01und28 II - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz05.2013.pdf · u ovom Broju ŽIVAZAJEDNICA5/2013 3 Ovih je dana održan jubilarni, četrdeseti

Selige Mutter Teresa —Frau des Glaubens im Jahr des Glaubens

26. BIBEL-OLYMPIADE

D 2384 E — 1,50€ — SVIBANJ/MAI 2013 — BR./NR.5 (334)

lebendige gemeindelebendige gemeinde


imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: Û 16,-za ostale europske zemlje: Û 22,-za prekomorske zemlje: Û 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica: Drugo mjesto osvojila je II. ekipa

HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus (go-re), a treće mjesto V. ekipa HKŽMain-Taunus/Hochtaunus (dolje).


26. BIBEL-OLYMPIADE




Naslovnica: Prvo mjesto na Olimpijadi osvojila je

IV. ekipa HKM Mainz;snimio; A. Polegubić

26. BIBLIJSKA OLIMPIJADA

lebendige gemeinde

EKIPE KOJE SU UŠLE U USMENI KRUG NATJECANJA

Ekipa HKM Frankfurt

Ekipa HKM Rüsselsheim

I. ekipa HKM Darmstadt

I. ekipa HKMOffenbach

u ovom Broju

ŽIVA ZAJEDNICA 5/2013 3

Ovih je dana održan jubilarni,četrdeseti po redu susrethrvatske katoličke mladeži u

Njemačkoj, u sklopu kojega je orga -nizirana 26. biblijska olimpijada otemi „Bl. Majka Terezija — žena vje-re u Godini vjere“ u Heusenstammukod Offenbacha, u organizacijiHrvat skoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta. Na susretu se okupilo vi-še od 700 mladih u pratnji svećeni-ka, pastoralnih suradnica i suradni-ka, roditelja i prijatelja iz Njemačke,a susret je započeo misnim slavljem.Na 26. biblijskoj olimpjadi sudjelo-valo je 38 ekipa iz dvadeset jednehrvatske katoličke misije i zajedniceu Njemačkoj. Nakon pismenog di-jela, u drugom - usmjenom dijelu nat-jecalo se deset ekipa. Ekipa s najvi-še osvojenih bodova bila je IV. eki-pa Mainz, drugo mjesto pripalo je II.ekipi Main-Taunus/Hochtaunus, dokje treće mjesto osvojila V. ekipaMain-Taunus/Hochtaunus.

Hvale je vrijedan trud koji su ulo-žili sudionici zajedno s osobljem izhrvatskih katoličkih misija i zajedni-ca, koje ih je pripremalo za olimpi-jadu. Stoga su svi oni pobjednici jerje najvažnije bilo sudjelovati, okupi-ti se na jednom takvom radosnomduhovnom susretu. Izražena je željaorganizatora da se ubuduće naolimpijadama okupi još veći brojmladih. Kao što je već navedeno,ove je godine tema olimpijade pos-većena bl. Majci Tereziji, koja je do-ista bila žena vjere. Iz ljubavi premaIsusu Kristu i Katoličkoj Crkvi činilaje velika djela. Sestre njezina Reda,od kojih su dvije nazočile olimpija-di, nastavljaju to veliko djelo pre-poznavati u svakom, poglavito naj -slabijem, čovjeku Isusa Krista.

Susreti hrvatske mladeži u Nje-mačkoj su dragocijeni i trebalo bi uznastojanje svih u hrvatskim misijamai zajednicama u ovoj zemlji raditi nanjihovu daljnjem očuvanju. Urednik

● INTERVJU: fra Joško Kodžoman

IZ CRKVE U SVIJETUKakvu Crkvu želi papa Franjo?Crkva je pozvana izači iz sebe same iići na periferije, ne samo geografske,nego i na egzistencijalne.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4IZ CRKVE U DOMOVINIU domovini — Za život svijetaProšle godine HBK je objavila pastoral-ne smjernice za apostolat vjernika uCrkvi i društvu u Hrvatskoj „Za život svi-jeta“. Biskupima je želja da dokumentbude što više prihvaćen i inspirativan zasvekoliko djelovanje vjernika laika.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5SVIJET MLADIH/JUGENDWELTReligiozni, radikalni, pobožni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23DJEČJI KUTAKSvibanjska radost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: EucharistischerKongress20 Jahre Renovabis — Pfingstaktion2013

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

Iseljena Hrvatskanam je u srcu

● GODINA VJERE: dr. Ivan Bodrožić

Zdenac vjere

Bl. Majka Terezija —žena vjere

● 26. BIBLIJSKA OLIMPIJADA

Iz delegatove Poruke

str. 6

str. 8

str.12

Unašoj Crkvi su tri od sedamsvetih sakramenata sakra-menti kršćanske inicijacije:

krštenje, krizma i sv. pričest ili Eu-haristija. Euharistiji pripada povlaš -teno mjesto. Krajem 19. stoljeća nainicijativu francuske vjernice EmilieTamisier rodila se ideja za okup -ljanjem većeg broja vjernika s ci ljem posebnog slavlja i čašćenjaEuharistije. Ta okupljanja prozva-na su euharistijksim kongresima ko-jima je svrha posvijestiti značenjeEuharistije u životu Crkve, produb -ljivati smisao Euharistije, te javnosvjedočiti da je Isus Krist pod prili-kama kruha središte Crkve i njezi-nog poslanja. U Hrvatskoj je, uz više biskupijskih, bilo održano i ne-koliko nacionalnih euharistijskihkongresa. Zadnji je započeo u za -g rebačkoj katedrali, a završio je 9.rujna 1984. u Mariji Bistrici uz na-zočnost više od 400.000 vjernika.U Njemačkoj su održana dva međunarodna euharistijska kon-gresa. 20. je bio od 4. do 8. kolo-voza1909. Tog ljeta završena jegradnja velebne kölnske katedrale.

Kongres i grad Köln uveličao je isam papa Pio X. hvaleći „stari ičasni grad, centar katoličke vjere iživota u tom dijelu rajnske zemlje“.37. je bio od 31. srpnja do 7. ko-lovoza 1960. u Münchenu. Ovegodine Köln je opet u središtu vjer-ničkog života njemačkih katolikajer je od 5. do 9. lip nja domaćinNacionalnog euharis tijskog kon-gresa. Geslo kongresa je „Gospo-dine, kome da idemo?“ (Iv 6,68).Kroz pet dana kongres će euhari-stijskim slavljima i drugim događa-jima omogućiti „susret s Kristom ivjernicima međusobno“, kako rečekardinal Joachim Meisner. Vrhunaci završetak kongresa u nedjelju 9.lipnja bit će svečano euharistijskoslavlje s biskupima iz Njemačke iiz inozemstva u 9.30 sati na igra-lištu FC Kölna. Vjerujemo da će ihrvatski vjernici, ne samo u tomgradu, nego i u obližnjim gradovi-ma i hrvatskim misijama osjetiti bo-gatsvo i radost Euharistije, sudjelu-jući u preobilnoj duhovnoj ponudiEuharistijskog kongresa u Kölnu.

Vaš vlč.Ivica Komadina, delegat

Susreti hrvatske katoličke mladeži u Njemačkoj su dragocijeni i tre-balo bi uz nastojanje svih u hrvatskim katoličkim misijama i zajed-nicama u ovoj zemlji raditi na njihovu daljnjem očuvanju.

Dragocjeni susreti hrvatske mladeži

Euharistijski kongres

Isus govori da stoji na vratima i zove.Očito je da tekst govori o tome da sto-ji vani i kuca da bi ušao… No pone-kad mislim da Isus može kucati iznu-tra, da ga pustimo da izađe van.Autoreferencijalna Crkva nastoji IsusaKrista zadržati u sebi i ne pušta gavan. 3. Kada je Crkva autoreferenci-jalna ne shvaćajući to, misli da imasvoje vlastito svjetlo; prestaje biti 'my-sterium lunae' a to dovodi do tako te-škoga zla kakvo je duhovna svjetov-nost (prema de Lubacu, to je najgorezlo koje može pogoditi Crkvu): živje-ti da bi jedni druge slavili. Pojedno-stavljujući; postoje dvije slike Crkve:evangelizacijska Crkva koja izlazi izsebe; Dei Verbum religiose audiens etfidenter proclamans (Crkva koja po-božno sluša i vjerno naviješta BožjuRiječ — nap. a.) ili svjetovna Crkva ko-ja živi u sebi samoj, od sebe same, zasebe samu. To bi trebalo dati svjetloza moguće promjene i reforme kojetreba ostvariti za spasenje duša. 4.Razmišljajući o budućem Papi: čovjekkoji po razmatranju Isusa Krista i kla -njanju Isusu Kristu može pomoći Crkvida izađe iz sebe prema egzistencijal-nim periferijama, koji joj može po-moći da bude plodna majka koja ži-vi od 'slatke i utješne radosti evange-lizacije'. Rim, 9. ožujka 2013“, zapi-sao je svojom rukom i izrekao kardi-nal Jorge Mario Bergoglio, danas po-glavar Katoličke crkve papa Franjo.

Duhovna svjetovnost iotajstvo mjeseca

Neka su razmišljanja iz toga ru-kopisa vidljiva i iz prvih obraćanja ihomilija pape Franje koji upozoravada je „najveće zlo za Crkvu“ zapravo„duhovna svjetovnost“, kao i pozivCrkvi da „izađe iz sebe“ i evangeli-zira „egzistencijalne, ne samo geo-grafske periferije“. Sam je Papa zapi-sao kako izraz „duhovna svjetovnost“preuzima od isusovca Henrija De Lu-baca, jednoga od najvećih teologa20. stoljeća, kojega je blaženi papaIvan Pavao II. kreirao kardinalom. Usvome djelu „Meditacije o Crkvi“ DeLubac je duhovnu svjetovnost nazvao

Prema nekim mišljenjima koja sepozivaju na više svjedočanstavaza koje nemamo potvrde, govor

kardinala Jorgea Maria Bergoglija iz-rečen u subotu ujutro 9. ožujka na jed-noj od pripremnih kongregacija prijekonklava potaknuo kardinale da gaodaberu za Papu. Njegove su riječiostavile snažan dojam, premda je go-vorio bez pripremljenog teksta. Kas-nije ga je zapisao, na molbu havan -skoga nadbiskupa kardinala Jaimea

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 5/2013

Crkva je pozvana izaći iz sebe same i ići na periferije, ne samo geografske, negoi na egzistencijalne periferije.

Kakvu Crkvu želi papa Franjo?

vom „Prijepis rukopisa što ga je kar-dinal Jorge Mario Bergoglio predaokardinalu Jaimeu Ortegi, u kojemu jesažet intervent budućega pape Franjena jednoj od općih kongregacija pri-je konklava na kojima će biti izabranvrhovni poglavar Katoličke Crkve.“

Papa rukom napisao tekst

Potom tekst donosi tri natuknice:Govorilo se o evangelizaciji. Ona jerazlog postojanja Crkve je prva na-

tuknica. „Slatka i utješna radost evan-gelizacije“ (Pavao VI), je druga, dokje treća: „Sam je Isus Krist koji nas po-tiče iznutra.“ Nakon toga redom slije-de četiri točke interventa tada kardi-nala Bergoglija: „1. Evangelizacijapretpostavlja apostolski žar. Evange-lizacija u Crkvi pretpostavlja 'parre-siu' izlaska iz sebe same. Crkva jepozvana izaći iz sebe same i ići naperiferije, ne samo geografske, negotakođer na egzistencijalne periferije:one otajstva grijeha, patnje, neprav-de, one neznanja i odsutnosti vjere,one misli, one svake bijede. 2. KadaCrkva ne izlazi iz sebe same da bievangelizirala postaje autoreferenci-jalna (usredotočena na sebe, nap. a.)i razboli se (pomislimo samo na ženukoja je usredotočena na sebe samu izevanđelja). Zla koja prolaskom vre-mena pogađaju crkvene ustanove ko-rijene imaju u autoreferencijalnosti,vrsti teološkog narcizma. U Otkrive nju Nastavak na str. 24

Izvor: w

ww

.rtl.

hr

Lucasa Ortege y Alamina. On mu jepristupio nakon njegova interventa ipitao ga je li ga napisao, kako bi gamogao imati za sebe. U tom trenutkukardinal Bergoglio ga nije imao na-pisana, ali mu je sljedeći dan „s kraj -njom delikatnošću“ dao „bilješke na-pisane vlastitom rukom“ koje je tra žio.Kardinal Ortega pitao ga je i smije liih objaviti, na što je dobio potvrdniodgovor. Svoju je molbu kubanski kar-dinal ponovio papi Franji i 13. ožuj kanakon konklava, nakon što je nadbi-skup Buenos Airesa bio izabran zaPetrovog nasljednika. Papa mu je tojoš jednom dopustio. Tako je preslikPapinoga manuskripta — rukopisa injegov prijepis na španjolski objav -ljen 26. ožujka na internetskom por-talu časopisa Havanske nadbiskupije„Pa la bra Nueva“.

Na portalu Havanske nadbiskupi-je nalazi se cijeli tekst kardinala Ber-goglia, sada pape Franje pod naslo-

redovitom godišnjem susretu, osim po-moćnog biskupa vrhbosanskog PereSudara, sudjelovalo je više od 200 di-jecezanskih i redovničkih svećenikakoji djeluju na području Vrhbosanskenadbiskupije među kojima i provinci-jal Franjevačke provincije Bosne Sre-brene fra Lovro Gavran. Susret je po-čeo zajedničkim misnim slavljem ko-je je u sjemenišnoj crkvi Sv. Ćirila iMetoda predslavio kardinal Puljić. Na

IZ CRKVE U DOMOVINI

U domovini — Za život svijeta


Nakon redovnog zasjedanjaHrvatske biskupske konferen-cije u sjedištu HBK u Zagrebu

o temama su govorili predsjednik Od-bora za medije HBK riječki nadbiskupIvan Devčić, predsjednik Vijeća HBKza život i obitelj krčki biskup Valter Žu-pan i predsjednik Vijeća za kler HBKbjelovarsko-križevački biskup Vjekos-lav Huzjak. Nadbiskup Devčić istak-nuo je kako je jedna od tema zasje -

cu Državnog ureda za Hrvate izvanRepublike Hrvatske Dariju Krstičević.

Projekt „Digitalno snimanje hrvat -ske mariološke baštine“ predstavljenje 11. travnja u dvorani KnjižniceHrvat ske akademije znanosti i umjet-nosti u Zagrebu. Nazočne su pozdra-vili predsjednik HAZU akad. ZvonkoKusić i sisački biskup dr. Vlado Košić,predstojnik Mariološkog instituta KBF-a iz Zagreba. Predavanja su održaliakad. Josip Bratulić i voditeljica pro-jekta dr. Hrvojka Mihanović-Salopek.

