manevarske sposobnosti. Tako dolazimo do zakljuka da su prednosti samonosivih sustava sa sferinim spremnicima slijedei: bolja mogunost kontrole, manji rizik oteenja pri nasukavanju ili sudaru, mogunost punjenja do svih visina, vea mogunost skupljanja isparenog plina, mogunost iskrcaja tereta bez crpki i povoljniji uvjeti konstruiranja.Dok su prednosti membranskih sustava: manje dimenzije, manja potrebna propulzijska snaga, manja potronja goriva, manje nadvoe i vei kapacitet.Samonosivi sferini sustaviSustav se sastoji od samonosivog sferinog tanka naslonjenog po ekvatorijalnom prstenu na cilindrini nosa zavaren za dno broda, a s obzirom na nain na koji je rijeeno oslanjanje tanka na dvostruku oplatu, postoji vie konstrukcija, od kojih je najuspjenija Moss - Rosenberg, danas poznata kao Kvaerner - Moss.Neovisni tank tipa B je zbog svoje konfiguracije i simetrinosti konstrukcije tanka priznat od strane Meunarodne Pomorske organizacije i IGC pravilnika kao tank sa najveom razinom sigurnosti jer su analize i prorauni pokazali da i ako doe do pukotine na strukturi tanka B tipa, takva pukotina e se vrlo sporo iriti i curenje tekueg ukapljenog plina e biti svedeno na minimum.

Presjek broda sa samonosivim sferinim tankovimaSekundarna pregrada je ograniena na donji dio spremnika, a ispod njega se nalazi toplinski izolirana posuda u koju mogua proputanja mogu dotei kanaliziranim limovima. Posuda se prazni pomou crpke. Prostor oko spremnika je podijeljen na dva dijela: gornji dio i prostor oko cilindrinog nosaa, te donji prostor unutar cilindrinog nosaa. Izolacija spremnika se sastoji od ploa koje su nainjene od poliuretanske pjene.Izolacija je takoer samonosiva i privrena velikim brojem pravilno rasporeenih vijaka. Izolacija nije izravno povezana s povrinom spremnika, te je tako mogue otkrivanje proputanja plina u meuprostoru. Ti plinovi neometano mogu dotei u donji dio sustava. Zatitna oplata u meuprostoru nainjena je od aluminijskih ploa, koje su integrirane s ploama od poliuretanske pjene. Dilatacijske brtve izmeu ploa ispunjene su komprimiranom izolacijskom vunom.Sustavi s membranomTo su Gaz Transport membranski sustav i Tehnigaz membranski sustav. Nazvani su po tvrtkama koje su ih razvile, a dizajnirani su primarno za nosae LNG-a. U tim spremnicima rabe se vrlo tanke primarne barijere, podrane kroz izolaciju. Membranski spremnici nisu samostalni i unutarnji dio trupa broda sainjava strukturu koja podrava optereenje. Membranski sustav ima sekundarnu barijeru kojom se osigurava integritet sustava u sluaju proputanja primarne barijere. Membrana kompenzira toplinsko irenje ili skupljanje.

Shematski prikaz konstrukcije membranskog tankaOsnovu sustava s membranom ini tanka membrana od invara (Gaz Transport) ili od nehrajueg elika (Tehnigaz) koja je u izravnom dodiru s teretom. Izolacija se nalazi iza membrana, a titi oplatu od niskih temperatura te prenosi statika i dinamika optereenja tereta na oplatu broda.

Gaz Transport membranski sustav je klasini sustav. Unutarnja obloga spremnika se naslanja na dvostruku oplatu, a sastoji se od tanke Invar primarne barijere. Ona je povezana s unutarnjom (hladnom) povrinom kutija operploa ispunjenih perlitom, koje se rabe kao primarna izolacija. Na koncu se kao sekundarna izolacija uporabljuje postava slinih kutija ispunjenih perlitom. Pri izradi membrana uporabljuje se Invar, jer ima vrlo nizak koeficijent toplinskog irenja , stoga nije potrebna ugradnja spojeva ili nabora u barijerama. Noviji dizajni Gaz Transport sustava rabe Invar membrane debljine 0.7 milimetara u trakama irine 0.5 metara, a za pridravanje perlite izolacije rabe se pojaane kutije od perploa. Perlite je obraen silikonom ime se unapreuje njegova otpornost na vodu ili vlagu. Debljina izolacije moe se prilagoditi, kako bi se osigurala eljena koliina vrenja.U membranskom sustavu Technigaz prva membrana je nainjena od ploa inoksa (18% nikal i 10% krom). Ploe su debljine 1,2 mm, a meusobno su zavarene preklapanjem, bez dodavanja materijala, pod inertnim plinom. Toplinska dilatacija kompenzira se naborima na ploama koje su kvadratnog oblika, irine 340mm.

3. Osnovno poznavanje rukovanja teretom *

3.1. Sustavi, cijevi i ventili

Osnovna je zadaa te instalacije da omogui ukrcaj i iskrcaj tereta.Pokretni cjevovodi su najvaniji i najosjetljiviji dio ove instalacije. Nepokretni dio pokretnog cjevovoda spojen je s konstrukcijom pristanita i cjevovodom na terminalu.Ti cjevovodi moraju omoguiti sigurnu vezu terminal-brod pri: pomicanju broda zbog plime i oseke pomicanju broda zbog balastiranja i debalastiranja uzdunom pomicanju broda uz pristanite.Pri rukovanju LNG-om sigurnost je na prvom mjestu. Ova instalacija preko hidraulikog sustava upravljanja i hidraulikih spojki s prirubnicama brodskih cjevovoda osigurava mogunost brzog i sigurnog odvajanja brod-kopno u sluajevima opasnosti.Cjevovodi Na svakom tankeru postoji vie vrsta cjevovoda kako na palubi, pumpnoj stanici, tankovima tereta i strojarnici.

Cjevovodi prema namjeni mogu biti:1. cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta;2. za pogonsko gorivo;3. za gaenje poara;4. za inertni plin;5. za pranje tankova;6. za posuivanje tankova, pumpi i cjevovoda (Marpol linija);7. za potrebe hidraulinih strojeva (hidraulina linija);8. cjevovod slatke vode;9. cjevovod sanitarija Vrste cjevovoda na pojedinom tankeru zavise o namjeni tankera.Sustavi cjevovoda moraju biti napravljeni tako da se u potpunosti onemogui zagaenje dva susjedna tanka, olakaju ienje te da omogue istovremeni iskrcaj iz vie tankova.U sustavu cjevovoda gdje postoji meuveza izmeu tankova moraju se ugraditi slijepe prirubnice.Za normalnu segregaciju tereta ugrauju se jednostavne, a za segregaciju nekompatibilnih tereta dvostruke slijepe prirubnice ili pomini spojni komadi.Na tankerima za prijevoz kemikalija nije dozvoljena upotreba ekspanzionih brtvenica.Cjevovodi moraju biti propisno voeni i usidreni.Cjevovod za ukrcaj / iskrcaj tereta Sustav se sastoji od 600/500/400/300mm cjevovoda od kriogenikog nehrajueg elika zavarenih uporita kojim se spremnici putem zajednike linije povezuju s ukrcajno iskrcajnim manifoldom s brodske strane.Na svakoj kupoli spremnika ugraen je manifold, povezan na ukrcajne i iskrcajne linije spremnika ime se omoguava ukrcaj i iskrcaj tereta. Manifold na kupoli spojen je na cijevi spremnika za iskrcaj tereta iz crpki za teret na desnoj i lijevoj strani broda, cjevovoda za ukrcaj i sprej cjevovoda. Na odreenim tokama uzdu cjevovoda za tekuinu nalaze se toke za uzimanje uzoraka i prazne prirubnice koje omoguavaju aeraciju sustava za vrijeme suhog veza ili prije ponovne eksploatacije. Svi dijelovi cjevovoda za tekuinu izvan spremnika za teret su izolirani i pokriveni pokrovom koji djeluje kao prepreka za vodu i isparenja.

3.2. Oprema za rukovanje teretomZajednika oprema: Pumpe za teret Cjevovodi Fleksibilne cijevi Ventili Ekspanzioni spojevi Izmjenjivai toplinePumpe za teretNa svim tipovima tankera koristimo sljedee vrste pumpi za teret: Centrifugalne pumpe Mlazne pumpe (posuivanje tankova)Spremnici za teret imaju ugraeni svaki po dvije pumpe za iskrcaj tereta, iskrcajnog kapaciteta od 1000m3. To su jednofazne centrifugalne pumpe s jednom fazom indukcije. Pumpe su obino uronjenog motora, a zavojnice motora hladi LNG koji se crpi iz spremnika. LNG takoer podmazuje i hladi leaj osovina pumpi i motora. LNG dakle slui i kao sredstvo za hlaenje i kao sredstvo za podmazivanje, stoga se strogo moraju potivati upute za rad. Vano je napomenuti da u veini sluajeva teretna pumpa ima donju granicu usisa od 10cm. Jedna od pumpi u spremniku, je prenosiva, te se u sluaju oteenja obiju pumpi u nekom od spremnika, ova se pumpa sputa na dno kroz posebno predvien vertikalni cjevovod. Okomita, uronjena sprej pumpa pokretana elektrinim motorom postavljena je na svaki spremnik i isputa (prazni se) u liniju spreja. Tekuina se spreja (rasprsuje) u spremnike na balastnom putovanju kako bi se u spremnicima odrala dovoljno niska temperatura. Odravanje niske temperature sprjeava pretjerani utjecaj stresa za vrijeme ukrcavanja na sve strukture spremnika, osobito ekvatorski prsten.

