D 2384 E BR./NR.1-2 (311) - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz01-02.2011.pdf · Novi delegat za Hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina

Svijetli trag hrvatskih redovnicaNovi delegat za NjemačkuSvijetli trag hrvatskih redovnicaNovi delegat za Njemačku

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50E - SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2011 - BR./NR.1-2 (311)

FRANKFURT AM MAINim

pre

ssum

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter SparkasseIBAN:

DE96 5005 0201 0000 1290 72 SWIFT-BIC: HELADEF1822

Zadnja stranica: Motiv iz Urbina u Italiji;

snimio: A. Polegubić

Svijetli trag hrvatskih redovnicaNovi delegat za NjemačkuSvijetli trag hrvatskih redovnicaNovi delegat za Njemačku

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50€ - SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2011 - BR./NR.1-2 (311)

Naslovnica: S oproštaja hrvatskih časnih sestara

u Neussu; snimio: A. Polegubić

AKTUALNO

lebendige gemeinde

Vlč. Ivica Komadina — novi delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj

Stalno vijeće Njemačke biskup -ske konferencije na svojoj sjed-nici od 22. i 23. studenoga ove

godine imenovalo je, na prijedlogHrvatske biskupske konferencije i Bis kupske konferencije Bosne i Her-cegovine, vlč. Ivicu Komadinu, sve-ćenika Mostarsko-duvanjske biskupi-je, dosadašnjeg voditelja hrvatskihkatoličkih zajednica Reutlingen, Met-zingen i Tübingen, novim delegatomza hrvatsku pastvu u Njemačkoj, utrajanju od pet godina. Mandat po-činje 1. siječnja 2011., a traje do31. prosinca 2015. godine. Vlč. Ko-madina je službu preuzeo od dosa-dašnjeg delegata fra Josipa Bebića,koji odlazi na službu ravnatelja du -šo brižništva za Hrvate u inozemstvu.

Kako stoji u dekretu predsjednikaNjemačke biskupske konferencijemons. dr. Roberta Zollitscha, službadelegata se ravna prema pravilimaupute Papinskog vijeća za pastoralselilaca i putnika „Erga migrantes caritas Christi“ (Kristova ljubav pre-ma seliocima) od 3. svibnja 2004. ismjernicama Njemačke biskupskekonferencije „Eine Kirche in vielenSprachen und Völkern“ (Crkva umnogo jezika i naroda) od 13. ožuj-ka 2003. „Vjerujem da ćete Vašu slu-

žbu obavljati prema crkvenim upu-tama, u uskoj suradnji s Komisijomza migrante Njemačke biskupskekonferencije kao i s nacionalnimravnateljem za dušobrižništvo ka-tolika drugih materinskih jezika uNjemačkoj. U ime Njemačke bis -kupske konferencije želim Vamovom prilikom srdačno zahvalitina službi koju ste dosad obavljaliu dušobrižništvu za katolike hrvat -skoga materinskog jezika u Nje-mačkoj. Vama osobno i Vašemdušobrižničkom djelovanju želim inadalje obilje Božjeg blagoslova“,stoji u dekretu predsjednika Nje-mačke biskupske konferencijemons. Zollitscha.

Vlč. Ivica Komadina rođen je23. studenoga 1950. godine uMostaru, u Bosni i Hercegovini,

od majke Anke r. Glibić i oca Domi-nika. Osnovnu školu pohađao je od1957. do 1965. u Mostaru, među -biskupij sku gimnaziju od 1965. do1969. u Zagrebu, s ispitom zrelosti ulipnju 1969. godine. Visoku teološkuškolu pohađao je u Sarajevu od1969. do 1975. Za svećenika Mos -tarsko-duvanjske biskupije zaređenje 29. lipnja 1974. godine u Pologukod Mostara. Pastoralno se usavrša-vao od 1974. do 1975. u Sarajevu.Njemački jezik je od 1975. do1976. usavršavao u Njemačkoj. Odstudenoga 1976. do studenoga1977. djelovao je kao župni vikar nanjemačkoj župi sv. Marka u Eislin-genu. Od prosinca 1977. do lip nja1978. bio je voditelj Hrvatske kato -ličke misije Göppingen. Od lipnja1978. do rujna 1989. djelovao jekao voditelj Hrvatske katoličke misijeBalingen, a od rujna 1989. do sadavodio je Hrvatske katoličke zajed niceReutlingen, Metzingen i Tübingen.Od svibnja 2003. član je sveće -ničkog vije ća u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart, a od ožujka 2009. i članupravnog odbora svećeničkog vijećau istoj bis kupiji.

Adolf Polegubić

„Znakovi vremena“

Prošla je godina obilježila mjes-nu Crkvu u Njemačkoj gubit-kom povjerenja u crkvene oso -

be i institucije.To nepovjerenje iza z -valo je kod mnogih vjernika krizuvjere i odbojnost prema Crk vi, takoda su istupanja iz Crk ve doseglarazmjere onih pred početak Dru-goga svjetskog rata. Je li znak vre-mena da njemački tjednik „Stern“u br. 52 od 22.12. 2010. donosianketu u kojoj 53% ispitanika iz-javljuju da za Božić najradije želebiti bez mise i posjeta crkvi, a sa-mo 37% da za Božić ne bi moglibiti bez bogate obiteljske trpeze? Itako nekako, u tom ozračju, s tim„znakovima vremena” preuzimam— kao prvi svećenik koji nije redov-nik (također „znak vremena”!?) —odgovrnu službu delegata zahrvatske katolike u Njemačkoj. Ne-minovno se nameću pitanja: kakvaje budućnost te službe, kako dugoćemo još imati svećenika i pasto-ralnih suradnica i suradnika koji su

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2011 3

Zajedno u nove izazove!

Novi delegat za Hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadinaovih je dana preuzeo novu službu.

Još je u živom sjećanju kada suvjernici na Trgu sv. Petra u Vati-kanu odmah nakon smrti Ivana

Pavla II. klicali „Santo subito! Sve-tac odmah!” Izgleda da se na to ni-je trebalo dugo čekati. Papa IvanPavao II., koji je bio Petrov nas -ljednik od 1978. do 2005., bit ćeproglašen blaženim već 1. svibnja,a na proglašenju će zasigurno bitiveliki broj njegovih sunarodnjakaPoljaka, ali i osoba iz drugih naro-da, kao i Hrvata koje je zadužio stri pohoda Republici Hrvatskoj i dvaRepublici Bosni i Hercegovini.„Ovim proglašenjem blaženim jošće se jednom svratiti pozornost cije-loga svijeta, a posebno Crkve, nanjegovo učenje.”

Domovinska Crkva je odnedav-no bogatija za još jednog, novogdub rovačkog biskupa.Naime,apos -tolski nuncij u Republici Hrvatskojnadbiskup Mario Roberto Cassaripriopćio je da je papa Benedikt XVI.u ponedjeljak 24. siječnja imeno-vao dubrovačkim biskupom Matu

Uzinića, svećenika Splitsko-makar -ske nadbiskupije i rektora Central-noga bogoslovnog sjemeništa uSplitu.

Novi delegat za Hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivica Komadinaovih je dana preuzeo novu službu, adosadašnji delegat fra Josip Bebić jepreuzeo službu ravnatelja za Hrvateu inozemstvu sa sjedištem u Zag -rebu. Hrvatska pastva u Njemačkojnas tavlja sa svojim programom: u2011. godini održat će se prve regi -onalne sjednice s delegatom u Mün-chenu, Karlsruheu, Wiesbadenu,Mülheimu i Hildesheimu, također ihrvatski folklorni festival, duhovnevježbe za svećenike i đakone, semi-nar za pastoralne suradnice i surad-nike, Biblijska olimpijada, godišnjipastoralni skup hrvatskih pastoralnihdjelatnika iz Zapadne Europe i sus-ret crkvenih zborova djece i mladih.Dakle, obveza je puno, a njihov usp-jeh je zagarantiran samo zajednič-kim radom i suradnjom. Stoga, za-jedno u nove izazove! Urednik

� IZ CRKVE U SVIJETU:

IZ CRKVE U DOMOVINI:Mons. Mate Uzinić — novi dubrovačkibiskup

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

PAPINA PORUKA ZA SVJETSKI DANSELILACA I IZBJEGLICA:„Samo jedna obitelj“

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

DÜSSELDORF: Četrdeseta obljetnica misije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

GESTE VJERE: dr. Ivica ŽižićNedjelja dan Gospodnji i čovječji

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: „Zeichen derZeit“

AKTUELLES: Appell für Gerechtigkeitim Heiligen Land

98. Deutscher Katholikentag

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Papa Ivan Pavao II. uskoro blaženik

� NEUSS:

Oproštajhrvatskihčasnih sestara

45. obljetnica službenog osnutka misije

� OBLJETNICE: FRANKFURT

Iz delegatove Poruke

voljni čitati „znakove vremena” zahrvatsku pastvu u Njemačkoj? Ima-mo li još entuzijazma za preno-šenje vjere našem budućem naraš-taju u ovoj zemlji i ovoj situaciji?

Vjerujem da je „znak vremena“da zbijemo redove i iz sve snage sepotrudimo da našim mladima po-kažemo da je u ovoj mjesnoj Crkvisastavljenoj od mnogih nacija i kul-tura, njihova vjernička budućnost —kao Hrvata i katolika — u očuvanjuvjere i običaja otaca. Usuđujem sevjerovati da smo u ovom multikultu-ralnom i globalizacijom prožetomdruštvu mi Hrvati posebno pozvanida budemo primjer, sukladno onomšto je zapisao prorok mesijanskihnada Zaharija prije 26 stoljeća, či-ta jući onda znakove vremena: „Uone će dane deset ljudi od narodasvih jezika hvatati jednog Židova(vlč. Živko Kustić bi parafraziraojednog Hrvata) za skut govoreći:Idemo s vama, jer čusmo da je s va-ma Bog” (Zah 8,23).

Vlč. Ivica Komadina, delegat

Poštovane sestre i braćo!

str.10

str. 4

str. 8

Santo subito! Svetac odmah! Takosu vjernici na Trgu sv. Petra od-mah po smrti Ivana Pavla II. iz-

ražavali što o njemu misle. Sada je topostalo i službeno. Papa Wojtyla —koji je bio Petrov nasljednik od 1978.do 2005. godine, kroz 27 godina —1. svibnja bit će proglašen blaženim.Toga će ga dana na Trgu sv. Petrapred očima cijeloga svijeta i katoličkezajednice na čast oltara uzdignuti nje-gov nasljednik Benedikt XVI. Dekret očudu — potreban za proglašenje bla-ženim — papa Ratzinger potpisao je upetak 14. siječnja 2011. godine, te jetime i službeno završio crkveni postu-pak. A taj je proces bio najkraći pro-ces za proglašenje neke osobe bla-ženom u novijem crkvenom razdoblju.Dakako, Benedikt XVI. nije neposred-no odgovorio na spontane plakate„Santo subito!“ koji su bili vidljivi većna pogrebu pape Wojtyle na Trgusv.Petra. Međutim, itekako je vodio ra -ču na o glasu svetosti koji je odlikovaonjegovog prethodnika, kojega je vrločesto citirao i nazivao svojim „ljublje-nim prethodnikom“. Zato je skratio uo-bičajenih pet godina od početka ot-varanja procesa za proglašenje bla-ženim na samo tri mjeseca. No, na-kon toga je proces, kao i svi drugi ra-niji, morao proći stroge rimske kriteri-je i norme, što se posebno ističe u Va-tikanu. Tako će Ivan Pavao II., papakojega su mnogi opravdano nazvali„Veliki“ — biti proglašen blaženim šestgodina i mjesec dana nakon smrti. Jošbrže nego redovnica i nobelovka —Majka Terezija (1910.—1997.).

Papa Wojtyla blaženim će bitiproglašen 1. svibnja na „Nedjelju Bo-žanskoga milosrđa“, liturgijski dannjegove smrti. Jer, upravo je nakonvečernje mise toga blagdana, 2.travnja 2005, Ivan Pavao II. otišao uBožju vječnost, preminuo je nakon te-ške bolesti i cijelome svijetu poznatedirljive borbe sa smrću. A sam je pa-pa Wojtyla upravo „Nedjelju Božan -skoga milosrđa“ uveo za cijeluCrkvu, a u duhovnoj tradiciji poljskemističarke Faustine Kowalske (1905.—1938.).

Grob toga velikoga pape koji senalazi u kripti ispod bazilike sv. Petra

postao je metom svih hodočasnika ko-ji dolaze u Rim.

Svečanu misu u Rimu voditće papa Benedikt XVI.

Svečanu misu na Trgu sv. Petravodit će sam papa Benedikt, a iz krip-te će se u baziliku iznijeti lijes s tije-lom Ivana Pavla II. Kako javlja austrij -ski Kathpress, lijes neće biti otvorenniti tijelo ekshumi -rano ili pak javno iz-loženo, kao što jebio slučaj kod sveto-ga Pija X. i blaženo-ga Ivana XXIII. IvanPavao II. svoje poči-valište naći će u ka-peli sv. Sebastijana,drugoj pokrajnoj ka-peli desno. Dolazina mjesto gdje jedosada u staklenomlijesu bilo tijelo Ino -centa XI., koji će bi-ti prenesen na drugustranu crkve. U ka-pe li sv. Sebastijanaveć se nalaze spo-me nicimodernim pa -pama kao što su Pijo IX. ili bron čanafigura Pija XII. A od groba je tek ne-koliko metra uda ljena Michelangelo-va „Pietà“, najupečatljivije umjetničkouprizorenje Majke Božje u žalosti, ko-ju je poljski papa — novi blaženikCrkve — posebno častio, da je za svo-je papinsko geslo i izabrao: „Totus tu-us! Sav tvoj!“ Tijelo pape Wojtyle po-čivat će u mramornom lijesu s natpi-som „Beatus Ionnes Paulus II“.

Papa Benedikt XVI. potpisao je de-kret o čudu, o medicinski neobjašnji-vom ozdravljenju jedne francuske re-dovnice po zagovoru pape Ivana Pav-la II. Redovnica s. Marie Simon Pierreod 2001. godine bolovala je od Par-kinsonove bolesti. Nakon smrti papeWojtyle sa svojim je susestrama moli-la za njegov zagovor i ozdravljenje. Unoći od 2. na 3. srpanj 2005. odjed-nom su joj nestali bolovi i simptomi.Proces čudesnoga ozdravljenja mjero-davna je liječnička komisija provje riladva puta, pojasnio je glasnogovornik

Svete Stolice isusovac o. Federi co Lom-bardi, dodajući da je 14. siječ nja pa-pa pred pročelnikom Kongregacije zaproglašenje blaženima i svetima kar-dinalom Angelom Amatom, BenediktXVI. potpisao ukupno devet dekreta. Utri je slučaja potvrdio čudesno ozdrav -ljenje, u pet junačke kreposti, te jepotvrdio mučeniš tvo „Drinskih muče -nica“ — pet redov nica žrtava četnič -koga zločina u prosincu 1941. — čemu

se osobito veselevjer nici i u BiH.

Postupak zaprog lašenje bla-ženim Ivana PavlaII. vodio se odsrpnja 2005. dopočetka 2007. pa-ralelno na bisku-pijskoj razini u Ri-mu i u Krakovu.Vatikanska Kon-gre gacija za pro-g lašenje blaže-mim proces jeprihvatila u svib -nju 2007., a usrpnju 2009. pre -dana je „positio“s dokumentima o

liječničkim pretragama i sa svjedo -čanstvima članova teološke komisije,a u studenome 2009. prihvatila ju jekardinalska komisija. Benedikt XVI.svome je prethodniku 19. prosinca2009. priznao junačke kreposti. Ispi-tivanje o čudu i ozdravljenju francuskeredovnice 21. listopada 2010. prihva-tila je i liječnička komisija, a 11. sije-čnja 2011, čudesno je ozdravljenjepotvrdila i kardinalska komisija. Tadaje još samo papa trebao potpisati zav-ršni dokument na kojega je s velikomradošću reagirao kršćanski narod pocijeloj kugli zemalj skoj, posebno u nje-govoj rodnoj Polj skoj.

Ovim proglašenjem blaženim jošće se jednom svratiti pozornost cijelo-ga svijeta, a posebno Crkve, na nje-govo učenje. A u njemu je posebnomjesto imalo i božansko milosrđe, paje odabir upravo Nedjelje Božansko-ga milosrđa „najbolji termin“ i poseb-no znakovit dan i datum.

M. K.

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2011

Papa Wojtyla — koji je bio Petrov nasljednik od 1978. do 2005. godine, kroz 27godina — 1. svibnja bit će proglašen blaženim.

Blaženik u rekordnom roku

Papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici1998. godine Snimio: A. Polegubić

Misno slavlje o Danu među-narodnog priznanja Repu-blike Hrvatske predvodio je

vojni ordinarij Juraj Jezerinac u sub-otu 15. siječnja u župnoj crkvi Pres-vetog Srca Isusova u Karlovcu. U pro-povijedi je između ostaloga kazao:„Kako dalje, kako urediti zemlju daona bude zemlja prava, slobode, do-stojanstva čov jeka, iskustva mira zasve svoje građane. Posve nam je jas-no da se nijedna zemljane može obnoviti bez sud-jelovanja svih svojih gra -đana. I ovu zem lju Hrvat -sku možemo promatratikao veliki i dragocjeni mo-zaik, sas tavljen od mnoš -tva razli čitih kamenčićaugrađenih u veličanstvenimozaik njezinog građan -skog bogat stva.” Na dru-goj strani u više gradovapros vjedovali su hrvatskibranitelji zbog odnosahrvat skih vlas ti prema vred-novanju Domovin skog ratai braniteljskih zasluga.