Nadbiskupijski i metropolijski susreti

U Vrhbosanskom bogoslovnomsjemeništu u Sarajevu održan je 10.travnja XIX. sabor svećenika Vrhbo-sanske nadbiskupije na čelu s nadbis -kupom metropolitom vrhbosanskimkardinalom Vinkom Puljićem. Na tom

Prošle godine HBK je objavila pastoralne smjernice za apostolat vjernika u Crkvii društvu u Hrvatskoj „Za život svijeta“. Biskupima je želja da dokument bude štoviše prihvaćen i inspirativan za svekoliko djelovanje vjernika laika.

danja bila sudjelovanje vjernika laikau životu i poslanju Crkve. U tom kon-tekstu napomenuo je kako je HBK pro-šle godine izdala dokument „Za životsvijeta“. Biskupima je želja da taj do-kument bude što više prihvaćen i in-spirativan za djelovanje i uključivanjevjernika laika kako u unutarnji životCrkve, tako i u smislu poslanja i pri-sutnosti Crkve u svijetu. O proglaše njublaženim sluge Božjega Miroslava Bu-lešića u pulskoj Areni govorio je bis -kup Huzjak. Riječ je o svećeniku kojije stradao kao žrtva komunističkogprogona, te je kao takav jedan odonih svjedoka teškog vremena nakonDrugoga svjetskog rata u kojem jeCrkva živjela i svjedočila vrijednostiza koje se zalagala i uz koje je ostalačvrsto stajati. O odluci Visokoga up -rav noga suda o povratku samo stanaDajla iz državnih u crkvene ruke, nad-biskup Devčić je kazao: „To je pita njestriktno Porečke i pulske biskupije, od-nosno župe Dajla i opatije Praglia uItaliji, kao i Svete Stolice koja se u touključila kada se biskupija, odnosnožupa s jedne strane i opatija Praglianisu mogle dogovoriti.“

Prva nacionalna konferencije opastoralu mladih u Bosni i Hercegovi-ni održana je od 12. do 14. travnjau Sarajevu. Donesen je Proglas, kojisu na završnom plenumu usvojili svisudionici. U njemu između ostalogastoji: „Izražavamo svoju odanost Ka-toličkoj Crkvi i hrvatskom narodu izkojeg smo ponikli kao i spremnostosobno živjeti i u pastoralu mladihprovoditi bitne sastavnice crkvenogdjelovanja: liturgiju, martiriju, dijako-niju i koinoniju.“ Nadalje, stoji u Prog -lasu, kako će mladi služit Bogu i lju-dima u istin skoj i pravoj ljubavi.

skupu je župni vikar iz Međugorja iglavni urednik Hercegovine francis -cane dr. fra Tomislav Pervan održaoizlaganje „Prikaz života i djela papeBenedikta XVI.“ Potom je kancelarVrhbosanske nadbiskupije preč. IlijaOrkić izvijestio o radu kancelarije tepodsjetio na statističke podatke uVrhbosanskoj nadbiskupiji. O eko-nomskim pitanjima svećenike je upoz-nao nadbiskupijski ekonom mons. Luka Kesedžić. Generalni tajnik Prvenadbiskupijske sinode dr. Mario Ber-nadić svoj kratki prikaz započeo jemolitvom skraćene verzije molitve zaSinodu i zamolio da svaki dekanatizabere po jednog svećenika koji bizajedno s dekanom bio koordinator uvezi s Sinodom. Izrada statuta Sinodeje u završnoj fazi te će vrlo skoro izi-ći i prvi broj biltena.

Za proglašenje Bulešićablaženim

Sabor biskupa Riječke metropoli-je održan je u biskupskom ordinarija-tu u Gospiću. Pod predsjedanjem ri-ječkog nadbiskupa i metropolita Iva-na Devčića na saboru su sudjelovalikrčki biskup Valter Župan, porečki ipulski biskup Dražen Kutleša, doma -ćin gospićko-senjski biskup dr. MileBogović i umirovljeni porečki i pulskibiskup Ivan Milovan. Raspravljalo seo temama zajedničkima za metropo-liju, s težištem na metropolijskom ho-dočašću u Pulu koje će se organizira-ti 28. rujna u povodu proglašenja mu-čenikom Miroslava Bulešića. Godiš njisusret bogoslova franjevaca konven-tualaca srednje Europe održan je od2. do 6. travnja u Cresu i Zagrebu.

A.O.

Na inicijativu mons. Mate Uzini-ća, predsjednika Vijeća Hrvatske bis -kupske konferencije za Ustanove pos-većenog života i Družbe apostolskogživota, u sjedištu HBK u Zagrebuodržan je 13. travnja prvi godišnji sus-ret Vijeća.

Apostolski nuncij u RepubliciHrvat skoj nadbiskup Alessandro D'Er-rico primio je 11. travnja u Apostol -skoj nuncijaturi u Zagrebu predstojni-

INTERvju


movinskih (nad)biskupija. To dokazu-je izrazitu pastoralnu usmjerenost na-še franjevačke Provincije, pa stoga neiznenađuje ni činjenica da su naši čla-novi već više desetljeća aktivni uhrvatskom dušobrižništvu u Njemač-koj. Naravno, da u Upravi Provincijetrenutno razmišljamo samo o tome ka-ko zadržati ili unaprijediti plodnu du-gogodišnju praksu i uspješan rad na-ših dušobrižnika. Iseljena Hrvatskanam je i danas živo prisutna u srcu,kao što je to bilo i na početku u dav-nim 60-tim i 70-tim godinama prošlogstoljeća, kada su se uz svesrdnu po-moć tamošnjih mjesnih crkava i an-gažman članova Provincije uglavnomformirale brojne hrvatske misije, kul-turni i dr. centri, s ciljem očuvanja irazvijanja našeg jezičnog, vjerskog,nacionalnog i kulturnog hrvatskogidentiteta. Smatram da je velika ve ćina naših dušobrižnika, kroz pro-tekla desetljeća kontinuiranog rada s

hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj, upotpunosti opravdala očekivanja ka-ko iseljene, tako i domovinske Crkve,sačuvavši duhovnu povezanost iselje-ne i domovinske Hrvatske, a jednakotako i osnovu za sadašnju ili budućugospodarsku suradnju, koju svi skupajoš priželjkujemo.

Žz: Hrvatsko dušobrižništvo uNjemačkoj, a i u svijetu djeluje u pro-mijenjenim okolnostima. Kako uspješ -no odgovoriti na te izazove?

Fra Joško Kodžoman: I na zad -njem godišnjem skupu naših dušobriž -nika, koji žive i rade u Njemačkoj, akoji se dogodio u veljači ove godineu Schmerlenbachu, istaknut je pro-blem promijenjenog društvenog i crk -venog konteksta. S jedne strane stva-ranje široke europske gospodar ske,kulturne i multinacionalne asocijacije,rezultiralo je kod mnogih naših ljudipromjenom svijesti, mentaliteta, starih

Žz: Oče Provincijale, hoćete li sena početku predstaviti našim čitate -ljima?

Fra Joško Kodžoman: Učinit ću tos osobitim zadovoljstvom. Naime i sa-mog bih sebe ubrojio među vjerne či-tatelje Vašeg lista, koji nam svojim re-dovitim izvještajima već desetljećimaomogućuje uvid u njemačke crkveno-društvene prilike, ali nam jednako ta-ko oslikava i situaciju, odnosno, ras-položenje među našim hrvatskim ka-toličkim vjernicima u SR Njemačkoj.Za svećenika na naslov Franjevačkeprovincije Presvetog Otkupitelja zare-đen sam prije 15 godina. Od tadasam u Provinciji obnašao službe po-moćnika odgojitelja u našem Franje-vačkom sjemeništu u Sinju u dva nav-rata, a nakon završenog drugog do-diplomskog studija njemačkog jezikai filozofije na Filozofskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu, od 2004. godi -ne do kraja školske godine 2012./13.i mog izbora za službu Provincijala,radio sam kao nastavnik njemačkogjezika na Franjevačkoj klasičnoj gim-naziji u Sinju s pravom javnosti. Krozto posljednje razdoblje moga rada naGimnaziji, posebno mi je bilo dragovidjeti da smo imali više učenika iučenica, koji su odrastali u zemljamanjemačkog govornog područja, a ko-ji su se, po završetku osnovnog školo-vanja u tim zemljama, vraćali u Do-movinu, gdje bi završivši programGimnazije, uspješno upisivali različi-te studije, te tako stvarali odluke datrajno ostanu u Hrvatskoj i da u njojostvaruju svoje životne ciljeve i idea-le. Eto poticaja i drugima!

Izrazita pastoralna usmjerenost Provincije

Žz: Veliki broj franjevaca VašeProvincije već su više desetljeća aktiv-ni u hrvatskom dušobrižništvu u Nje-mačkoj. Hoće li i ubuduće to djelo-vanje ostati među prioritetima Vašeprovincije?

Fra Joško Kodžoman: Prije negoodgovorim na Vaše pitanje, želio bihistaknuti da su članovi naše Provincijepastoralno angažirani u čak šest do-

Iseljena Hrvatska nam je u srcu

RAZGOVOR S FRA JOŠKOM KODŽOMANOM, PROVINCIJALOM FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA SA SJEDIŠTEM U SPLITU


je, koji su u visokoj životnoj dobi, on-da taj problem s personalom postajei još izraženiji. No i unatoč takvimproblemima, upravo zahvaljujući po-žrtvovnosti ljudi, koji su na dispozi ciji,i njihovom osjećaju odgovornosti zaduše, odnosno, volji za prevladavan-jem trenutačnih kriza, naš brod i da -lje sigurno plovi debelim morem napučini. Kako bilo, problem novih redovničko-svećeničkih zvanja shva -ćamo ozbiljno, te u tom smislu podu-zimamo potrebne mjere, kako bismosvećeništvo, odnosno, redovništvo kaopoziv još više promovirali, a jednakotako koristimo i sve mogućnosti javnihnastupa, pokušavajući senzibilizirativjerničku javnost da bude suodgovor-na u brizi za nova duhovna zvanja.Naše bi katoličke obitelji trebale os tatiotvorene za mogućnost da se i iz njihrode nova duhovna zvanja. Svi, ko -načno, želimo dobre, sposobne, du-hovne, mlade dušobrižnike, a njih mo-že iznjedriti samo živa vjera i ujedi -njena molitva svih vjernika.

Žz: Koje su poteškoće s kojima sesuočava Vaša Provincija kad je u pi -ta nju djelovanje u hrvatskim katolič-kim misijama i zajednicama u Nje -mač koj?

Fra Joško Kodžoman: Jedan odproblema je već spomenuti problemraspoloživog osoblja. Sve ostale po-teškoće, koje se tiču naše efikasnosti uradu na povjerenim nam misijama,mogu biti posljedica, ili nedovoljnespremnosti pojedinaca da se usavr -šavaju na osobnoj duhovnoj i profe-sionalnoj razini, ili posljedica po-manjkanja pastoralne motivacije. Sto-ga sam u posljednjem broju službe-nog provincijskog glasila Vjesnik po-taknuo svu braću, koja djeluju u ino -zemnoj pastvi u Njemačkoj, i istaknuopotrebu jačanja i razvijanja osobnefranjevačke duhovnosti i stjecanja je-zične kompetencije, koja je nerijetkoza mnoge izvor životne i profesional-ne frustracije. Jednako tako, istaknuo

Hrvatske katoličke misije, kroz svojdosadašnji rad, upravo su kod na šihvjernika razvijale zdravi eklezijalniduh i nisu pridonosile getoizira nju.Unutrašnji crkveni problemi u Nje-mačkoj, čini mi se, puno su kom-pleksniji da bi se uspješno riješili sa-mo asimilacijom stranih misija.

Nastavak na str. 20

sam da budućnost naših katoličkih mi-sija u Njemačkoj ne ovisi samo ovanjskim čimbenicima i procesimacrkvenog preustroja, već prije svegao našoj sposobnosti da odgovorimona nove zahtjeve vremena i da kom-petentno u stranoj sredini možemo vršiti svoje dušobrižničke poslove, od-nosno, da možemo biti ravnopravnisugovornici u svim nadležnim crkve-nim i civilnim strukturama.

Razvijanje konstruktivne suradnje

Žz: Kako ocjenjujete suradnju Va-še Provincije i Hrvatskoga dušobrižni-čkog ureda iz Frankfurta?

Fra Joško Kodžoman: Iz moga do-sadašnjeg iskustva tu bih suradnju oci-jenio zadovoljavajućom. Do sada, nažalost, još uvijek nisam imao čast i pri-liku osobno upoznati cijeli tim Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta. Osobno sam se susreo s dele-gatom vlč. Ivicom Komadinom i ste-kao dojam da u njemu osobno i u Ure -du, kojeg vodi i predstavlja, imamoljude koji su nam u svakom trenutkuspremni pomoći, koji su otvoreni zasuradnju i to je ono što me veseli i oh rabruje.

životnih navika i konačno napušta -njem tradicionalnih obrazaca ponaša -nja. Jednako tako, ono što nagrizaopstojnost hrvatskih katoličkih misija,svakako je i društveno prenaglaša-vanje materijalističkih vrijednosti u visokorazvijenoj sredini, kakva je Nje-mačka. U želji za materijalnim pro-bitkom, čovjek je spreman ući u mno-ge kompromise s vlastitim životnim na-čelima i vrijednostima. S druge pakstrane, bilo bi se dovoljno sjetiti teš-koća s kojima se iseljena Hrvatska su-očavala u početcima svoga integri -ranja u njemačko društvo, jezičnih ba-rijera ali i entuzijazma, koji je bio zanaš hrvatski narod i njegove dušobriž -nike karakterističan, i zahvaljujući ko-jem smo se izborili u njemačkim mjes-nim crkvama i u društvu općenito zapriznanje i podršku. Drugi očito mo-raju vidjeti koliko nam je stalo do nassamih, do našeg zajedništva i oču -vanja sveukupnog identiteta, kako bis-mo u njihovim očima predstavljali neš to značajno i vrijedno. Osim toga,

Žz: Hrvatske misije i zajednice uNjemačkoj su sastavni dio njemačkihbiskupija. Na koje se načine ostvaru-je suradnja Vaše Provincije s pred-stavnicima njemačke Crkve?

Fra Joško Kodžoman: Do sadasam imao vrlo konstruktivnu suradnjus predstavnicima njemačke Crkve. Uviše navrata, kroz osobne susrete uraznim njemačkim biskupijama, nai -šao sam na iskrenu dobrodošlicu isvaki put imao osjećaj da nas pred-stavnici Crkve u Njemačkoj, kao Za-jednicu, uvažavaju. To mi je za sadadovoljno i to me osobno, a i moju re-dovničku subraću, još više obvezujeda opravdamo i njihova očekivanja ipovjerenje koje nam velikodušno iska-zuju. Sigurno da ću u budućnosti nas -tojati iskoristi i svoje aktivno pozna-vanje njemačkog jezika, kako bih na-šu suradnju i kroz konkretne projektejoš više unaprijedio. Kao sin oca, ko-ji je više desetljeća proveo radeći uNjemačkoj, mislim da sam pozitivnopercipirao važne elemente i principenjemačke svijesti i radne etike, i svemi to može biti od pomoći u odnosi-ma s njemačkim crkvenim predstavni-

za uspješan sadašnji i bu-dući rad hrvatskih katolič-kih misija u Njemačkoj, nebismo smjeli podcijeniti niprocese crkvenog restruktu-riranja i preustroja, koji sedogađaju širom Njemačke.Hrvatske katoličke misije,kroz svoj dosadašnji rad,upravo su kod naših vjerni-ka razvijale zdravi eklezi-jalni duh i nisu pridonosilegetoiziranju, što nam se če-sto prišiva i spočitava. Unutrašnjicrkveni problemi u Njemačkoj, čini mise, puno su kompleksniji da bi se usp-ješno riješili samo asimilacijom stranihmisija.

Pomanjkanje duhovnihzvanja

Žz: I domovinska Crkva, a vjeru-jem i Provincija kojoj ste na čelu, suo-čava se s problemom pomanjkanjaduhovnih zvanja. Kako se to odraža-va na cjelokupno djelovanje Vaše Pro-vincije, pa i na djelovanje u hrvat -skom dušobrižništvu u Njemačkoj?

Fra Joško Kodžoman: Doista,pos ljednjih godina i sami kao Zajed-nica osjećamo problem pomanjkanjanovih duhovnih zvanja, što ima zaposljedicu i osjetno smanjenje mo-gućnosti adekvatnog raspoređivanjaosoblja. Ako se tome pridoda pro-blem velikog broja članova Provinci-

Jubilarni, četrdeseti susret hrvatskekatoličke mladeži iz Njemačke, usklopu kojega je u subotu 20. travn-

ja održana 26. biblijska olimpijada otemi „Bl. Majka Terezija — žena vje-re u Godini vjere“ u Kulturnom i sport-

Održana 26. biblijska olimpijada


BIBLIJSKA OLIMPIJADA 2013.

HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI

„Danas je po 40. puta hrvatska kato-lička mladež na jednome mjestu. Jubi-larni je to i simbolični broj 40. Kao 40godina izlaska Izraela na slobodukroz pustinju, i mi smo na putu za raj,u vječnost. I naš narod je još na putu

nostavnošću i ljubavi prema siromaš-nima osvaja svijet), tu je Crkva! I ti siSv. krštenjem postao dio te Istine! Miživimo i radimo razbacani u tuđini.Naš je dom ostao tamo gdje sunce iz-lazi. Gdje god da si se rodio i gdje da

Ekipa s najviše osvojenih bodova bila je IV. ekipa Mainz, koja je osvojila prvo mjesto — zlatne medalje i 500 eura. II. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus osvojilaje drugo mjesto — srebrne medalje i 350 eura, dok je treće mjesto — brončane medalje i 200 eura osvojila V. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus.

skom centru „Martinsee“ u Heusen-stammu kod Offenbacha, i ovoga jeputa uspješno ostvaren u organiziza-ciji Hrvatskoga dušobrižničkog uredaiz Frankfurta na Majni. Susret, na ko-jem se okupilo više od 700 mladih upratnji svećenika, pastoralnih suradni-ca i suradnika, roditelja i prijatelja izNjemačke, započeo je u dvorani togacentra svečanim misnim slav ljem kojeje predvodio voditelj Hrvat ske katolič-ke misije Siegen vlč. Vinko Puljić u sus-lavlju s delegatom za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinomi dvanaestoricom redovničkih i bisku-pijskih svećenika, koji djeluju u hrvat -skim misijama u Njemačkoj. Sve je napočetku pozdravio delegat vlč. Koma-dina zahvalivši okupljenima na oda-zivu. Vlč. Puljić je u uvodu istaknuo:

izlaska. Podijelimo radost zajedništva,podijelimo radost Isusove ljubavi me-đu nama.“

Vlč. Puljić je u propovijedi istak-nuo: „Vi ste dragi mladi, puno naučilio bl. Majci Tereziji, što ćete u natje-canju i pokazati. Što treba nakon toga? Ići u novi dan od Boga daro -van, ići u život i činiti ono što smo ču-li i naučili. Činiti djela ljubavi! Činitidobro! Vjera bez djela je mrtva! Lju-bav nije virtualna stvar! Ljubav je kon-kretna! Bog je konkretan! Moj Isus jepovijesna osoba, rodila ga mama Ma-rija, kao što je tebe rodila tvoja maj-ka, a On je prošao svijetom čineći do-bro. Eto što nam je činiti: Tamo gdje jeMarija Majka Isusova, tamo gdje jeEuharistija (živi Isus), tamo gdje je Pa-pa (sada papa Franjo, papa koji jed-

živiš, u sebi nosiš gene i krv svoje maj-ke i oca, svoju Domovinu. Molite Bo-ga na svom materinskom hrvatskom je-ziku! U obitelji, doma među sobom,govorite hrvatski i čitajte o bogatoj kul-turi i povijesti našega naroda, koji je14 stoljeća vjeran Bogu i KatoličkojCrkvi. Sutra je nedjelja Dobrog Pasti-ra! Važna je molitva za duhovnazvanja! Dragi mladi, vi ste naša ra-dost, snaga, budućnost i ljubav! Moli-mo vas ostanite svoji i Božji! Ne daje-te da vas iskvari ovaj svijet koji se os-lanja samo na nesigurni materijalizami prazni hedonizam, prazno uživanje.Ne kročite prazni bez smisla, bez Bo-ga, bez ljubavi. Ostanite bogati Bo-gom! Budite misionari poput Majke Te-rezije, koja je životom, molitvom i do-brim, konkretnim djelima naviještala

Misno slavlje predvodio je vlč. Vinko Puljić iz Siegena uz koncelebraciju 13 svećenika


Isusa — Raspetu i Uskrslu Ljubav. Budi-te vizionari i misionari, mladi katoliciHrvati, Božja djeca, djeca vjere i dje-ca ljubavi. Samo radosno i hrabro na-prijed s Isusom u srcu i dobrim djelimau rukama.“

Slijedila je ispovijest vjere Hrvatakatolika, a moljena je i molitva za du-hovna zvanja pok. kardinala FranjeKuharića. Misno slavlje uveličala jepjesmom i sviranjem skupina mladih„IHS“ iz HKM Siegen predvođena vlč.Puljićem.

Drugi dio susreta započeo jehrvatskom himnom. U prigodnoj riječigeneralni konzul Generalnog kon -zulata R. Hrvatske iz Frankfurta JosipŠpo ljarić je izrazio radost zbog tako

Sestre Majke Terezije s. M. Josita i s. M.Klara s hrvatskim generalnim konzulom JosipomŠpoljarićem

Okupilo se više od 700 sudionika iz cijele Njemačke

jadu, hvale je vrijedan.Sigurno će vam to iskus -tvo u životu pomoći.Vjerujem da će vam bl.Majka Terezija biti u ži-votu uzor i nadahnuće.“

Misnom slavlju pri-bivale su i dvije sestreMajke Terezije — misio-narke ljubavi iz Frank-furta s. M. Josita Che-malla, koja je djelovalai u Hrvatskoj četiri godi-ne, i s. M. Klara, koja jeokupljenima uputila pri-godnu riječ: „Radujenas što ste za temu svo-je Olimpijade izabraliupra vo život i djelo bl.

Majke Terezije u Godini vjere. Idimoi mi u svijet i poput Majke Terezije isusrećimo Isusa u svakom čovjeku!“

Pastoralna suradnica iz HKMKempten prof. Marica-Maja Zovkokrasnoslovila je svoju pjesmu posve-ćenu bl. Majci Tereziji, koju je napi-

sala 1997. godine, kada je Blaženicapreminula te je posvjedočila što ju jena to potaklo. Delegat vlč. Komadinapročitao je prigodno slovo, koje upu-tio ravnatelj dušobrižništva za Hrvateu inozemstvu fra Josip Bebić u kojemizmeđu ostalog stoji: „Radosna vassrca sve pozdravljam upućujući vamriječi hvale i potpore za ovaj vrijedansusret i radostan dođađaj u kojemsudjelujete. Od iznimne je važnosti zacijelu Katoličku Ctrkvu u domovini i u svijetu da baš vi mladi, a osobito uovoj Godini vjere, u zajedništvu svje-dočite vjeru i promičete svoj osobnikulturni i katolički identitet. Među vama će na kraju Olimijade biti prog -lašeni i pobjednici, no nek vas uvijekprati misao da ste u Kristovim oči mapo svojoj dobroti zapravo svi pob -jednici“, napisao je ravnatelj o. Bebićprenoseći okupljenima pozdrave ipredsjednika Vijeća HBK i BK BiH zahrvatsku inozemnu pastvu mons. Pere Sudara. Olimijadu je potom uz prigodnu riječ orvorio delegat

velikog broja mladih, kojima je zaže-lio dobar rezultat na Olimpijadi. „Viste ovdje u Njemačkoj dobro prihva-ćena zajednica, a to zahvaljujući to-me što ste vrijedni, što vas se prepoz-naje kao kvalitetne ljude. Svaki napor,koji ste uložili, osobito za ovu Olimpi-

Program Olimpijade vodio je dr. Adolf Polegubić

➧

BIBLIJSKA OLIMPIJADA 2013.


vlč. Komadina, koji je svima za-želio puno uspjeha. Mr. Tvrtko Beus,vjeročitelj u Hotelijersko-turističkoj ško-li u Zagrebu, bio je autor pitanja zaOlimpijadu te predsjednik prosudbe-ne komisije. U komisiji su još bili prof.Marica-Maja Zovko iz HKM Kempteni Magdalena Ferenčina iz HKMMannheim. Zapisničarka je bila Mir-jana Kaloci iz Frankfurta. Kroz Olim-pijadu je vodio dr. Adolf Polegubić,urednik „Žive zajednice“, koji je u organizaciji i pripremi Olimpijadesudjelovao zajedno djelatnicamaHrvatskoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta Romanom Kašaj, LjubicomMarkovica-Baban i Antonijom Tomlja-nović-Brkić.

Na olimpijadi je sudjelovalo 38ekipa iz dvadeset jedne hrvatske katoličke misije i zajednice u Nje -mačkoj. I to iz Augsburga (1), Bie -lefelda (1), Darmstadta (3), Düssel-dorfa (2), Ennepetal-Lüdenscheida(1), Frankfurta (1), Geislingena (1),

HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI

Održana 26. biblijska olimpijada

Göttingena (1), Hagena (1), Kassela(2), Kölna (2 ), Ludwigshafena (1),Main-Taunus/Hochtaunusa (5), Main-za (4 ), Mittelbadena (3), Münchena(1), Offenbacha (2), Rosenheima (2),

Rüsselsheima (1), Ulm-Ehingena (1) iWiesbadena (2). Sve su ekipe prisu-pile pismenom dijelu natjecanja. Čla-novi ekipa (njih pet) odgovarali su nadeset različitih pitanja. Bodovi svih

➧

Na kraju je za sve organi ziran zabavni program

U pismenomdijelu natje ca -nja sudjelovaloje 38 ekipa izdvadeset jednemisije i zajednice

Misno slavlje uveličala je pjesmom i glazbom skupina mladih „IHS“ iz Siegena


Olimpijadu je svećano

otvorio delegat

vlč. Ivica Komadina

članova ekipa su se na kraju zbrajali,pa je deset ekipa s najviše osvojenihbodova na pismenom dijelu natjecan-ja išlo u drugi — usmeni dio natjecan-ja. Članovi ekipa, koje su ušle u us-meni krug natjecanja, izabrali supredstavnika, koji ih je predstaljao utom dijelu natjecanja. Predstavnici eki-pa u usmenom dijelu odgovarali su napitanja podjeljena u četiri jakosne sku-pine. Tako su se u drugom — usme-nom dijelu natjecale: I. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus, V. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus, II. ekupa Main-Taunus/Hochtaunus, IV. ekipa Mainz,II. ekipa Offenbach, Rüsselsheim, I.ekipa Darmstadt, III. ekipa Mainz, I.ekipa Offenbach i Frankfurt.

Ekipa s najviše osvojenih bodovabila je IV. ekipa Mainz, koja je osvo-

jila prvo mjesto — zlatne medalje i 500 eura. II. ekipa Main-Tau -nus/Hochtaunus osvojila je drugomjesto — srebrne medalje i 350 eura,dok je treće mjesto — brončane meda -lje i 200 eura osvojila V. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus. Sve su misije izajednice, iz kojih su se natjecale eki-pe na Olimpijadi dobile spomenice.Spomenice su dobili i mr. Tvrtko Beusi vlč. Vinko Puljić. Nakon zajedničkogfotografiranja uslijedio je zabavniprogram, u kojem je nastupila tambu-raška skupina „Plavi Dunav“.

U prvoplasiranoj IV. ekipi Mainzbili su: Ivana Dodig, Anabela Jelić,Manuela Petrović, Marija Malenica iIvana Radoš.

U drugoplasiranoj II. ekipi Main-Taunus/Hochtaunus bili su: MarkoDadić, Nikola Buljan, Kristina Antić,Patricija Bašić i Anela Bašić.

U tećeplasiranoj V. ekipi Main-Taunus/Hochtaunus bili su: AntoniaBaotić, Luka Juko, Marko Juko, LukaBaotić i Leonardo Matić.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Članovi prosudbenekomisije: mr. TvrtkoBeus (predsjednik),Magdalena Ferenčina(lijevo) član i prof. Marica-MajaZovko (desno) član

Vlč. Puljić za vrijeme propovijedi


GODINA VJERE

Ma koliko čovjek naše zapad-ne civilizacije ne bio spre-man prihvatiti činjenicu da

živi u pustinji, jer svoja uvjerenja te-melji na izvanjskom dojmu i osjeća-ju, ipak mi koji vjerujemo ne bismosmjeli propustiti to uočiti. Svuda okonas uočavamo tragove pustinje i jas-ne naznake pustoši duha. Ako gle-damo iz perspektive gospodarstva itehnologije, otkrit ćemo društvo veli-kog bogatstva, moći i mogućnosti.Ali ako otkrijemo da je to samo veli-ki paravan iza kojeg se skriva stvar-no stanje čovjeka i društva, te ako ot-klonimo taj paravan, pronaći ćemoogoljenog čovjeka. Kad se otrijezni-mo od opijenosti tehničkim na-pretkom, nekada gotovo neza-mislivim, ipak otkrivamo da seljudi ne mogu pohvaliti ni sigur-nošću ni stabilnošću života. Čov-jek zapadne civilizacije, usprkossvih ostvarenja i golemog iz-vanjskog napretka, ne može sepohvaliti da je sretniji od pri-padnika drugih civilizacija. Što-više, čini se da je još oskudnijiduhom, da je siromašniji smis-lom, da je gladniji i žedniji ži -vota.

No stanje se može popravitisamo ako uspije uočiti uzrokezbog kojih je nastao problem, ako otkrije zašto je tako nisko pao i os taona suhome, zbog čega je vrlo potiš-ten. I dok sam ne otkrije spone kojega stežu i kako ima gomilu stvari okosebe, ali da mu nedostaje dužna životna dubina, teško će se izvući izlabirinta u kojem se nalazi. Ako neotkrije da je zbog neukorijenjenosti uBožje vrijednosti postao nestalan uvrijednostima i povodljiv u stavovi-ma, radit će Sizifov posao.

Zdenac Božjeg srca

Upravo se zato Benedikt XVI. po-bodunicom Porta fidei osjeća dužnimdozvati u svijest suvremenom čovjekupotrebu da se okrene Kristu. Takvupotrebu prispodobljuje susretu Go-spodina Isusa sa Samarijankom ko-

Čovjek po vjeri u Krista otkriva svoj iskonski poziv iposlanje, to jest smisao svoga života i srca.

Piše: dr. Ivan Bodrožić

jeti nikada: „Ako tko bude pio vodekoju ću mu ja dati, ne, neće ožed -njeti nikada“ (Iv 4,14a). Time nam jeGospodin nedvosmisleno htio reći da po objavi Boga koju nam je ob -znanio imamo pravo vrelo života, koje je po vjeri postalo i nama dos -tupno. Vjerujući u Gospodina Isusa,imamo pristup ovoj vodi koja izvire iz Božjeg srca i struji u životvječni.

Zdenac u ljudskom srcu

Osim toga iz Gospodinovih rije-či dade se iščitati još jedna znakovi-ta dimenzija koja se tiče čovječje

neizmjernosti i dubina srca. Udrugom dijelu navedenog retkaiz Ivanova Evanđelja stoji sljede-će: „Voda koju ću mu ja datipostat će u njemu izvorom vodekoja struji u život vječni“ (Iv4,14b). Tim riječima GospodinIsus otkriva neslućene dubineljudskog života. Sagom vode ko-ju nam daje, to jest vjere kojomnam otvara spoznaju istinitog Bo-ga i pravog života, u nama stru-ji voda života vječnoga. Našeljudsko srce, ispunjeno spozna-jom i ljubavlju Božjom, po vjerise pretvara u vrelo života. Otajst-

vom vjere otkrivamo Boga koji se ob-javio, postao nam blizak kako bi do-šao do našega srca, a kad ga prih-vaćamo u srce, ono se preobražavau zdenac vjere - nepresušni izvor ko-jim struji voda vječnoga života.