3.3. Ukrcaj, iskrcaj i nadzor nad teretom u prolazu

Operacije koje se izvode na LNG tankerima:1. Hlaenje spremnika; 2. Ukrcaj tereta; 3. Iskrcaj tereta; 4. Odravanje tereta tijekom putovanja.

Hlaenje spremnikaSvrha je operacije polagano sniavanje temperature unutranjosti spremnika. Ukapljeni plin dolazi s terminala obino pod tlakom od 3 bara i cjevovodom rasprivanja ide u spremnik. Rasprivanje se obavlja po obodu vrha spremnika. Spremnici se hlade po stopi od 10C na sat dok se ne postigne temperatura od -145C (Moss Rosenberg) ili -120C (Gaztransport) kada se moe zapoeti ukrcavanje tereta. Tlak plina u spremnicima u tom trenutku regulira se kompresorom terminala, te se viak plina vraa na terminal. Hlaenje traje oko 16 sati i katkada je potrebito iako je brod ve u eksploataciji. Naime, ako brod ostane nepredvieno na sidritu, produi putovanje iz nekog drugog razloga ili u sluaju nevremena, temperature u spremnicima mogu dosegnuti nepoeljenu granicu. Zbog toga se u jednom od spremnika ostavi vie tekueg LNG-a koji se zatim jednom od crpki za iskrcaj cjevovodom raspruje po ostalim spremnicima.Ta operacija e se izvoditi neposredno prije ulaska u luku, da bi brod bio spreman za ukrcaj. Ve pri hlaenju plin moe poeti izgarati u kotlovima.

UkrcajLNG se ukrcava preko traverza, kojima su hidraulini pokretni cjevovodi spojeni s brodskim cjevovodima brzo zatvomim zasunima. Kontrolu nad tim zasunima imaju i brod i terminal. Prije same operacije obvezno se testira zatvaranje zasuna aktiviranjem jednog ili vie njih. Ukrcaj tereta poinje malom dobavom tekueg plina pod niskim tlakom da bi se cjevovodi pomalo ohladili, a zatim se tlak poveava do 4 bara, a time i protok tekuine. Ukapljeni plin se cjevovodima sputa na dno spremnika. Posebna pozornost poklanja se kraju ukrcaja, jer se spremnici pune do 98.5% razine. U sluaju preljevanja vee koliine tekueg plina na palubu dolo bi do puknua njezinog lima.Tlak plina u spremnicima regulira se radom kompresora terminala, a u nekim sluajevima brodskim, i odrava se na apsolutnom tlaku od 1100mbara. Pri ukrcaju i podizanju razine tekuine u spremnicima dolazi do intenzivnog hlaenja izolacijskih podruja i kontrakcije samog spremnika kojih je uzrok smanjenje koliine duika u izolacijskim podrujima. Zbog toga u njih treba dodavati duik da ne bi dolo do podtlaka i neeljenog kolapsa spremnika odnosno membrane. Nakon iskrcaja prije odvajanja hidraulini cjevovod se propuhuju duikom s terminala. Kada se brod odvoji od terminala, cijelu koliinu isparenog plina preuzima brod.

Iskrcaj Jednom kada je brod sigurno privezan uz obalu zapoinje provjera svih elemenata zatite od strane broda i terminala, i utvrivanje koliine tereta u spremnicima uporabom CTS-a13 , te kada je svaka strana zadovoljna naenim stanjem zapoinje spajanje brodskih cjevovoda s terminalskim i zapoinje njihovo hlaenje. U tu svrhu uputi se jedna od crpki u brodskom spremniku s otvorenim obilaznim vodom (bay- pass) i cjevovod se pomalo hladi, kao i pri ukrcaju tereta, poslije hlaenja upuiju se postupno i ostale crpke. Operacija iskrcaja traje otprilike 15 sati. Tlak u spremnicima regulira se na dva naina. Prvi nain je taj da terminal svojim kompresorima isporuuje plin u brodske spremnike. Drugi je da brodski ispariva radi i isporuuje plin u spremnike. Iskrcaj se obavlja elektrinim crpkama koje su smjetene na dno svakog spremnika. Pri kraju iskrcaja pazi se da crpke ne ostanu bez tekuine koja ih podmazuje, stoga se obino jedna crpka zaustavi na 1 metar visine i iskrcaj se zavri drugom. Nakon iskrcaja, brod ponovno preuzima kontrolu nad tlakom u spremnicima. Treba napomenuti da se u spremnicima ostavlja dovoljna koliina tekueg tereta koja e osigurati da spremnici ostanu hladni do luke ukrcaja. Koliina tereta ostavljena u spremniku odreena je iskustvom i dugogodinjom praksom, a moe se utvrditi i raunskim putem.

Nadzor teretaPrijenos topline na teret uzrokuje sljedee ponaanje pare:Toplina se prenosi iz vanjske temperature zraka ili mora kroz izolaciju na LNG. Ako temperatura tekuine i pritisak pare ostanu konstantne, toplina e ispariti odreenu koliinu tekuine i osloboditi paru na granici tekuina / para.Absorbiranje uslijed micanja tereta dok je brod na moru.Kada je rije o odravanju tereta tijekom putovanja najvanije je odravanje odreenog tlaka unutar spremnika za teret. Na svakoj kupoli spremnika nalazi se lokalni manomentar kontrole pritiska u spremniku. Takoer u kontrolnoj sobi na kontrolnoj ploi nalaze se: pokazivai pritiska, registratori, alarmi visokog tlaka od 190mbara , alarmi niskog tlaka 15 mbara, i alarmi vrlo niskog tlaka 5mbara, koji zaustavlja kompresor. Svaki je spremnik zatien od previsokog ili preniskog tlaka sigurnosnim ventilima.Na svakom spremniku nalaze se po dva sigurnosna ventila, koji osiguravaju odravanje tlaka u spremniku membranskog tipa od 0,225 bara do 0,010 bara podtlaka, a povezani su ispunim jarbolom na kupoli svakog spremnika. Klasifikacijska drutva zahtijevaju da svaki sigurnosni ventil smjeten na LNG brodu mora zadovoljavati slijedee uvjete:a) ventil mora biti potpuno nepropusan do pritiska otvaranja,b) sigurno se otvarati bez obzira na temperaturu, od -162 do + 40C,c) potpuno se otvarati, to osigurava maksimalni ispust plina i zaustavljanje rasta pritiska u spremniku,d) zatvarati se uz pritisak koji je malo manji od pritiska otvaranja,e) sigurno raditi u sluaju stvaranja leda, koji se moe pojaviti na mjestu gdje hladni plin i zrak dolaze u dodir if) otvarati se u sluaju podtlaka u spremnicima ime se ograniava mogua razlika tlaka izolacijskih podruja i spremnika.

3.4. Sustav za obustavu rada u sluaju nude (ESD)

ESD sustav (Emergency Shut Down system) je sustav hitne obustave operacija s teretom.Predvien uglavnom za situacije kada je brod na ukrcajnom ili iskrcajnom terminalu. Naime u trenucima prekrcaja velik dio opreme kako brodske tako i one na obalnom terminalu koja slui pri prekrcaju zapoinje s radom spajajui se u jedan sustav koji je do tada bio odvojen. Takoer prepumpavanje ukapljenog prirodnog plina kroz cjevovode predstavlja najranjiviji dio operacije tereta.Zato u sluaju potrebe ili nenadanih okolnosti (opasne nepravilnosti u radu sustava za teret, curenje iz spojki cjevovoda, visok tlak u cjevovodu, poar i slino) nuno imati mogunost zaustavljanja cijele operacije brzo i na jednostavan nain.

ESD ventil

Postoje tri tipa ESD sustava za spajanje brodskog i obalnog sistema:1. Optiki 2. Elektrini 3. Zrani sistemESD sustav aktiviraju sljedee situacije:1. aktivacija od strane odgovorne osobe. Odgovorna osoba kada procjeni da situacija izmie kontroli moe aktivirati ESD sustav pritiskom na dugme.2. aktivacija u sluaju poara na tankovima tereta.3. vrlo visok nivo u tanku za teret. ESD sustav se aktivira u sluaju da je nivo u bilo kojem tanku tereta dosegne 99.5% volumena tanka.4. prekid strujnog napajanja sustava za teret ili djela sustava za teret5. pad tlaka hidraulinog ulja u sistemu daljinskog upravljanja ventilima6. aktivacija ESD sustava od strane obalnog osoblja.Bitno je napomenuti kako na nekim brodovima zatvaranje ukrcajnih ventila na tankovima tereta nije sastavni dio ESD sustava ali zatvaranje tih ventila je dio sustava za zatitu tankova tereta.Na nekim terminalima ESD sustav je podijeljen na dvije razine i to na sljedei nain:ESD 1 Kad je aktiviran ovaj nivo sustava on e obustaviti rad sve brodske opreme za teret ali moe (ako je tako dizajniran) ostaviti brodske ventile u cjevovodu za teret otvorenima.ESD 2 Ovo predstavlja obustavu rada cjelokupnog sistema za teret, zaustavljanje cjelokupne opreme za teret sa zatvaranjem svih ventila tereta na brodu. Oprema na terminalu takoer prestaje s radom s tim da je zatvaranje ventila na strani terminala postupno da se izbjegne nastanak visokog tlaka u cjevovodu te pucanje cjevovoda tereta.