Siromaštvo sve više zahvaća BiH

Pod nazivom „Pomozite siromaš-nima” pokrenuta je javna akcija Ca-ritasa BK BiH. Kako stoji u proglasu,problem siromaštva u BiH je veomazastupljen, kao državni problem. Si-romašno je 17% bosansko-hercego-vačkog stanovništva, a svaki treći držav ljanin je nezaposlen. Poduzećamasovno propadaju, ljudi gube po-sao, plaće i mirovine kasne ili su pakneredovne. Samo u kolovozu 2010.godine bilo je za oko 20% više siro-mašnih koji nemaju obrok dnevno dasi priušte. Pučke kuhinje svakim da-nom imaju sve više korisnika, a tre-nutnim donacijama nije moguće po-kriti sve troškove. Svakodnevno, u Ca-ritas Biskupske konferencije pristižumolbe za razne vrste pomoći. Ljudiuglavnom traže ono osnovno, novacza hranu ili hranu, lijekove ili liječe -nje, odjeću i obuću, ogrjev za zimu,novac za neplaćene račune. „Svjesnismo da pomoći ad hoc nekome nijevelika pomoć, ali je trenutno rješenje.

A ljudima je ponekad potrebno upra-vo to, trenutno rješenje. Odlučili smose stoga pokrenuti Javnu akciju pri-kupljanja pomoći za siromašne, od-nosno za one u potrebi. Pozivamo svegrađane da se uključe u našu akciju idaju svoj doprinos.“

Zagrebački nadbiskup kardinal Jo-sip Bozanić i predsjednica Vlade Re-publike Hrvatske Jadranka Kosor sus-reli su se u ponedjeljak 17. siječnja u

Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, arazgovarali su o pohodu pape Bene-dikta XVI. Hrvatskoj.

Molitvena osmina za jedinstvo krš-ćana pod geslom „Bijahu postojani unauku apostolskom, u zajedništvu,lomljenju kruha i molitvama” održanaje od 18. do 25. siječnja u Zagrebui crkvama Zagrebačke nadbiskupije.

Navještaj vjere suvre menom čovjeku

„Novi govor vjere kao odgovorna potrebe suvremenog čovjeka”— bi-la je tema 51. teološko-pastoralnogtjedna koji je održan od 25. do 27. sije čnja u Međubiskupijskom sjeme -ništu na Šalati, u Zagrebu u organi-zaciji Katoličkoga bogoslovnog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu. U nazoč-nosti brojnih svećenika iz svih hrvat -skih krajeva te i iz inozemstva preda-vači su se osvrnuli na potrebe suvre-menog čovjeka tražeći načine kakomu navijestiti Boga.

Predsjednik Vijeća Hrvatske bis -kupske konferencije za obitelj, krčkibiskup mons. Valter Župan, objavioje u Poruka za Dan života u kojoj iz-među ostaloga stoji: „Ako želimo za-štititi djecu, trebamo promicati obitelj,doživotnu zajednicu muža i žene.Treba promicati pravo djeteta da imaoca i majku koji se vole i koji ga vo-le, te da ga oni odgajaju prema svo-jim vrijednos tima.”

Konstituirajuća sjednicaZbora savjetnika Zagre-bačke nadbiskupije odr -žana je pod predsjeda -njem zagrebačkog nad bis -kupa kardinala JosipaBozanića u srijedu 19. siječ nja u Konzistorijalnojdvorani Nadbiskupskogaduhovnog stola u Zagre-bu. Zbor savjetnika Zagre-bačke nadbiskupije ima10 članova. Na prvoj sjed-nici za tajnika je izab randr. Tomislav Markić.

Dani svetaca i blaženikaDani velikana hrvat s kognaroda i bunjevačkog ro-

da biskupa Ivana Antu novića odr ža nisu u Subotici o 123. obljetnici nje govesmrti. U Križevcima su od čet vrtka 27.do nedjelje 30. siječ nja odr ža ni danihrvatskih svetaca i blaženika.

Sveta Stošija proslavljena je u Za d ru misnim slavljem koje je predvo -dio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Banjolučki Biskup i predsjednik Bis kupske konferencije BiH Franjo Koma rica sastao se sa zagrebačkimgradonačelnikom Milanom Bandićems kojim je razgovarao o položajuHrvata u BiH i problemima s kojimase susreću.

Na tradicionalnome susretu u Va-raždinu oko 150 članova obitelji kojeimaju petero i više malodobne djeceokupilo se u organizaciji Caritasa Varaždinske biskupije. Caritas Varaž -dinske biskupije ima evidentirano go-tovo 250 obitelji koje dva puta go diš -nje poziva na susrete posvećene pri-godnim temama iz područja obitelj -skog života. A.O.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Poziv na solidarnost sa siromašnima


O novom govoru vjere kao odgovoru na potrebe suvremenog čovjeka raspravljalose na 51.teološko-pastoralnom tjednu,održanom od 25. do27. siječnja u Zagrebu.

Snim

io: B

. Čov

ić/G

las

Konc

ila

Okupljeni na 51. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu. U prvomredu slijeva nadesno: kardinal Vinko Puljić, kardinal Josip Boza -nić, nadbiskup Salvatore Rini Fisichelli i predsjednik HBK nadbiskupMarin Srakić.

Draga braćo i sestre, Svjetski danselilaca i izbjeglica pruža čita-voj Crkvi mogućnost razmišljati

o temi vezanoj uz sve rašireniju poja-vu selilaštva i moliti da se srca otvorekršćanskom gostoprimstvu i rade na to-me da u svijetu bude više pravednostii ljubavi, tih stupova na kojima počivaistinski i trajni mir. „Ljubite jedni dru-ge; kao što sam ja ljubio vas tako i viljubite jedni druge” (Iv 13, 34) je po-ziv koji nam Gospodin snažno upuću-je i neprestano ponavlja: ako nasOtac poziva da budemo ljubljena dje-ca u njegovu ljubljenom Sinu, pozivanas također da jedni druge priznamobraćom u Kristu. Na toj dubokoj po-vezanosti svih ljudi nadahnjuje se te-ma koju sam ove godine izabrao zanaše razmišljanje a ona glasi: „Samojedna obitelj“, jedna jedincata obiteljbraće i sestara u društvima koja su sveviše multietnička i interkulturalna, gdjesu također ljudi različitih religija po-taknuti na dijalog, koji ima za cilj ost-variti ozbiljan i plodonosan suživot upoštivanju legitimnih razlika. Drugi va-tikanski koncil kaže da su „svi… na-rodi jedna zajednica; imaju isti iskonjer je Bog sav ljudski rod nastanio posvoj površini zemaljskoj (usp. Dj 17,26); svima je jedan pos ljednji cilj,Bog, čija se providnost, svjedočanstvodobrote i naum spasenja protežu nasve” (Deklaracija Nostra aetate, 1).Tako, mi „ne živimo jedni pokraj dru-gih slučajno; svi idemo istim putemkao ljudi pa tako i kao braća i sestre”(Poruka za Svjet ski dan mira 2008.,6). Put je isti, to jest put života, ali si-tuacije kroz koje prolazimo na tomeputu su različite: mnogi se moraju su-očiti s teškim iskustvom selilaštva, unjegovim različitim inačicama: postojitako interna ili međunarodna migraci-ja, stalna ili povremena, ekonomska ilipolitička, dragovoljna ili prisilna. Unekim slučajevima odlazak iz vlastitezemlje je potaknut raznim oblicimaprogona, tako da bijeg postaje nu -žan. Sama pojava globalizacije, takokarakteristična za naše doba, nije sa-mo društveno-ekonomski proces, većpovlači također za sobom činjenicuda je „čovječanstvo sve više među-sobno povezano”, nadilazeći zemljo-pisne i kulturne granice. U vezi s timCrkva ne prestaje podsjećati da du-boki smisao toga epohalnog procesa

ISELJENIČKI DAN


„Samo jedna obitelj”dvostrukom vidiku mogućnosti izlaskaiz zemlje i mogućnosti ulaska u druguzemlju u potrazi za boljim životnim uvje tima” (Poruka za Svjetski dan seli-laca i izbjeglica 2001., 3; usp. IvanXXIII., enc. Mater et Magistra, 30; Pa-vao VI., enc. Octogesima adveniens,17). Istodobno, države imaju pravoregulirati migracijske valove i branitivlastite granice, uvijek jamčeći pošti-va nje koje se duguje dostojanstvu sva-ke osobe. Selioci, osim toga, imaju duž nost integrirati se u zemlju koja ihprima, poštujući njezine zakone i na-ci onalni identitet.„Izazov se dakle sas -toji u povezivanju nužnosti prihvaća -nja svakoga ljudskog bića, osobitoako je u potrebi, s vrednovanjem neo-p hodnih uvjeta za dostojanstven i mi-ran suživot mjesnog pučanstva i pri-doš lica” (Poruka za Svjetski dan mira2001.,13) U tome kontekstu, prisutnostCrkve, kao Božjeg naroda koji putujekroz povijest usred svih drugih naro-da, je izvor povjerenja i nade. Crkvaje, naime, „na neki način znak i sred -stvo najprisnijeg sjedinjenja s Bogomi jedinstva cijeloga ljudskog roda”(Drugi vatikanski koncil, dogm. konst.Lumen gentium,1); i, zahvaljujući djelo -vanju Duha Svetoga u njoj, „nije uza -ludan napor oko uspostave sveop ćegbratstva” (Isto, past. konst. Gaudium etspes, 38). Sveta euharistija predstav -lja, u srcu Crkve, neiscrpno vrelo za-jedništva za čitavo čovje čan stvo. Zah-valjujući njoj, Božji narod obu h vaća„svaki narod, i pleme, i puk, i jezik”(Otk 7,9) ne s nekom vrs tom svete mo-ći, već s uzvišenom služ bom ljuba vi.Naime djela ljubavi, uči njena osobitosiromašnijima i slabima, je krite rij ko-ji dokazuje autentičnost euha ris tijskihslavljâ (usp. Ivan Pavao II., apost. pis-mo Mane nobis cum Domine, 28).

U svjetlu teme „Samo jedna obi -telj” treba promotriti napose situacijuu kojoj se nalaze izbjeglice i drugi se-li oci koji su prisilno napustili svoje do-move, a koji imaju važan udio u po-javi selilaštva. U vezi tih osoba, kojesu pobjegle od nasiljâ i progonâ, me-đunarodna je zajednica preuzela nasebe točno određene obaveze. Pošti-vanje njihovih prava, kao i opravdanazabrinutost za sigurnost i društvenu ko-heziju, potpomažu stalan i skladan su-život. I u slučaju selilaca koji su prisi -ljeni napustiti svoje domove solidar-

i njegov temeljni etički kriterij pružaupravo jedinstvo ljudske obitelji i nje-zin razvoj u dobru (usp. Benedikt XVI.,enc. Caritas in veritate, 42). Svi su,dakle, dio iste obitelji, doseljenici imjesno pučanstvo koje ih prima, i sviimaju jednako pravo koristiti prirodnadobra, koja su namijenjena svima,kao što to uči socijalni nauk Crkve. Tuimaju svoj temelj solidarnost i dijelje -nje. U društvu koje se svakim danomsve više globalizira, zajedničko dobroi zauzimanje za njega nužno morapoprimiti dimenzije svekolike ljudske

obitelji, to jest zajednice narodâ i na-cijâ, gradeći tako jedinstvo i mir ze-maljskoga grada i čineći ga u nekojmjeri anticipacijom, odnosnom prali-kom nebeskoga grada koji ne pozna-je granica” (Benedikt XVI., enc. Cari-tas in veritate, 7). Iz te perspektive tre-ba promatrati također stvarnost selila-štva. Naime, kao što je već primijetiosluga Božji Pavao VI., „pomanjkanjebratstva među ljudima i narodima“ jerazlog nerazvijenosti (enc. Populorumprogressio, 66) i — možemo dodati —snažno utječe na pojavu selilaštva.Ljudsko bratstvo je, katkad iznenađu-juće, iskustvo odnosa koji nas pove-zuje, duboke povezanosti s drugim,koji je različit od mene, utemeljene najednostavnoj činjenici da smo svi ljudi.Kada se ono prihvati i odgovorno ži-vi, tada potiče zajedništvo i dijeljenjesa svima, na osobit način sa selioci-ma; potpomaže darivati sebe drugi-ma, njihovu dobru, dobru svih, u lo-kalnoj, nacionalnoj i svjetskoj politič-koj zajednici. Sluga Božji Ivan PavaoII., u prigodi toga istog dana slavlje-nog 2001. istaknuo je kako „{univer-zalno opće dobro} obuhvaća cijeluobitelj naroda, iznad svake naciona-lističke sebičnosti. U tom se kontekstumora promatrati pravo na iseljeništvo.Crkva ga priznaje svakom čovjeku u

PORUKA PAPE BENEDIKTA XVI. ZA SVJETSKI DAN SELILACA I IZBJEGLICA 2011.

U svjetlu teme „Samo jednaobitelj” treba promotriti na-pose situaciju u kojoj se na-laze izbjeglice i drugi seliocikoji su prisilno napustili svo-je domove, a koji imaju va -žan udio u pojavi selilaštva.


nost se nadahnjuje na „zalihi” ljubavikoja se rađa iz uvjerenja da smo jed-na obitelj i, za vjernike katolike, udo-vi Kristova Mističnog Tijela: nalazimose u situaciji da ovisimo jedni o drugi-ma, svi smo odgovorni za našu braćui sestre u ljudstvu i, za onoga koji vje-ruje, u vjeri. Kako što sam već imaopriliku reći, „prihvatiti izbjeglice i pru-žiti im gostoprimstvo je za sve oba -vezna gesta ljudske solidarnosti, kakose oni ne bi osjetili izoliranima zbognesnošljivosti i ravnodušnosti” (Općaaudijencija od 20. lipnja 2007.: Inse -gnamenti II,1 (2007),1158). To zna-či da će se onima koji su prisiljeni na-pustiti svoje domove i svoju zemlju po-moći da pronađu mjesto gdje će živ-jeti u miru i sigurnosti, gdje će raditi ipreuzeti na sebe prava i obaveze ko-ji vrijede u zemlji koja ih prima, pri-donoseći općem dobru, ne zaborav -ljajući pritom ni vjer sku dimen ziju života. Posebnu misao, također pra-ćenu molitvu, želim uputiti na krajustranim studentima, čiji je broj takođeru sve većem porastu u sklopu velikepojave selilaš tva. Riječ je također označajnoj društvenoj kategoriji u per-

Draga braćo i sestre, svijet seli-laca je golem i raznolik. Poznaje div-na i obećavajuća iskustva, kao i, na-žalost, mnoga druga dramatičnaiskus tva nedostojna čovjeka i društvakoji se nazivaju uljuđenima. ZaCrkvu ta stvar nost predstavlja rječitiznak našega doba, koji snažnije iz-no si na vidjelo poziv čovječanstvada tvori samo jednu obitelj i, istodob -no, teškoće koje, namjesto da je uje-dinjuju, dijele je i razdiru. Ne gubi-mo nadu i molimo zajedno Boga,Oca svih, da nam pomogne da bu-de mo, svaki pona osob, muškarci ižene sposobni uspostaviti bratske od-nose; te da na društvenom, politič-kom i institucijskom planu po ras turazumijevanje i poštivanje među na-ro dima i kulturama. S tim željama,zazi vajući zagovor Presvete Marije,Zvijezde mora, zazivam od srcaapos tolski blagoslov na sve, a naosobit način na selioce i izbjeglicekao i na sve one koji djeluju na tomevažnom području.

Iz Castel Gandolfa, 27. rujna 2010.Papa Benedikt XVI.

spektivi njihova povratka — kao ljudikoji će jednoga dana obnašati odgo-vorne službe u zemljama — iz kojih sudošli. Oni predstavljaju kulturne i eko-nomske „mostove” između tih zema -lja i zemalja domaćina i sve to ideupravo u pravcu oblikovanja „samojedne obitelji”. Na tome se uvjerenjumora temeljiti zauzimanje za stranestudente i pozornost za njihove prob -leme, kao što su to ekonomska osku-dica ili nevolje koje ih snalaze kadase moraju sami suočiti s druš tvenom isveučilišnom sredinom, kao i teškoćeuklju čivanja u novo društvo. U vezi stim, sviđa mi se podsjetiti da „pripa-dati sveučilišnoj zajednici… značistajati na raskrižju kulturâ koje su obli kovale suvremeni svijet” (Ivan Pavao II., američkim biskupima kra-jev nih Crkava Chicaga, Indianapo lisai Milwaukeea u pohodu „ad limina”,30. svibnja 1998., 6; InsegnamentiXXI,1{1998.},1116). U školi i na sveu-čili štu oblikuje se kultura novih naraš-tajâ: o tim institu cijama u velikoj mje-ri ovise hoće li oni biti kadri promat -rati čovječanstvo kao jednu obiteljpozvanu biti jedin stvo u različitosti.

Draga braćo i sestre po rodu ikrsnome preporodu!