Tako čovjek po vjeri u Krista ot-kriva svoj iskonski poziv i poslanje,to jest smisao svoga života i srca.Srce je stvoreno kako bi po vjeri bi-lo vrelo života vječnoga, zdenacBož je prisutnosti, te je besmislenoživjeti, a to ne ostvariti. Krist je zatodošao među nas kako bi nam sna-gom pashalnog otajstva pomogaoočistiti taj Božji zdenac, zatrpan gri-jehom i tolikim natruhama zemalj -skoga. Na nama je nastaviti prednjim živjeti čista i cjelovita srca, kakobi Božja milost i život vječni trajnostrujali našim bićem. ■

ja dolazi na Jakovljev zdenac zah-vatiti vode. Benedikt XVI. savjetuječovjeku da poput Samarijanke dođena zdenac Gospodinu slušati njego-vu riječ, jer On poziva svakoga dapovjeruje u njega i da zahvati na nje-govu izvoru vode što struji u život vje-čni (br. 3). Na taj način se okrećestvarnim vrijednostima, te je u prigo-di otkriti sadržaje i sredstva koja muvraćaju dubinu i zadovoljstvo živ -ljenja. Time se ujedno izvlači iz mut-nih baruština grijeha i nemorala u ko-jima onečišćuje dušu, ustaje iz usta-jale duhovnosti bez bistrine i svježi-ne. Osim toga sagledati mu je sta njevlastitoga duha koji, zbog nepozna-

Zdenac vjere

Krist je zato došao među nas ka-ko bi nam snagom pashalnogotajstva pomogao očistiti taj Božjizdenac, zatrpan grijehom i tolikimnatruhama zemaljskoga. Na na-ma je nastaviti pred njim živjeti či-sta i cjelovita srca, kako bi Božjamilost i život vječni trajno strujalinašim bićem.

vanja Boga, sliči ispucanim cisterna-ma koje ne drže vodu, te bi trebaoznati da mu je riskantno i nepametnona njih se osloniti.

Služeći se stoga poukom kojuGospodin daje Samarijanki, i namaje uočiti nekoliko jasnih i ključnih toč -ki. Kao prvo korjenito nam shvatiti jeda je samo Isus donositelj žive, svje-že, izvorske vode čovječanstvu. Radise doista o vodi života koju samo Onmože zahvatiti iz zdenca predubokaza običnoga smrtnika. Samo On kaoSin Božji kadar je zahvatiti život izdubine neizmjernosti Božjeg Srca, tedati čovjeku da pije. Čovjek sam odsebe ne može zahvatiti toliko dubok,ali zato Krist Gospodin zahvaća um-jesto njega i daje mu žive vode kojamože utažiti ljudsku žeđ na konačannačin, nakon čega više ne će ožedn-

war, wurde vom 10. bis 17. Juni 2012in Dublin/Irland veranstaltet. Die Eucharistischen Weltkongresse wer-den in zeitlichen Abständen von einbis drei Jahren veranstaltet.

In Kroatien wurden, neben meh-reren Eucharistischen Kongressen aufBistumsebene, auch einige nationaleEucharistische Kongresse veranstaltet.Der letzte Kongress begann in der Kathedrale von Zagreb und endeteam 9.9.1984 in der Wallfahrtsstätte Marija Bistrica mit über 400.000Gläubigen.

In Deutschland gab es bisher zweiinternationale Kongresse: der 20. Eu-charistische Weltkongress vom 4. bis8. August 1909 in Köln. Nachdem imSommer 1909 der imposante KölnerDom seit nahezu 30 Jahren fertigge-stellt war, pries Papst Pius X. währenddes Eucharistischen Kongresses die„alte und ehrwürdige Stadt, die in denblühenden Rheinlanden gleichsam einZentrum katholischen Glaubens undLebens ist.“ Damals kamen zigtausendPilger/innen nach Köln — die Stadt,von der aus sich der Brauch der Fron-leichnamsprozession im 13. Jahrhun-dert ausbreitete. Der 37. Eucharisti-sche Weltkongress wurde dann vom31. Juli bis 7. August 1960 in Mün-chen abgehalten.

In diesem Jahr rückt die Stadt Kölnerneut in das Zentrum des Gesche-hens, denn dort findet der Eucharisti-sche Kongress statt. Das Fest des Glau-bens wird vom 5. bis 9. Juni gefeiert.Das Motto ist dem Johannesevange-lium entnommen und lautet: „Herr, zuwem sollen wir gehen?“ ( Joh 6,68 ).

In der katholischen Kirche finden wirunter den sieben Sakramenten drei,welche die Grundlagen des christ-

lichen Lebens in uns legen: die Taufe,die Firmung und die Eucharistie. Die-se drei Sakramente werden auch Sa-kramente der christlichen Initiation genannt.

Die Heiligste Eucharistie, die durchdie sakramentalen Zeichen von Brotund Wein in Erinnerung an das letzteAbendmahl Jesu gefeiert wird, hat einezentrale Bedeutung im Leben der Kir-che. Die Eucharistie steht im Mittelpunktder katholischen Liturgie und ist dieQuelle des christlichen Lebens.

So entstand Ende des 19. Jahr-hunderts auf Initiative einer gläubigenChristin aus Frankreich, Emilie Tami-sier, die Idee zur Versammlung vonGläubigen zur besonderen Feier undVerehrung der Eucharistie. Die Ver-sammlungen, seitdem EucharistischerKongress genannt, sollen die zentraleBedeutung der Eucharistie im Lebender Kirche bewusst machen, ihr Ver-ständnis vertiefen und öffentlich be-zeugen, dass Jesus Christus in Gestaltder Eucharistie die Lebensmitte der Kir-che und ihrer Sendung ist. Im Laufeder Zeit entwickelte sich die Praxis, Eu-charistische Kongresse auf Pfarr-, De -ka nats- und Bistumsebene abzuhaltensowie auf nationaler und internationa-ler Ebene.

Der erste Eucharistische Weltkon-gress fand 1881 im französischen Lille statt. Organisiert wurde er vonPhilibert Vrau mit Unterstützung vonPapst Leo XIII. Der letzte, der zugleichder 50. Eucharistische Weltkongress

BOtschAft DEs DElEGAtEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.147

Eucharistischer Kongress

Gebet zur Vorbereitung auf den Eucharistischen KongressHerr Jesus Christus,du hast deiner Kirche die heilige Eucharistie geschenkt.In ihr bist du mitten unter uns gegenwärtig.Durch sie nährst du unseren Glauben

und schenkst uns einen Vorgeschmack des ewigen Lebens.Dafür danken wir dir und beten dich an.Wir bitten dich, lass den Eucharistischen Kongress

zu einer Quelle der Glaubenserneuerung in unserem Land werden:Stärke unseren Glauben an deine Gegenwart,

schenke uns eine neue Erfahrung Deiner Herrlichkeit,entzünde in uns das Feuer deiner Liebeund gib uns so die Kraft, dich in der Welt zu bezeugen.

Der du in der Einheit des Heiligen Geistesmit Gott dem Vater lebst und herrschst in alle Ewigkeit.Amen.

München, Pfarrkirche St. Paul, Monstranzzum Eucharistischen Weltkongress 1960von August Hartle

Petrus stellt Jesus diese Frage am Endeder so genannten „Brotrede“: Jesusspricht vor seinen Jüngern über dasMysterium der Eucharistie: „Ich bindas Brot des Lebens; wer zu mirkommt, wird nie mehr hungern, undwer an mich glaubt, wird nie mehrDurst haben“ ( Joh 6, 35). „Viele seinerJünger, die ihm zuhörten, sagten: Waser sagt, ist unerträglich. Wer kann dasanhören?“ (Joh 6, 60b) „…Daraufhinzogen sich viele Jünger zurück undwanderten nicht mehr mit ihm umher“(Joh 6,66). Doch Simon Petrus be-kräftigte seinen Glauben: „Herr, zuwem sollen wir gehen? — Du hast Wor-te des ewigen Lebens“ (Joh,6,68).

Der Eucharistische Kongress bieteteine Vielfalt an Angeboten u.a. auchfür Kinder, Jugendliche und Familien.Durch das geistliche und kulturelle Programm, durch verschiedene Ge -sprächs kreise und Gebetstreffen soll ei-ne Gelegenheit der Begegnung mitChristus und mit unseren Mitmenschengeschaffen werden, wie der Erzbischofvon Köln, Joachim Kardinal Meisner,es ausdrückte.

Den Höhepunkt des Kongresses bil-det der festliche Abschlussgottesdienstam 9. Juni mit Beginn um 9.30 Uhr imRheinEnergieStadion. Sicherlich wer-den auch viele kroatische Gläubigedas vielfältige geistliche Angebot inAnspruch nehmen. Möge der Euchari-stische Kongress in Köln in der Tat einFest des Glaubens und der Freudedurch die Verehrung der Eucharistiewerden. Pfr. Ivica Komadina, Delegat


AKtUEllEs

Mit den Themen für die Pfingst -aktion fokussiert Renovabis je -des Jahr einen anderen Le-

bensbereich, in dem unsere Solidaritätmit den Menschen im Osten Europas,sagen wir einmal, „ausbaufähig“ ist.Jedes Thema ist dabei auch für uns ei-ne neue Her ausforderung. In diesemJahr, wo es um die Frage unserer So-lidarität mit Men schen mit Behinde-rungen geht, haben wir uns bei eineminternen Workshop zunächst einmalbemüht, unseren eige nen Scheuklap-pen und Unsicherheiten nachzuspü-ren. Wir haben lernen kön nen, wieschwer es sein kann, gegen die„Wir“ und „Ihr“ Aufteilungen im ei -genen Kopf anzugehen. Wenn wir ler-nen, die Fähigkeiten und Behinderun-gen zu entdecken und anzunehmen,die jede und jeder von uns hat - ist danicht der Pfingstbezug unseres The-mas mit Händen zu greifen?! - ist einerster, wichtiger Schritt getan, selber„inklu sionsfähig“ zu werden, fähig,Leben mit allen zu teilen, unabhängigvon der Frage, ob und wie sie im All-tag behin dert sind - oder werden.

Auch im vergleichsweise reichenDeutschland gibt es also immer nochviel auf diesem Gebiet zu lernen. Die-se Einsicht sollte es uns leichter ma-chen, die enormen staatlichen,gesellschaft lichen und nicht zuletztkirchlichen Anstrengungen der letztenJahrzehnte im Osten Europas zu wür-digen. Ob wohl dort vieles auch heu-te immer noch im Argen liegt, habenwir uns be wusst entschieden, in denReportagen vor allem von Renovabisunterstützte positive Ansätze und Pro-jekte darzu stellen, die Menschen mitBehinderun gen ein größeres Maß anTeilnahme am „normalen“ Leben er-möglichen. Die Hilfe der deutschenKatholiken, von der wir auch in die-sem Jahr hoffen, dass sie großzügigsein wird, kommt nicht nur an, sie ver-ändert auch die Wirklichkeit hin zumehr Integration und Inklusion.

Was uns Menschen mitverschiede nen Formen von Behinde-rungen aus ihrem konkreten Alltag mit-teilen, ist sehr le senswert. Nehmen wirdie Welt einmal bewusst aus der Per-spektive von Men schen mit Behinde-

20 JAHRE RENOVABIS — PFINGSTAKTION 2013

Das leben teilen

spricht denn auch von einer „Missionbehinderter Men schen“. Barbara Drei-ling schreibt darü ber: „Augenzwin-kernd sagen sie uns: Nimm dich nichtso wichtig. Du darfst Grenzen haben.Du darfst verletzlich sein. Du bist wich-tiger als das, was du leistest.“

Ihnen, die Sie sich für das diesjäh -rige Aktionsthema „Das Leben teilen“interessieren und engagieren, danke!

P. Stefan Dartmann SJ, Hauptgeschäftsführer von Renovabis,

aus dem Themenheft „20 Jahre Renovabis“, S.3.

rungen und in Be gegnung mit ihnenwahr, werden auch wir bereichert undlebenstauglicher. Bischof Kamphaus

Solidarisch mit behinderten Menschen im Osten Europas

Nehmen wir die Welt einmalbewusst aus der Perspektivevon Men schen mit Behinde-rungen und in Be gegnungmit ihnen wahr, werdenauch wir bereichert und lebenstauglicher.


NAŠE ZAJEDNIcE

„Odlično integrirani“ o toj najvećojHrvatskoj katoličkoj misiji u svijetu, nje-noj povijesti od 1948. godine pa svedo danas, kao i o brojnim djelatnosti-ma u okviru misije. Brojni hrvatski vjer-nici predvođeni voditeljem misije o.Čarićem, dušobrižnicima fra FilipomMimicom, fra Krešom Samardžićem ifra Antom Jojom Markovićem sudjelo-vali su na tom Križnom putu koji jepredvodio kardinal Reinhard Marx.Nekoliko tisuća katoličkih vjernika seokupilo u središtu grada da se krozzajedničke molitve i pjesme na razli-čtimim jezicima prisjete patnje i muke

MÜNCHEN

Isusa Krista. Križni put je započeo ucrkvi St. Michael, nastavljen je krozsredište grada pa sve do kipa Bl. Dje-vice Marije na poznatom Marienplat-zu. Ovogodišnji Križni put održan jepod geslom „Svjedoci vjere, svjedociživota“. Kardinal Marx je istaknuo dapatnje, progoni, glad i ratovi kojimasu izloženi katolici u svijetu podsjeća-ju na pat nje koje je Isus pretrpio nasvom križnom putu na Veliki petak.Neka nas ovaj zajednički Križni putoslobodi kratkovidnosti koja čestozauzima našu stvarnost, i neka pro-budi osjećaj za druge koji nepraved-

I hrvati na Križnom putu naroda

Na Veliki petak, 29. ožuj-ka, u središtu Münchenaodržan je Križni put na-

roda, koji se već tradicionalno or-ganizira uz sudjelovanje katolič-kih vjernika različitih narodnostikoji žive na području nadbisku-pije München-Freising. Ove go-dine se u procesiji nosio križ izpros torija Hrvatske katoličke mi-sije u Münchenu, koji je Hrvatima1978. godine darovao tadašnjimünchenski kardinal Joseph Rat-zinger, sadašnji papa u miru Be-nedikt XVI. Odraz je to velikogpriznanja Hrvatskoj katoličkoj misiji, koja ove godine slavi 65.obljetnicu postojanja. München -ski katolički tjednik „Kirchen Zei-tung“ objavio je 24. ožujka raz-govor sa voditeljem HKM fra Bo-risom Čarićem pod naslovom

no trpe i podnose patnje. Želim vamda sa ovoga mjesta krenete ojačanivjerom, da možete još snažnije svje-dočiti svoju odanost Križu, jer ni no-vac ni politika nas ne mogu spasiti, tomože samo križ, poru čio je kardinal.Hrvatski vjernici su predvodili četvrtupostaju Križnog puta. Tekst i molitvečetvrte postaje čitali su mladi članovimisije Petar Bagarić i Antonia Barišić.Otpjevana je i hrvatska korizmenapjesma „O Isuse daj da pjevam“. Ob-redi Velikog petka za hrvatske vjerni-ke održani su u crkvi St. Pavla u po-podnevnim satima. Anđela Drmić

Snim

io: J.