3.5. ienje i ispiranje spremnika, oslobaanje od plina i inertiranje spremnika

Za brodove koji dolaze direktno iz brodogradilita ili s remonta, prije bilo kakve operacije s teretom, tankovi tereta koji su prazni, zagrijani na temperaturu okoline i ispunjeni zrakom, moraju se temeljito pregledati i oistiti te ustanoviti da li je sva potrebna oprema propisno osigurana.Tek kada inspekcija bude kompletno zavrena tankovi tereta se zatvaraju i moe poeti postupak suenja.SuenjeSuenjem sistema tereta uklanja se vodena para i zaostala vlaga iz tankova, pumpi i cjevovoda. Smrznuta voda u pumpama i ventilima moe rezultirati njihovim zastojem i oteenjem a u tankovima moe rezultirati stvaranjem hidrata u doticaju s pojedinim teretima.Jedna od metoda suenja se zasniva na propuhivanju sistema suhim zrakom.Obavlja se pomou suhoga zraka kojemu je toka rosita oko - 45oC. Ova operacija traje oko 20 sati (za 140.000 m3 LNG brod).

InertiranjeNakon suenja, zrak iz tankova, cjevovoda i pripadajue opreme mora se zamijeniti inertnim plinom.Primarna svrha inertiranja je sprijeavanje nastajanja eksplozivnih smjesa tijekom ukrcaja para tereta. Za tu svrhu, koncentracija kisika se mora reducirati s 20.9% na maksimalno 2%.Drugi razlog inertiranja je taj to se za neke od mnogih kemijskih reaktivnih plinova, zahtijeva tono odreena koncentracija kisika da se izbjegne kemijska reakcija kisika s nadolazeim parama tereta.Trajanje ove operacije takoer je oko 20 sati (za 140.000 m3 LNG brod).Suenje i inertiranje se obavlja na putu od doka prema ukrcajnoj luci. Kod membranskih brodova tijekom ovoga perioda membrane se takoer inertiraju no ne inertim plinom ve duikom.Nakon dolaska broda i priveza na ukrcajni terminal slijede operacije gassing-up te hlaenja (cooling-down).Gassing-up (purgiranje inertnih plinova parama tereta)Operacija tijekom koje se inertni plin u tanku potiskuje parama metana. To se postie na taj nain da s terminala dolazi LNG koji se na brodu vaporizira u gas te se kao takav puta u tank da bi se inertni gas potisnuo. Inertni plin se istiskuje iz tankova pomou para tereta koje se dovode u tank na temperature okoline. Istiskivanje se vri sve dok se na ispustu tanka ne detektiraju pare tereta. Purgiranje parama tereta je potrebno jer na temperaturi tereta, inertni plin odnosno duik i ugljini dioksid su iznad svoje kritine temperature i ne mogu se ukapljiti u postrojenju za ukapljivanje.Kod brodova koji prevoze ukapljeni plin u potpuno rashlaenom ili polustlaenom stanju obino je mogue purgiranje parama tereta jo na moru. Ti brodovi su opremljeni s palubnim spremnicima koji sadre isti ukapljeni plin kao i teret koji e se prevoziti. Ukapljeni plin iz palubnih spremnika vodi se u ispariva, gdje isparava, a zatim upuhuje kroz vrh ili dno tanka i istiskuje inertni plin. Drugi nain, dobave para tereta je s terminala na kopnu.Operacija gassing-up-a traje oko 20 sati (za 140.000 m3 LNG brod).Cooling-down (pothlaivanje tankova)Svrha ove operacije je polagano sniavanje temperature u unutranjosti spremnika. Pothlaivanje tankova tereta kao i cijelog sistema na brodovima koji prevoze teret u rashladenom stanju je nuno da se reduciraju naprezanja u strukturi uzrokovana lokalnim temperaturnim razlikama. Nakon purgiranja parama tereta stijenke tankova imaju mnogo veu temperaturu od tereta koji e se ukrcati. Potrebno je izvriti operaciju pothlaivanje tankova tijekom koje se brodski tankovi pothlauju od +20C do -130C.Najrairenija metoda pothlaivanja tankova je da se purgiranje vri ukapljenim plinom koji se ubrizgava kroz sapnice na vrhu tanka. Raspreni ukapljeni plin isparava oduzimajui toplinu stjenkama tanka. Proces tee sve dokle se na dnu tanka ne formira tanak sloj ukapljenog plina.Tijekom operacije hlaenja na membranskim brodovima velika panja se posveuje tlaku u primarnoj i sekundarnoj membrani.Nakon to su tankovi ohlaeni na -130C brod je spreman za prihvat tereta to jest ukrcaj.Cjelokupna operacija traje oko 10 sati (za 140.000 m3 LNG brod).Kod sfernih brodova operacija hlaenja traje oko 24 sata i smatra se da je brod spreman za ukrcaj kada je temperatura na ekvatorijalnom pojasu -125C.

Procedure kod izmjene tereta i ienje tankova

Nakon zadnjeg iskrcaja prije odlaska na dokovanje, vri se takozvani heel out, to znai da se tankovi stripuju, no niti tada ne potpuno, ve u svakom tanku ostane oko 45 mm tereta. Nakon odlaska iz luke iskrcaja zapoinje priprema broda za dokovanje. Pripreme idu obrnutim tijekom u odnosu na pripreme nakon dokovanja.Warming tanks (zagrijavanje)Vri se na taj nain da se radi recirkulacija i zagrijavanje plina: plin se iz tankova usisava preko high duty kompresora. Nakon kompresora plin prolazi kroz kalorifere (heaters) gdje se postepeno zagrijava do 75oC stupnjeva te se tako topao alje u tankove. Viak para koji nastaje isparavanjem i zagrijavanjem plina izgara u brodskim bojlerima.Smatra se da je zagrijavanje tankova zavreno kada srednja temperatura u sekundarnoj barijeri bude vea od +5 stupnjeva C (membranski brodovi). Cjelokupni proces zagrijavanja tankova za LNG brod od 140.000 m3 traje oko 58 sati.InertiranjeNakon to su tankovi likvid free te zagrijani poinje inertiranje tankova. Inertiranje je proces gdje se pare ugljikovodika zamjenjuju inertnim plinom tj. sprijeavanje mjeanja zraka s parama opasnih tereta. Za vrijeme inertiranja mora se stalno kontrolirati koliina kisika u tanku. Sam proces obavlja se pomou generatora inertnog plina koji pored niske vrijednosti kisika (oko 1 %) ima i nisku toku rosita (- 45C).Kod sluajeva kad teret reagira s kisikom (butadien i sl.) ili zbog odravanja kvalitete proizvoda potreban je mnogo nii postotak koncentracije kisika to se postie odvajanjem kisika frakcijskom destilacijom u generatorima inertnog plina.Proces inertiranja traje oko 20 sati (za LNG brod od 140.000 m3).AeracijaTo je proces gdje se inertni plin u tankovima zamjenjuje sa suhim zrakom (toka rosita - 45C). Na taj nain nakon dolaska u dok tankovi su spremni za siguran ulazak posade i djelatnika brodogradilita. Aeracija traje oko 20 sati za brod od 140.000 m3.

4. Osnovno poznavanje opasnosti

4.1. Opasnosti za zdravlje

Rizici prilikom baratanja LNG-om potjeu od tri njegove karakteristike: rasprenje, zapaljivost i proizvodi izuzetno niske temperature.Izuzetno hladan LNG moe nanijeti direktne posljedice i prouzroiti ozljede odnosno tete. Oblak pare koji nastaje prilikom prolijevanja moe noen vjetrom dospjeti u naseljena podruja, a ako je koncentracija plina u toj pari izmeu pet i 15% onda je ta para vrlo lako zapaljiva. Vatra nastala na taj nain daje izuzetno visoke temperature. Povoljna strana isparivanja LNG-a je to da se grije i da se para die u zrak (stvorena plinska para je laka od zraka).LNG sam po sebi nije zapaljiv i izjave u smislu LNG tankeri su plovee bombe nisu tone, jer budui da LNG nije zapaljivi ne moe niti eksplodirati. Dokaz za to su mnogi incidenti koji su se dogodili (znatna istjecanja LNG-a, oteenja nastala vremenskim neprilikama, sudari na moru), a da jo nikad nije eksplodirao tanker s cijelim svojim sadrajem. Opasnosti kontakta ukapljenog prirodnog plina ili produkta njegovih isparavanja za ljudski organizam moemo podijeliti na:1. kontakt ukapljenog plina sa koom2. kontakt udisajem plina niske temperatureU sluaju dodira ukapljenog prirodnog plina sa koom, ekstremno niska temperatura e izazvati smrzavanje tkiva, jaku bol i vrlo vjerojatno trajno oteenje tkiva te postoji mogunost da unesreena osoba izgubi svijest i padne u ok. Rizici s kojima se jo mogu susresti pri radu s teretom: opasnosti od poara koju moe prouzrokovati prirodni plin na palubi opasnosti od poara koju moe prouzrokovati prirodni plin u strojarniciNeki od tereta koji se prevoze brodovima su otrovni (toksini) jer njihova fizikalna i kemijska svojstva negativno djeluju na zdravlje ljudi. tetan utjecaj se moe pokazati kao: iritacija oteenje tkiva smanjenje sposobnostiSvaki opasni tereti jednako ne djeluju na zdravlje ovjeka, neki od njih su manje odnosno vie opasni. Da bi prepoznali opasnost nekog tereta moramo znati koliko je njegova maksimalna dozvoljena koncentracija plinova, para, magli i praina u atmosferi (MDK) ili na engleskom jeziku Threshold limit value (TLV). Te koncentracije moraju biti u granicama dozvoljenog, tj. koje ne bi smjele izazvati oteenja zdravlja ovjeka. Kontakt sa teretom se mora izbjegavati koritenjem prikladne zatitne odjee i opreme (izolacioni aparat za disanje).Stupanj otrovnosti zavisi o: koncentraciji kodljive tvari, uneenoj koliini, obliku i nainu unoenja otpornosti organizma.Kod iskrcaja/ukrcaja tereta mora na vidnom mjestu izloiti tablice koje sadre: Karakteristike tereta Uputstva za sluaj nezgode Tablica ispod prikazuje nazive plinova s obzirom kako djeluju u kontaktu s ljudskim organizmom:

Vrsta tvariAsfikstansAnestetikSustavni otrovIritansHladne opekotineTLV u ppm

LNGXX

LPGXX1250

EtanXX

PropanXX

ButanXX800

EtilenXXX

PropilenXXX

ButilenXXX

ButadienXXXXX5

VCMXXXXX5

AmonijakXXXX35

KlorXXXX3

Etilen-oksidXXXXXX1

PropilenooksidXXXXXX20

DuikXX

Inertni plinXXX

X - slabije opasan XX jako opasan

Postojanje otrovnih plinova i para utvruje se pomou Aparata za detekciju otrovnih plinova (Tragai plina).