Prema lijepoj navadi, u ime Vije -ća za inozemnu pastu naših dvi-ju Bis kupskih konferencija i Rav-

na telj stva dušobrižništva za Hrvate uino zem stvu, uz božićnučes titku šaljemo vam Po-ru ku pape Benedikta XVI.za ovogodišnji svjet skidan selilaca i izbjeglica.

Sadržaj Papine po-ruke, pod naslovom Sa-mo jedna obitelj, ohrab-ruje i potiče jer je nadah -nut trajnom osjetljivošćuCrk ve za ljude koji su os ta vili svoj rodni dom i domovinu ipoš li u tuđi svijet. Papine misli su svi-ma razumljive. Uvjeren sam, dragabraćo i sestre, da će one naći odje-ka u vašim životnim iskustvima, ali iplodno tlo u vašim ljudskim i vjer nič -kim nastojanjima. (…) I naš hrvatskinarod je duboko obilježen selilaš -tvom. Ratovi, progoni i materijalneprilike su mnogu našu braću i sestre,vas ili vaše roditelje pa, nerijetko,djedove i pradjedove prisilili ostaviti

ono što se bez tuge ne ostavlja i po-ći u nepoznato. Bogu hvala, većinavas se dobro snašla i uspješno uklju-čila u nove sredine. Pri tome niste za-boravili ni staroga kraja ni svoga ro-da i naroda. Potvrdili ste istinu da nit-

ko ne bi mogao prih-vatiti mjesto gdje je do-šao i zavoljeti ljude ko-je je tamo našao, akobi zaboravio mjes to izkojega je pošao i pre -z reo one od kojih jenas tao i s kojima jestasao. Živo ste svjedo -čanstvo da osjećaj pri-padnosti i ljubavi pre-

ma staroj domovini i vlastitome narodu nije prepreka nego olakotnaokolnost za integriranje u društvo izemlju gostoprimstva. Pripadati sr -cem dvjema domovinama nije osiro-mašenje nego obogaćenje! Voljetisvoj narod, ma gdje živjeli, nije ne-p rilika nego dodatna prilika! U va-šemu snalaženju u tuđini i očuvanjuvjere pradjedova i hrvatske prepoz-natljivosti, po životima i žrtvama sto-tina svećenika, redovnica i pastoral-

UZ PAPINU PORUKU ZA ISELJENIČKI DAN

Hrvatski narod obilježen selilaštvomnih radnika, bila vam je i ostala odpomoći domovinska Crkva. Ona ćeto, unatoč sve većih teškoća i isku-šenja, uz Božju pomoć, nastaviti. Ikada bi htjela, domovinska Crkvavas se neće i ne može odreći! Stogavas prigodom Svjetskoga dana seli-laca i prognanika domovinska Crk -va, s Papom poziva, podsjeća na

obvezu da se uključite uživot Crkve i društvagdje ste našli novi dom.Ali vas i potiče da neprestanete živjeti svojupripadnost hrvatskomena rodu i njegovati po-vezanost s domovinomvaših predaka. Božić jeblagdan koji nas podsje-ća na najljepšu i ljudsko-

me srcu najdražu istinu da je Bog, uIsusu Kristu, pos tao čovjekom. (…)Svećenicima, redovnicama, pasto-ralnim suradnicama i suradnicima isvim Hrvatima katolicima diljem svi-jeta od Boga molim i od srca želimčestit i radostan Božić! U Novomeljetu vas pratio svaki Božji blagoslov!

Mons. Pero Sudar, predsjednik VijećaBK BiH i HBK za inozemnu pastvu

Fra Josip Bebić,ravnatelj Hrvatske ino zemne pastve

Mons. Pero Sudar Fra Josip Bebić

Hrvatska katolička župa Oca An-te Antića iz Frankfurta svečanoje u nedjelju 12. prosinca pros -

lavila 45. obljetnicu otkako je domo-vinska Biskupska konferencija na čelus kardinalom Franjom Šeperom u tumisiju iz domovine uputila prvog mi-sionara.

Svečno misno slavlje u katedralisv. Bartolomeja u Frankfurtu, u kojojse Hrvati okupljaju na središnje slav -lje, u tom je povodu predvodio članFranjevačke provincije sv. Jeronima uDalmaciji i Istri dr. fra Andrija Bilo -kapić u zajedništvu sa župnikom fraPet rom Klapežom i dušobrižnicima utoj župi fra Antom-Krešom Samard -žićem i fra Ivanom Čikarom.

Sve je na početku pozdravoo. Kla pež istaknuvši kako je toga da-na 1965. godine dekretom kardinalaFranje Šepera u Frankfurt došao zavoditelja misije fra Bernard Dukić,franjevac Franjevače provincije Pres-vetoga Otkupitelja sa sjedištem u Spli-tu. „Tako je Hrvatska katolička misijaFrankfurt već od 1965. dekretom bis -kupije Limburg povjerena franjevcimaProvincije Presvetog Otkupitelja. Dodanas franjevci spomenute provincijezajedno sa školskim sestrama franjev-kama Krista Kralja Provincije Presve-

OBLJETNICE


u katedrali. Prigodnu riječ uputili su ipred sjednik župnog vijeća Franjo Akma dža koji je istaknuo kako bu duć -nost hrvatske katoličke zajednice uFrankfurtu ovisi o zauzetosti i doprino -su svih njezinih članova. Referent zadušobrižništvo katolika drugih mate -rin skih jezika u biskupiji Limburg Harald Stuntebeck je čestitajući ob ljet -nicu misije prenio pozdrave limburš-kog biskupa Franza-Petera Tebartza-van Elsta i pomoćnog biskupa Tho-masa Löhra. Kazao je kako se punotoga u toj hrvatskoj zajednici od nje-

zi na utemeljenja do danas dogo-dilo, te kako su njezini članovipostali brojni Hrvati u proteklomvremenu s različitim željama i ide-ja ma i koji su u toj zajednici našlidio domovine. Ujedno je podsjetiona promjene koje nastaju u Bis kupiji Limburg, a koje se tako-đer odra ža vaju i na djelovanje za -jednica drugih materinskih jezika.

U svečanoj akademiji prijemise izveden je recital o povijes-nom hodu misije koji je napislas. Judita Čovo. Nastupili su fra -njevački bogoslovi iz Splita podvodstvom maestra Mile Čirka i upratnji njihova magistra dr. fraDomagoja Runje. Sudjelovali su ižupni zbor mladih i odraslih „Mato Lešćan“ pod vodstvoms. Pavlimire Šimunović te skupinadjece i mladih u hrvatskim narod-nim nošnjama.

tog Srca Isusova sa sjedištem u Splituvrše pastoralnu službu za hrvatskevjernike u Frankfurtu. Ovom današ -njom proslavom želimo najprije zah-va liti Bogu na svim milostima i bla-goslovima koje smo od Svevišnjeg pri-mili kroz proteklih 45 godina. Zah-valnost upućujem i domaćoj mjesnojCrkvi u Limburgu, koja je od početkado danas bila širokogrudna premaHrvatima.“ Zahvalio je i dekanu gra-da Frankfurta dr. Johannesu zu Eltzukoji je dopustio da se ta značajna ob -ljet nica može tako svečano proslaviti

FRANKFURT

Četrdeset peta obljetnica službenog osnutka misije

Misno slavlje predvodio je i propovijedao dr. fra Andrija Bilokapić

Djeca i mladi u narodnim nošnjama

je može naći sa-mo u Bogu koji tra-ži čovjeka i slijediga na njegovu ži-votnom putu i da -ruje mu sebe. Du-hovnost je bit čov-jeka. Bez duhov-nosti je čovjek po-put prazne vreće

koja se ne može napuniti nikavim dru-gim materijalnim dobrima”, kazao jeo. Bilokapić potaknuvši okupljene ne-ka njeguju duhovnost kako bi mogliživjeti u zajedništvu s Ocem, Sinom iDuhom Svetim.” Misno slavlje uveli čaoje župni zbor „Mato Lešćan” i nastupfranjevačkih bogoslova.

Proslavi je prethodila duhovna ob-nova, koju je od 9. do 11. prosinca ucrkvi sv. Ante u Frankfurtu predvodioo. Bilokapić. Tijekom obnove govorioje o euharistiji kao daru Božjem, mo-litvi i obitelji, te o Mariji kao poticajusvakoj obitelji.


Sve je oduševio nastup franjevačkih bogoslova pod vodstvom fra Mile Čirka

Nakon akademije služeno je sve-čano misno slavlje. Misnom slavlju iakademiji pribivala je i referentica zainozemne župe u Frankfurtu dr. Brigi -tta Sassin i konzul gerant Generalnogkonzulata R. Hrvatske iz FrankfurtaDamir Sabljak.

O. Bilokapić je istaknuo kako jemisa najsvečaniji događaj koji se mo-že zbiti. „Ovdje ovoga trenutka upri-sutnjujemo Isusov čas. Sve što Isus ho-

Hrvatska katolička župa Frank-furt proslavila je u subotu, 7. pro-sinca, Nikolinje, u Saalbau-Stadt-halle Bergen-Enckheim. Na pros -lavi je bilo više od 1200 ljudi,hrvatskih vjernika iz Frankfurta iokolice. Pozdravio ih je uimehrvatske zajednice u Frankfurtužupnik fra Petar Klapež rekavši ka-ko je ovogodišnja proslava Niko-linja ujedno otvorenje proslave45. godišnjice Hrvatske katoličkežupe Frankfurt.

Kako je istaknuto i u recitalu,godine 1963. povremeno jeHrvate u Frankfurtu počeo okup -

Slavlje je uveličao i župni zbor „Mato Lešćan”

Pozdravnu riječ uputio je župnik fra Petar Klapež

će ide prema njegovu času. Taj časuključuje njegovu muku po kojoj sugrijesi oprošteni. Taj čas uključuje nje-govu smrt, solidarnost s nama i usmrti, njegov uskrs i naš suuskrs. Tajčas čini i nas dionicima Božje slave isinovima i kćerima Božjim, braćom isestrama Isusa Krista. Zato ne možebiti ništa tako veliko i uzvišeno kaosv. misa”, kazao je dodavši kako čov-jeka ispunja ponos kako Hrvati pristi-gli posljednjih desetljeća u Njemačkunapustivši svoja rodna ognjišta nisu iz-gubili ono bitno — vjeru, Boga. „Čov-jek može ići svijetom tražeći sreću, ali

ljati i s njima slaviti misu fra TomislavMeđugorac, franjevac Franjevačkeprovincije Bosne srebrene, a odsrpnja 1964. je redovito s Hrvatimaslavio misu fra Vitomir Slugić, članiste provincije. Ujesen 1965. službe-no je osnovana Hrvatska katoličkamisija u Frankfurtu kada je domo-vinska Bis kupska konferencija na če-lu s kardinalom Franjom Šeperom utu misiju uputila iz domovine prvogmisionara fra Bernarda Dukića, fra -njevca Franjevačke provincije Pres-vetoga Otkupitelja.

U misiji od 1967. djeluju školskesestre franjevke Krista Kralja Provin-cije Srca Isusova sa sjedištem u Spli-tu. Iste su godine u misiji počela dje-lovati i dva socijalna radnika. Od1975. do 1996. u sklopu misije dje-lovao je i međunarodni dječji vrtićkojega su također vodile splitskefranjevke.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

še povijesti ne zaboravi i bude svje-dočanstvo i nadahnuće za one kojidolaze nakon nas. Posebna pak zah-vala i priznanje ide autorici knjiges. Dobroslavi Mlakić.“ Mons. Devčić jeistaknuo kako je u isto vrijeme i rado-stan i tužan. Radostan zbog dugogo-dišnjeg djelovanja sestara u tome gra-du i zbog nastalog dvadesetogišnjegprijateljstva gradova Rijeke i Neussa,a koje je nastalo upravo zaslugom ses tara. Tužan je jer dolazi kraj jed-noj lijepoj povijesti prisutnosti sestarau Neussu. Istaknuo je nadu da će se idalje njegovati i produbiti nastalo pri-jateljstvo i suradnja.

Dvojezična monografijaPotom je predstavljena dvojezična

monografija (hrvatski i njemački)s.Dobroslave Mlakić „Sestre PresvetogSrca Isusova u Neussu (1969.—2009.)“O monografiji su govorili ured nik Žive


OBLJETNICE I OPROŠTAJI

Hrvatske redovnice Družbe ses -tara Presvetog Srca Isusova sasjedištem u Rijeci na Drenovi

svečano su se oprostile od gradaNeussa, u kojem su skoro 42 godines odanošću vodile brigu o starijim oso-bama u domu za nepokretne i bespo-moćne osobe „Srca Isusova“ u Neus-su. Svečano misno slavlje u tom je po-vodu u župnoj crkvi — bazilici sv. Kvi-rina u tome gradu predvodio izaslanikriječkog nadbiskupa mons. Ivana Dev čića, mons. Milan Špehar.

Svečano i dirljivoDan ranije, u subotu 11. prosinca

u domu „Srca Isusova“ bilo je i sve -čano i dirljivo. Od sestara se u toj pri-godi biranim riječima oprostio pro-čelnik socijalne skrbi grada Neussa

NEUSS Oproštaj hrvatskih sestara

zajednice dr. Adolf Polegubić i župnikdušobrižničkog središta Neussa i de-kan okruga Rhein-Neuss mons. GuidoAssmann. Dr. Polegubić je istaknuo:„Pred nama je još jedna vrijednamonografija, posebno uz one koje suobjavile hrvatske katoličke misije i za-jednice u Njemačkoj, u kojima se go-vori o zauzetosti Hrvatica i Hrvata uovoj zemlji. Dakako da je ovdje riječo zauzetosti hrvatskih redovnica uNeussu i njihovu djelovanju u tomegradu. Objavljena je u povodu 40.obljetnice djelovanja hrvatskih sestaraPresvetoga Srca Isusova u Neussu, od1969. do 2009. Autorica monografi-je je s. Dobroslava Mlakić, a izdavačje Družba sestara Presvetoga Srca Isu-sova iz Rijeke. Monografija je, kako idolikuje, posvećena svim živim i pre-minulim sestrama koje su djelovale uNeussu, kao i prijateljima i dobročini-teljima koji su sestre prihvatili kao svo-je. U ovoj dvojezičnoj monografiji jedokumentirano i zanimljivo, prikazanočetrdesetogodišnje djelovanje SestaraPresvetog Srca Isusova u službi boles-nih i nemoćnih osoba u Neussu naRajni, gradu koji se nalazi u Kölnskojnadbiskupiji u Njemačkoj. Prepoz-natljivi hrvatski trag u Njemačkoj za-sigurno će ostaviti i ova vrijedna lije-po opremljena monografija na 278stranica, a svi koji su na njoj radili,zaslužuju samo pohvale. Monografijabrojnim fotografijama pokušava oživ-jeti sjećanja na mnoge trenutke, slav -lja, susrete i druženja, te razne doga-

Stefan Hahn. Među uzvanicima bio jei riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić,gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel,zamjenik gradonačelnika NeussaThomas Nickl, generalni konzul R.Hrvatske iz Düsseldorfa Vjekoslav Kri-žanec i konzul Kristijan Tušek, delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkoj i rav-natelj dušobrižništva za Hrvate u ino -zemstvu fra Josip Bebić, vrhovna gla-varica družbe s. Felicita Špehar, ko-ja je u toj prigodi između ostalog ka-zala: „Zahvalni smo Bogu za sve štosmo mogle učiniti u domu „Srca Isu-sova“ ovdje u Neussu, kao i građani-ma ovoga dragog grada koji su nassrdačno primili. I dalje ćemo ostati po-vezani u molitvi i duhu, iako ćemouskoro nastaviti svoje djelovanje uHrvatskoj. Zahvaljujem predstojnicizajednice sestara u Neussu s. Zvoni-miri Marojević koja je dala ideju zapisanje monografije, da se taj dio na-

Za vrijeme predstav ljanjamo nografije. Slijeva nadesno:mons. Assman,dr. Polegubić,autorica s. Dobroslavai Stefan Hahn.

Prigodnu riječ uputila je vrhovna glavarica družbe s. Felicita Špehar

đaje. Knjigu preporučujem čita-teljstvu i kličem: Neka nam živihrvatsko-njemačko prijateljstvo i su-radnja, na dobro domovine Hrvat -ske, Bosne i Hercegovine i nove do-movine Njemačke.“ Mons. Assmanje iskazao radost zbog tog nasta-log vrijednog djela koje govori ozauzetosti sestara na crkvenom idruštvenom području živo ta i djelo-vanja u gradu Neussu. Pišući omonografiji direktor grada Neussado 1985. i veliki prijatelj sestaraFranz Josef Schmitt je istaknuo ka-ko će ta monografija o djelovanjusestara u domu „Srca Isusova” u


vodile brigu o starijim osobama u do-mu za nepokretne i bespomoćne oso-be Srca Isusova u Neussu. Sada se-stre čekaju novi zadaci u domovini.Za naš grad je to veliki gubitak, alirazumijemo odluku o povratku sesta-ra, te im ujedno ovom prigodom izra-žavam svoju duboku zahvalnost zasve učinjeno u našem gradu.“ Grado-načelnik Rijeke Vojko Obersnel je ka-zao kako s radošću ponovno dolazi utaj prijateljski grad, s kojim Rijeka većdvadeset godina na raznim područji-ma njeguje prijateljstvo i suradnju.„Dio tog lijepog prijateljstva Rijeke iNeussa su i časne sestre družbe Pres-vetoga Srca Isusova, koje su svojimdugogodišnjim predanim radom uNeussu stekle naklonost građana

Sestrama je posebno zahvalio uz prigodni dar gradonačelnik Neussa Herbert Napp

Na svečanosti u Staroj gradskoj vijećnici u Neussu okupio se veliki broj uzvanika

prijaljestva gradova Neussa i Rijeke.Gradonačelnik Neussa Herbert Nappje kazao koliko god je to prigoda zaradost dvadesetogodišnjeg prijatelj -stva s gradom Rijekom, toliko je to i tu-žan trenutak zbog odlaska sestara izNeussa u Rijeku. „Sestre su više od če-tiri desetljeća s puno ljubavi i oda nosti

Neussa te tako utrli put prijateljstvunaših gradova.“ Ujedno je poželio ses trama sretan povratak u domovinu,u Rijeku na Drenovu, gdje ih čekajunove zadaće.“ Generalni konzul Kri-ža nec čestitao je dvadesetu obljetnicuprijateljstva Neussa i Rijeke te je zah-valio sestrama za sve što su učinile utome gradu. Ujedno je prenio poz-drave i veleposlanika R. Hrvatske izBerlina dr. Mira Kovača.