Sladoj

a

Na Križnom putu naroda, na čelu s kardinalom Marxom, okupio se veliki broj vjernika

LUDWIGSHAFEN

Pastoralna suradica u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim Magdalena Ferenčina izab -rana je za predstavnicu regije za hrvatske

pas toralne suradnice i suradnike iz hrvatskih kato -ličkih misija u regiji Baden Würtenberg II., naPrvoj regionalnoj sjednici s delegatom, u Ludwigs -hafenu 29. siječnja ove godine. Rođena je 27.kolo voza1979. u Novoj Gradiški, gdje je i zavr -šila Osnovnu i Osnovnu glazbenu školu, te Gim-naziju. (Privatne sate glasovira u klasi prof. VesneVunić u Zagrebu.) Godine 1998. upisala Insti tutza crkvenu glazbu na Katoličkom bogoslovnomfakultetu, gdje je diplomirala 2004. Od 1999. ra-di na župi Gornji Bogićevci kao orguljašica i zborovođa, od 2004. i na žu-pi Kraljice svete krunice u Novoj Gradiški. Kao nastavnica glazbene kul turebila je zaposlena u Osnovnoj školi Stara Gradiška/Okučani, te u Gim na zijiNova Gradiška, zatim u Glazbenoj školi Pučkog otvorenog učilišta „MatijaAntun Relković“ u Novoj Gradiški. Od Božića 2007. zaposlena je kao pas -toralna suradnica na Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim-Mosbach. ■

Nova predstavnica regije ISPRIKA

Uime Družbe sestara milosrd-nica, u ime sestarske zajed-nice u Tübingenu i osobno

se iskreno ispričavam vlč. Ladisla-vu Luburiću, što sam kod zahvalji-vanja dobročiniteljima sestara ikronološkog nabrajanja voditeljaHrvatskih katoličkih zajednica uReutlingenu, Metzingenu i Tübin-genu pri oproštaju sestara 10. ve -ljače 2013. u Tübingenu, nenam-jerno preskočila ime vlč. LadislavaLuburića. Vlč. Luburić to ne zaslu-žuje jer je doista bio na usluzi se-strama koje su radile u bolnici,jednako kao i svi voditelji prije iposlije njega.

s. Marija Korona Cigić,zamjenica Vrhovne glavarice

Naše ZajedNice


Vjernici iz hrvatskih katoličkih mi-sija Wuppertal i Munchen ho-dočastili su od 23. veljače do 2.

ožujka u Svetu Zemlju. Pod stručnimvodstvom Nataše Bulić iz agencije„Ichtistravel“ i duhovnom skrbi fra Do-magoja Runje hodočasnici su slijedilistope Gospodina našega Isusa Kristapo njegovoj domovinu. Od svećenikasu bili još prisutni i fra Boris Čarić, fraJosip Repeša, fra Miroslav Ančić i donDarko Poljak. Hodočasnici su prvidan po slijetanju na međunarodniuzračnu luku „Ben Gurion“ u Tel Avivuposjetili hodočasničku postaju nabrdu Karmel. Prvih nekoliko noćenjahodočasnici su bili u Nazaretu. Na-kon Nazareta hodočasnici su posjeti-li Kanu Galilejsku. To mjesto i prigoduiskoristilo je osam parova iz hodo -časničke skupine koji su obnovili svo-ja bračna obećanja. Poslijepodnevniprogram prvog dana obilježen je pos-jetom brda Tabor. Drugi dan hodo -časnici su posvetili obilasku mjestasmještenih oko Genezaretskog jezera.Treći dan hodočasnici su se uputili izJeruzalema prema Betlehemu, smješ-tenom na području Palestinske sa-mouprave. Prvo su posjetili Pastirskopolje. Posebno dir ljiv trenutak osjetiose u posjetu crkvi Gospina mlijeka.Poslijepodnevni program hodočašćanastavljen je na obroncima MaslinskeGore na kojima su mjesta IsusovaUzašašća, Crkva Očenaša, mjestogdje je Isus zaplakao nad Jeruzale-mom navješćujući mu propast kao icrkva gdje je bilo privremeno pokop-ano Gospino tijelo prije Njezinogslavnog uznesenja na nebo.

Četvrti dan, može se slobodnonazvati najljepšim danom, za sve ho-dočasnike, jer se čitav posvetio Jeru-zalemu i njegovim glavnim mjestima.Hodočasnički put započeo je susretoms bazilikom Isusova Groba pod čijimje krovom okupljeno par mjesta Isuso-ve muke i smrti: Kalvarija — mjesto Isu-sova raspeća, mjesto gdje mu je mrtvotijelo pomazano mirisnim pomastima,Grob u koje su položili mrtvo tijelo.Bazilika Isusova groba čuva i mjestonašašća Isusova križa gdje ga je načudestan način pronašla Jelena Kri -žarica, majka cara Konstantina koji jekršćanima dao slobodu prije 1700 go-dina Milanskim Ediktom. U poslije-podnevnom programu hodo časnici suposjetili zapadnu židovsku četvrt gdjeje mjesto molitve svih Židova: Zapad-

WUPPERTAL/MÜNCHEN Hodočašće u Svetu Zemlju

ni ili Zid plača. Posebnu draž izazva-la je mogućnost molitve križnog putaod mjesta osude u dvoru Pilatovu dobazilike Isusova Groba. Posebnost da-na obilježena je mogućnošću dijeluskupine da ostanu u cjelonoćnombdjenju u Bazilici od zatvaranja u 19sati do ranih jutarnjih sati. U petomdanu hodočasničkog hoda na redu jebilo Ain Karem, mjesto susreta dvijurođakinja Marije i Elizabete koje su utrudnoći čekali svoje sinove: Isusa iIvana Krstitelja. Duhovnik hodočašćafra Domagoj Runje je lijepo objasnioznačenje toga i ostalih mjesta koji nasvoj na čin prenose značenje Isusoveprisutnosti u svome vremena. Poslije-podne su hodočasnici posjetili Dvor-anu Pos ljed nje večere, gdje je Isus bla-govao Pashu sa svojim učenicima ka-da je ustanovio sakramente Euharis tijei svećeničkog reda. Uz dvoranu Pos -ljednje večere smještena je i crkvaGos pina usnuća, gdje je Blažena Dje-vica Marija umrla i potom odnesena ipokopana na mjesto između Maslin -skog vrta i potoka Cedrona. Posebnodirljiv susret hodočasnici su doživjelisa mjestom crkve Petrova zatajenja,gdje su bile i čelije u kojoj je i Isus biozatočen u noći njegove muke.

U šestom, posljednjem hodo čas -nič kom danu, hodočasnici su se upu-tili u Judejsku pustinju. Na mjestu gdje

se Isus dao krstiti od Ivana Krstitelja naobali rijeke Jordana hodočasnici suobnovili svoja krsna obećanja. Posli-jepodnevni program hodočasnici suposvetili posjetivši Kumran, mjestogdje su pronađeni svitci knjiga Staro-ga zavjeta od jedne molitvene zajed-nice Esena iz Isusova vremena. Ve-černji program je sačuvan za posjet imolitvu pred Presvetim Oltarskim Sa-kramentom u crkvi Isusove agonije uMaslinskom vrtu. Maslinski vrt čuva i li-jepu povijesnu zanimljivost vezanu zahrvatsku zajednicu. Naime, franjevcisu uz pomoć braće Branković iz Sa-rajeva uspjeli ponovno vratiti mjestoIsusove muke u svoj posjed. Dijelomzbog te činjenice hodočasnici su osje-tili lijepu privilegiju osobno prošetatiMaslinskim vrtom i dotaknuti stablamasline za koje se s velikom sigurnoš-ću može zaključiti da ih je i sam Isusdoticao u svojim čestim molitvenim tre-nucima u tom vrtu. Posljednjega dana,pred povratak u zračnu luku i polije-tanje natrag u Njemačku, dio hodo -časnika, kojima je to bilo vremenskiomogućeno, slavilo je sv. misu uEmausu, razmatrajući situaciju susretadvojice učenika nakon Uskrsnuća. Pov-ratak hodočasnika u svoje obiteljiznak je Emausa gdje nam je u sva-kodnevnici lik Isus uskraćen vidjetiosim u Euharistiji. R.J.

Hodočasnici iz hrvatskih katoličkih misija Wuppertal i München ispred bazilike Sv. Groba u Jerulalemu

NajaVe! NajaVe! NajaVe!


FRANKFURT AM MAIN Franjevačko hodočašće u asiz na. Nakon sv. mise priključili su se pro-cesiji i molitvi devetog časa. Procesija,koju franjevci s La Verne obavljaju sva-ki dan, počinje u bazilici pa se ide ukapelicu rana, te povratkom u bazilikusa završnim blagoslovom. Nakon pro-cesije nastavili su put prema Asizu.Drugi dan su se uputili prema Grecciu,mjestu gdje je sv. Franjo napravio prvežive jaslice. Svečanu sv. misu slavili suu crkvi, a potom su krenuli i u obilazakjaslica iz cijelog svijeta koje se tu na-laze izložene. Zatim su se uputili pre-ma Asizu i bazilici Svete Marije An-đeoske - Procijunkuli. Nakon molitvevečernje pred bazilikom, uputili su seu obilazak same bazilike. Treći dan su

krenuli prema bazilici Sv. Franje, gdjesu i slavili sv. misu u kapelici Sv. Kata-rine. Potom su i molili na svečevu gro-bu, te obišli baziliku. Nakon obilaskabazilike, krenuli su prema Minervinomhramu — najstarijoj crkvi u Asizu, teFranjinoj rodnoj kući i crkvi Sv. Rufina.Nakon odmora za ručak, obišli su ba-ziliku Sv. Klare i molili se pred Križems kojeg je Krist progovorio sv. Franji.Posljednje mjesto koje su posjetili bilaje crkva Sv. Damjana gdje su izmoli ivečernju molitvu nakon koje su se upu-tili natrag prema Frankfurtu. Nakondolaska u Frankfurt slavili su sv. misuzahvalnicu za svu duhovnu obnovu stog hodočašća. n

Na uskrsni ponedjeljak, 1. trav -nja, članovi Franjevačkog svje -tovnog reda i FRAMA-e iz

Hrvatske katoličke misije Frankfurt upu-tili su se na hodočašće u Asiz, predvo -đeni svojim duhovnim asistentima fraIvanom Čikarom, fra Markom Doma-zetom Lošom i s. Pavlimirom Šimuno-vić. Putem su molili jutarnju i večernjumolitvu, te devetnicu sv. Franje, koju suzapočeli još prije polaska na hodoča-šće. Prva postaja hodočašća bila je LaVerna, mjesto gdje je sv. Franjo primiorane Kristove na svoje tijelo. Jutarnjumolitvu izmolili su pred špiljom u kojojse i sam sveti Franjo molio, a svečanusv. misu slavili su u kapelici svetih ra-

● Hrvatski dječji folklorni festival održat će se 15. lipnja u Kulturnom isportskom centru „Martinsee“ u Heusenstammu kod Offenbacha (Martin-seestr. 2, 63150 Heusenstamm), u organizaciji Hrvatskoga dušobrižnič-kog ureda iz Frankfurta, s početkom u 15.00 sati.

● Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske — „Lado“ nastupit će25. svibnja u Böllemfalltorhalle (Nieder-Ramstädter-Str. 170, 64285 Darm-stadt) u Darmstadtu u 19 sati u sklopu Hrvatskoga kulturnog tjedna. Višeinformacija na tel. 06151896266.

● Hrvatski kutlurni dani održat će se od 16. 06. do 07.07. u Mann heimui Ludwigshafenu. Više inforamcija na tel: 0176 99975004.

● Hrvatsko hodočašće u Marienthal — I ove će godine Hrvati katolici izhrvatskih katoličkih misija iz Rajnsko-majnske regije na Duhovski ponedje -ljak, 20. svibnja, hodočastiti u marijansko svetište Marienthal. Misno slav -lje u 12 sati predvodit će nadbiskup mons. Martin Vidović. Prije sv. mise jekrižni put, a nakon sv. mise priređuje se duhovno-kulturni program u dvo ra -ni kod glavnog kolodvora u Rüdesheimu, gdje će se ponuditi i jelo i piće.

Župnik u miru vlč. Mate Vukoja umro je u pe-tak 5. travnja u 75. godini života u Duisburg-Walsumu, u Njemačkoj. Rođen je 5. siječ nja

1938. godine u mjestu Ledinac, u Bosni i Herce-govini. Za svećenika je zaređen 1967. u Zagrebukao član Hrvatske dominikanske provincije.

Nakon ređenja najprije je bio župni vikar uZagrebu. Godine 1969. došao je u Njemačku, gdje je djelovao kao vodi-telj Hrvatske katoličke misije Darmstadt, potom i u Hrvatskoj katoličkoj mi-siji u Hamburgu. Godine 1974. prešao je u Biskupiju Münster i djelovaokao župni vikar u župi Sv. Josipa u Dattelnu. Godine 1978. inkardinirao seu tu Biskupiju. Godine 1979. imenovan je župnikom župe St. Ludgerusa uDuisburg-Walsum-Aldenrade. Godine 2002. godine imenovan je župnikomu Dušobrižničkoj jedinici St. Josef, St. Juliana i u St. Ludgerus u Duisburg-Walsum-jug. Godine 2005. imenovan je vikarom kooperatorom s titulomžupnika u župi St. Dionysius u Duisburg-Walsum. Umirovljen je 15. siječ nja2013. i do svoje smrti živio je u Duisburgu. Za vrijeme Domovinskog ratabio je aktivan u prikupljanju pomoći.

Misa zadušnica služila se u subotu 13. travnja u crkvi St. Ludgerusa uDusiburg-Walsumu. Pokopan je u svom rodnom mjestu Ledinac u Bosni iHercegovini. A. P.

Taunus/Hochtaunus. O. Čarić je upropovijedi podsjetio kako je Isus Kristkao Dobri Pastir onaj koji svoje stadookuplja i štiti te se raduje povratku za-lutalih. Ujedno je izrazio zahvalnostvjernicima iz te hrvatske župe na prih-vaćanju članova zbora u svoje domo-ve na prenoćište. Zbor je svojim pje-vanjem i sviranjem uveličao misnoslavlje te je na kraju misnog slavlja iz-

KELKHEIM

veo kraći koncert, koji je u više nav-rata popraćen velikim pljeskom. Zborvodi s. Nikolina Bilić koja je ujedno isvirala, a zborom je ravnala MarlenePriskić.