4.2. Opasnosti od reaktivnosti

Ukapljeni plinovi reagiraju razliito, zavisno sa ime ostvaruju reakciju.

Reakcija s vodomNeki se ugljikovodici za vrijeme prijevoza, pod odgovarajuim uvjetima, spajaju s vodom stvarajui kristaline tvari poznate kao "HIDRATI" koji nalikuju zdrobljenom ledu ili bljuzgaviciVoda za stvaranje hidrata moe potjecati od para za purgiranje, vode u sustavu tereta ili vode otopljene u teretu. Neki tereti, a naroito LPG mogu imati u sebi otopljene vode.Hidrati mogu uzrokovati zaribavanje sisaljki, zaepljenja u filterima i ventilima, te mogu dovesti do neispravnosti rada opreme, te je potrebno preventivnim mjerama sprijeiti formiranje hidrata.Kako bi se izbjegli problemi koje hidrati mogu stvarati, posebno pumpama i opremi tereta, treba dodati antifriz - ako je dozvoljeno. Antifriz se dodaje na mjesta gdje dolazi do ekspanzije (ekspanzioni ventil, mlaznice ).Aditivi antifriza su esto zapaljivi i otrovni pa sa njima treba paljivo rukovati.U nekim sluajevima, dozvoljeno je dodavanje male koliine odgovarajueg antifiiza, npr. metanola, etanola, na odredenim dijelovima sustava. Ne smije se nita dodavati teretu ako se nema posebna dozvola i instrukcije.

Reakcija sa zrakomNeki tereti reagiraju sa zrakom formirajuci nestabilne spojeve s kisikom koji mogu izazvati eksploziju. IMO konvencija (IGC Code, paragraph 17.4.2) zahtijeva da se ti tereti inhibiraju ili prevoze s inertnim plinom.

MetanEtanPropanButilenEtilenPropilenButadienIzoprenVinil-kloridEtilen-oksidPropilen oksidAmonijakKlorParaKisik ili zrakUgljini dioksid

MetanX

EtanX

PropanX

ButanX

Etilen X

PropilenX

ButilenX

ButadienXXX

IzoprenXXX

AmonijakXXXX

Vinil-kloridXX

Etilen-oksidXX

Propilen oksidX

KlorXXXXXXXXXXXX

ParaXXX

Kisik ili zrakXXXX

Ugljini diolsidX

Reakcija s drugim teretima

Reakcija s drugim teretimaOdredeni tereti mogu snano reagirati jedno s drugim, te stoga treba sprijeiti mogunost mijeanja. To se uobiajeno postie upotrebom odjeljenih cjevovoda i ventila te odjeljenih sustava za pothlaivanje svakog tereta. U karakteristikama tereta MATERIAL CARGO DATA SHEET postoje podaci i upozorenja koji teret s kojim teretom reagira.

Reakcija tereta samog sa sobom (self-reaction)Neki tereti mogu reagirati sami sa sobom. Najei oblik reakcije je polimerizacija koja je inicirana prisutnou malih koliina tereta ili odgovarajuih metala. Polimerizacijom se oslobaa toplina koja ubrzava reakciju.IMO kodeks zahtjeva da tereti koji mogu reagirati sami sa sobom budu inhibirani prije otpreme.Svjedodba koja se izdaje brodu sadri:-koliinu i ime dodanog inhibitora,-datum kada je dodan i trajanje njegove aktivnosti,-mjere koje treba poduzeti ako putovanje prijee vrijeme djelovanja inhibitora -temperaturne granice koje oznaavaju djelovanje inhibitora.Inhibitor ima svojstvo da ne isparava.Za neke terete ne postoje inhibitori polimerizacije (etilen oksid) pa se moraju prevoziti pod inertnim plinom koji stalno mora biti pod nadtlakom a sadraj kisika u njemu ne smije biti vei od 0,2 % volumena.

Reakcija s drugim materijalimaPodaci o karakteristikama (Data sheets) daju popis materijala koji ne smiju doi u kontakt s teretom. Materijali koji se koriste u sustavu tereta moraju biti kompatibilni s teretom (brtve i sl.).Tablica ispod prikazuje reakciju plinova s nekim materjalima:

MetanEtanPropanButanEtilenPropilenButilenButadienIzoprenAmonijakVinil-kloridEtilen-oksidPropilen-oksidKlor

MagnezijumXXXX

iva XXXXXX

CinkXX

BakarXXXXX

AluminijXXXXXXX

Ugljini elik3XX

Nehr. elik2X

eljezoXX

PVCX

Polietilen3XXXXX

Reaktivnost ukapljenih plinova s ostalim materjalima

4.3. Opasnosti od korozije

Teret i inhibitori mogu dovesti do korozije. IMO kodeks zahtjeva da materijali, koji se upotrebljavaju u sustavu tereta, budu otporni na koroziju izazvanu teretom. Korozivne tekuine mogu takoer tetno djelovati na ljudski organizam, te treba sprijeiti mogui kontakt. Prema potrebi koristiti prikladnu zatitnu odjeu / opremu.Prisustvom eljeznog oksida (re) i plina vodikovog sulfida od sirove nafte u inertiranoj atmosferi (bez prisutstva kisika) tanka, dolazi do transformacije eljeznog oksida u eljezni sulfid. Eksplozivna oksidacija nastaje izlaganjem eljeznog sulfida zraku, kada oksidira u sumpor ili plin sumporni dioksid, pri emu dolazi do razvijanja visoke temperature do samousijanja. Ova pojava se ee deava u kopnenim tankovima ulja.Mnoge fatalne nesree nastale su zbog gubitka konstruktivne vrstoe broda uzrokovane korozijom. Korozija se pojavljuje na razliite naine kako slijedi:1.General Corrosion - opa korozija Vodi do gubitka tvrdoe. Napada vea podruja i razvija se relativno sporo od 0.1 do 0.3 mm godinje.2.Local Corrosion - lokalna korozija Nalazi se na pojedinim mjestima gdje utjee na vrstou tog elementa. Razvija se kao iznenadni napad s negativnim uinkom na elik.3.Pitting Corrosion - tokasta korozija To su tokasta mjesta na oplati gdje korozija prodire u oplatu u metal.4.Grooving Corrosion - napredujua korozija Javlja se na strukturalnim meusekcijama gdje protjee voda posebno na dnu broda (bottom plate) blizu varova.5.Weld Metal Corrosion - korozija na varovima Javlja se na na spojevima varova6.Microbial Corrosion - mikrobna korozija Uzrokuju je mikrobi koji se nastanjuju u tankovima nafte7.Galvaska Korozija Nastaje kada su u elektrinom kontaktu razni materijali uronjeni u elektrolit.Morska voda djeluje korozivno na elik niskog sadraja kroma ili nikla. Morska voda ne smije se koristiti za pranje due od dva sata ili da temperature mora prelazi 70C. Posebno izloeno podruje koroziji su visei balastni tankovi. Kombinirani balasni i cargo tankovi manje su izloeni. Medutim ispiranje tankova unitava zatitni sloj. Konano, tankovi tereta izloeni su kiseloj vodi na dnu tereta sirove nafte.Lomovi oplate, sekcija, varova, posebno viseih, centralnih tankova i pikova uzrokovani su unakrsnim optereenjem teretom i balastom te utjecajem slobodnih povrina - sloshing. Jake dinamike sile za vrijeme nevremena mogu dovesti do loma oplate i prodora vode.

4.4. Opasnosti od eksplozije i zapaljivosti

Najopasnija stavka kod ukapljenog prirodnog plina je zapaljivost njegovih para odnosno nastanak zapaljive smjese plina i zraka.Zapaljiva smjesa je koncept po kojem se odreuje minimalna i maksimalna koncentracija zapaljivog plina u zraku.Minimalna koncentracija zove se donja granica zapaljivosti (lower flammable limit).Maksimalna koncentracija zapaljivog plina koje se zove gornja granica zapaljivosti (upper flammable limit). Zapaljivost ukapljenog prirodnog plina se mjeri prisutnou metana u atmosferi. Smatra se da zapaljiva smjesa postoji ako je u zraku (kisik oko 20.9 %) izmjereno od 5 do 15 % Metana.Granice zapaljivosti zavise o vrsti tereta (tvari).Tablica dolje prikazuje granice zapaljivosti i eksplozivnosti ukapljenih plinova:

UKAPLJENI PLINTOKA ZAPALJIVOSTI (C)GRANICE EKSPLOZIVNOSTI(GGE - DGE %)TEMPERATURA SAMOZAPALJENJA(C)