Gradonačelnik Napp je sestramau znak zahvalnosti uručio prigodandar i cvijeće, a vrhovna Glavaricas. Špehar je uzvratila darom novo -objavljne monografije te je u toj prigo -di zahvalila na svečanosti oproštajagrada Neussa od sestara te je istak-nula kako vjeruje da će se sjeme pri-jateljstva između ta dva grada, kojesu sestre svojim radom i djelovanjemposijale, dalje razvijati i rađati boga-tim plodovima. U glazbenom dijelunas tupili su Komorni orkestar Neussai klapa „Nevera“ iz Rijeke. Na krajusvečanosti priređen je domjenak.

i Neuss. Ujedno je zahvalila svima ko-ji su joj pomogli u prikupljanju vrijed-nih informacija i savjetnima prigodomnastajanja knjige. Potom je vrhovnaglavarica s. Špehar podijelila mono-grafije i zahvalnice prijateljima i po-dupirateljima družbe. U domu je ot-kriven reljef na njemačkom jeziku kojiće podsjećati na djelovanje ses tara utom domu. Kopija reljefa na hrvatskomjeziku uručena je sestrama, kojeg suponijele sa sobom u Rijeku.

Briga o starijim osobamaNakon svečanosti u domu sv. Jo-

sipa grad Neuss je u Staroj gradskojvijećnici organizirao svečani oproštajod sestara i ujedno je to bila sve -čanost u prigodi dvadesetogodišnjeg

U petak 10. prosinca gadonačel-nik Neussa Napp priredio je svečaniprijam za članove diplomatskog zbo-ra, istaknutih osoba iz gospodarstva,politike i drugih područja. Odazvalose oko 400 uzvanika među kojima subili i hrvatski predstavnici riječki nad-biskup mons. Devčić i vrhovna glava-rica s. Špehar, riječki gradonačelnikObersnel, generalni konzul Križanec,vice konzil Ivan Sablić i konzul Tušek.Komorni orkestar iz Neussa izveo jei djela hrvatskih glazbenika Sorkoče-vića i Jakova Gotovca, a nastupila jei klapa „Nevera“ iz Rijeke. Od Neus-sa se krajem godine oprostilo pet ses -ta ra i vraćaju se u domovinu. U sve ča -nosti oproštaja sudjelovale su i drugesestre koje su za tu prigodu došle izdomovine, a djelovale su u tom domu.


Neussu živo svjedočiti o njihovoj zau-zetosti za bolesne i nemoćene građa-ne toga grada. Autorica monografijes. Dobroslava Mlakić je na kraju izra-zila nadu da će ta spomen-knjiga sva-kome tko će je sa zanimanjem čitatisvjedočiti o prijateljstvu i kršćan skojpovezanosti ljudi u gradovima Rijeka


GESTE VJERE

Nije slučajno da teološki osvrtpod naslovom Geste vjere za-po činjemo razmišljanjem o

ned jelji, jer je nedjelja kao dan Gos -podnji vrijeme u kojem se geste vjeresabiru u jedan jedinstveni čin — onajeuharistijski — i kada se s tog izvorazajedništva vjernici iznova susrećujedni s drugima. Nedjelja je vrijemekoje baca svjetlo na naše življenje. Iona je vrijeme u kojem naše življenjeprerasta u slavlje. Nedjelja je prvi krš-ćan ski blagdan ne samo zato jer da-je „ritam” i određuje „mjeru” vjernič-kom životu, nego zato jer je na taj prvidan u tjednu — kako veli Pismo — Kristuskr snuo od mrtvih. Nedjelja je prvagesta vjere jer se u njoj susreće Uskrs-li. I to se uskrsno svjetlo nedjeljnogasvetkovanja razastire uzduž čitave go-dine. Vjernici, dakle, slave nedjelju uprvom redu zato što je to vrijeme Kris -tova Uskrsnuća, jer je to vrijeme u ko-jem uzimaju udijela u onome daru ži-vota kojim je Otac uskrisio Isusa odmrtvih. Smisao kršćanske nedjelje pos-ve se oslanja na tom pozivu: združitisvoje življenje s onim Kristovim; prije-ći iz smrti u život i to u život Uskrslo-ga. Zato se nedjelja slavi euharistijski,što znači u zajedništvu Tijela Kristovo-ga koje je Crkva, u zajedništvu onihkoji dijele isti život u Kristu. Nedjeljedois ta nema bez euharistije, jer je mis-no slavlje istinska gesta vjere, gestapovjerenja i prinosa Onome koji jesvojim križem i Uskrsnućem otvorio vri-jeme vječnosti. No, istodobno, nedjel-ja je vrijeme kada čovjek iznova ot-kriva svoje dostojanstvo, vedrinu živl-jenja i dobrotu odnosa; nedjelja je vri-jeme kada se otkriva darovan u ge-stama zajedništva.

Nedjelja u krizi?

Promotrimo li bolje današnji na čini iskustvo življenja nedjelje, vidjet će-mo da se upravo na taj dan nostalgi-ja vječnosti potiho provlači kroz našenemire. Ta nostalgija nerijetko je od -raz zaborava slavlja, jer je suvremeničovjek, pritisnut diktatom rada, gotovozaboravio istinski slaviti. I dok vođenžudnjom za slavljenjem moderni čov-

Nedjelja se u sekulariziranim društvima sve više do živ -ljava kao blagdan „bez Boga”, ali je ipak ostala dubokoobilježena traganjem za svetim.

Piše: dr. IvicaŽižić

na”, ali se u stvarnosti za njezinu slo-bodu valja izboriti bilo na osobnombilo na društvenom području; nedjeljaje postala „emancipirana”, ali tuemancipaciju ljudi neprestano železaliječiti raznim sredstvima; i konač-no nedjelja se u sekulariziranim dru-štvima sve više doživljava kao blag-dan „bez Boga”, ali je ipak ostala du-boko obilježena traganjem za svetim.Pred tim izazovom, a polazeći od eu-haristijskoga slavlja i zajedništva, krš-ćani su danas pozvani vratiti nedjeljipravo lice Dana Gospodnjega i zatodana čovječjega. U prvom redu, po-trebno je otkriti nedjelju kao slavlje,slavlje susreta s Gospodinom i slavljesusreta s drugima. Ta nedjeljna veli-kodušnost daje nam mogućnost vidje-ti da smo djeca dara, da smo izrasliiz darovanoga vremena. Otkriti ned-jelju kao dan Gospodnji znači otkritieuharistiju kao onu gestu u kojoj sesusreću ljudska nadanja i pitanja igdje življenje prerasta u hvalidbenikliktaj zbog Božjih djela očitovanih uprošlosti i sadašnjosti. Euharistija jesusret naše slobode sa onom Kristo-vom, doticaj koji preobražava našuslobodu i čini je slavljem, nedjelja jetakođer slavlje slobode u Kristu.

Bez nedjelje se ne možeživjeti!

Kršćani iz Abitene u današnjemTunisu, pred rimskim konzulom godine304. posvjedočili su svoju vjeru i pod-ni jeli mučeništvo zato jer su bili zate-če ni na nedjeljnom euharistijskomslavlju. Na upit Rimljanina o svojoj vje-ri rekli su: bez nedjelje ne možemoživ jeti. Ovo svjedočanstvo zacijelosna ž no govori i danas: jer je nedjelj-no slavlje urezano u srce kršćanina, ni-je moguće zamisliti smisleno življenjebez nedjeljnog susreta u Gospodinu ibez njezina euharistijskoga srca. Bu-du ći da nedjelja vraća čovjeku ono iz-vor no dostojanstvo, slobodu i radostživljenja, ona je dan čovječji. I budu-ći da je nedjelja vrijeme u kojem sus-ret s Gospodinom tvori novi početakvremena i povijesti, ona je u pravomsmislu dan Gospodnji. �

jek „izmišlja” raznolike blagdane, onviše ne uspijeva protumačiti i živjetione „stalne” kao što je upravo nedje -lja. Nedjelja je u suvremenom društvudoživjela čudnu sudbinu: ona je pos -tala istodobno prazno vrijeme u kojemjoš gori samo tračak nostalgije za sve-tim, ali intenzivno vrijeme u kojem svepršti različitim ponudama. Na kultur-noj panorami naše suvremenosti ned-jelja je postala jedan veliki svjetovniblagdan. A kršćansko slavlje nedjeljepovuklo se s javne pozornice u intimukršćanskih zajednica. Najdublje pre-obrazbe nedjelje u našoj kulturi vidlji-ve su upravo u činjenici pomicanjaidentiteta nedjelje iz vjer ske u svjetov-nu sferu. Tako nedje lja više nije dankoji crpi svoj smisao iz euharistijskogadjelovanja, nego iz emancipirane slo-bode; nedjelja ne izrasta iz zajedniš -tva, nego je određena individualnimizborom; ona više nije odgovor na po-

ziv — Spomeni se da svetkuješ Dan Gos podnji — nego odraz prava na slo-bodno vrijeme; i naposlijetku, nedjeljaviše nije vrijeme u kojem se čovjek„sjeća“ događaja koji su peobrazilinjegovu povijest, nego vrijeme u kojemžudi sve „zaboraviti”, a prepustiti semedijskom, konzumerističkom ili dru-gom glamuru koji ga odvodi u nes -tvarne svjetove praznoga vremena.

Zauzimanje Crkve za slobodnunedjelju, posebno u Hrvatskoj, gdje seod nedjelje sustavno pokušava stvori-ti dan konzumerizma s obvezatnimpohodom nekom od trgovačkih cen-tara, s jedne strane je iziskivalo obra -nu prava radnika i njihovih obitelji, as druge strane zahtijevalo je snažnijezauzimanje za slobodu vremena pos-većenog crkvenom i obiteljskom za-jedništvu, psihološkom i duhovnomzdravlju pojedinca i zajednica…Ned jelja je naizgled ostala „slobod-

Nedjelja dan Gospodnji i čovječji

Budući da je nedjelja vrijemeu kojem susret s Gospodinomtvori novi početak vremena ipovijesti, ona je u pravomsmislu dan Gospodnji.

In der bekannten Pastoralkonstitution„Gaudium et Spes“ des Zweiten Va-tikanischen Konzils wird die Aufga-

be der Kirche in der Welt von heuteinsbesondere als eine Aufgabe der„Deutung der Zeichen der Zeit“ be-schrieben: „Zur Erfüllung dieses ihresAuftrags obliegt der Kirche allzeit diePflicht, nach den Zeichen der Zeit zuforschen und sie im Licht des Evange-liums zu deuten. So kann sie dann ineiner jeweils einer Generation ange-messenen Weise auf die bleibendenFragen der Menschen nach dem Sinndes gegenwärtigen und des zukünfti-gen Lebens und nach dem Verhältnisbeider zueinander Antwort geben. Esgilt also, die Welt, in der wir leben, ih-re Erwartungen, Bestrebungen und ih-ren oft dramatischen Charakter zu er-fassen und zu verstehen“ (GS 4). Die-se gewichtigen Worte der Konzilväteraus der zweiten Hälfte des letztenJahrhunderts haben bleibenden Wert.Sie haben nichts an Aktua-lität verloren weder für Zeitnoch Raum von heute, indem auch wir Kroaten so-zusagen „vorläufig“ leben.

Hierzulande war dasletzte Jahr geprägt vomVertrauensverlust in die Kir-che.

Misstrauen machte sichbei vielen Christen breit,stürzte sie in eine Glau-benskrise und resultiertesogar in Ablehnung derKirche. So erreichte dasAusmaß der Kirchenaustrit-te nahezu jenes vor Beginndes Zweiten Weltkrieges.

Kann es ebenfalls alsZeichen der Zeit gedeutetwerden, dass das deutsche Wochen-magazin der „Stern“ in seiner 52.Ausgabe vom 22.12.2010 eine ak-tuelle Umfrage veröffentlichte, wonach 53 % der Befragten sich gegeneinen Kirchenbesuch zu Weihnachtenaussprechen und nur 37 % sagen,dass sie Weihnachten das Festessenim familiären Umfeld nicht missenmöchten?

In diesem Gesellschaftsklima undmit diesen „Zeichen der Zeit“ über-nehme ich nun als erster Priester, derkein Ordensmann ist, (ebenfalls ein

„Zeichen der Zeit“!?) die verantwor-tungsvolle Aufgabe des Delegaten fürdie Kroatenseelsorge in Deutschland.

So stellt sich mir unweigerlich dieFrage: wie sieht die Zukunft eines sol-chen Amtes aus; wie lange wird esPriester und pastorale Mitarbeiterin-nen und Mitarbeiter geben, die bereitsind, die „Zeichen der Zeit“ für dieKroatenseelsorge in Deutschland zuerkennen und zu deuten?

Haben wir noch ausreichend Freu-de und Begeisterung für die Vermitt-lung von Glaube an die nachkom-mende Generation in diesem Landund unter diesen Bedingungen?

Wenn wir jedoch den Zuspruchder Menschen in den kroatischen Mis-sionen und Gemeinden während derletzten Weihnachtsfeiertage beob-achten und analysieren, kommen wirzum Ergebnis, dass deutschlandweitmehr als 47% der Kroaten Gottes-dienste besucht haben und verwurzelt

in ihrem Glauben — mit brennendenKerzen, dem traditionellen Weihn-achtsweizen und mit Familiengebetenbeim gemeinsamen Festessen — dieGeburt Jesu gefeiert haben.

Fern von jeglichem falschen Stolzbin ich hoffnungsvoll, dass wir — trotzder schwierigen Situation und trotzdes gegenwärtigen Misstrauens derMenschen in die Kirche — noch aus-reichend Kraft und Überzeugung be-sitzen, die Fackel des Glaubens unse-rer Väter an unsere Jugendlichen derzweiten und dritten Generation weiter-

BOTSCHAFT DES DELEGATEN


zureichen. Junge Menschen sinddurchaus sensibel für Raum und Zeit,in der sie aufwachsen. Ich bin derÜberzeugung: es ist ein „Zeichen derZeit“, dass wir uns gemeinsam zutiefstbemühen müssen, unsere Jugendlichendarin zu bestärken, dass die hiesige

Kirche, die aus Menschenverschiedener Nationenund Kulturen besteht, ihreZukunft im Bewahren vonGlauben und Tradition ih-rer Väter ist — sowohl alsKroaten als auch Katholi-ken. Uns Älteren wird dieAufgabe zu Teil, ihnen Mutzuzusprechen und ihnenein Vorbild zu sein, diese„Zeichen der Zeit“ im Lichtdes Evangeliums zu deu-ten.

Ich wage, zu glauben,dass wir als Kroaten in die-ser multikulturellen und glo-balisierten Gesellschaft be-sonders aufgefordert sind,ein Vorbild zu sein getreu

den Worten des Propheten der messi-anischen Hoffnungen, Sacharja, dieer vor 26 Jahrhunderten niederschriebdamals die Zeichen der Zeit deutend:

„In jenen Tagen werden zehnMänner aus Völkern aller Sprachen ei-nen Mann aus Juda (Pfr. Živko Kustićwürde paraphrasieren: einen Mannaus Kroatien) an seinem Gewand fas-sen, ihn festhalten und sagen: Wirwollen mit euch gehen; denn wir ha-ben gehört: Gott ist mit euch (Sach8,23).

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.124

„Zeichen der Zeit“

Kann es ebenfalls als Zeichen der Zeit gedeu-tet werden, dass das deutsche Wochenmaga-zin der „Stern“ in seiner 52. Ausgabe vom22.12.2010 eine aktuelle Umfrage veröffent-lichte, wo nach 53 % der Befragten sich gegeneinen Kirchenbesuch zu Weihnachten ausspre-chen und nur 37% sagen, dass sie Weihnach-ten das Festessen im familiären Umfeld nichtmissen möchten? In diesem Gesellschaftsklimaund mit diesen „Zeichen der Zeit“ übernehmeich nun als erster Priester, der kein Ordens-mann ist, (ebenfalls ein „Zeichen der Zeit“!?)die verantwortungsvolle Aufgabe des Delega-ten für die Kroatenseelsorge in Deutschland.