Na kraju je fra Marinko čestitaomladima iz svoje župe na osvojenomdrugom i trećem mjestu na 26. bi-blijskoj olimpijadi. Valja podsjetiti ka-ko je iz te župe na olimpijadi sudje-

Gostovanje zbora mladih iz Münchena

NAŠE ZAJEDNICE


Zbor mladih iz Hrvatske katoličkemisije (HKM) München gostovaoje u nedjelju Dobroga Pastira,

21. travnja, u pratnji svojih voditelja,u Hrvatskoj katoličkoj župi Main-Tau-nus/Hochtaunus sa sjedištem u Kel-kheimu. Večer ranije dio mladih izzbora sudjelovao je na 26. biblijskojolimpijadi, održanoj u Heusenstammukod Offenbacha, nakon čega su ihudomile obitelji te gostoljubive hrvats-ke župe. Svečano misno slavlje u crkviSv. Dionizija predvodio je voditeljHKM München fra Boris Čarić u sus-lavlju s dušobrižnikom iz te misije fraFilipom Mimicom i domaćim župni-kom fra Marinkom Vukmanom. Sve jena početku pozdravio fra Marinkoiskazavši radost gostovanjem toga do-bro uvježbanog zbora u HKŽ Main-

lovalo pet ekipa. Drugo mjesto osvo-jila je II. ekipa Main-Taunus/Hoch-taunus, a treće V. ekipa Main-Tau-nus/Hochtaunus. Mladima iz svoježupe, koji su sudjelovali na olimpijadiobećao u znak zahvalnosti i postig -nutog uspjega putovanje u London.Posebno je zahvalio s. Magdaleni Vi-šić na pripremi mladih za olimpijadu.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Zbor mladih iz HKM München sve je oduševio

IN MEMORIAM

Mate Vukojasvećenik† Fra Josip

Repeša — inter -nacionalni pred-stavnik regije

Na sast-a n k uvodite -

lja stranih mi -sija Wupperta-la i BergischesLand okruga sreferentom zastrane misijskez a j e d n i c eK ö l n s k enadbis kupije đakonom HansomGerdom Greveldingom, u četvrtak18. trav nja, fra Josip Repeša je iza-bran za internacionalnog pred-stavnika katoličkih misija toga okru-ga u Kölnskoj nadbiskupiji. n

WUPPERTAL


GODIŠNJA SJEDNICA VIJEĆA HBK I BK BIH ZA HRVATSKU INOZEMNU PASTVU U ZAGREBU

Sjednica Vijeća HBK i BK BIH zahrvatsku inozemnu pastvu odr ža -na je 3. travnja u zgradi HBK-a u

Zagrebu. Predvodio ju je pred sjednikVijeća za hrvatsku inozemnu pastvumons. dr. Pero Sudar. Na sjednici suuz mons. Sudara sudjelovali ravnateljUreda za hrvatsku inozemnu pastvu fraJosip Bebić i svi delegati za inozemnupastvu pristigli za tu prigodu iz razli -čitih dijelova svijeta gdje se okupljajuu svoje župe i centre hrvat ski katolici.U žarištu sjednice bilo je pitanje: mo-gu li hrvatske katoličke misije u svijetuopstati kad više ne bude moguće pos-lati hrvatskoga dušobrižnika na rad uinozemni pastoral i o promjenama ko-je će našim inozemnim misijama doni-jeti ulazak Hrvatske u Europsku uniju.Nakon sjednice sve sudionike primioje zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Tijekom susreta razgo-varali su o stanju u hrvatskoj inozem-noj pastvi, sadašnjim izazovima i otvo -renim pitanjima. Tekst i snimka: IKA

O budućnosti hrvatskih katoličkih misija u svijetu

Članovi Vijeća na čelu s mons. Sudarom i ravnateljem o. Bebićem na primanju kod kar-dinala Josipa Bozanića

Uznaku križa s pročelja krstionicekneza Višeslava s početka IX.stoljeća, slike bl. Alojzija Stepin-

ca zaštitnika misije, zajedništva vjerni-ka u vjeri i ljubavi te vidljive uskrsne ra-dosti, Hrvatska katolička misija Göte-borg, u Švedskoj, u subotu 6. travnja,svečano je proslavila srebrni jubilej mis-ništva svoga dušobrižnika vlč. Ilije Ja -njića. Brojni vjernici iz HKM Göteborg,prijatelji iz domovine i svijeta, svećeni-ci iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Švedske, Njemačke, Poljske i Slovenije,sv. su misom zahvalili dragom Bogu nadaru života, vjere i duhovnog zvanja, tevrijednog i predanog rada na njivi Gos -podnjoj kroz 25 godina vlč. Ilije Janji-ća. Svečanu sv. misu predvodio je vlč.Ilija u crkvi Krista Kralja u Göteborgu ukoju se na bogoslužje redovno okuplja-ju vjernici Hrvati koji su razbacani napodručju zapadne Švedske, a na pros -toru od oko 300 km. Misija broji oko2000 Hrvata katolika. Vlč. Ilija Janjićrođen je 02. rujna 1962. u Vidovica-ma, Bosanska Posavina, od roditeljapok. Grgura i Dragice Janjić. Sjemeniš -nu gimnaziju maturira 1981. godine uDubrovniku sa još 16 svojih kolega odkojih su se sedmorica zaredili za sve-ćenika. Studije teologije završava

GÖTEBORG

1988. godine, te na blagdan sv. Petrai Pavla, biva zaređen za svećenika Dubrovačke biskupije u rodnim Vidovi-cama, gdje 7. kolovoza iste godine sla-vi svoju mladu misu. Nakon ređenja imlade mise započinje njegov sveće -ničko-pastoralni rad u pet država i dvakontinenta. Propovijedao je vlč. VinkoPu ljić, dušobrižnik Hrvata katolika uSiegenu u Njemačkoj, njegov školskikolega. Također je uz gitaru sa svimprisutnim vjernicima otpjevao nekolikoprigodnih duhovnih pjesama koje su ci-jelom slavlju i slavljeničkom danu pri-

dodali duhovnu i svečanu notu. Nakonsv. mise koja je bila središte dana, na-zočni su bili pozvani, i odazvali se, na„agape“ u Hrvatski Dom „Velebit“, gdjeih je dočekao bogat stol i još bogatijiprogram u kome su sudjelovala djeca,mladi i stariji u narodnim nošnjama.Ove godine vlč. Janjić namjerava pros -laviti svoj jubilej i u domovini: u rodnimVidovicama, u Josipdolu, na Plitvica-ma, u dubrovačkoj katedrali, u Veloj Luci i u župi Par Selo (Dubrave) kodTuzle s vjernicima kojima je bio kape-lan ili župnik. don Vinko Puljić

Srebrno misno slavlje vlč. Janjića


RAZGOVOR S FRA JOŠKOM KODŽOMANOM, PROVINCIJALOM FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA SA SJEDIŠTEM U SPLITU

NAŠE ZAJEDNICE

cima i u koordiniranju naših daljnjihaktivnosti.

Žz: U svojoj uskrsnoj čestitci, po-taknuti primjerom i riječima papeFranje, napisali ste kako svijet očeku-je na poseban način od franjevaca,da budu lučonoše na putu korijenite icjelovite preobrazbe svijeta i CrkveKristove u njemu. Koji bi bili prvi ko-raci na tom važnom putu?

Fra Joško Kodžoman: Kao što ka-že lat. uzrečica: Verba movent, exem-pla trahunt! Svijet je, smatram, gladandobrih i poticajnih primjera i uzora.Već sam istaknuo da živimo u svijetu,u kojem se pobožanstvenjuje ljudskotijelo, u kojem se materijalističke vri-jednosti uzdižu na pijedestal svetoga,a posvećenost životnom cilju za usp-jehom i slavom proklamira kao najve-ća vrijednost. Stoga sam uvjeren daupravo franjevačka karizma, koja isti-če vrline čovjekove skromnosti, jed-nostavnosti, moralne čednosti, te kojas jednakim žarom propovijeda i nuž-nost civilizacijskog zaokreta kada je

Iseljena Hrvatska nam je u srcuu pita nju naš odnos prema svemustvorenom, ima što ponuditi suvreme-nom čovjeku. Sintagmom „biti lučo-noše na putu preobrazbe”, u svojojuskrsnoj čestitci, želio sam pozvati svefranjevce i franjevke, u Hrvatskoj i svi-jetu, da se zajedno odvažimo živjetii dijeliti bogatstva izvorne franjevačkekarizme. I papa Franjo treba suradni-ke u preobrazbi svijeta i Crkve Božje.Budući da je nas franjevce i franjevke,kao 266. poglavar Katoličke Crkve,prvi počastio, uzevši ime našeg sve-tog Utemeljitelja, mislim da bismo svimorali osjećati dužnost i obvezu damu pomognemo ostvarivati plemenitezamisli i vizije novog i pravednijegsvijeta.

Odavanje priznjanja fra Bernardu Dukiću

Žz: Vaša poruka za kraj?Fra Joško Kodžoman: Zahvalju-

jem na prilici da se predstavim cije -njenim čitateljima lista koji je pokre-nut prije više od tri desetljeća zahval-

jujući, izme đu ostalog, upravo ent-uzijazmu i nastojanjima Hrvatskogadušobrižničkog ureda u Frankfurtu,kojemu je u to vrijeme bio na čelučlan naše franjevačke Zajednice,pok. fra Bernard Dukić. Vjerujem, daga se naši hrvatski vjernici, posebnooni stariji, i danas rado sjećaju, te daće se realizirati ideja, koju sam spo-menuo na njegovu ispraćaju, da semakar jedan aktualni projekt ili jednaod redovitih značajnijih manifestaci-ja Hrvatskoga dušobrižničkog uredaiz Frankfurta, imenuje, fra Bernardu učast, kako bi se i na taj način odalopriznanje njemu osobno, ali i cijelojnašoj franjevačkoj Zajednici, čiji čla-novi kontinuirano rade u njemačkojinozemnoj pastvi za dobro prije sve-ga svojih hrvatskih katoličkih vjernika,a onda i svih ljudi dobre volje. Kori-stim priliku i pozdravljam, na pose-ban način, svu svoju dragu subraću uNjemačkoj i želim im dobro zdrav ljei puno uspjeha u njihovim pastoral-nim aktivnostima. Jednako tako najis-krenije dobre želje upućujem cije -njenom Uredništvu, kao i svim vjernimčitateljima „Žive zajednice“.

Razgovarao: Adolf Polegubić

Nastavak sa str. 7

INTERVJU

Zajednica mladih iz Hrvatske ka-toličke misije iz Koblenza sa svo-jim župnikom vlč. Stjepanom Za-

dravcem provela je uskrsne blagdanena duhovnoj obnovi u Duhovnom cen-tru Varaždinske biskupije na Veternici.Duhovnu obnovu, koja je trajala od 2.do 5. travnja, vodio je vlč. DamjanKoren, ravnatelj Duhovnog centra.Svakog dana mladi su prijepodne i ve-čer proveli u zajedničkom razmišlja -nju, molitvi, pjesmi i druženju, dok jevrijeme nakon ručka bilo ispunjenoposjetima Varaždinu, Mariji Bistrici,Lepoglavi i Vrbnu. U Biskupskom ordi-narijatu u utorak 2. travnja ih je primiovaraždinski biskup Josip Mrzljak. Na-kon toga mladi su razgledali grad Va-raždin i gradske crkve te su posjet Va-raždinu završili misom u katedrali. Usrijedu 3. travnja popodne bio je or-ganiziran i posjet svetištu Majke Bož-je Bistričke, gdje je mlade s poviješćusvetišta upoznao preč. Zlatko Koren,župnik i rektor svetišta. Misu u svetištuje predvodio vlč. Zadravec, a propo-

vijedao je vlč. Koren. Nakon mise pos-jetili su samostan karmelićanki te sevratili na Veternicu. Lepoglavsku žup-nu crkvu Uznesenja BDM mladi suposjetili 4. travnja. Župnik preč. An-drija Kišiček prikazao je mladima du-hovno-povijesni presjek te pavlinske

oaze duha i kulture, a potom su otišliu Vrbno gdje su u zajedništvu s do-maćim župnikom preč. StjepanomVorihom slavili misu. Nakon mise dru-ženje se nastavilo u obiteljskom krugudomaćina, budući da su neki od nji-hovih roditelja rodom iz Vrbna. IKA

KOBLENZ Mladi na obnovi na Veternici


Ovih je dana izišla iz tiska knji-ga „Župići“ dušobrižnika uHrvatskoj katoličkoj misiji Mün-

chen fra Joze Župića, koju je posvetiosvome pokojnom djedu Josipu koji jepoginuo u Prvom svjetskom ratu 1918.godine kod Gornjeg Milanovca. Knji-gu je napisao u prigodi svoga sveće-ničkog ređenja, koje je bilo 1. srp nja1973. u Sinju i njegove Mlade misekoju je proslavio 22. srpnja 1973. uSinju, u crkvi Čudotvorne Gos pe Sinj -ske. Ove godine slavi 40. obljetnicu.Misu će slaviti 21. srpnja ove godine uSinju i tom prigodom knjigu će da -rovati svim Župićima. Suiz davač jeOgranak Matice hrvat ske Sinj. Pred-govor knjizi napisao je fra TomislavDukić. Grafički urednik je Jakov Bor-ković, a grafičku obradu teksta obra-dila je Sandra Garbet. Fotografije nakoricama načinio je AB Foto. Tisak jeSD Print d.o.o. Naklada je 500 ko-mada. Knjiga, koja ima 200 str.,tvrdog je uveza.

„Tko god je u bilo kakvom kon-taktu sa Sinjem i Cetinskom krajinom,taj je najvjerojatnije čuo za prezimeŽupić. Ova knjiga ulazi u njihov iden-titet, koji je skovan od zemljopisne,duhovne, nacionalne, kulturne tvari.Ime je od pravremena, posebno u bi-blijskoj tradiciji, oznaka za najdubljedubine osobe. Ime pokušava zahvati-ti misterij osobe, kao originalnog Bož -jeg stvorenja. Imenom se kitimo nakrštenju, kad postajemo novi ljudi, no-vi stvorovi, djeca Božja. Bog nas poz-naje po imenu. Naše ime je pupčanavrpca, kojom smo povezani s Bo-gom.Po prezimenu se povezujemo sljudima. Po prezimenu smo povezani

„Župići“ fra Joze Župića

KNJIGE

— Ljetna škola hrvatskoga folkloraodržat će se od 1. do 10. kolovozau Omladinskom hostelu „Zadar“ uBoriku kraj Zadra, u organizacijiHrvat ske matice iseljenika. Poduča-vat će se plesovi, nošnje, pjesme iglazbala hrvat skoga alpskoga po-dručja, odnosno plesovi svjeroza-padbe Hrvatske (narodni plesoviIstre, Grobinštine i Gorskoga kotara,karlovačkoga Pokuplja, jaskanskogaPrigorja i polja, samoborskog, zap -rešićkog, vrapčanskog i zagrebač-

organizaciji Hrvatske matice iselje-nika i suorganizaciji Posudionice iradionice narodnih nošnji. Taj tradi-cionalni ljetni program Hrvatske ma-tice ise ljenika namijenjen je svimakoje zanima hrvatsko tekstilno rukot-vorstvo, posebice narodne nošnje,njihova izrada, održavanje i primje-na u folklornim društvima.

Daljnje obavijesti za obje najavena: voditeljica Odjela za kulturu Sre-brenka Šeravić, prof.; (E-mail: [email protected]); Trg Stjepana Radića3, 10000 HR-Zagreb; tel: (+385 1)61 15116; fax: (+3851) 6111522;www.matis.hr n

NAJAVE!!!

Ljetna škola hrvatskoga folklora

XI. radionica narodnih nošnji„Hrvatska etnoriznica“

lektualci, svećenici i časne sestre, ži-vući i umrli čine jedan mali hrvatskikatolički mozaik, koji može stajati jed-nako na zidu franjevačkog samostanau Sinju i u nekoj galeriji u Zagrebu.Gorućica znade presušiti, ali kako sa-da stvari stoje, puhački instrumenti li-mene glazbe i zborovi Gospe Sinjske,i dalje se napajaju na vrelu s Gorući-ce, iz Župića. Bilo je vremena kadsrce i instrument nisu svirali istu pjes-mu. Ali kao što je mornarima značilo'Navigare necessum est!', Župićima

kog Prigorja i polja, sesvetskog, ze-linskog i vrbovečkog Prigorja, Za-gorja, Međimurja, Podravine), i ovegodine — po prvi put — na programusu i plesovi gradišćanskih Hrvata.Polaznici mogu odabrati jednu odponuđene tri skupine: ples, sviranjetambura ili sviranje hrvatskih tradi-cijskih glazbala.

— XI. radionica narodnih noš nji„Hrvatska etnorizica“ održat će seod 18. do 28. srpnja u Klesarskojškoli u Pučišćima na otoku Braču, u

s ocem i majkom, braćom i sestrama,s potocima, rijekama, planinama imori ma. Prezimenom Župić povezanismo sa Sinjem, Gospom Sinjskom,Sinjskom Alkom, s Visokom, s Kameš-nicom, sa Splitom i Dalmacijom i ko -načno s drevnom Hrvatskom. Iz prezi-mena izviremo, pa lebdeći bespu ćimasvijeta, ponovo na kraju našega putau njega uviremo. Tako kružimo kaovoda koja izvire na izvoru, a onda

isparava u bespuća i nebeska pro-stranstva dok se ponovo ne vrati na iz-vor. Tako je autor ove knjige izvirućiiz Župića i njihove Gorućice, prola-zeći bespućima svijeta, Božjim pro-mislom ponovo došao u svoje Župiće.