Metan-17515 - 5595

Etan-12512,5 - 3,1510

Propan-1059,5 - 2,1468

N-Butan-608,5 - 1,8365

I-Butan-768,5 -1,8500

Etilen-15032 - 3453

Propilen-18011,1 - 2453

-Butilen-809,3 - 1,6440

-Butilen-728,8 -1,8465

Butadien-6012,6 - 2418

Izopren-509,7 - 1220

Vinil-klorid-7833 - 4472

Etilen-oksid-18100 - 3429

Propilen - oksid-3737 - 2,8465

Amonijak-5725 - 16615

KlorNije zapaljiv

Koncentracije ispod donje granice zapaljivosti (presiromane smjese) ili iznad gornje granice zapaljivosti (prebogate smjese) ne mogu gorjeti. Mjere protupoarne zatite na brodovima i terminalima su na visokom nivou te se provode kroz tehnika rjeenja te sigurnosne procedure prilikom operacija tereta.Operacije prekrcaja tereta moraju biti unaprijed isplanirane na taj nain da se izbjegne svako curenje plina van sustava tereta i stvaranje zapaljive smjese te da se posveti posebna pozornost kontroliranju ukapljenog plina u brodskim tankovima i cjevovodu.Prirodni ukapljeni plin potrebno je hladiti kako bi ostao u ukapljenom stanju te su pri rukovanju plinom potrebne posebne mjere.U kontaktu s vodom nema kemijskih reakcija, no zbog brzog isparivanja pri atmosferskom tlaku (plin se u kratkom vremenu rairi na ogromnu povrinu) dolazi do stvaranja leda. Do eksplozije u dodiru s vodom (bez pojave plamena !) dolazi jedino u sluajevima u kojima koncentracija metana u plinu padne ispod 40%, zbog kontaktne pojave u kojoj plin postaje lokalno pregrijan, to dovodi do naglog isparavanja plina. Nasreu, komercijalno dostupan plin ima najmanje oko 70% metana, dok bi koncentracija metana u plinu pala na 40% tek nakon mnogo godina skladitenja. Potrebno je naglasiti da su smjese metana sa zrakom tee od zraka i eksplozivno izgaraju, dok su pare istog metana lake od zraka i brzo se diu uvis, pa stoga jedinu opasnost predstavljaju oblaci plina. Jasno su vidljivi, tanki, oblika cigare, a u odgovarajuim meteorolokim uvjetima mogu dugo ostati neraspreni. Njihovo zadravanje predstavlja opasnost, jer moe doi do zapaljenja oblaka u dodiru sa izvorom paljenja, pri emu e se plamen proiriti kroz oblak sve do mjesta na kojem je dolo do izlijevanja plina. Poar takvog oblaka stvara veliku koliinu topline i veliku opasnost za ljude (smrtni ishod za osobe zahvaene oblakom, opekotine za osobe izloene toplinskom zraenju). U sluaju kontakta tkiva s tekuim plinom dolazi do tekih smrzotina, to se sprijeava upotrebom odgovarajue zatitne odjee.U sluaju istjecanja u zatvorenom prostoru postoji opasnost od guenja, jer plin istiskuje kisik iz zraka do mjere kada on vie nije pogodan za ivot.

5. Osnovno poznavanje nadzora opasnosti

5.1. Inertiranja, suenja , priprema tankova

Svrha inertiranja spremnika je sprijeavanje mijeanja zraka sa parom opasnih tereta,tj. sprijeavanje nastajanja eksplozivnih smjesa tijekom ukrcaja para tereta. Za tu svrhu, koncentracija kisika se mora reducirati s 20.9% na maksimalno 5%.Da bi se otklonila opasnost od eksplozije, koja bi se mogla dogoditi u smjesi metana i zraka za vrijeme inertiranja mora se stalno kontrolirati koliina kisika u tanku. Koncentracija kisika nakon zavrenog inertiranja ne smije prijei 5% volumena i normalno bi trebala biti u rasponu od 1.5 - 2% Drugi razlog inertiranja je taj to se za neke od mnogih kemijskih reaktivnih plinova, npr. VCM (vinil klorid monomer), zahtijeva koncentracija kisika manja od 0.1% da se izbjegne kemijska reakcija kisika s nadolazeim parama tereta.Za etilen, sadraj kisika ne smije biti manji od 0.5 % da bi se osigurala kemijska istoa, a za butadien ne manji od 0.3 % da se sprijei polimerizacija i formiranje peroksida.Inertiranjem se istiskuje suhi zrak koji se nalazi u spremnicima.Kako bi se izbjegla opasnost od poara i eksplozije na LNG tankerima, atmosfera teretnih tankova ni u kojem trenutku ne smije sadravati eksplozivnu smjesu prirodnog plina i kisika.Nakon operacije zagrijavanja, u teretnim tankovima nalazi se plinovita smjesa metana i ostalih plinova no zbog nedostatka kisika i koncentracije metana iznad gornje granice eksplozivnosti, proces izgaranja nije mogu. Ukoliko bi se u tom trenutku u tankove poeo upuhivati isti zrak, sastav atmosfere mijenjao bi i u trenutku kad bi se koncentracija metana spustila ispod 15.0% volumena (gornja granica eksplozivnosti), svaki izvor plamena u tanku izazvao bi eksploziju katastrofalnih razmjera. Kako bi osigurali da se, za vrijeme prozraivanja teretnih tankova, atmosfera ni u jednom trenutku ne nae u zapaljivoj zoni potrebno je inertiranjem sniziti koncentraciju metana u tanku./Inertiranjem se u tankove postupno upuhuje inertni plin, koji sadri oko 0,5% kisika, pri emu se koncentracija metana smanjuje.Teoretski bi bilo nuno inertiranjem smanjiti koncentraciju metana u tanku samo ispod gornje granice eksplozivnosti, prije operacije prozraivanja. Meutim, moe se dogoditi da mijeanje inertnog plina i metana nije homogeno unutar cijelog tanka. Uvijek postoji opasnost od akumulacije metana ispod pregrada i unutar slijepih prostora u tanku, pa se inertiranje u praksi nastavlja sve dok se koncentracija metana u tanku ne spusti ispod 2% volumena. Tada sa sigurnou moemo ustvrditi da je potpuno sigurno zapoeti upuhivanje zraka u tankove, bez opasnosti od stvaranja eksplozivne smjese.U sluaju odlaska broda na suhi dok ili da osoblje ulazi u spremnike istom se instalacijom u spremnike upuhuje suhi zrak dok postotak O2 i CO ne dode u zadovoljavajue podruje. Specifina priroda LNG-a i brodova za njegov prijevoz, zahtijevaju inertni plin posebne istoe, bez vlage i primjesa sumporovih i duikovih spojeva, koji u dodiru s vodom mogu stvoriti korozivne spojeve.Za razliku od ostalih brodova koji za inertiranje tankova koriste ispune plinove iz brodskih kotlova, inertni plin na LNG tankerima proizvodi posebno konstruirano postrojenje Inert Gas plant i Generator duika.Inertni plin razliitih koliina i kvalitete se moe dovoditi s obale ili moe biti proizveden na brodu razliitim metodama kao to su: izgaranjem goriva u generatorima inertnog plina, dobivanje istog duika frakcionom destilacijom zraka, isparavanjem tekueg duika uskladitenog u bocama pod tlakom.Inertiranje duikom N2Na brodovima za prijevoz prirodnog ukapljenog plina duik se koristi:a) za izolacijska podruja, koja se dre pod pretlakom duika od 5 mbar,b) za propuhivanje cjevovoda plina prema kotlovima,c) za labirintne brtvenice kompresora plina,d) za gaenje mogueg poara na cjevovodima ispunih jarbola.Opskrba duikom izolacijskih podrujaIzolacijska podruja membranskih sustava ispunjena su duikom,iji se pretlak odrava od 3 do 5 mbar. Duik u izolacijskim podrujima predstavlja mjeru zatite, kojom se sprijeava stvaranje eksplozivne smjese zraka i eventualnog proputenog plina.Drugi razlog prisutnosti duika jest nemogunost kondenzacije vlage i stvaranje leda, koji bi izazvao pomicanje sustava izolacije i membrana.

5.2. Inhibiranje tereta

PolimerizacijaKao rezultat kemijskih reaktivnosti ukapljenih plinova, moe nastati reakcija koja se zove polimerizacija i vrlo ju je bitno poznavati u prijevozu ukapljenih plinova morem.Iako su mnogi ukapljeni plinovi skloni polimerizaciji ( to su oni koji sadre dvostruke ili trostruke veze u svojoj molekularnoj strukturi), prava polimerizacija tereta u praksi dogaa kod prevoza: butadina, isoprena, etilenoksida i vinilklorida. Polimerizacija moe biti vrlo opasna u nekim sluajevima, ali se moe kontrolirati i odgaati dodavanjem inhibitora. Polimerizacija nastupa kada se jedna molekula (monomer), vezuje sa drugom molekulom istog sastava tvorei na taj nain dvostruku molekulu (dimer). Reakcija se nastavlja dalje, stvarajui tako dugi lanac molekula koji u sebi moe sadravati i do tisue molekula, a rezultat toga je dobivanje novog elementa koji se zove polimer. Cijeli ovaj proces odvija se jako brzo uz oslobaanje velike koliine topline. Proces moe nastati spontanom reakcijom, uz pomo katalizatora koji je najee kisik ili prijenosom topline tijekom teretnih operacija. Za vrijeme polimerizacije teret postaje sve vie viskozan, da bi se na kraju formirao vrsti polimer koji se vie ne da ispumpati iz tanka. InhibitoriDa bi se sprijeila polimerizacija, teretu se dodaju prikladni inhibitori. Inhibitori su sredstva koji i u vrlo malim koliinama reagiraju sa kisikom, vrlo su otrovni i opasni za zdravlje, te se moraju rukovati sa oprezom. Ako se prevozi butadin tada e se kao inhibitor koristiti Tertibutikatekol (TBC) u poetku kao antioksidant, ali u nedostatku kisika vezat e se sa drugim elementima i na taj nain djelovati kao inhibitor. Ako je meutim ve dolo do polimerizacije potronja inhibitora postaje sve veom, sve do one toke kada se polimerizacija dalje moe odvijati nekontrolirano. Vaan podatak kod dodavanja inhibitora teretu je tlak para tereta i tlak inhibitora. Openito pare inhibitora imaju nii tlak od tereta kojem su dodani, sukladno tome najvea satita prua se tekuini. Pare tereta iznad tekuine na taj nain ostaju relativno nezatiene, pa je na taj nain i dalje mogua polimerizacija u tom prostoru. asnik odgovoran za rukovanje teretom mora dobiti od krcatelja tereta informacijsku formu ihibitora (eng. Inhibitor Information Form) koji se dodaje ili e se dodati teretu. Slika prikazuje formu inhibitora.