Wandteppich in der Kirche St. Johannes d. Ev. (Roncallizentrum) in Wuppertal

Foto

: A. P

oleg

ubić


AKTUELLES

Appell für Gerechtigkeit im Heiligen LandINTERNATIONALES BISCHOFSTREFFEN BEENDET

Das XI. Internationale Bischofs-treffen zur Solidarität mit denChristen im Heiligen Land ist am

13. Januar in Jerusalem zu Ende ge-gangen. Auf Einladung des Vorsitzen-den der katholischen Bischofsver-sammlung im Heiligen Land, des La-teinischen Patriarchen Erzbischof Fou-ad Twal, kamen vom 9. bis 13. Janu-ar 2011 neun Bischöfe als Vertretervon Bischofskonferenzen Europas undNordamerikas zusammen, um sichüber neuere Entwicklungen in der Re-gion und die Lage der Kirchen zu in-formieren. Bei Begegnungen mit denkatholischen Gemeinden vor Ort be-kundeten die Bischöfe ihre Solidaritätmit der in schwieriger Situation leben-den christlichen Bevölkerung. Leiterder deutschen Delegation war derTrierer Bischof Dr. Stephan Acker-mann, Vorsitzender der DeutschenKommission Justitia et Pax, der amSonntag die katholische Gemeinde inJericho besuchte.

Im Zentrum der Beratungen stan-den die Beziehungen der christlichenKirchen untereinander sowie mit denörtlich dominierenden Religionen Islamund Judentum. Dabei wurde deutlich,

dass das gegenseitige Vertrauen derChristen in den vergangenen Jahr-zehnten gewachsen ist. Seinen Aus-druck fand dies u. a. beim Weihn-achtsempfang der Kirchenoberhäupterim Griechisch-Orthodoxen Patriarchat,bei dem gemeinsam der Opfer derjüngsten Anschläge auf die Kirchen inBagdad und Alexandria gedacht wur-de. Weitere Schritte auf dem Weg zueiner engeren ökumenischen Zu-sammenarbeit im Heiligen Land blei-ben, vor allem angesichts der Minder-heitensituation des Christentums, ak-tuell. Um die Beziehung mit den an-deren Religionen zu verbessern, müs-se vor allem die Kenntnis übereinan-der vertieft werden. Das wichtigsteFeld dafür seien die Erziehungsein-richtungen sowohl in Israel als auchauf palästinensischer Seite, so die Bi-schöfe.

Der Fortgang des Friedensprozes-ses war Thema der Begegnung mitdem palästinensischen Ministerpräsi-denten Salam Fayyad, der mit Nach-druck die Bedeutung der Christen fürdie Zukunft Palästinas unterstrich.Gegenüber Israels SozialministerIsaac Herzog mahnten die Bischöfe er-

neut eine befriedigende Lösung beider Erteilung von Visa für kirchlichesPersonal an. „Die restriktive Haltungder israelischen Behörden lässt sichnicht durch die legitimen Sicherheits-interessen Israels begründen. Faktischbedeutet sie eine erhebliche Ein-schränkung der Seelsorge, die für unsnicht akzeptabel ist“, erklärte BischofAckermann. Auch Papst Benedikt XVI.hatte bei seinem Heilig-Land-Besuch imJahr 2009 nachdrücklich um eine Lö-sung der Visa-Frage gebeten.

Die Bischöfe aus verschiedenenTeilen der Welt unterstrichen ihre Ent-schlossenheit, sich auch weiterhin tat-kräftig für einen gerechten Frieden inder Region einzusetzen: „Wir sindsehr besorgt über zu viele Vorfälle, beidenen die Würde der palästinensi-schen Bevölkerung ignoriert oder ver-letzt wird. Deshalb verpflichten wiruns, denen, die sich für Frieden undGerechtigkeit hier im Heiligen Landeinsetzen, zur Seite zu stehen. Wirwerden versuchen, bei Politikern undin der Öffentlichkeit unserer LänderUnterstützung zu finden“, heißt es imAbschlusskommuniqué des Bischofs-treffens. Quelle: www.dbk.de

Katholische Organisationen undInitiativen können sich mit ihrenIdeen und Anliegen beim 98.

Deutschen Katholikentag einbringen. Ab sofort ist unter

www.katholikentag.de/mitmachen

ein Formular im Internet abruf-bar, mit dem Gruppen, die im Erz-bistum Freiburg oder in mindestensfünf deutschen Diözesen aktiv sind,ihre Mitgestaltungswünsche ein-bringen können. Die Programm-ideen sollen sich am Leitwort des

Mannheimer Katholikentags „Einenneuen Aufbruch wagen“ orientieren.Vorschläge können bis zum 30.April eingereicht werden.

„Der Katholikentag lebt vom En-gagement vieler“, betont Stefan Ve-sper, Generalsekretär des Zentralko-mitees der deutschen Katholiken(ZdK), das den Katholikentag veran-staltet. „Nur wenn viele gemeinsamden Aufbruch wagen, kann er wirk-lich und tatkräftig gelingen“, so Ve-sper.

Der 98. Deutsche Katholikentagfindet von 16. bis 20. Mai 2012 in

Mannheim statt, erwartet werdenmindestens 25.000 Dauerteilnehmeraus dem gesamten Bundesgebiet so-wie 30.000 Tagesgäste aus der Re-gion. Katholikentage werden vomZdK in der Regel alle zwei Jahre anwechselnden Orten veranstaltet. Der97. Deutsche Katholikentag fand2008 in Osnabrück statt, 2010 tra-fen sich Christinnen und Christenbeim Zweiten Ökumenischen Kir-chentag in München.

Quelle:http://www.katholikentag.de/

KATHOLIKENTAG 2012 IN MANNHEIM

Katholikentag 2012 lädt zur Mitgestaltung ein

Oko 800 sudionika Hrvatskekatoličke župe Main-Tau-nus/Hochtaunus (HKŽ) sudje-

valo je u bogatom raznolikom kultur-nom programu nikolinjske večeri usubotu 11. prosinca u središnjoj Grad -skoj dvorani u Kelkheimu. Kako je upozdravu istaknuo voditelj fra Marin-ko Vukman, nakana priredbe je oku-piti zajednicu, očuvati korijene, pro-micati svoju kulturu te istodobno hu-manitarno djelovati. „Posebno je važ -no da u predbožićno vrijeme poka-žemo svojoj domovini da je nismo za-boravili, da smo s njom u svakom tre-nutku. Sve su priredbe lijepe kojeokupljaju Hrvate, ali ova je najljepšajer okuplja hrvatsku mladost koja jenositelj budućnosti. Na njima treba

graditi svijet, u njih treba ulagati, nep-restance širiti njihovu svijest o tomeodakle su došli, tko su njihovi rodite -lji. Na taj način, ako se još to ople-meni kršćanskom humanošću, gradise ljubav prema domovini i premasvakom čovjeku”, kazao je voditeljHKŽ fra Marinko Vukman. U bogatomprogramu sudjelovala su djeca pred -škol ske i školske dobi koja su oduše-vila okupljene svojim pjevanjem i re-citacijama pod vodstvom pastoralnesuradnice s. Magdalene Višić. Izvelisu igrokaz „Božić djeda Martina”.Mali i srednji folklor pod vodstvomMartine Višić i Klare Banovčić svojomuvjež banošću posebno je oduševiona zočne u izvođenju slavonskih tradi-ci j skih igara i plesova. Objedinjujući

Hrvatsku u jedno, ličkeobičaje i ličko kolo, pu-blici je dočarao veliki fol -klor župe pod vodstvomDražene Brešić. Te veče-ri iseljena Hrvatska krozkulturu spajala je sve re-gije u domovini od BokeKotorske do Istre, pa svedo vojvođan skih Hrvata.Kako je okup ljanje bilopovodom sv. Nikole, dar-ove je dobilo oko 250nazočne djece. Na sku-pu je nazočila i konzuli-

ca Sonja Lovrek-Velkov. Program jevodila Biljana Lončar. U drugom dije-lu programa nastupili su „Baruni“. Zavrijeme proslave prikup ljeno je 2000eura djeci s posebnim teškoćama uHrvatskoj. Te večeri fra njevačka mla-dež (Frama) iz župe prikupila je sred-stava za djecu u Africi te im je u krat-kom roku prikupila tisuću eura.

Pod geslom „Nebeski blizu“ — većse treću godinu zaredom organiziraadventski projekt Evangeličke i Kato-ličke Crkve na području Main-Taunu-sa. U sklopu tog projekta u Main-Tau-nus-Zentrumu nastupaju brojne krš -ćanske zajednice. Hrvatska katoličažupa Main-Taunus/Hochtaunus se usklopu tog projekta predstavila po tre-ći put, u subotu 4. prosinca. �

teologije te postiže akademski stu-panj bakalaureat 1993. godine.Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 27. lipnja1993.

Tijekom tri godine obnašao jepastoralnu službu u župama Omiši Otrić-Struge. Godine 1996. nas -tavio je studij u Rimu na Papin -skom lateranskom sveučilištu, po-stigavši 2000. godine licencijat izcrkvenog i civilnog prava. Po pov-ratku u Split od 2000. do 2002.obnaša službu sudskog vikara isuca na Crkvenom interdijece-zanskom sudu I. stupnja u Splitu iujedno pastoralnog suradnika užupi Strožanac-Podstrana. Od 2001.rektor je Centralnoga bogoslovnogsjemeništa u Splitu. Od 2002. član jePrezbiterskog vijeća Splitsko-makar -ske nadbiskupije, a od 2004. Vijeća

Novoimenovani dubrovački biskup Mate Uzinić


Novi dubrovački biskupVATIKAN

NAŠE ZAJEDNICE

Apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari priopćio je da

je papa Benedikt XVI. u ponedjeljak24. siječnja imenovao dubrovačkimbiskupom Matu Uzinića, svećenikaSplitsko-makarske nadbiskupije i rek-tora Centralnoga bogoslovnog sjeme-ništa u Splitu. Mons. Želimir Puljić, za-darski nadbiskup, i nadalje će vršitislužbu apostolskog upravitelja Dubro-vačke biskupije do ređenja i preuzi -manja dužnosti novog biskupa.

Mate Uzinić rođen je 17. rujna1967. u Dubravi, u Splitsko-makarskojnadbiskupiji. U Dubravi je pohađaoosnovnu školu, a gimnaziju u Nad bis -kupskom sjemeništu u Splitu. Nakonobavezne vojne službe u trajanju odgodinu dana (1986./1987.) na polu-otoku Prevlaka, na Teološkom fakulte-tu u Splitu završava studij filozofije i

Hrvatske biskupske konferencije zasjemeništa i duhovna zvanja.

Osim hrvatskoga jezika govori ipiše na talijanskom jeziku, a poznajei engleski. Tekst i snimka: IKA

KELKHEIM Siromašnima 3000 € od nikolinjske proslave

Snim

io: M

arko

Laže

ta

OBLJETNICE


DÜSSELDORF Četrdeseta obljetnica misijeHrvatska katolička misija u Düs-

seldorfu, Neussu i Langenfeldu(1970.—2010.) proslavila je u

subotu 4. i nedjelju 5. prosinca četr-desetu obljetnicu postojanja. Svečanomisno slavlje u crkvi sv. Apollinarisa uDüsseldorfu, u nedjelju 5. prosinca,predvodio je pomoćni kölnski biskupHeinrich Koch u zajedništvu s vodi-teljm misije članom Franjevačke pro-vincije Presvetoga Otkupitelja sa sje-dištem u Splitu fra Josipom Kulovićem,župnikom njemačke župe sv. Apolli-narisa Ansgarom Puffom, voditeljemmeđunacionalnog dušobrižništva mla-deži u Nadbiskupiji Köln o. SilvijomVallecoccia i uz astistenciju đakonareferenta za međunacionalno katolič-ko dušobrižništvo u Nadbiskupiji KölnHansa Gerda Greveldinga.

Misnom slavlju uz veliki broj vjer-nika, od kojih je skupina djece i mla-dih bila obučena u hrvatske narodnenošnje, pribivali su i generalni konzulGeneralnog konzulata R. Hrvatske izDüsseldorfa Vjekoslav Križanec i kon-zul Kristijan Tušek.

Oca biskupa, goste i okupljenevjernike na početku je pozdravioo. Kulović pritom istaknuvši: „Već 40ljeta na području pokrajine SjevernaRajna i Vestfalija proživljavamo pro-laznost života. Ovo je, zato, prigodada se zaustavimo, da se upitamo oda-kle smo došli i zašto smo ovdje, dapromislimo kuda ćemo dalje. Ovo se,znamo, pitamo svaki dan. U ova pita -nja utkali smo kršćansku nadu vječno-ga života, pogotovo božićnu radost iuskrsnu nadu. Mi smo jedna Katolička

Crkva koja se sastoji od različitih na-roda, kultura i jezika, koja je prošire-na diljem svijeta, kao i ovdje u Nje-mačkoj. Poštovani oče biskupe, odsrca Vas pozdravljam u našoj sredini.Prenesite pozdrave kölnskom nadbi-skupu kardinalu Joachimu Meisnerukao i cijeloj Nadbiskupiji Köln. Hva-la ovoj domaćoj Crkvi koja nas jeudomila, u kojoj smo postali jedno sasvim drugim vjernicima.”

Mons. Koch je zahvalio Bogu ko-ji je pratio četrdeset godina tu hrvat -sku zajednicu te je molio za snagu zabu duće misijske godine. „Čovjek je naposeban način svjestan svoje proš loštii darovanog vremena. Svaki je čovjeknosen svojom prošlošću i ona je sastavni dio njegove sadašnjosti. Pita nje prošlosti je važno i kad se sta-vi u kontekst četrdeset godina postoja -nja ove hrvatske katoličke misije. Istotako čovjek stoji i pred pitanjem svo-

Misno slavlje predvodio je i propovijedao pomoćni kölnski biskup Heinrich Koch

Nastupila je i folklorna skupina mladih

je budućnosti. Što budućnost nosi, vrloje neizvjesno, ali ono što je sasvim sigur no jest da naš ovozemaljski životzavršava smrću. Svaki čovjek ima raz-ličito poimanje smrti, ali iz kršćanskeperspektive smrt znači vrhunac života,susret s Bogom”, istaknuo je mons.Koch potaknuvši okupljene da svakidan iznova traže put do Boga, da gamole i da u svom životu podsvjestesvakodnevnu prisutnost Božju te daodvažno i ustrajno idu ususret Bogu,što bi trebalo na poseban način činitiu došašću. Župnik Ansgar je na hrvat -skom jeziku uputio čestitku. Kazao jekako Hrvati njeguju svoju živu vjeru utoj njemačkoj župi u Düsseldorfu i ta-ko daju primjer i drugim vjernicima.Ujed no je kazao kako je dobro da sei ubuduće ukupljanju u toj crkvi. O. Ku-lo vić je na kraju zahvalio svima naodazivu, a posebno mons. Kochu napredvođenju misnog slavlja. Zahvalio

je članovima misije štonjeguju svoju vjeru ihrvatsku nacionalnu ikulturnu pripadnost.Pro čitane su i čestitkedelegata za hrvatskupastvu u Njemačkoj fraJosipa Bebića i bivšegvoditelja misije fra Ni-kole Ćurčije. Misnoslavlje, koje je završilozahva lnom pjes mom„Te Deum”, uveličao jemisijski zbor pod vod -stvom Janje Vujčić.

U subotu 4. prosin-ca u večernjim satimau dvorani osnovne ško-le „Heinrich Heine” u

ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/201117

Düsseldorfu u povodu proslave misijeorganiziran je duhovno-kulturni i za-bavni program. Na početku je zborotpjevao hrvatsku himnu, a potom jeo. Kulović istaknuo: „Vrijeme je otka-ko smo tu, mogli bismo reći, pokaza-lo svoje ćudi, i dobre i loše. Ali, jošsmo tu. Nije nas pregazila prošlost, aneće nas uništiti ni budućnost. U poli-tičkim, kulturnim i društvenim previ -ranjima, koja su nas u posljednjim vre-menima, nenadno, zadesila, samo sunam pomogla da se pripremimo zanašu budućnost. Po katoličkom nauku,uvjerili smo se, privremenost traje naj-duže. A dobri Bog, gospodar privre-menosti, drži nas na okupu već 40 lje-ta na prostranstvima Sjeverne Rajne iVestfalije. I čuvat će nas i dalje. Ovoje prigoda da smo se okupili na za-jednički susret kako bismo promislilikako ćemo dalje živjeti našu privre-menost. Da zamolimo dobroga Boga,

Izveden je i recital u povodu proslavemisije kojeg su čitali Josip Antolek,Ljubica Damjanović i Božena Brozo-vić uz nastup misijskog zbora. Nas -tupili su i članovi misijskog malog i ve-likog folklora pod vodstvom Slavice

denoga održana je također trodnev-na duhovna obnova koju je vodio dr.fra Anđelko Domazet, profesor naKatoličkom bogoslovnom fakultetuSveučilišta u Splitu.

U Sjevernoj Westfaliji najprije suosnovane dvije hrvatske katoličke mi-sije: 28. svibnja 1966. u Essenu i 3.srpnja 1966. u Kölnu. Od kölnske mi-sije odvojile su se najprije dvije misi-je: 1. rujna godine 1970. misija uDüsseldorfu i godine 1974. misija uBonnu. Od misije u Düsseldorfu od-vojila se 22. kolovoza godine 1972.misija u Wuppertalu, 14. rujna 1975.misija u Neussu, 11. studenoga1978. misija u Mettmannu. Od mi sijeu Mettmannu odvojila se 1. siječnja1990. misija u Leverkusenu. Kölnskamisija i sve odijeljene od kölnske,povjerene su redovnicima Franjevač-ke provincije Presvetoga Otkupiteljasa sjedištem u Splitu. Danas se uHKM Düsseldorf okupljaju Hrvati ka-tolici s područja Düsseldorfa, Neussai Langenfelda.