Župići su u Sinju, sinjskoj župi, ai cijeloj županiji poznati kao pjevači isvirači. U sinjskoj gradskoj glazbi i uzborovima župe Gospe Sinjske naj -češća i najdugotrajnija su imena oz-načena prezimenom Župić. Božji tru-baduri, Župića svirači i pjevači,uvijeksu po vječnom Bož jem naumu prisut-ni, kad se slavi Bog Svemogući, Go-spa Čudotvorna i Domovina Hrvatska.Svi Župići, mali i veliki, radnici i inte-

je značilo svirati se mora,sve dok se ne ujednači srce itruba, bubanj i korak, misli,riječi i djela. Harmonija ćeuvijek ostati zadatak, cilj ko-jemu treba težiti u narodu, uCrkvi, u društvu, među ljudi-ma… bilo da oremo njivu,bilo da se trudimo oko od-goja djece, bilo da smo naradnom mjestu, bilo da vrši-mo crkvenu službu, bilo daobnašamo službu u društve-nim ustanovama. Harmonija

se najbolje ostvaruje kad smo uskla-đeni s vječnim Dirigentom svega stvo-renoga. Oni koji oštre sluh na Njego-voj intonaciji, sviraju najsavršenijeskladbe i pjevaju najljepše pjesme.Sinjski Župići nisu imali puno diso-nantnih tonova. Uvijek su imali sluhaza harmoniju, nacionalnu, crkvenu,Božju. Nadamo se da će tako biti i uvremenu koje je pred njihovim po-tomcima. Nadamo se da će tako bitii u vremenu koje je pred njihovim po-tomcima. Ova knjiga ostav lja tragovete harmonije, kao notni zapis iz kojegće učiti sljedeće generacije“, napisaoje u predgovoru knjige fra Tomislav Dukić. Ć.F.

djeČji kutak


samo promatrali što se događa. Međutim, jednogdana, nebo se smračilo, tamni oblaci su se nazirali,sunce se skrilo i hladan vjetar je počeo puhati. Svi seza čudiše zbog te nagle promjene. A, svibanj je nes -tao, nig dje ga više nije bilo. Prosinac se nasmiješi:„No, što sam vam rekao? Svibanj se očito smirio”.„Da imaš pravo, ali gdje je svibanj?”, upita ožujak.Nitko nije znao i mjeseci su krenuli u pot ragu za

svib njom. Kolo-voz ga je ko -načno našao ujednom prediv-nom mor skomzaljevu, gdjese odmarao.Rujan nadoda:„Svi banj se iz-gleda to liko iz-morio od te sil-ne jur njave na-okolo. Nemaviše snage. Bašmu tako i tre-ba.” Svibanj u

polusnu i sa zadnjom snagom pospano odgovori:„Op rostite, moram malo prileći. Uspio sam barem do30. izdržati, samo mi još nedostaje jedan dan. Aliipak se piše kao cijeli mjesec. Neka lipanj preuzmepolako”. A, lipanj će uzbuđeno: „Ma, gle ti njega.Dobro se izvukao. Meni ostavlja veći trud, jer ga moram nadmašiti, a ljudi će samo pričati kako je svi-banj bio predivan mjesec. Uvijek ista priča.” Srpanjse javi tiho: „Nema veze. Nije to toliko važno. To tije tako kad pretjeruješ. Sljedeće godine opet isto. Barem će pokušati.” I dok su mjeseci rados no priča-li o svakogodišnjem svibanjskom uznemire nju, svi-banj je već duboko spavao i sanjao o tome kako ćesljedeće godine opet razveseliti prirodu i ljude. n

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

Svibanj nam donosi proljetno sunce i ljepše dane, a mivam donosimo proljetnu pričicu za dobro raspoloženje.Ostanite nam dobro i uživajte u proljeću i prirodi!

Plavo nebo s bijelim oblačićima je razvedrava-lo dan, a sunce se nježno smješkalo uz laganipovjetarac. Ptice su cvrkutale, drveća rascvje-

tala i miris cvijeća se širio okolinom. Bio je predivanproljetni dan. Izdaleka se začuo veseli glasić: „Juhu,ja sam stigao. Zar me ne osjetite?” I glasić se nas-mijao i skakutao naokolo između drveća i polja, pre-ko rijeka i šuma. „Svibanj kao i uvijek pretjeruje”,začu se mrzovo -ljno studeni, ave ljača nadoda:„Ma, znaš ti nje-ga, voli se pra -viti važan.” Svi-banj se nije oba -zirao na svojekolege, nego jenastavio nes taš -no dalje sa svo-jom punom sna-gom širiti do b roraspolože nje uprirodi. Ljudi suse nakon dugezime i lošeg vremena obradovali toj ljepoti vreme-na, pa bi govorili: „Svibanj je predivan mjesec. Do-nosi nam sunce i toplinu. Konačno je stigao i spa-sio nas od tmurnog razdoblja.” A, svibanj čuvši to,javi se i uputi ponosno svojim prijateljima mjesecima:„Pa, jeste li čuli? Ja sam najljepši mjesec. To se zna.Svi me vole.” Siječanj mu odgovori isti tren: „Znaššto, ti si mali uobraženko!”, a lipanj i srpanj dodajuuzrujano: „To ne ide tako. Mi donosimo sunce i to-plinu. Nemoj nam krasti naše vremenske prilike! Nepretjeruj!” „Pustite ga”, dobaci blago prosi nac do-bronamjerno, „smirit će se on, a uostalom poz natega.” I tako je svibanj nastavio da lje svojim hvalje -njem i nestašnim ponašanjem, dok su ostali mjeseci

Svibanjska radost

Zanimljiva priča

Sni

mka

: K.F

. D

om

inik

, pix

elio

.de

Sni

mka

: W

.Dirs

cher

l-pix

elio

.de

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


Jesu li suvremeni mladi sve više nesamo religiozni nego i duhovni ipobožni? Religioznost mladih je

oduvijek vrlo zanimljiva, ali i nezah-valna tema. Pritom se misli uglavnomna mlade između 14. i 25. godine. Usuvremenom svijetu, pa i kod nas, reli -gioznost više uopće nije strana tema.Naprotiv, u njemačkim medijima i naulicama ona je sve prisutnija. Mladisu, poput svih drugih naraštaja, bili iz-nimno zainteresirani za odreknuće odslužbe staroga i za izbor novoga Pa-pe. Pritom su dakako najveću uloguodigrali mediji, koji su s nestrpljenjemi uživo prenosili vijesti iz Vatikana,gdje se vršio ritual biranja novoga pa-pe. Sam izbor pape Franje, njegoviprvi nekonvencionalni potezi i riječi,privukli su još više pozornosti. Kao daje puhnuo povjetarac potrebih reformiu ustajalim vatikanskim izbama i zidi-nama, ali i u drugim katoličkim usta-novama diljem svijeta. Iako i novi Pa-pa, sa svojih 76 godina života, spadau generaciju na odlasku, mladi gaipak proglašavaju „cool“, skromnim,poniznim pristupačnim, ljudskim, pri-jateljskim… On zahtijeva apostolskurevnost u evangelizaciji, a ne samo bi-rokarstke parole. To podrazumijeva ot-vorenost i slobodu govora o svim te-mama ljudskoga, pa i vjerskoga, crk -venoga, života. Franjo poziva Crk vui kršćane da idu ljudima koji žive narubovima društva i života, ne samo so-cijalno i zemljopisno, nego i egzisten-cijalno. Crkva mora izići iz sebe i izvrtnje oko same sebe te ići na grani-ce ljudskoga života: grijeha, boli, ne-pravde, ignorancije, slabe ili nikakvereligiozne prakse. Crkva koja se vrtisamo oko same sebe je bolesna i ego-centrična. Svećenici trebaju biti dušo-brižnici, a ne funkcionari i biro krati…Takve riječi rado slušaju suvremenimladi katolici pa i kršćani. Manjina,koja pripada konzervativnim i tradi-cionalističkim katoličkim udrugama, ti-me je dakako uzmenirena. Tradicio-nalisti odbijaju bilo kakve reforme.

Takve modernizatorske reformeodbijaju i ne samo mladi pripadnicipojedinih islamističkih smjerova i tu -ma čenja islama. Radikalnim izlaga -njem islama kao jedine prave vjere,

Religiozni, radikalni, pobožni

kalni salafist: po oblačenju, izgledu (ti-pična brada), molitvenim i drugim ob-vezama. Takvi mladi podlegnu vrlo jef-tinim i jednostavnim „argumentima“ is-lamista protiv kršćanske vjere, morala,običaja, stila života i demokratskogaporetka. Radikalni islamistički vjerskislužbenici ponavljaju takve „argumen -te“ uporno na molitvenim i drugim sku-povima, pa mladima uopće nije teškomanipulirati. Manipulaciji i agresiv-nom salafističkom mobingu izloženoje sve više mladih koji kao kršćanskaili građanska manjina žive, školuju seili rade u pojedinim sredinama. Rodi-telji, prijatelji i zajednica su često šo-kirani takvim „obraćenicima“, koji se,poput većine konvertita, još više radi-kaliziraju. Oni su punoljetni pa imajune samo demokratsko pravo razmiš -ljati svojom glavom te živjeti i planira-ti svoj život, pa i religiozni i duhovni.Problem je međutim što oni većinomne misle svojom glavom, nego suustrašeni, izmanipulirani, a ponekadi ucijenjeni. Oni odbijaJu svaki razgo-vor, odnosno posredništvo, tako da seza njih može samo- moliti i biti strpljiv,i ustrajati u svojoj katoličkoj vjeri!

„Wenn ihr standhaft bleibt, werdet ihr das Leben gewinnen“ (Lk 21,19). „Glücklich der Mann, der in der Versuchung standhält“ (Jak 1,12).

Mladi evangelici u tinejdžerskojdobi moraju u pojedinim njemačkimzajednicama, osobito u manjim sre-dinama, pohađati dvogodišnji tečajpriprave za „konfirmaciju“, odnosnopo katolički za primanje potvrde. Pri-tom moraju dokazati da su u te dvijegodine 40 puta bili na bogoslužju, bi-lo katoličkom bilo evangeličkom. Ustomoraju naučiti osnovne kršćanske mo-litve napamet i upoznati glavne dije-love Sv. pisma. Osim toga morajuodraditi nekoliko sati dobrotvornogarada u socijalnim ustanovama. Takvapraksa je u većim njemačkim grado-vima među katoličkim krizmanicimarijetka. Ipak bi je trebalo uvoditi, jersamo ljudi, koji dobro poznaju i prak-ticiraju svoju vjeru, mogu u njoj biti iostati čvrsti, te se time oduprijeti agre-sivnim radikalima i sektašima iz dru-gih religija i religioznih skupina.

Pozitivna iskustva u roditeljskoj ku-ći i u župnoj zajednici također su vrlovažna za život i rast u vjeri. O nega-tivnima treba otvoreno i slobodno go-voriti, poput novoga Pape. Za mnogevjerne mlade katolike njihova je vjera,pa i Crkva, poput „toploga pokriva-ča“, „lijepa i ugodna ozračja u ned-jeljom bogoslužju“, mjesto za upozna-vanje drugih, za razgovor s njima, zazajedničku molitvu, kako stoji u jed-nom njemačkom katoličkom časopisu.Izlazak iz Crkve ili napuštanje katoli-čke vjere za većinu bi bilo ravno iz-daji korijena, tradicije, obitelji…

Mladi mole, idu više-manje redo-vito na nedjeljna i druga bogoslužja,mnogi se ispovijedaju, osobito u sve-tištima ili u posebnim programima zamlade (npr. nightfever ili drugi pro-grami i ponude u tzv. „crkvama mla-dih“). I ljudima, koji nemaju puno ve-ze s vjerom i Crkvom, potrebno je sveviše duhovnosti, jer je svaki čovjek naovoj zemlji samo epizoda. Samo jed-na kratka molitva na dan, znak križa,kratka duhovna misao ili vježba, pos-jet crkvi, dobro djelo, lijepa riječ iliosmijeh na licu — može vama ili dru-gima nabolje promijeniti, olakšati ilispasiti život, sve do dara vječnoga života, koji nam je svojom smrću iuskrsnućem donio Isus Krist.

T.G.

upadljivim ponašanjem i oblačenjemte agresivnom propagandom, salafisti,vehabije i drugi radikalni islamisti ima-ju sve više pristaša i obraćenika s dru-gih vjera. Mlade žrtve agresivne pro-pagande, često pod utjecajem straha,pa i prijetnji i ucjena, mijenjaju vjerupreko noći. Tako od prosječnoga i tra-dicionalnoga mladoga katolika i mo-dernoga mladića brzo postaje radi-

Sni

mio

: A

. Po

legub

ić

„najvećom opasnošću, najperfidnijomnapašću“ koja uvijek iznova izranjakao iz zasjede kada su sve druge većsvladane, pa se čak i jača na samim timpobjedama. Kardinal De Lubac pojaš -njava da, ako bi duhovna svjetovnostpreplavila Crkvu i njezino djelovanjenapadajući je u samim njezinim korije-nima, onda bi to moglo biti puno po-gubnije od neke vrste „jednostavne mo-ralne svjetovnosti.“ Neki su autori na-pomenuli da je ovaj citat kardinala DeLubaca vidljiv i u članku što ga je papaFranjo (tada Bergoglio) napisao 1991.kada je još bio „samo“ isusovac, a po-novno je objavljen i dan na čitanje vjer-nicima i stanovnicima Buenos Airesa2005, kojima je bio nadbiskup. Po tre-ći puta tekst je objavljen u prvoj knjiziu Italiji nakon izbora za Papu „Gurari-re dalla corruzione“ (Ozdraviti od ko-rupcije, ali može značiti i „od propad-anja“, nap. a.)

NAGRADNA KRIŽALJKA

Elvis Stanić

MariofilSoldo

Živa za -jednica

Dokončovjek,doko -njak

SpomensilaskaDuha

Svetogana Isuso-ve učeni-ke „A“ i

nekežene „B“

Podlani-ca, ko -marča

KlesarAmeričkasvemirskauprava

Tal. obiteljgraditelja

violina„Elektron“

DržavnikGligorovBarijevsulfat

ARimskabožicasrdžbe

Grčkibog rata

Dio mo lekule

NeptunijAutomo-bilistLauda

„Litra“Kemijskielement

Listopad-no drvo

B

AntunMotika

Jediničnivektor

Upalaočne

rožnice

OliverDrago-

jević

Prebačajprotiv -

nikaloptom

Pjeva -čica

Banfić

Čaro-ban

LjubimacBo žiceKibele

Pravilnoizmjenji-

vanjeKiseline

„Metar“ RedateljSedlar

Književ-nik Ja -

kovljević

Prijevre-men

Djelova-ti služ-beno

„Harborairlines“

Hrv.sklada-telj Krsto

Papin -skadržava Italija

Pokrivenrosom

Indijskanovinskaagencija

Umjetnikkoji stva-ra novadjela

Čovjek sne dos tat -kom pig-menata

Hrv. glu-micaBegović

Nadimakekipe umodrimdresovima


KRIŽALJKA

Duhovi Rješenje poslati najkasnije do 27. svibnja

IZ CRKVE U SVIJETU

Kakvu Crkvu želi papa Franjo?Nastavak Sa str. 24

Drugi citat koji je važan, a njime suse bavili i mediji, odnosi se na mjestoiz Papinoga govora u kojemu ističeopasnosti za Crkvu ako prestane biti„mysterium lunae“. „Otajstvo mjeseca“— „mysterium lunae“ — sintagma je ko-ju su koristili crkveni oci i koja se čestokoristila početkom drugoga sto ljeća ka-ko bi se upućivalo na pravu naravCrkve i djelovanja koje je prikladno zanju: kao mjesec, „Crkva ne sjaji svojimvlastitim svjetlom, nego onim Kristovim“(„fulget Ecclesia non suo sed Christi lu-mine“), rekao je sv. Ambrozije, o čemu

je u mjesečniku „Trenta giorni“ ( br. 9iz 2009. godine) pisao Lorenzo Cap-pelletti. Prema svetome Ćirilu Aleksan-drijskome, piše Cappelletti, Crkva jekao „umotana u Kris tovo božanskosvjetlo, koje je jedino svjetlo u kral-jevstvu duša. Međutim, to je samo jed-no svjetlo: u tom jednom svjetlu svijetlitakođer i Crkva, koja ipak nije Kristsam.“ O toj je temi i pod naslovom „My-sterium lunae“ knjigu 1939. godine na-pisao i ugledni pat rolog Hugo Rahner,koji je i sam, poput pape Fra nje, bioisusovac. M. K.

Papa Franjo prihvatio je odreknuće od službenadbiskupa Marina Srakića sukladno kanonu401 §1 Zakonika kanonskoga prava te za no-

vog đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolitaimenovao mons. Đuru Hranića, priopćio je 18.travnja Tiskovni ured Svete Stolice. n

ĐAKOVO

Mons. Đuro Hranić —đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit

Snim

ka: IK

A


NAŠE ZAJEDNICE

1957. godinepostiže dokto-rat iz moralneteologije. Istegodine postajeasistent Gene-ralnog tajnikaN j e m a č k o gCaritasa, dabi već 1959. i sam bio imenovan Ge-neralnim tajnikom Njemačkog Carita-sa. Deset godina kasnije, 1969. godi-ne imenovan je predsjednikom Njema-čkog Caritasa i tu službu predano vršisve do 1991. godine. U razdoblju od1975.—1983. vršio je ujedno i službupredsjednika Caritasa Internationalis sasjedištem u Rimu. U tom vremenu Hüss-ler je dao svoj pečat karitativnom raduu Njemačkoj i diljem svijeta. Nezabo-ravna su njegova putovanja u siromaš-ne i ratom opustošene zemlje. Na kra-ju njegova mandata duboko ga je po-godio rat u Hrvatskoj i BiH. Odmah jeuspostavio kontakte sa svojim prijatelji-ma koje je poznavao bilo iz Germani-cuma ili iz osobnih susreta u Hrvatskojili u Njemačkoj. Napose treba napo-menuti njegovo prijateljstvo s pokojnimbiskupom mons. Đurom Kok šom i kar-dinalom Franjom Kuharićem. Zbog svo-

Unedjelju 14. travnja u Freiburgu-je je u 92. godini preminuo du-gogodišnji predsjednik Njemač-

kog Caritasa i veliki prijatelj Hrvatskemons. dr. Georg Hüssler. Njegovim od-laskom Njemački Caritas i svi Caritasidiljem svijeta izgubili su velikog prija-telja i dobrotvora, čovjeka duboke vje-re, skromnog svećenika koji je volio lju-de i u njima uvijek vidio Krista. Rodiose u pokrajini Saar da bi sa sedam go-dina sa svojom obitelji preselio u Elsas,u biskupski grad Straßburg. Tu završa-va gimnaziju i započinje studij medici-ne. Od 1942.—1945. regrutiran je usanitetsku ratnu službu, u kojoj proživ -ljava sve strahote Drugoga svjetskog ra-ta. Godine 1945 . bježi u Rim gdje gaprihvaća obitelj Weizsäcker. Ernst vonWeizsäcker bio je tada VeleposlanikTrećeg Reicha pri Sv. Stolici. Tu se spri-jateljio s vršnjakom po godinama, Ri-chardom von Weizsäckerom, kasnijimnjemačkim predsjednikom. U Rimu saz-rijeva njegov poziv u svećeničku služ-bu. Odlazi na Collegium Germanicumet Hungaricum i od 1946.—1952. stu-dira teologiju. Godine 1951. u Rimu jezaređen za svećenika. Nakon kratkeslužbe kapelana u Mannheimu, nas -tavlja teološke studije u Rimu gdje

jih zasluga ga je kardinal Kuharić ime-novao i počasnim zagrebačkim kano-nikom, što je pokojnik uvijek rado isti-cao. Napose je bio povezan sa Za-grebačkim Caritasom na čelu s JelenomBrajšom. Rado je i slikovito pripovije-dao o susretima u Zagrebu, posebnokako mu je uspjelo u Zagrebu održatiskupštinu Caritasa Internationalis. Tomprilikom mu je u razgovoru s komuni-stičkim prvacima uspjelo otvoriti uredCaritasa Internationalisa u Zagrebu.Premda već u dubokoj starosti, Hüssleru ožujku 2002. dolazi na sprovod svo-jem prijatelju, blagopokojnom kardina-lu Franji Kuhariću. Za svojih boravakau Zagrebu redovito bi se pomolio nagrobu bl. Alojzija Stepinca kojega jeposebno štovao. Za Hüsslera je kari-tatvno služenje uvijek bilo zadaća i sve-ćeničko poslanje. Bio je iskreni navjes-titelj ljubavi prema bližnjemu. Nije slu-čajno da jedne dnevne novine javljaju„da je među nama živio svetac.“ Svikoji su ga pobliže poznavali mogu se stime složiti. Svečani requiem za pokoj-nog mons. Hüsslera je uz nazočnost ve-likog broja uglednika i svijeta održan uponedjeljak 22. travnja u freiburškomMünsteru, a nakon toga mu je tijelo po-loženo u jednostavan grob na freiburš-kom gradskom groblju, na polju u ko-jem počivaju mnogi njegovi prijatelji,djelatnici Njemačkog Caritasa. S.H.

Mons. dr. Georg Hüssler

IN MEMORIAM

Snim

ka:

DC

V

Vjerom nadilaziti strah

Usklopu redovi-tih mjesečnihobiteljskih sus-

reta u Hrvatskoj ka-toličkoj misiji Frank-furt, u srijedu 10.travnja, od 18.00do 20.30 sati, odr -žan je susret uz raz-mišljanje o vjeri kaosnazi koja nadilazisvaki strah. Susret,na kojem je sudjelo-

mišljanje o vjeri kojom možemo pobi-jediti strah. Zauzetim sudjelovanjem, ži-vom raspravom i završnim sabiranjemizrečenog i zapisanog uspjelo se ime-novati razne strahove, njihove uzroke,te iznaći način kako se boriti s imeno-vanim strahovima. Među raznim vrsta-ma straha, koji sve više postaje „vjerničovjekov pratitelj“, najučestaliji straho-vi su bolest, samoća, grijeh, ovisnost,gubitak, tama, ljudi… Pri borbi sa stra-

FRANKFURT AM MAIN

hom, osim potrebe suočavanja sa stra-hom, upoznavanja i prihvaćanja sebe,te življenja u istini, sudionici su istaknulivažnost ljubavi, vjere i molitve u svla-davanju osobnih strahova. Slavljem sv.mise i klanjanjem pred Presvetim u žup-noj kapeli, koje je predvodio o.Ćurko-vić još jednom se nastojalo posvijestitipozitivne i negativne učinke straha, alijoš više snagu darovane vjere — spa-senjske „Božje moći u našoj nemoći“. n

valo 35 sudionika vodile su s. Pavlimi-ra Šimunović, koja zajedno s fra Iva-nom Čikarom redovito osmišljava te sus-rete i s. Magdalena Višić, koja je imalaizlaganje o odnosu straha i vjere. Sus-ret je započeo kratkim uvodom s. Pavli -mire te pozdravom prisutnog župnikafra Željka Ćurkovića. Nakon čitanja bi-blijskog teksta (Mt 6,25-30), s porukom„Ne budite zabrinuti za svoj život!“, us-lijedilo je izlaganje i zajedničko raz-

†

Snim

ka: Ljm

b

šale — SavjetI — ReCePtI

d o b R I P a S t I R ■ v P■ K R I v u lj a R I ■ S o lS a ■ v a t ■ P a ■ a n d ev R b a S ■ P u t I n ■ a Sj I l l ■ M a n a S t I R ■

e n o ■ g ■ t a M I lt I g a R ■ I R e n al S ■ d a ■ n e n a do t P a d ■ a S a ■ o

Rješenje IZ PRošlog bRoja


Nagrađeni: Dubravka Mihaljević, EschbornNikola Bilonić, Trilj

ZlatoTri sata ujutru. Zvoni na vra-

tima, muž otvara.— Hej, tko ste vi?— Lopovi!— A što želite?— Znamo da imate zlato!— A koliko vam treba?— 100 kilograma!— A jel može 105?— Pa što da ne, dajte 105!— Barica, zlato moje, ustani,doš li su po tebe!?!

KaskaderPrijavio se Dalmatinac na audi-ciju i zatražili da se popne napozornicu. On će:

— Nisan ti ja kaskader!?!

IronijaŠto je to ironija?

— Kad ti cijeli život sole pamet,a ti umreš od šećera.

Sportski FićoKoja je razlika između Fiće i

sportskog Fiće.— Sportski fićo ima tenisku lop-ticu na kuki.

Pojma nemamRazgovaraju Amerikanac,

Nijemac i Hrvat o plaćama išted nji.

Amerikanac: — Ja mjesečnozarađujem 5000 dolara, za ži-vot mi treba 2500 dolara, takoda preostalih 2500 štedim zastare dane.

Nijemac: — Ja mjesečno za-rađujem 4500 eura, za život mitreba 2500 eura, tako da preos -talih 2000 štedim za stare dane.

Nato će Hrvat: — Ja zarađu-jem 4000 kuna, za život mi tre-ba 7000 kuna, odakle mi 3000kuna nemam pojma.

RikvercKako Jure vraća kilometre pri-

je prodaje automobila?— Vozi u rikverc!

„Kad god k meni dođu zaručnici“,piše nam jedan svećenik, „da-jem im u zalog tri riječi: razgo-

varati, praštati, moliti.“ To je programbračnog života sažet u tri riječi koje supoput tri stupa ljubavi. Tri riječi kojenam pomažu da ispitamo sami sebe ida vidimo na čemu smo: što je s na -šom međusobnom komunikacijom?Ima li nešto što treba opros titi? Je li mo-litva u središtu našeg života?

Razgovarati: Svi znamo da se mo-že razgovarati i pritom ništa ne reći ida se komunikacija među supružnici-ma ne mjeri brojem razmijenjenih ri-ječi. O tome svjedoče parovi kod ko-jih jedan od supružnika više ne možegovoriti zbog bolesti ili nesreće, a ko-ji ipak duboko komuniciraju. Da bi ri-ječ bila u službi ljubavi, najprije trebaslušati. Ako uzmemo vremena da 'o-kusimo' međusobnu nazočnost, moćićemo naći riječ ljubavi, a onda i po-razgovarati o nekoj možda teškoj te-mi, koja će biti prihvatljiva jer je ljubavnosi. I tako ćemo se ponovno naći.“

Praštati: Mnogi zamišljaju da „lju-bav znači da nikada ne treba reći 'žao mi je'“. Kad dođe do toga dasup ružnici povrijede jedno drugo — ato će se dogoditi prije ili poslije upra-vo zato što se ljube i zato što ljubav či-

ni ranjivim — oni započnu s time da seprave kao da se ništa nije dogodilo,a završe s time da misle da više nemaljubavi. Praštanje nije neuspjeh ljuba-vi nego upravo obrnuto: ono je znakistinske ljubavi. Promatrajući staribrač ni par kako šeće ruku pod ruku,jedan se svećenik divio: „Ljubav kojatako traje podrazumijeva stotine i sto-tine razmijenjenih oprosta!“

Moliti: Muž i žena (od pedesetakgodina) jednog su dana dobili savjet:„Svake večeri bez iznimke, držeći seza ruke, izmolite zajedno jedan Oče-naš i jednu Zdravomariju, te tako pri-kažite Bogu svoj dan i svoju noć“. Ia-ko malo skeptičan zbog tako jednos -tavnog zahtjeva, muž je ipak prihva-tio moliti sa svojom ženom na taj na-čin. Nekoliko godina poslije svjedoči:„Naš je brak preobražen, uglavnomzahvaljujući tom kratkom vremenu ko-je smo zajedno vjerno provodili predBogom i posvećivali njemu. Jednos tav -nost koja sada obilježava naš bračniživot posljedica je tog predanja uBož je ruke“. Za postojanu zajedničkumolitvu ne treba tražiti kompliciranestvari. Što je jednostavnije od jednogOčenaša i jedne Zdravomarije?

Christine Ponsard (preuzeto iz knjige„Vjera u obitelji”—Verbum)

Razgovarati, praštati, moliti

Sastojci: 100 ml maslinovaulja; 200 g luka; 3 češnja pro-tisnutog češnjaka; 500 g očiš-ćenih sipa; 1 žličica Vegete; lovorov list; 2 vrećice crnila odsipe; 2 žlice nasjeckanog per -šina; 200 ml bijelog vina; 250g riže. Za posipavanje: nari -bani sir.

Crni rižoto

Priprema: Sipe operite i sitno na-režite. Na ulju popecite sitno nasjek-

vrećici u čaši s malo ulja, te ga takospremite u hladnjak.www.vegeta.com.hr

kani luk, dodajte češnjak, prip -remljene sipe i pirjajte oko 10minuta. Zalijte vinom, dodajteVegetu, lovorov list, pa pirjajtejoš oko 30 minuta. Pred krajdodajte crnilo, nasjeckani pe-ršin i napola kuhanu rižu. Svezajedno izmiješajte i laganokuhajte (pripazite da se riža neprekuha).

Posluživanje: Poslužite od-mah na toplom tanjuru s nari -banim sirom.

Savjet: Kako bi sačuvali svje-žinu crnila, ostavite ga u vlastitoj

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: Û 16,-za ostale europske zemlje: Û 22,-za prekomorske zemlje: Û 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica: Drugo mjesto osvojila je II. ekipa

HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus (go-re), a treće mjesto V. ekipa HKŽMain-Taunus/Hochtaunus (dolje).


26. BIBEL-OLYMPIADE




Naslovnica: Prvo mjesto na Olimpijadi osvojila je

IV. ekipa HKM Mainz;snimio; A. Polegubić


lebendige gemeinde

EKIPE KOJE SU UŠLE U USMENI KRUG NATJECANJA

Ekipa HKM Frankfurt

Ekipa HKM Rüsselsheim

I. ekipa HKM Darmstadt

I. ekipa HKMOffenbach



EKIPE KOJE SU UŠLE U USMENI KRUGNATJECANJA

Izjave pobjednika IV. ekipe Mainz:Ivana Dodig: — Zadovoljna sam i presretna. Hvala pas -

toralnoj suradnici s. Dioniziji Tomas i voditelju misije fra AntiBiliću.

Anabela Jelić: — Osjećam se sretno, radosno. Nakon pu-no pripreme i učenja, uspjeh je na kraju ipak došao.

Manuela Petrović: — Sve je bilo super. Meni je ovo zad -nji put da nastupam na Olimpijadi. Ovo mi je nagrada zadosadašnje nastupe. Sljedeći put ću doći bodriti svoje iz mi-sije.

Marija Malenica: — Puno smo truda u ovo sve uložili i pres-retna sam što smo uspjeli osvojiti zlato.

Ivana Radoš: — Sudjelovala sam prvi put na Olimpijadi iova je pobjeda super osjećaj.

Svoju pjesmu o bl. MajciTereziji kazivala je

prof. Marica-Maja Zovko

Misije i zajednice dobile su prigodne spomenice

III. ekipa HKM Mainz

I. ekipa HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus

II. ekipa HKM Offenbach

Documents

01und28 II - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz05.2013.pdf · u ovom Broju ŽIVAZAJEDNICA5/2013 3 Ovih je dana održan jubilarni, četrdeseti