5.3. Vanost kompatibilnosti tereta

Kemijske i fizike karakteristike ukapljenih plinova prikazuju prethodno prikazane tablice u poglavlju 4., kao i tablice dolje. Podatci o kompatibilnost, reaktivnosti te ostali podatci u tablicama u skladu su sa meunarodnim ravilnikom za izgradnju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenog plina u rasutom stanju (eng. IGC Code). Iako kemijske industrije neprestano inoviraju nove spojeve i elemente, tablice prestavljaju veinu ukapljenih plinova koji se mogu nai u pomorskom prijevozu.

SvojstvaMetanEtanPropanButanEtilenPropilenButilenButadinIsoprenAmonijaVinilkloridEtilen oksidPropilen oksidKlor

Zapaljivxxxxxxxxxxxxx

Otrovanxxxxxx

Polimerianxxxx

Reaktivni sa:

Magnezijxxxx

ivaxxxxxx

Cinkxx

Bakarxxxxx

Aluminijxxxxxxx

Karbonski elikx3x1

Nehrajui elikx2

eljezoxx

PTFEx

PVCx

Polietilenx3xxxx

Metanolx

Etanolx

Kemijske osobine ukapljenih plinovaNehrajui elik - sadri 9 % udjela nikla u svojoj strukturi, obino se koristi kao materijal za prijevoz etilena..PTFE - Politetrafloretilen koristi se kao materijal za spajanje materijala, brtvljenje.PVC - Polivinilklorid koristi se kao materijal za izolaciju elektrinih kabela.

MetanEtanPropanButanEtilenPropilenButilenButadinIsoprenAmonijaVinil kloridEtilen oksidPropilen oksidKlorVodena paraKisik, zrakUgljini dioksid

Metanx

Etanx

Propanx

Butanx

Etilenx

Propilenx

Butilenx

Butadinxxx

Isoprenxxx

Amonijakxxxx

Vinil kloridxx

Etilen oksidxx

Propilen oksidx

Klorxxxxxxxxxxxx

Vodena paraxxx

Kisik, zrakxxxx

Ugljini dioksidx

Kompatibilnost ukapljenih plinova. X = nekompatibilan

5.4. Krti lom

Strukturalni elik podloan je pucanju pri niskim temperaturama. To moe imati katastrofalne rezultate, jer je u krhkom eliku potrebno malo energije za propagiranje frakture.Obini karbonski strukturalni elik ima svojstva krhkog do rastezljivog prijenosa do ega obino dolazi pri -50C do +30C. Zbog toga se openito ne rabe na LNG nosaima (temperatura tereta -162C), nego se rabe materijali koji ne pokazuju tako otru tranziciju od rastezljive do krhke frakture prilikom sniavanja temperature. Takvi su materijali pogodni za nosae tekueg metana, na primjer, invar (legura 36% nikal-eljezo), nehrajui elik, 9% nikal elik i neke legure aluminija kao to je legura 5083. Svi ti materijali ponaaju se na rastezljiv nain na temperaturi od -162 tako da je ansa za irenje nestabilne krhke frakture vrlo mala, ak i kada je materijal preoptereen.Kako bi se izbjegla pojava krhkih lomova moraju se provesti i potivati razne vrste zatitnih mjera kojima se osigurava da LNG i tekui nitrogen nikada ne dou u kontakt sa elinom strukturom plovila. K tome, dodaje se razliita oprema radi rjeavanja problema curenja ako doe do razvijanja takve situacije. Kontakt s LNG-om ili s materijalima ohlaenim na temperaturu od oko -160C otetiti e iva tkiva. Veina metala gubi provodnost na tim temperaturama, LNG moe uzrokovati lomljivost velikog broja materijala. U sluaju izlijevanja LNG-a na palubu broda, zbog ograniene sposobnosti kontrakcije palube dolazi do toplinskog stresa i to dovodi do pucanja elika.

6.Razumijevanje informacija sadranih u listi podataka o sigurnosti materijala (MSDS-u)

Trovanje ugljikovodicima moe biti uzrokovano direktnim djelovanjem plinova iz sastava ugljikovodika zbog isparavanja iz tereta i uslijed promjene atmosfere u zatvorenom prostoru (u tankovima tereta zbog inertiranja) tj. potiskivanjem kisika iz atmosfere u nekom prostoru.Svi plinovi koji nastaju isparivanjem ugljikovodika tetni su za zdravlje i ne mogu se izdvojiti iz sirove nafte koja se prevozi. Radi rukovanja teretom na siguran a prikladan nain brod mora obvezno imati detaljne podatke o teretu. Krcatelj mora uruiti zapovjedniku broda MSDS - Material Safety Data Sheet koji sadri sve vane podatke o teretu kao i uputstva o postupcima u sluaju nezgode. Material Safety Data Sheet mora biti izloen na oglasnoj ploi prije poetka ukrcaja tereta.

7.Koritenje ureaja za mjerenje koliine plinova

Sustav detekcije curenja plinaSustav otkrivanja plina na brodovima za prijevoz plinova je od velike vanosti te ga propisuje i Meunarodna Pomorska Organizacija u svom pravilniku (IGC code).Pravilnik trai da je ovakav sustav postavljen na brodu kao fiksna instalacija sa pripadajuim zvunim i vizualnim upozorenjima u sluaju otkrivanja curenja plina.Ekran za praenje rada sustava te ureaj za detekciju plina mora biti smjeten na mjestima koja su pod stalnom prismotrom (zapovjedniki most, kontrolna soba za teret, kontrolna soba stroja). Ureaji za otkrivanje su smjeteni u sljedeim prostorima na brodu:-prostor za kompresore tereta-prostor pogonskih motora za kompresora tereta-zatvorenim prostorima uz tankove tereta (prostori meu membranama)-zranim komorama-zatitnim cjevovodima za dopremu prirodnog plina u strojarnicu-nastambama za posaduSmjetaj ureaja za otkrivanje curenja plina mora odgovarati gustoi plina koji se prevozi. Ovo u praksi znai da bi plinovi tei od zraka trebali imati ureaje za otkrivanje smjetene to je mogue nie u prostorijama, a plinovi poput metana i amonijaka koji su laki od zraka bi trebali imati senzore smjetene to je mogue vie.IGC pravilnik trai da vremenski interval izmeu dva analiziranja istog prostora nije vei od 30 minuta. Alarm bi se trebao aktivirati kada koncentracija zapaljivog plina dosegne 30% donje granice zapaljivosti.Termosenzori su rasporeeni po povrini dvostruke oplate, no ako do curenja ne doe u blizini termosenzora, oni predstavljaju tek opu indikaciju temperature elika, tako da je i danas jedini pouzdani nain pronalaenja oteenja na tankovima - vizualna inspekcija iz prostora dvodna i dvoboka. U sluaju otkrivanja hladnog mjesta, bilo senzorima ili vizualnom inspekcijom, potrebno je zabiljeiti mjesto, te koliinu prisutnog leda. Hladna mjesta malih razmjera nisu opasna i ne zahtijevaju nikakav poseban postupak osim redovitog nadzora. Ukoliko je curenje takvog razmjera da ga nije mogue zaustaviti, a zakljui se da ekanje do dolaska u luku iskrcaja ugroava brod, tank se prazni u more putem specijalne cijevi koja se postavi na prikljuke za iskrcaj tereta uz pomo jedne glavne pumpe tereta.

Sustav kontrole tlaka u tankovima teretaNakon ukrcaja ukapljenog prirodnog plina u tankove tereta dolazi do izmjene topline i prirodnog isparavanja prirodnog plina. Ukratko zbog prodora vanjske topline kroz izolaciju koja ne moe biti sto posto efikasna dolazi do porasta temperature ukapljenog prirodnog plina te isparavanja. Naime poznato je da se ukapljeni prirodni plin prevozi pri atmosferskom tlaku na temperaturi od oko -161C.Da bi se sprijeilo nekontrolirano isparavanje ukapljenog prirodnog plina u tankovima tereta koje nastaje zbog stalnog priljeva topline izvana potrebno je viak isparavanja tereta kompresorima za teret putem cjevovoda stalno odvoditi i tako odravati tlak i temperaturu tereta u tankovima u skladu sa traenjima naruioca tereta ili brodovlasnika. Osobito je vano da tlak u brodskim tankovima ne prijee sigurnosne granice nadtlaka i podtlaka jer prekoraenje vrijednosti moe dovesti do oteenja na stijenkama tanka.Nadtlak u tankovima tereta nastaje procesom isparavanja ukapljenog prirodnog plina, a zadaa sustava je odrati tlak u sigurnosnim granicama.Maksimalni doputeni tlak u tankovima tereta je 25 kPa a na toj vrijednosti su postavljeni i sigurnosni ventili u tankovima. U plovidbi kompresori za teret viak plina iz tankova usmjeravaju na grijae plina te poslije zagrijavanja plin se odvodi u brodske kotlove te se izgaranjem pretvara u pogonsko sredstvo i koristi na parnoj turbini broda.Kad je brod privezan za terminal tlak u tankovima se regulira slanjem vika para tereta prema terminalu gdje se taj viak izgara na posebno izgraenoj baklji. Na terminalima gdje LNG tanker izvodi operaciju iskrcaja ukapljenog plina u brodskim tankovima tereta zbog pada razine tereta dolazi do podtlaka te je potrebno odravati tlak u tankovima tereta na brodu pomou kompresora sa terminala. U situaciji kada brod vri iskrcaj tereta ukapljenog prirodnog plina prema terminalu u tankovima terminala dolazi do veeg isparavanja te oni slanjem male koliine plina odravaju tlak u tankovima broda u sigurnosnim granicama.U sluaju da se tlak u brodskim tankovima opasno priblii granici od 25 kPa, sustav zatite tanka e otvoriti glavni oduni ventil i preko glavnog odunika tlaka (obino je to odunik na tanku broj 1 jer je najudaljeniji od nastambi posade i strojarnice) ispustiti viak plina u tankovima.Podtlak u brodskim tankovima moe nastati pri operaciji iskrcaja zbog pada razine tereta a time i tlaka u tanku. U ovoj situaciji pozitivan tlak u brodskim tankovima odrava se slanjem vika plina iz tankova terminala i u ovoj proceduri vrlo vanu ulogu igra komunikacija izmeu broda i terminala. Ako s terminala ne moemo dobiti dovoljno plina da odrimo tlak brodskih tankova u sigurnim granicama iskrcaja po potrebi se moe zaustaviti iskrcaj.