Prigodnu riječ na početku programa proslave uputio je voditelj misije o. Kulović

kao i do sada, da nam pomogne.Ovo je prigoda da sebi, i kao ljudi ikao kršćani, postavimo mnogo pita -nja. Na neka pitanja znat ćemo samiodgovor. Na neka pitanja moramo

Folklorni nastup dječje skupine

Pušić. Najmlađima je darove podije-lio sv. Nikola, a potom je za sve pri-ređen zabavni program. U prigodi40. ob ljetnice Hrvatske katoličke mi-sije u Düsseldorfu od 20. do 22. stu-

zajednički odgovarati. Takoćemo tek donijeti pozitivnizaključak o našoj privremenojbudućnosti. I uključiti sebe unovu životnu stvarnost koja jepred nama. Stoga smo, u pri-godi 40 ljeta Hrvatske kato -ličke misije u Düsseldorfu, usasvim novim okolnostima,povezani s vjernicima Neussai Langenfelda, odnosno sasvim našim vjernicima koji sunam povjereni, odlučili pros -laviti ovu značajnu obljetnicunaše vjerničke prisutnosti naovim prostranstvima.” Čestitkusu uputili i generalni konzulKrižanec i u ime delegatao. Bebića dr. Adolf Polegubić.

Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika

NAŠE ZAJEDNICE


Urednik Žive zajednice dr.Adolf Polegubić reagirao je uime Hrvatskoga dušobrižnič-

kog ureda u Frankfurtu na tekst Dar-ka Pavičića pod naslovom „Panto-včak i Kaptol u tihom ratu”, s nad-naslovom „Bojkot: Koje su to obve-ze spriječile naše misionare u Nje-mačkoj da pozdrave predsjednikadržave Ivu Josipovića” i podnaslo-vom „Uz Josipovića za njegova bo-ravka u Njemačkoj nije bio nijedansvećenik”, u Večernjem listu, od 24.siječnja 2011., u kojemu se, premanjegovim riječima, uočava punoproizvoljnosti i neistine.

„Koliko je poznato u Hrvatsko-me dušobrižničkom uredu u Frank-furtu, nije istina da niti jedan hrvat -ski svećenik nije bio na posjetupredsjednika dr. Josipovića Nje -mač koj. Na susretu u Mainzu 21. siječnja sudjelovao je novoizabra-

ni delegat za hrvatsku pastvu uNjemač koj vlč. Ivica Komadina,kao visoki predstavnik domovinske Cr kve u Njemačkoj, koji na visokojrazini predstavlja cijelu hrvatskupastvu u Njemačkoj. Telefonskimrazgovorom s hrvatskim katoličkimmisijama u Berlinu, Mainzu i Frank-furtu, u kojim je gradovima boraviopredsjednik dr. Josipović, doznalismo sljedeće: voditelj Hrvatske ka-toličke misije Berlin fra Petar Čirkoje ujedno župnik njemačke župe sv.Sebastijana, koji se slavio u četvrtak20. siječnja, kada je u Belinu bora-vio predsjednik dr. Josipović. O spri-ječenosti i obvezama toga fra Petarje u razgovoru kazao veleposlanikuRH u Berlinu dr. Miri Kovaču. Što setiče nedolaska voditelja Hrvatske ka-toličke misije Mainz fra Ante Bilića,valja reći kako se on u petak 21. siječnja nalazio u Hrvatskoj, kao i

voditelj Hrvatske katoličke misijeFrankfurt fra Petar Klapež. Na kra-ju, i da nisu bili opravdano sprije-čeni, sloboda je svakog pojedincada se odazove ili ne i od toga netreba praviti, kako to vidi novinarPavičić, politički problem, čak i pro-b lem na najvišoj razini domovinskeCrkve i predsjednika dr. Josipovića.Da toga problema nema, potvrđujei činjenica da je na oproštaju dosa-dašnjeg delegata za hrvatsku pas -tvu u Njemačkoj, koji je imenovanravnateljem dušobrižništva Hrvata uinozemstvu fra Josipa Bebića, u su -botu 22. siječnja u Frankfurtu, bio iveleposlanik RH iz Berlina dr. Kovačkoji je biranim riječima govorio ovažnosti domovinske Crkve u ino -zem stvu, kao i konzul gerant izFrankfurta Damir Sabljak”, napisaoje u reagiranju dr. Polegubić.

IKA

FRANKFURT AM MAIN Demantij napisa u Večernjem listuNije istina da niti jedan hrvatski svećenik nije bio na posjetu predsjednika dr. Josipovića Njemačkoj, upozorio je dr. Polegubić.

FREISING Rodio se Bog i čovjek

Ovogodišnji božićni blagdani uHrvatskoj katoličkoj misiji Frei-sing proslavljeni su na pose-

ban način. Uz sv. mi-se, župnik fra Ivan Ču-gu ra za svoje župljanepripremio je nekolikozanimljivosti i iznena-đenja. Za polnoćku ibožićne blagdane fraIvan je pozvao dr. fraAnđelka Domazeta izHrvatske, profesora naKatoličkom bogoslov-nom fakultetu Sveučili-šta u Splitu. Fra Anđel-ko je predvodio misnaslav lja te svojim za-nimljivim propovijedi-ma dotaknuo svakogapojedinca, od najma -njih do najstarijih. Nasv. misi polnoćki posebno je istaknuoda ne hodamo spavajući kroz život,nego uvijek budemo budni, u svim ži-votnim situacijama. „Otvorimo svojasrca novorođenom Božiću i dopustimo

da nas On vodi“, pozvao je vjernikefra Anđelko. Misijski zbor pod vodst-vom zbrovođe i orguljaša Kruna Jan-

kovića, na poseban je način uveličaomisna slavlja.

Članovi zbora se polako osipaju.Tako su Marija i Mato Janković ovegodine sudjelovali samo kao gosti u

zboru jer su početkom 2010. godineodselili, a za blagdane su došli uposjet svojoj djeci. Polovicom 2011.

godine odlaze u do-movinu Finka i StipeDebeljak, a krajemgodine i Ana i PejoŠimić. Želja je župni-ka kao i ostalih su-radnika da se poseb-no ojača dječji zborna području cijele mi-sije. Posebno iznena-đenje na polnoćki pri-premio je „QuattroKarismatico“ — misij -ski kvartet, koji je otp-jevao „Tihu noć“. Na-kon božićnih blag -dana sv. mise konce-lebrirao je fra FilipMimica iz Münche-

na. Na Bogojavljenje — sv. Tri Kra ljadjevojka Ana Mimica, profesoricaflaute u Omišu, na flauti je pratila or-gulje na sv. misama u Freisingu iDachau. �

Dr. fra Anđelko Domazet (lijevo) i voditelj misije fra Ivan Čugura

Svečanom misom u crkvi sv. Anteu Waiblingenu, koju su predvo-dili fra Jure Zebić, fra Ivan Škop -

ljanac-Mačina, njemački svećeniciFranz Klappenecker i Ulrich Klos, ot-po čeo je svečani ispraćaj Mirka Vidač kovića u zasluženu mirovinu. Vi-še od 150 prijatelja, uzvanika, rođa-ka, radnih kolega i kolegica je zatimnas tavilo slavlje u crkvenoj dvorani.Dir ljivi govori i zahvalnost je samopot vrda velikih djela i ljudskih kva -liteta slavljenika. Voditelj Caritasa Hendrik Rook, koji je organizirao sve-čani ispraćaj svoga dugogodišnjegdjelatnika u mirovinu, u podužem jeizla ganju rekao: „Mirko je rođen u Bije loj kod Konjica u BiH prije 65 go-dina, 1968. dolazi u Njemačku kaotvornički radnik. Tri godine kasnije po-činje raditi u Caritasu, a osamdesetihgodina izvanredno završava Socijal-

ni rad na sveučilištu u Kölnu. Tih prvihgodina se isticao pomažući svojim su-građanima koje smo mi trebali kaoradnike, a došli su nam ljudi s djecomi obiteljima kojima je trebalo pomoćida se snađu u novoj sredini. Mirko sese posebno zauzimao u humanitarnimakcijama i zbrinjavanju prognanika izHrvatske i BiH početkom devedesetihza vrijeme agresije na njegovu do-movinu. Pokrenuo je i akciju kumstvaza 65 djece koja su ostala bez očeva.Zadnjih je godina bio na usluzi svimakojima je trebala pomoć takve vrste.Za njega je uvijek čovjek bio naprvom mjestu, a svojom kršćanskom iljudskom dobrotom je to izvanrednoobavljao.” Generalni konzul RH uStuttgartu, Ante Cicvarić je istakao ve-like zasluge Mirka Vidačkovića napromicanju hrvatske kulture i sporta utom dijelu Njemačke te mu je uručio

posebno priznanje, plaketu Hrvatskognogometnog saveza. „Sretan sam štose na mome oproštaju okupilo tolikoprijatelja i ljudi s kojima sam godina-ma surađivao na dobrobit i pomoćmom hrvatskom narodu. Zahvalansam Bogu što mi je podario zdravlje iupornost, supruzi Stanki, snahamaSandri, Ljerki i Antoniji te sinovimaMariju, Krešimiru i Tomislavu.“

Tekst i snimka: Bono Žepić


NÜRNBERG Obnova o vjeri i zdravlju

Uvremenu došašća Hrvatska kato-lička misija iz Nürnberga orga-nizirala je trodnevnu duhovnu

obnovu o temi „Vjera i zdravlje“. Du-hovna obnova je trajala od 17. do 19.prosinca 2010. Voditelj je bio o. MijoNikić, uz glazbenu asistenciju LukeBalvana. Obnova je odžana u dvoranižupe sv. Ludwiga. Baš na sam početakduhovne obnove 17. prosinca zbogsnijega je bio zatvoren zračni prometu cijeloj Njemačkoj, pa su mnogi leto-vi prema njemačkim gradovima bili otkazani. Tako je i voditelj obnoveo.Mijo čekao na let sedam sati i sret-no stigao u misiju kasno navečer. Obno va je započela u petak 17. pro-sinca u večernjim satima molitvom kru-

nice koju je predvodio voditelj misijedon Mato Križić, uz pjevanje misijskogzbora. Nakon toga je slijedila misa,ispit savjesti i meditacija koju je pred-vodio don Vitomir Zečević. Drugi danobnove 18. prosinca o. Nikić je zapo-čeo prvo razmatranje o temi „Obra-ćenje i upoznaj sebe i Boga”. Nakontoga je bila molitva za zdravlje duše itijela. Treće razmatranje bilo je o temikrive i prave slike Boga. Tijekom ob-nove svojim pjevanjem i sviranjem sveje obogatio kantautor duhovne glazbeLuka Balvan. Za vrijeme duhovne ob-nove bila je prilika za sakramenat po-mirenja. Navečer se slavila sv. misa sklanja njem, te se molilo za bolesnike.Obnova je završila u nedjelju 19. pro-

sinca sa sv. misom koju je predvodioo. Mijo uz liturgijsko pjevanje misij -skog zbora i Luke Balvana. Voditelj mi-sije o. Križić je na kraju mise istaknuoda je duhovna obnova važna pripre-ma za blagdan Kristova rođenja te jezahvalio svim suradnicima koji su ob-novu pomogli organizirati. Na obnovise tijekom tri dana okupilo oko 1.200vjernika. Tjekom obnove pomogli suposebno oko sv. ispovijedi don NikoŠošić iz Ingolstadta i don Marko Pav-letić iz Bamberga. Lucija Matković

WAIBLINGEN Mirko Vidačković u mirovini

� 20. hrvatski folklorni festivalodraslih folklornih skupina izhrvatskih katoličkih misija i za-jednica u Njemačkoj održat ćese u subotu 5. ožujka u Kultur-und Sportzentrum Martinsee uHeu sen stammu kod Offenbacha(Levi-Strauss-Allee, 63150 Heu-senstamm), u organizaciji Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta na Majni.

� Hrvatska katolička misijaSaarbrücken i njezin voditeljo. Rudi Belko odnedavno imajunove podatke:

e-mail: [email protected]; fax. 06898 8520620; mobil: 0178 5355226

OBAVIJESTI

NAŠE ZAJEDNICE


Samo nekoliko dana nakon Božića, 29. prosinca 2010.,posljednji je put predvodio mis-

no slavlje voditelj Hrvatske katoličkemisije Siegen vlč. Jakov Grgić, u kon-celebraciji s pomoćnim paderborn -skim biskupom Hubertom Berenbrink-erom, te dekanom Wegenerom, mjes-nim župnikom Winkelmannom, hrvat -skim delegatom iz Frankfurta fra Josi-pom Bebićem, vlč. Stipom Vrdo lja komi s još nekoliko domaćih njemačkihsvećenika i uz asistenciju đakona. Bi-la je to zajednička oproštajna sv. mi-sa vlč. Grgića od hrvatskih i njemač-kih župljana na kojoj su se pjevalehrvatske i njemačke božićne pjesme.

Nakon sv. mise hrvatski članovizajednice pripremili su u velikoj žup-noj dvorani oproštajni domjenak zasvog župnika Jakova i za brojne nje-mačke goste i hrvatske najbliže su-

radnike. Uz klasičnuglazbu gosp. Schmitzana glasoviru i uz pjesmeKolping-zbora sv. Mari-je, doimao se i velikibroj oproštajnih pozdra-va uz riječi zahvale i li-jepih želja za budućnostvlč. Jakova. Oproštajnuriječ u ime hrvatske ka-toličke zajednice Siegenuputio je Ivo Živković.

Oproštajni dar za-jednice — moderni lap-top — uručila je gospođica KornelijaTunjić, hrvatska predstavnica u žup-nom vijeću župe sv. Marije.

Župnik Jakov Grgić je u svomoproštajnom govoru zahvalio svimsvojim najbližim suradnicama i su-radnicima, hrvatskim i njemačkimvjer nicima, mjesnim svećenicima, za

potporu, susretljivost irazumijevanje u svomradu u toj hrvatskoj misi-ji u Siegenu.

Pritom je istaknuo,da je svjestan teškoće ukojoj zajednica ostajenakon njegovog odlas -ka, ali da se nada zarazumijevanje, što onnakon 18 godina pasto-ralnog rada u Srbiji, 6godina rada na dvjemanjemačkim župama u

Bavarskoj i na posljetku 12 godinavođenja hrvatske misije u Siegenu, sa-da želi nastaviti svoj pastoralni rad umirovini u Hrvatskoj. Izražena je že -lju da se pronađe nasljednik vlč.Grgića i da misija nastavi s daljnjimdjelovanjem.

I. Živković

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

SIEGEN Siegen ostao bez hrvatskog svećenika

Vlč. Grgić se oprostiood misije

KELSTERBACH Višestruko slavlje

Dana 4. prosinca u sjevernoj gradskoj dvorani u Kel-sterbachu održano je višestruko slavlje vjernika HKMiz Rüsselsheima. To su proslave Božića i Nikolinja

koje su pripremile s. Estera Marijić, učiteljica hrvatske nas tave Smiljana Vučina i Klaudija Lukač. Na priredbi jebilo oko 200 vjernika iz te misije, Wiesbadena i Frankfur-ta. Šezdesetero djece s bijelim i crvenim ružama čestitalisu s. Esteri 60. rođendan. Okupljeni su se iza pola noći razišli puni oduševljenja i radosti, kada su vidjeli malu dje-čicu oko živih jaslica kako pjevaju božićne pjesme i plešunarodna kola. Dolazak sv. Nikole među djecu s božićnimdarovima uvijek je radost. Fra Berislav Nikić

KÖLN

Kölnski nadbiskup kardinal Joa-chim Meisner blagoslovio je usubotu 4. prosinca crkvu Uzne-

senja Marijina u Kölnu (Minoritenkir-che) u kojoj hrvatski vjernici desetlje-ćima slave bogoslužje. Cijeloga danaizmjenjivali su se vjernici u molitvipred Presvetim. Sa skupinom hrvatskihvjernika molili su, na njemačkom ihrvatskom jeziku, voditelj misije fraBranko Brnas i gvardijan u Münchenufra Ante-Vuk Buljan. Na početku euha -ristijskog slavlja, kardinal Meisnerpozdravio je nazočne, posebno čla-nove Kolpinške udruge. Pozdravio jei hrvatske vjernike koji se nedjeljom iblagdanima u velikom broju okuplja-

ju u tome domu trojice duhovnih ve-likana: bl. Duns Scota i bl. Adolfa Kol-pinga, čija tijela počivaju u toj crkvi ibl. Alojzija kardinala Stepinca, čijireljef resi tu crkvu od 2006. Na krajumisnog slavlja fra Branko i fra Vuk,kratko su razgovarali s kardinalomMeisnerom. Nakon nepune tri godinerada, obnovljeno je krovište crkve i vi-traji, a unutrašnjost crkve obojena jeu bijelo; klupe su izbrušene i lakirane,s tim da s desne strane od oltara (gdjeje grob bl. Duns Scota) nema više klu-pa, a s lijeve strane od oltara (gdje jegrob bl. Adolfa Kolpinga) iznešeno jeosam klupa; s lijeve strane od ulaza usakristiju napravljena je niša u kojoj

će biti oko 100 stolica koje će se ko-ristiti za nedjeljno bogoslužje i timenadomjestiti manjak sjedećih mjesta uklupama; iznad oltara visi novoure-đeni prekrasan stakleni križ, a pred-vorje crkve odvojeno je i urešeno sta-klenim stijenama sive boje. Male or-gulje pokraj ulaza u sakristiju su izne-šene, pa će zbor hrvatske misije od-sad (nakon toliko godina) pjevati nacrkvenom koru gdje su velike orgulje.Umjesto biste bl. Adolfa Kolpinga, naistom mjestu, postavljen je duboki re -ljef tog blaženika, djelo umjetnikaKesslera koji je izradio i reljef kardi-nala Stepinca.

Izvor: www.franjevci-split.hr

Blagoslov obnovljene crkve


Održana duhovna obnova

USt. Bruder Klausu u Villingenu jeod 16. do 19. prosinca odr -žana duhovna obnova Hrvat -

ske katoličke misije Singen-Villingen.Duhovnu obnovu predvodio je o. JozoMilanović, benediktinac s Ćokovca.„Molitva” je bila tema koja je protka-la svaki dan obnove. Brojnim životnimprimjerima, kao i primjerima pustinja-ka, otačkom predajom i vlastitim svje-dočenjem, o. Jozo je na svima ra-zumljiv način približio i istaknuo važ-nost molitvenog života. Molitva bezkoje nema istinskog zdravlja kao niistinske sreće! Molitva posvješćujesvakome od nas da je jedina sigurnoststav predanosti u Božje ruke. Svakopredavanje, pobožnost i mise tijekom

duhovne obnove pratili su sviranjem ipjevanjem obitelj Jakumetović iz BadDürrheima. Unatoč obilnom snijegu uSchwarzwaldu odaziv vjernika je bioiznenađujuće dobar. Kao što je na sa-mom početku istaknuo voditelj misijefra Dinko Grbavac, to je najpriklad-

nija priprava na blagdan Isusova ro-đenja, u što su se svi uvjerili tijekomduhovne obnove. U nedjelju su slav -ljene mise uobičajeno u Konstanzu,Singenu i Villingenu — koje je pred -slavio o. Jozo završavajući duhovnuobnovu. Tekst i snimka: IKA

SINGEN-VILLINGEN

Na prijedlog kardinala Vinka Puljića, dobitnika Zlatne pove -lje ljubavi i mira, mons. Franje Komarice, predsjednika Bis -kup ske konferencije BiH, prof. Zdravka Šurlana, generalnog

tajnika Međunarodne lige humanista, predsjednica Lige dr. Elisa-beth Rehn na Šestom kongresu jedinstva humanista, održanom 25.listopada 2010. u Zagrebu, donijela je odluku o proglašenju hrvats-kog ugostitelja iz Poinga kod Münchena Ive Sadrića, vlasnika ho-tela Poinger Hof u Poingu, u Bavarskoj, međunarodnim, humanistomdeset ljeća.

Na završnoj plenarnoj sjednici 26. listopada 2010. u Zagrebuna prijedlog mons. Franje Komarice Šesti kongres Lige imenovaoje Ivu Sadrića predsjednikom Međunacionalnog komiteta za odno-se i suradnju s vjerskim zajednicama. �

Zlatni jubilej vjenčanja Janje i Zvonka Janjića

Dana 20. prosinca u prostorijama Hrvatske katoličke misije uRüsselshimu organizirana je proslava zlatnog jubileja crkve-nog vjenčanja Janje i Zvonka Janjića. Svečanost je organi zi -

ra lo misijsko vijeće, na čijem je čelu Bosiljko Dizdar. U svečanomslav lju sudjelovala je cijela misijska zajednica te mnoštvo njihovihprijatelja iz šire okolice i časnih sestara iz Mainza. Zvonko je rođenu Vidovicama, a Janja u Kostriču, župa Tolisa. Bog ih je obdario stroje djece i devetero unučadi. Prvo Janjino i Zvonkino radno mjes tou Njemačkoj bilo je u Bayreuthu (5), a drugo Zvonkino radno mjes -to bilo je u Rüsselsheimu, u Opelu (19), a Janjino u Mörfeldenu. I da -lje rade i pomažu svoju djecu i unučad. Redovito pohađaju misnaslav lja, te redovno dolaze na svibanjske i listopadske pobožnos ti.Zlatni jubilej crkvenog vjenčanja pismeno su im čestitali Općin skauprava iz Gross Geraua, Poglavarstvo grada Rüsselsheima i pred -sjednik Pokrajinske vlade Hessena,s vlastoručnim potpisima. �

POING Priznanja hrvatskom poduzetniku

Ivo Sadrić i supruga Ruža s priznanjima

Posloži slova i dobit ćeš pet pojmova u svezi zvijezda

MIRSVE

ASKALIJGA

LANETEP

VIZJEDAZČAMLIJEN AZTAS

� � � � � �

� � � � � � � � �

� � � � � � �

� � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � �

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


V jerujemo da ste uspješno započeli novu godinu. Kako bi vam po-četak bio radosniji i ovoga smo vam puta pripremili, nadamo se,zanimljiv prilog. U ovom broju je riječ o svemiru. Ugodno čitanje!

1) Svjetlosna godina prijeđe9500 milijardi km zaa) 635 danab) 536 danac) 365 dana

2) Znastvenici, koji pročavajuzvijezde zovu sua) astrolozib) astronomi c) alergolozi

3) Koji je naziv za našu galaksiju?a) Mliječni putb) Mliječna ulicac) Mliječna staza

4) Božićna zvijezda je poznatakao?a) Zvijezda Betlehemab) Zvijezda padalicac) Zvijezda kršćanska

5) Naša Zemlja kruži 365 danaoko?a) Mjesecab) Suncab) Planeta

Rješenje:1c, 2b, 3c, 4a, 5b

Pitaliceda svemirom kruže danas brojni sateliti, koji nam šalju po-dat ke o vremenu, TV program i prenose poruke širom svi jeta

da su se u prijašnjim stoljećima znastvenici mogli oslonitisamo na svoje oči i jednostavne teleskope

da bi svemirki brod iz neke druge galaksije brzinom svjet-losti došao do nas tek za milijun godina

ZZnnaa ttee ll ii……•

•

•

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

svemiru — prašina — pedeset — smatraju —zvijezda —100 — ohladi — proučavaju — zvanoj — godini

Naše Sunce je zvijezda ugalaksiji (obitelji zvijezda) _ _ _ _ _ _Mliječna staza. U Mliječnoj stazi ima _ _ _ milijarde zvijezda.Znastvenici _ _ _ _ _ _ _ _ da u svemiru ima više od 100 galak sija. Udaljenosti u _ _ _ _ _ _ _ se mjere svjetlo snimgodinama. Svjetlost u jednoj _ _ _ _ _ _ prijeđe 9500 milijardi kilometara. Astronomi su znastvenici, koji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _zvijezde. Oni smatraju da zvijez da počinje svoj život kao svemirska_ _ _ _ _ _ _, koja se oblikuje u kuglu i pretvori u plin.Plin izgara i _ _ _ _ _ _ _ _ svijetli. Kad sav plin izgori,zvijezda se poveća _ _ _ _ _ _ _ puta. Na kraju eks plo -dira ili se _ _ _ _ _ _ i smanji, te ostaje vid ljiva kao

sićuš na zvjezdica.

�

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT


Mladim ljudima je iznimno teš ko biti brižan i pažljiv,odnosno pozoran i poman

(budan). Radi se o višeznačnimhrvatskim riječima: briga i brižlji-vost, pažnja i pažljivost, pozornosti budnost. Hrvat ski jezik razlikuje ri-ječ „pažnja” i „pozornost”, odnos-no „pažnja” i „pozor”. Pažnja se,kao i briga, iskazuje prema drugomeili i samome sebi. Pozornost značiupozorenje na budnost, na oprez, namoguću opasnost, iako je opet sva-ki pozoran čovjek samim tim pažljiv,brižljiv. Iza svih tih pojmova krije selijepa njemačka riječ „Achtsamkeit“(„achtsam”).

U našem svakodnevnom životu ne-moguće je živjeti bez brižljivosti, po-zornosti i pažnje. U obitelji, u kući, naulici, u školi, na radnome mjestu, va -lja biti pozoran, ali i pažljiv. Bez tihvrlina naš bi život bio opasan, grub ihladan.

Brižljivost, odnosno pažnja jest sas tavni dio i ljudskoga, a pogotovokršćanskoga temeljnog držanja. U eti-ku brižljivosti odnosno pažnje spadakako briga za druge tako i briga o sa-mome sebi, te poštovanje prema dru-gome, ali i prema sebi. Današnji mla-di ljudi ističu poštovanje (respekt),pov jerenje i poštenje kao najvažnijevrednote, odnosno kreposti.

Brižjivost snažno utječe na kvali-tetu zajedničkoga življenja. Upravo uophođenju ljudi jednih prema drugi-ma očitava se i ljubav prema bližnje-mu, kao i ljubav prema samome sebi.U današnjem brzom i hektičnom svi-jetu nije lako biti pažljiv prema dru-gome pa niti prema samome sebi.

Najvažnija kršćanska zapovijed,koju je Isus potvrdio i proširio iz Staro -ga zavjeta („Ljubi bližnjega svoga kaosamoga sebe. Ja sam Jahve!“ (Lev19,18) glasi: „Ljubi Gospodina Bogasvoga svim srcem svojim, svom dušomsvojom, svom snagom svojom i svimumom svojim, a bližnjega svoga kaose be samoga“ (Mk 12,30). Radi se odvi je stvari: ljubiti sebe i ljubiti bliž -njega!

Potrebno je brižljivo i pažljivoodnositti se prema drugima. Suvre-meni ljudi gotovo su zaboravili te

kreposti brižljivosti i pažljivosti. Onesu žrtva strke i stresa svakodnevno-ga života.

Biti pozoran u određenom trenut-ku, biti pažljiv prema drugomu znači:pažljivo i osjećajno zamijetiti drugo-ga, i to u onomu što nas nosi, pokre-

će, raduje ili žalosti. Biti brižljiv pre-ma drugomu znači osim toga poku šatimu pomoći da stekne ili da mu se vra-ti povjerenje u život, pouzdanje pre-ma samomu sebi, prema ljudima i pre-ma Bogu. Za brižljivost i pozornostpotrebno je strpljenje, kojega je da-nas sve manje i manje. Ljudi koji subriž ljivi i pažljivi postaju iznutra mirnii staloženi te imaju drugačije opa -žanje okoline.

Stres prisutan i kod mladih

Istraživač stresnoga ponašanjaJon Kabat-Zinn ustanovio je u Wor-cesteru (Massachusetts, SAD) klinikuza liječenje od stresa, i to za one ko-jima se ni medicinski niti psihotera-pijski nije moglo pomoći. Iako su me-đu takvim bili nešto stariji ljudi, ipakje među njima bilo i mladih srednjihgodina, pa i mlađih. Stres je sve pri-sutniji i kod ljudi mlađih od 20 godi-na, što pokazuju bolesti kao npr. mi-grena, depresija, napadi tjeskobe istraha. Kod starijih se radi o infarktusrca, kroničnim bolestima, raku itd.

Kabat-Zinn je u svojim istraživa -njima dokazao da su brižljivost, po-zornost i pažnja vrlo učinkovito sred -stvo protiv stresa i da pogoduju zdrav -lju. Ljudi su po naravi mistici, odnos-no razumna bića s urođenim daromza doživljaj dubinske zbilje. Zadub -ljeni smo naprimjer u molitvu, u gle-danje filma, u slušanje glazbe.

„Čuvajte se! Pazite se! Budite do-bri prema sebi!“ — to su riječi upozo-renja i dobrih želja. Zašto? Ako smotakvi prema sebi samima u životu, ta-da ćemo biti brižni i pažljivi i premadrugima oko sebe. Mnogi ljudi se od-nose vrlo loše prema sebi i svomezdravlju. Nemaju mjere, rade do iz-nemoglosti. Zbog trke za zaradom idobitkom takav je mentalitet ljudi naZapadu, pa i onih koji su ovdje dose-lili ili ovdje rade. U međuvremenu suuzrok stresu i drugim bolestima i broj-na suvremena komunikacijska sredst-va (telefoni, kompjuteri i sl.), dakakoosobito kod mladih ljudi. Ona nas neprate u stopu samo na poslu, nego islobodnome vremenu te u privatnomživotu. Pokušajte živjeti jedan dan bezkompjutera ili jedan sat bez telefona(bez obzira kakvoga, osobito mobil-noga), pa ćete i sami vidjeti da je topostalo gotovo nemoguće. Mnogi sta-riji, a napose mladi ljudi, osjećaju seinvalidni bez tih uređaja i sprava. Umasovnoj komunikaciji su površni, ne-pažljivi. U tom silnom komuniciranjumožda na brzinu vide ili čuju druge,ali za njih nemaju osjećaja, vremena,pažnje. U trci za što većom komuni-kacijom, za što većim brojem prijate -lja na socijalnim mrežama, zaborav -l j aju druge, a pogotovo — sebe!

„Take care”, kaže se na engles -kom govornom području ljudima koji-ma se želi dobro. Pod tim se misli:„Čuvaj se! Pazi se!” Ako naime sebečuvaš i paziš, ako si brižljiv i pozoranprema sebi, to ćeš biti i prema drugi-ma oko sebe kao i prema svijetu okosebe.

Jedan od biblijskih primjera paž -ljivosti i brige jest Isusovo ozdravlje njeslijepca Bartimeja: (Mk 11, 49-51). Lju-di koji vjeruju, koji su brižljivi, pozor-ni, budni i pažljivi vide bolje, više idalje. T. G.

Budite brižni i pažljiviU svakodnevnom životu nemoguće je živjeti bez brižljivosti, pozornosti i pažnje. U obitelji, u kući,na ulici, u školi, na radnome mjestu, valja biti pozoran, ali i pažljiv.

Slik

a: w

ww

.zup

a-pe

truse

vec.

hr

NAGRADNA KRIŽALJKA

Tropskabiljka,broć

MariofilSoldoNje -

mačka

Svetac,zadarskibiskup iz

9. sto -ljeća,

blagdan25. ve -

lja če

KatolicizamSvetica čije je moćiprenio u svoju bis-

kupsku crkvu

LejdiOreb

Indo ne -zija

Efektnašahovskapobjeda

Egipat

Bio je …

Lantan

Tekstilnabiljka

Minis -trant

GrčkaBožicazemlje

Vanadij

„Kiloom“

Sudbina(zla…)

Glumač -ka uloga

Grad bis -kupovanja

„Europ.za jed -nica“

O.Thorpe

„Stra -nica“

Pot -krovlje

Koji jenalik na

ovoga

Debelaigla oštra

vrha

IlijaJanjić

Jara,pšenica,

jarica

Hrv. glu-mica

Berisha

Nena -glašena

riječ

GlavnigradSene-gala

AnaJelušić

Naglopotezati

Staramjeraza obu-jam

Lovi ribeštapom iudicom

Hrvatskifilmskisnimatelj Miletić

Kit,zuban,kljovan

AnteTomić

Grad uMađar-skoj

Pjevač iglumacCrosby

IvanČačić

Drvenosedlo

Ostatiustrajan Platina

Oznakaza

da mu ušahu

Moćni iutjecajniljudi

Mjera(dnev -na …)

Čeljadekoje ore


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Sv. Donat Rješenje poslati najkasnije do 27. veljače

Mons. dr. Franjo Komarica, banjolučki biskup

Banjolučki biskup mons. dr. FranjoKomarica rodio se 3. veljače1946. u Novakovićima, župa Pe-

trićevac. Osmogodišnju školu završio jeu u Banjoj Luci, sjemenišnu gimnaziju uZagrebu (1961.—1963.) i �akovu(1963.—1965.), gdje je i maturirao. Na-kon odsluženja obveznog vojnog rokazapočeo je teološki studij u �akovu(1967.—1968.), a nastavio ga je na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Inns-brucku (1968.—1972.). Za svećenikaga je zaredio biskup Alfred Pichler uBanjoj Luci, 29. lipnja 1972. Nakon re-đenja nastavio je posebni studij u Inns-brucku, gdje je 1973. magistrirao, a1978. doktorirao liturgiku. Uz taj glavni studij studirao jeglazbu na insbruškom Konzervatoriju i andragogiju tamo-šnjega Filozofskog fakulteta. Po svršetku studija imenovanje predavačem na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi uSarajevu, gdje od 1978. do 1986. predaje liturgiku, litur -gijski pastoral, pastoral selilaca i crkveno pjevanje. Ujed-no je vodio dva crkvena zbora: bogoslovski i katedralni.Sluga Božji papa Ivan Pavao II. imenovao ga je

28.10.1985. pomoćnim biskupom ba -njolučkim i naslovnim biskupom bisku-pije Satafis u Africi. Isti ga je papa i za-redio za biskupa u bazilici sv. Petra naBogojavljenje, 6. siječnja 1986. Imeno-van je rezidencijalnim biskupom 15.svibnja 1989., a 15. srpnja iste godinesvečano preuzima upravu biskupije.Osim uprave povjerene mu Banjolučkebiskupije obnašao je i obnaša niz duž-nosti u Biskupskim konferencijama, prvoJugoslavije, a potom Bosne i Hercego-vine. U BKJ-u bio je predsjednik Vijećaza laike (1986.—1989.) i Hrvatskog litur gijskog vijeća (1989.—1993.). Na-kon što je 1994. godine osnovana Bi-

skupska konferencija BiH, u njoj obnaša službu predsjed-nika nekoliko vijeća. U dva je mandata (2002.—2005. teod 2010.) predsjednik BK BiH. Osim toga papa Ivan Pa-vao II. imenovao ga je 1992. članom Papinskog vijeća zadijalog s nekršćanima. Kao biskup objavio je zbirku do-ku menata koje je napisao tijekom ratnih zbivanja 1991.—1995. pod naslovom: „U obrani obespravljenih“.