Instrumenti za mjerenje plinova i kisika u tankovimaZa mjerenje plinova i kisika u tankovima koriste se razni instrumenti kojih na tankerima mora biti vie komada istog tipa. Instrumenti se prije upotrebe moraju kalibrirati prema uputstvima proizvoaa.Potrebno je takoer voditi knjigu kalibracije prenosivih i ugraenih instrumenata. Ukoliko se neki od instrumenata koriste rijee treba ih kalibrirati najmanje jednom mjeseno. Prije dolaska u luku treba izvriti kalibraciju instrumenata.Neki od vanijih instrumenata su : Traga otrovnog plina Mjera kisika Tankoskop ili eksplozimetar

8.Sigurnosna oprema

Osnovna mjera sigurnosti posade i broda su odravanje i provjera zajednike i osobe zatitne opreme. Pojedinu opremu odrava posada na brodu o emu se mora voditi uredna evidencija dok dio opreme odraju servisne slube na kopnu koje su specijalizirane i ovlatene za tu vrstu usluga.Pored pregleda i odravanja opreme posada mora izvoditi vjebe prema rasporedu vjebi radi uvjebavanja svakog lana posade kako bi to uinkovitije djelovao u bilo kojoj od izvanrednih situacija pri emu treba voditi rauna da se uloge u svakom timu mjenjaju iz vjebe u vjebu kako bi se izbjegla pojava nezamjenjivih.Svi brodovi moraju imati dva kompleta aparata za disanje. Dini ili izolacijski aparat s komprimiranim zrakom titi dine organe od otrovnih para i plinova te tetnih tvari u zraku. Aparat se sastoji od jedne ili dvije boce s komprimiranim zrakom prirodnog sastava. Udisanje se vri preko redukcijskog i plunog automatskog ventila smjetenog na maski. Uz bocu postoji manometar i alarm koji upozorava da je tlak u boci pao na priblino 45 - 50 bara, odnosno da je u boci preostala koliina zraka dovoljna za 10 minuta disanja.Predtlak kod ovih aparata sprijeava ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u sluaju oteenja maske ili loeg pristajanja na usta/nos korisnika (brada i sl.)Aparat treba periodino pregledavati (nadlene osobe na brodu) te atestirati (nadlene institucije).

Dini ili izolacijski aparat s komprimiranim zrakom

Zatitna odjea i opremaUreaj za disanje i odjea koja omoguava potpunu zatitu mora se koristiti pri ulasku u prostor u kojem je mogu kontakt s teretom.Tipovi odjee zavise o tome da li tite od tekuina ili su odjela potpuno nepropusna za plinove. Komplet normalno sadri kacigu, rukavice i izme. Neki tipovi zatitne odjee moraju biti otporni, pored ostalog i na niske temperature.Odjea potpune zatite je neophodna pri ulasku u prostore koji su zagaeni otrovnim plinovima poput amonijaka, klora, propilen oksida ili butadiena. Slika dolje,

Odjea potpune zatiteNa tankerima postoji zajednika i osobna sigurnosna oprema i zatitna odjea. U zajedniku opremu spadaju: amci za spaavanje; Splavi za spaavanje; Sustavi protupoarne zatite (ugraeni i prenosni); Ugraeni sustavi za otkrivanje plina; Sustav Inertnog plina itd.U osobnu opremu spadaju: Aparat za disanje; Zatitno odjelo sa kacigom; Rukavice; izme; Sigurnosni pojas; Sigurnosno ue; Svjetiljka; Sjekira; Ureaji za otkrivanje i mjerenje kisika i plinova itd.

Ope mjere oprezaivot i rad na brodu sadre brojne opasnosti. Poznavanje broda i vrsta nezgoda koje se mogu dogoditi pri pojedinim radovima ili u pojedinim prostorima je vrlo bitno za svakog lana posade, a posebnu panju treba posvetiti novim lanovima posade. asnik za sigurnost mora upoznati prije isplovljenja svakog novog lana posade sa njegovim dunostima u sluaju opasnosti kao to su poar, naputanje broda, oneienje mora itd. Upoznavanje sa brodom, vjebe i teajevi glede sigurnosti se upisuju u knjiicu koju treba imati svaki lan posade. Knjiica je jedan od dokumenata svakog lana posade.Radi otklanjanja mogunosti zapaljenja/eksplozije na tankerima se mora izbjei istovremeno postojanje zapaljive smjese i iskre u istom prostoru. Nemogue je uvjek potpuno nadzirati oba ova elementa ali se jedan od njih mora otkloniti.U svim prostorima gdje se mogu oekivati zapaljivi plinovi (prostori tereta, pumpne stanice a ponekad i dijelovi palube) mora se otkloniti bilo kakva mogunost iskre. U prostorima gdje postoji mogunost iskre/otvorenog plamena (nastambe, strojarnica, kuhinja i sl.) mora se onemoguiti pristup zapaljivih plinova.Potrebno je dobro kontrolirati mogunost pristupa plina i otvorenog plamena/iskre u radionicama, skladitima, provenom, sredinjem i krmenom nadgrau kao i skladitima suhog tereta ako postoje.Postojanje postrojenja inertnog plina i njegovog ispravnog rada predstavlja dodatnu mjeru sigurnosti ali ne smanjuje potrebu rada na siguran nain i mjere prevencije glede zapaljenja/eksplozije.Potencijalni uzroci poara i mjere prevencije PuenjeU plovidbi se puenje doputa u vremenu i prostoru kojeg odredi zapovjednik broda. Puenje mora biti zabranjeno na palubi tankova i na svim mjestima gdje bi se zapaljivi/eksplozivni plinovi mogli pojaviti.ibice i upaljaiUpotreba upaljaa i ibica izvan nastambi je zabranjena osim u prostorima gdje je puenje dozvoljeno. ibice i upaljae se ne smije nositi izvan ovih prostora niti se smiju nositi na palubu tankova ili bilo koji drugi prostor gdje postoji mogunost pojave zapaljivog/eksplozivnog plina.ibice koje se smiju koristiti na tankerima moraju biti sigurnosne.Otvoreni plamenOtvoreni plamen mora biti zabranjen na palubi tankova i na svim mjestima/prostorima gdje postoji mogunost pojave eksplozivnog/zapaljivog plina.UpozorenjaPrenosna i stalna upozorenja glede zabrane puenja i upotrebe otvorenog plamena moraju biti postavljena na skali broda, izlazima iz nastambi i na mjestima koja se smatraju prikladnim.Sva upozorenja moraju biti jasno uoljiva, a nou prikladno osvjetljena.KuhinjaOsoblje kuhinje mora znati upotrebljavati ureaje kuhinje na siguran nain. Nenadlene i neiskusne osobe ne smiju koristiti kuhinjske ureaje. Kuhinjske nape i cjevovodi moraju biti uvijek isti. Svi toplinski elektrini ureaji moraju imati termostat radi zatite od pregrijavanja.Kuhinja mora biti opremljena prikladnim protupoarnim aparatima i pokrivaima, a osoblje kuhinje uvjebano za sluaj poara u kuhinji.Prenosne lampe i elektrina opremaSva prenosna elektrina oprema, ukljuujui i lampe, mora biti odobrenog tipa i provjerena prije svake upotrebe. Posebno provjeriti mogue oteenje izolacije kablova i dobru pritegnutost spojnih mjesta kablova.Lampe i ostali elektrini ureaji na produnim kablovimaUpotreba prenosnih elektrinih ureaja s produnim kablovima je zabranjena u tankovima tereta i oblinjim prostorima i na palubi tankova osim u periodima: kada je prostor u kojem i preko kojeg se koristi ureaj i kabel gas free (bezzapaljive smjese plinova) glede radova sa iskrom; kada su oblinji prostori takoer gas free i sigurni za radove sa iskrom ili suoieni od ugljikovodika na ispod 2% volumena u atmosferi i inertirani ili potpuno napunjeni balastom ili kombinacijom ovih dviju metoda; kada su svi zatvori koji vode u prostore ,a nisu gas free dobro zatvoreni ili kada su kablovi i ureaji sigurnosne izvedbe kada su ureaji ugraeni u kuita protueksplozivne izvedbe.Svi pokretni kablovi moraju biti odobreni za upotrebu u posebno tekim uvjetima te imati vodi za uzemljenje i biti spojeni na protueksplozivno kuite prema sigurnosnim standardima. Postoji dio opreme koja je tipski odobrena samo za upotrebu na palubi tankova.Pokretni kablovi za signalna ili navigacijska svjetla i telefone odobrenog tipa trebaju biti odobreni za tu namjenu.Rune baterije i ureaji na baterijeNa tankerima se smiju koristiti samo rune baterije odobrenog tipa glede koritenja u zapaljivoj atmosferi.Prenosni UHF/VHF primopredajnici moraju biti sigurnosne izvedbe.Ureaji kao satovi, pojaala sluha i pacemakers ne predstavljaju izvor znaajnijeg iskrenja.Prenosni radioprijemnici, kasetofoni, elektroniki kalkulatori, fotoaparati, blicevi, kamere i reflektori moraju biti odobrenog tipa ukoliko se koriste na mjestima gdje postoji mogunost pojave zapaljivog plina.Ugraeni elektrini ureajiElektrini ureaji ugraeni u prostore gdje postoje zapaljivi plinovi ili mogunost njihove pojave moraju biti odobrenog tipa te se moraju uredno odravati i provjeravati.Sintetika odjeaSintetika odjea pod normalnim okolnostima ne predstavlja znaajniji izvor iskrenja. Svojstvo sintetike odjee da omekaje i da se otapa pri visokim temperaturama tvorei jak izvor topline koji predstavlja opasnost za tijelo korisnika te nije prikladna za osobe koje pri radu mogu biti izloene plamenu ili vruim povrinama.Upotreba alataU plovidbi prije poetka piketavanja, pjeskarenja ili upotrebe bilo kojeg strojnog alata izvan kotlovnice, strojarnice ili nadgraa nadleni asnik se mora uvjeriti da je prostor gas free i da e ostati gas free za cijelo vrijeme rada te da je izdata dozvola za Hot work.Runi alatiRune alate koristiti samo za njihovu namjenu. Mogunost iskre pri ispravnom koritenju takvih alata je mala ali voditi trajno rauna o pravilnoj upotrebi alata. Odobrenje za radove sa iskrom Hot workPrije izdavanja dozvole za Hot work nadleni asnik se treba uvjeriti u slijedee: da ne postoji otrovan ili zapaljiv plin na mjestu rada kao i da je sadraj kisika u atmosferi 21%; da ne postoji stupa, krpe ili drugi materijali natopljeni uljem na mjestu rada koji mogu stvarati zapaljive ili otrovne plinove ak i pri zagrijavanju; da ne postoji zapaljiv materijal na mjestu rada kao ni u oblinjim prostorima; da su oblinji prostori gas free; da su cjevovodi isprani, posueni i izolirani od prostora u kojima e se raditi; da je prostor u kojem se radi dobro ventiliran te da se vri provjera sastava atmosfere za vrijeme rada; da je pripravna prikladna protupoarna oprema; ne istiti prostor razrijeivaima bilo koje vrste; Hot work na sekciji cjevovoda se moe dozvoliti samo ako je ta sekcija na hladno odvojena od sustava cjevovoda i dovedena u gas free stanje za vrue radove.Pisana dozvola za Hot work se izdaje za svaki rad posebno. Dozvola sadri period za koji vrijedi (najvie 12 sati), mjere opreza, postupak za gaenje poara, nain spaavanja i komunikacije.Opasne zoneOpasni plinski prostori ili zone su zone na otvorenoj palubi unutar 5 metara od bilo kojeg izlaza teretnih spremnika, izlaza plina ili isparenja, prirubnice teretnog cjevovoda, teretnog ventila i ulaznih otvora i otvora ventilacije koji vode do strojarnice tereta.Tu takoer ubrajamo otvorenu palubu iznad podruja tereta i 3 m prema pramcu i prema krmi od podruja tereta na otvorenoj palubi sve do visine od 2, 4 m iznad pokrova spremnika za zatitu od vremenskih prilika. Cjelokupni sustav cjevovoda tereta i spremnici za teret takoer se smatraju opasnim.

9.Sigurnosni postupci

Pravila se stalno proiruju, striktna su i djeluju uvijek u svrhu poveanja sigurnosti.Razlikuju se tri bitna pravila:1. Ne dovesti LNG u kontakt s materijalima koji na toj temperaturi postaju lomljivi;2. Ne dopustiti stvaranje eksplozivne smjese ulaskom plina u prostor sa zrakom ili ulaskom zraka u prostor s plinom;3. Udaljiti sve zapaljive izvore iz podruja gdje bi plin i zrak mogli doi u dodir.Prvo pravilo usmjerava sve zahtijeve u svezi s konstrukcijom spremnika na uporabu materijala otpornih na vrlo visoke temperature, te na primjenu druge pregrade (membrane). Druga pregrada je unutarnja pregrada sposobna zadrati teret bez rizika za trup broda u sluaju djelominog ili potpunog proputanja tereta nekog spremnika. Drugo pravilo zahtijeva uporabu nepropusnih cjevovoda s dvostrukom stijenkom, inertnog plina i kontrole atmosfere u prostorima blizu tereta. Tree pravilo definira opasna podruja u kojima se instalira samo specijalna sigurnosna oprema.Kao i svi, tako su i brodovi za prijevoz ukapljenog prirodnog plina izloeni rizicima sudara i nasukavanja. Da bi se sprijeile posljedice takvih situacija, formuliran je odreeni broj zahtijeva u odnosu na stabilnost za sluaj proboja i u svezi zatite cjelovitosti spremnika i tereta s ukapljenim plinom. Norme definiraju njihove dimenzije i poloaj spremnika u odnosu na oplatu.

Mjere opreza koje je potrebno poduzeti pri ulasku u zatvorene prostorePrije ulaska u zatvorene prostore i tankove mora se ispitati sastav atmosfere u njima radi ega treba mjerenjem utvrditi:a.Koliinu kisika; Atmosfera u tanku mora sadravati 20.9 % kisika.b.Prisutnost eksplozivne smjese; Koncentracija eksplozivnih para i plinova mora biti ispod donje granice eksplozivnostisti (DGE);c.Prisutnost otrovnih tvari; Koliina otrovnih tvari u atmosferi mora biti ispod MDK (TLV) vrijednosti. Sva navedena mjerenja trebaju vriti osobe koje dobro poznaju mjerne metode i mjerne ureaje.Mjerenja se moraju izvriti na raznim pozicijama istog prostora i na raznim visinama (na dnu, sredini i vrhu tanka).Voditi rauna da su izmjerene vrijednosti slika stanja u jednom trenutku te da promjene stanja moe doi u kratkom vremenu zbog promjena temperature, ventilacije i sl. Zbog toga gornja mjerenja treba periodino ponavljati.Mjere opreza pri ulasku u zatvorene prostore su sljijedee: osigurati i koristiti kvalitetnu rasvjetu koja je protueksplozivna, ovlastiti osobu koja e biti cijelo vrijeme deurna na ulazu tanka, obavijestiti deurnog asnika na komandnom mostu o namjeri ulaska u tank, provjeriti komunikacijske ureaje (toki-voki), unaprijed izraditi plan izlaska u sluaju nude, te biti siguran da je svi razumiju, odrediti koja osoba e ui u tank i navesti njeno ime, koristiti sva sredstva koja su protueksplozivna (alat, svjetla i ostalo), dogovoriti broj kanala na kojem e se vriti komunikacija, provjeriti ispravnost i napunjenost dinih aparata i sigurnosni konop, osobe koje ulaze moraju biti upoznate s opasnostima i zadatkom, za vrijeme boravka u tanku mora se povremeno provjeravat sadraj zraka, para ugljikovodika i otrovnih plinova, u sluaju da se izgubi komunikacija s osobom / osobama, koja se nalaze u tanku, mora se odmah obavijestiti deurni asnik na komandnom mostu i poduzeti mjere za izvlaenje ugroenih u tanku, lan posade koji se nalazi cijelo vrijeme na ulazu u tank ne smije, ni u kom sluaju ulaziti u tank radi spaavanja, jer i on vrlo lako moe postati rtva opasne atmosfere u tanku.

10.Osnovno poznavanje postupaka u sluaju nude

Plan za sluaj nudePrema SOLAS Konvenciji svaki brod iznad 150 BT mora imati, na nekoliko mjesta izloen Plan za sluaj nude (muster list) i to na: komandnom mostu, strojarnici, palubi asnika, palubi posade,Plan sadri dunosti svakog lana posade u sluaju naputanja broda, poara na brodu, oneienja, ovjek u moru itd.Ujedno sadri i signal koji se daje prema nekoj od gore navedenih situacija i to putem alarmnog sustava broda i brodske sirene.Dunosti svakog lana posade u planu za nudu moraju biti ovjerene od strane klasifikacijskog drutva / Registra.Plan sadri : Mjesto okupljanja u sluaju nude; Zatvaranje vodonepropusnih vrata, vrata za zatitu od vatre, ventila, epova na palubi, ventilacijskih otvora, zaustavljanje ventilacije; Zaduenja za pneumatske splavi i sputanje istih u more; Zaduenja za sputanje amaca za spaavanje u more; Zaduenja glede komunikacijske opreme; Posada zaduena za borbu s vatrom u strojarnici, na palubi u pumpnoj stanici, u prostorijama namjenjenim za boravak posade i sl. Posada zaduena za pomo nastradalima i ranjenima.Svi lanovi posade moraju biti upoznati sa planom za nudu prije isplovljenja broda iz luke.Sva nova posada, nekoliko dana nakon ukrcaja na brod, mora biti upoznata sa svim uredajima koji se koriste u nudi, gdje im je mjesto, gdje se nalazi protupoarna oprema, kako se kori