Dr. sc. Anto Orlovac

zdravlje, od-nosno liječenje će postati sve skupljaroba. Što se samih doprinosa uzdravstveno osiguranje tiče, osigu -ranici su tu potpuno bespomoćni. Je-dina mogućnost preostaje, vidjeti ko-ja bolesnička blagajna traži niže do-prinose i onda promijeniti blagajnu.

Uz navedena povećanja doprino-sa treba računati i na niz drugih do-datnih troškova kod liječenja gdje ćeza pojedine zahvate, terapiju i lije-čenje trebati izdvajati dodatna sred -stva, pogotovo ako će se željeti pri-mati skuplju terapiju. Već i sada post-oje liste lijekova i drugih terapija kojetreba dodatno platiti. Ti će dodatni iz-daci sa sigurnošću rasti. Nije isključe-no da neke zahvate koji su do sadaizvođeni na račun bolesničkih blagaj-ni ubuduće iste neće plaćati, tj. tko ćeih željeti, morat će ih sam i platiti.

Ako će, dakle, liječenje, odnosnozdravlje postajati sve skuplja roba, je-dino je rješenje paziti na svoje zdrav -lje. Na svakom nas koraku novine, li-ječnici, socijalni djelatnici i drugi upo-zoravaju da živimo zdravije pazećina svoju prehranu i način života. Čes to nam to kroz jedno uho ulazi, akroz drugo izlazi bez ozbiljnije željeza promjenom.

Većina migranata prve generaci-je koja je pred mirovinom ili već jed-nom nogom u mirovini nije u svojemrandom vijeku pazila na svoje zdrav -lje pa su posljedice kod mnogih vid lji -ve. Međutim nikada nije kasno pres -tati npr. pušiti i piti alkoholna pića.Nikad nije kasno početi se hranitizdravom hranom, izbjegavajući pret-jeranu masnoću, sol itd. Nikada nijekasno više vremena utrošiti u rekre a -ciju u što spada svakodnevno kreta njena svježem zraku. Nikada nije kasnootići na klimatsko liječenje, promije nitisredinu. Samo ćemo zdravim nači-nom života sačuvati zdravlje i sman-jiti troškove za skupa liječenja.

Zato potičem i molim sve čitate ljeŽive zajednice: Započela je nova go-dina, započnite i vi zdravijim živo-tom jer nikad nije kasno. Zdrav duhu zdravom tijelu i još k tome ušteda.U tom smislu svoma sretna nova godina. �

SOCIJALNI SAVJETNIK


Porast troškova zdravstva

Vjerujem da ste kod primitka prveovogodišnje plaće, odnosno miro -vine primijetili da su odbici za

zdravstveno osiguranje, odnosno neza -poslenost porasli. Razlog tome je pro -mjena zakonodavstva o zdravstvenomosiguranju kojega je vladajuća ko a -licija donijela krajem prošle godine.

Manjak u zakonskim zdravstve-nim blagajnama se gomilao iz godi-ne u godinu, a vlade su tražile načinekako ga popuniti. Od 1992. do2007. godine je brutto produkt u Nje-mačkoj godišnje iznosio 2,6%. Istov-remeno su troškovi zdravstva godiš njerasli za 3,2% i tako dostigli sumu od252,8 milijardi eura.

Godine 2010. javne su bolesnič-ke blagajne iz Zdravstvenog fondadobile 170 milijardi eura i nešto višeod 3 milijarde iz državnog proraču-na. Usprkos svemu, uzmanjkalo je jošoko 4 milijarde eura koje su pojedineblagajne počele utjerivati izravno odosiguranika. To je mnoge osiguranikenavelo na promjenu svoje bolesničkeblagajne. Za 2011. godinu znanstve-nici su predvidjeli deficit od 11 mili-jardi Eura.

Vlada reagira promjenomzakona

Te činjenice su prisilile Vladu danešto promijeni. Nakon duge i burnerasprave, u kojoj su sudjelovale svestranke, sindikati, dobrotvorne usta-nove, Crkve i drugi, Vlada je donijelaZakon s kojim, naravno, oporba nijezadovoljna. Poseglo se za metodomkoja je u zdravstvenoj politici već do-bro uhodana, naime povišeni su do-prinosi osiguranika. Umjesto dosa daš -njih 14,9% doprinosi od 1. siječnja2011. godine iznose 15,5% od bruttoprimanja. Od tih 15,9% osiguraniciplaćaju 8,2%, a poslodavci 7,3%.Već je davno napušten paritetni prin-cip tj. da se doprinosi raspolove iz-među poslodavaca i posloprimaca.Sada je ta nejednakost zabetonirana.Tako će doprinos poslodavaca ostatismrznut na 7,3%. Dođe li idućih go-dina do povećanja troškova zdrav -

Zdravlje sve skuplje

stvenog osiguranja, oni će se podmi-rivati isključivo doprinosima osigu -ranika. Neke bolesničke blagajne suobećale kako u 2011. godini neće odosiguranika tražiti dodatne doprinose,međutim sigurnosti tu nema. Živi bilipa vidjeli!

Već od 2012. godine će se stvarisigurno mijenjati na taj način što ćebolesničke blagajne posegnuti za pru-ženom mogućnošću, naime tražit ćedodatne doprinose i to za sve osigu-ranike neovisno o visini njihovih pri -ma nja. Visina tih doprinosa zakonskinije određena, ali je zakonodavacomogućio tzv. socijalno poravnava -nje. Tko će bolesničkoj blagajni moratidodatno plaćati više od 2% svojihprimanja, moći će svotu koja prelazidva posto poravnati, odnosno zatra -žiti povrat npr. preko poreza. Ako ćerecimo neki umirovljenik čija mirovinamjesečno iznosi 1000 eura bolesnič-koj blagajni morati plaćati dodatak od25 eura, onda će 20 eura (2%) moratisnositi sam, a 5 eura, koji prelaze gra-nicu od 2% dobit će vraćeno.

Ubuduće će dakle porastom izda-taka u zdravstvu rasti i dodatni dopri-nosi osiguranika. Već se za 2012. go-dinu računa s deficitom od 4 milijar-de, a između 2013. i 2014. godine ćedeficit iznositi 8 odnosno 10 milijardieura. Podijelimo li tu sumu na sve ob-vezatne osiguranike, doprinos bi poosiguraniku tada iznosio 16 eura.

Osiguranici koji su osigurani kodprivatnih blagajni također neće ostatipošteđeni. Mnoga privatna osiguran-ja već su podigla potraživanja svojihosiguranika. Privatna se osiguranjameđutim nadaju da će idućih godinadobiti veći broj mladih osiguranika.To će biti olakšano stoga što je Vladaodlučila da od 2011. godine netkomože prijeći u privatno zdravstvenoosiguranje, ako tijekom jedne godinezaradi najmanje 49.500 eura. Do sa-da je tu sumu morao zarađivati tri go-dine uzastopno.

Posljedice za osiguranike injihove mogućnosti

Što te promjene konkretno značeza osiguranike? Paušalno rečeno,

U povodu nove reforme zdravstvenog osiguranja

Piše: Stjepan Herceg

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

M A R I J A �� I S U S �� K RO M A R �� N U L E R I C A ��

R O D I T E LJ I C A �� E T AA N I T A �� A R A �� S �� R NT �� J I �� P R I M J E R A KO M A R A �� O Z A N AR A T A R �� S O S �� RI M O T A �� I N O V AJ A R I K �� P E L I N

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Evica Tolić, Rüsselsheim

RučakMate zove liječnika telefo-

nom:— Doktore, dođite brzo pregle-dati moju ženu!! — Što joj je? — Toliko je bolesna da sam jemorao na leđima nositi u kuhinjukako bi mi spremila ručak.

BMWDolazi Cigo kod doktora:

— Doktore, doktore, kašljem, nemogu disati, umirem...— Smirite se, samo polako. Re-cite mi, je li netko u Vašoj obite -lji imao TBC?— TBC niko nikad nije imao, alimoj stric u Njemačku je imaoBMW!

BolestLiječnik pita Juru:

— Što te boli?Jure:

— Ne znam.Liječnik:

— Gdje te boli?Jure:

— Ne znam.Liječnik:

— Dakle, idi u ljekarnu, kupi neznam što i uzimaj ne znam kakopa ćeš biti zdrav ne znam kada.

VozačkiPolagao Štef vozački ispit i

pita njega instruktor:— Štef, koji je ovo znak?

A Štef mu začuđeno reče:— Aluminijski, kaj ne!

BračkiKuka mali Bračanin ocu:

— Ej pape, triba mi 1000 kuna!— Virujen, sine, virujen...

ZamaloVratio se Ante kući iz škole,

pa će roditeljima:— Danas sam zamalo dobio pe-ticu!

A oni začuđeno:— Kako?— Pa dobio je dečko do mene!

Djeca najviše vole zimu zbog sni-jega. Na snijegu se mogu gru-dati, graditi utvrde, sanjkati i

skijati. Skijanje, baš kao i sve ostalesportske aktivnosti, potiče psiho-fizič-ki rast i razvoj djeteta, njegovo samo -pouzdanje, inteligenciju i socijalnekompetencije. Idealno je razdoblje zaprve korake na skijama nakon navr -šene četvrte godine života. Iako pri-tom treba voditi računa o tjelesnojgrađi, spretnosti i interesu za sport,većina djece te dobi će uz stručno vo-đenje vrlo brzo naučiti skijati. Struč -njaci preporučuju da se i mlađa dje-ca upišu u vrtić koji na programu imaigre na snijegu, među kojima su i onena dječjim skijama bez vezova.

Dijete će htjeti naučiti skijati samoako u tome bude uživalo. Jednako jetako uputno da djeca odgovarajućedobi koja su zbog tjelesne građe ili ne-čeg drugog indisponirana za školualpskog skijanja, prethodno savladaju

Sastojci za dvije osobe: 2 pileća filea (po 220 g ); 40 g pršuta; sol iliVegeta Natur; 2 žlice maslinova ulja;100 g mini rajčica. Umak od gorgon-zole: pola manjeg poriluka ili luka;100 g sira a'la gorgonzola; 200 mltekućeg vrhnja za kuhanje; češnjak ugranulama; malo soli; bijeli papar;

Pileći file s pršutom u umaku od Gorgonzolepromijeni boju. Na manjoj vatri do-dajte gorgonzolu narezanu na kocki-ce i polako ulijevajte tekuće vrhnje zakuha nje miješajući dok se sir ne otopi,a umak blago zgusne. Po želji dodaj-te češ njak u granulama.Umak po pot -rebi posolite (oprezno sa solju, voditera čuna o slanosti sira!), popaprite i za-činite timijanom ili majčinom dušicom.Keramičku posudu za pečenje natr -ljajte polovicom očišće nog češnja češ -njaka te premažite s malo maslaca.Zatim ulijte umak od gorgonzole, do-daj te preprženipileći file omotan pršu -tom i, po želji, prepolovljene mini raj -čice. Stavite peći u prethodno zag ri -janu pećnicu na 200°C 20-30 minuta.

www.coolinarika.commajčina dušica (timijan) i još: 1češanj češnjaka; malo maslacaza premazivanje.

Priprema: Pileći file u uma ku: pileći file malo posolitei popaprite pa svaki komadomo tajte tanko narezanim pršu-tom. Zagrijte maslinovo ulje(može i suncokretovo) pa pre-pržite meso sa svake strane po2 minute. Izvadite file omotanpršutom i na istom ulju preprži-te tanko narezan na kolutiće po-riluk (bije li dio) ili sitno nasjek-kani ma nji luk dok ne omekša i

Prvi koraci na skijamatehniku langlaufa, odnosno hodanja naskijama koja se mnogo lakše usvaja jerse temelji na nama urođenoj aktiv nosti— hodanju. Osim toga, na vrlo priro-dan način razvija djetetovu koordi -naciju pokreta i osjećaj za ravnotežu.

Nadalje, za uspješan start u svijetskijaškog sporta važna je skijaška ško-la s referencama i licenciranim učite -ljima skijanja te odgovarajuća skijaš-ka odjeća i oprema. Gornja odjeća,kao i rukavice, neka obavezno budeod materijala otpornog na vlagu i vje-tar te u što svjetlijoj i uočljivijoj boji —crvenoj, žutoj ili zelenoj. Za dije te jeobavezno i posebno skijaško donjerublje te tople sokne koje, a da ne bižuljale, ne smiju biti pletene na pruge.Neizostavna kaciga za glavu morabiti bezuvjetno kvalitetna, a skijaškecipele moraju u isto vrijeme biti udob-ne, čvrste i stabilne kako bi štitile dje-čje zglobove.

www.coolinarika.com

NIKOLINJSKA SLAVLJA

HAGEN

Uoči blagdana sv. Nikole, u nedjelju 5. prosinca, na misijskom se misnom slavlju u Hagenu okupio veliki broj vjernika. Misu je predvodio voditelj misije vlč. Stipan Vrdo -

ljak. Nakon misnog slavlja u misijskom centru održan je prigodni program posvećensv. Nikoli. U programu su sudjelovala djeca s pjesmama i plesovima. Posebno je doj -m ljivo bilo kad su Marcel Tom šić (13) i njegova sestra Isabella (7) otpjevali pjesmu mae-stra Šime Marovića „Tebe tražim”, koju je s njima uvježbao njihov djed Valent Tomšić koji ih redovito svake subote dovodi na vjeronauk i druge misijske aktivnosti,pod vodstvom pas toralne suradnice Gisele Kliewer. Sudi onike programa okupljeni sunagradi li dugotrajnim pljeskom nakon čega je sv. Nikola djeci podijelio darove. V.T.

Marcel i Isabella otpjevali su pjesmu „Tebe tražim”

Usubotu 4. prosinca 2010. Hrvatska katoličkazajednica Sindelfingen organizirala je tradi-

cionalnu proslavu Nikolinja. Roditelje, djedove,bake i sve posjetitelje, pozdravio je voditelj za-jednice fra Ivica Erceg. Mnoštvo djece došlo jepozdraviti njima najdražeg sveca i još jedanputpokazati koliko su bila dobra i koliko su se cije-le godine trudila u školi i na vjeronauku da bizavrijedila taj mali dar. Sve što su marljivo učilii vježbali pokazali su u veselom i raspjevanomprogramu. Nastupio je i misijski dječji zbor podvodstvom s. Bernardete Tomić. Nastupili su i uče-nici hrvatske škole iz Sindelfingena i Böblingena.

Dana 4.prosinca 2010. u Lindenhalle u Ehin-genu u organizaciji HKZ Ehingen na niko-

linjskoj se proslavi okupilo više od 500 vjernikaiz HKZ Ulma, Ehingena, Laupheima i Biberacha.Slavlje je počeo s programom Hrvatske škole, ko-je su priredile koordinatorica Slavica Mihaljević,učiteljica Ana Martinović te pastoralna suradni-ca Janja Kobaš. Učenica Marija Magdalena Dusper je vodila program, a uvodnu riječ su ima-li voditelj zajednica vlč. Ilija Krištić, Ljiljana Fri-gan te pastoralna suradnica Kobaš. U čast sv. Ni-ko le, koji je podijelio 250 darova, učenici su iz-vodili recitacije i pjesme. Folkloraši iz Ehingenai Ulma izveli su plesove s područja domovine. �

KOBLENZ UHrvatskoj katoličkoj misiji Koblenz tradicional-no se slavi sv. Nikola. Crkva sv. Franje u tome

gradu za blag dan sv. Nikole bila je prepuna vjer-nika. Misu je predvodio voditelj misi je vlč. StjepanZadravec, a na misi su pjevali i svirali misijski tam-bu raši. I oni mlađi su opjevali jednu skladbu.Vlč. Zadravec je izrazio zadovoljstvo odazivom ta-ko velikog broja vjernika. Djeca, kojih je u misijioko šezdeset, redovito pogađaju vjeronauk, aktiv -ni su kao čitači, ministranti i sl. Nakon sv. mise vjer -nici su se okupili u dvorani. Izveden je prigodniprogram, u kojem su sudjelovala djeca, uz pomoćuči teljica Ive i Dijane.Djeca su pjesmom dočekalasv. Nikolu. Nakon dječjeg programa slijedio je za-jednički ručak. Prihod je bio namijenjen domovin -sk om domu za djecu bez roditelja. J. Vranković

EHINGEN

SINDELFINGEN


Hrvatska obiluje vodom, kao rijetko koja zemlja na svijetu.Voda je od neprocjenjive važnosti za život ljudi, životinja i biljaka. Ona je simbol života i čistoće: kako tjelesne, tako i one duhovne. Brojna su biblijska mjesta označena vodom.

Hrvatska obiluje vodom, kao rijetko koja zemlja na svijetu.Voda je od neprocjenjive važnosti za život ljudi, životinja i biljaka. Ona je simbol života i čistoće: kako tjelesne, tako i one duhovne. Brojna su biblijska mjesta označena vodom.

Documents

D 2384 E BR./NR.1-2 (311) - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz01-02.2011.pdf · Novi delegat za Hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina