29
A abažur - sjenilo na lampi adatat - prilagodit, doradit (drvodjelski izraz) afan - nesvjest afetat - zarazit se afilo - poravnato afitat - iznajmit (sobu, stan) akoštat - pristat uz obalu (brod) akrap - škorpija aks - osovina akuža - kombinacija karata u igri, (prilikom dijeljenja), daje dodatne bodove alešanje - svejedno altroke - a kamoli alum - modra galica ameton - hametom, potpuno anarhišt - bezvjernik anda - ponašanje ankora - sidro angrif - juriš angriz - riža anguja - jegulja antigaja - starež anteršej - dio samara apelat se - potužiti se apinelo - u redu apena - jedva, tek apropo - šta se tiče nečega, glede arambašić - sarma (sinjska) arar - vreća od kozje dlake arčit - trošiti, rasipati arefužo - u rasutom stanju areštat - uhititi, uhapsiti, uzapčit argola - poluga na kormilu arija - zrak arivat - stizat, dolazit arkač - psovač armadura - skela armat - pripremiti alat za ribolov armerun - duboki ormar za robu, sa dvoje vrata, često bi imao i

dalmatinski rijecnik

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: dalmatinski rijecnik

A

abažur - sjenilo na lampiadatat - prilagodit, doradit (drvodjelski izraz)afan - nesvjestafetat - zarazit seafilo - poravnatoafitat - iznajmit (sobu, stan)akoštat - pristat uz obalu (brod)akrap - škorpijaaks - osovinaakuža - kombinacija karata u igri, (prilikom dijeljenja), daje dodatne bodovealešanje - svejednoaltroke - a kamolialum - modra galicaameton - hametom, potpunoanarhišt - bezvjernikanda - ponašanjeankora - sidroangrif - jurišangriz - rižaanguja - jeguljaantigaja - starežanteršej - dio samaraapelat se - potužiti seapinelo - u reduapena - jedva, tekapropo - šta se tiče nečega, gledearambašić - sarma (sinjska)arar - vreća od kozje dlakearčit - trošiti, rasipatiarefužo - u rasutom stanjuareštat - uhititi, uhapsiti, uzapčitargola - poluga na kormiluarija - zrakarivat - stizat, dolazitarkač - psovačarmadura - skelaarmat - pripremiti alat za ribolovarmerun - duboki ormar za robu, sa dvoje vrata, često bi imao i dvije ladice ispod vrataarti - alat za ribolovasti ga - vidi ga! gle!aščerica (jaščerica) - usna infekcija (čir)aškar - osoba sklona razbijanju, pravljenju nereda

Page 2: dalmatinski rijecnik

artišta - zanatlija, umjetnikavar – škrt

B

babarin - posebno oblikovan ubrus, koji se vezuje maloj djeci oko vrata prilikom hranjenja, zabradnjak, siperak,babine - posjet rodilji s donošenjem darova (šečer u kockama kod Spličana)bacilat - brigati se, mariti, voditi računabačir - kvrga na čelu, glavibadanj - duboka bačva za gnječenje grožđabadalo - šiljati štap za nabadati, štap s kojim se poticao magarac da krenebadnut - bocnutibagav - nespretna osoba, (sa fizičkom manom, nedostatkom)bagulina - štapić, štap za lakše hodatbak - nerast (svinja)baketina - tanko drvce dužine dvadesetak cm, (odrezana od mladog brista ili tamarisa) namazano nekom ljepljivom smolom (obično bi se smola pravila (kuhala) od crvenih sjemenki, koje su se nalazile unutar zelenih bobica na grmu tobirovac, a na kojem su se hvatale ptice pjevicebal - plesbalat - plesatbalatura - sular,balanca - vagabalota - kugla, posebno kugla u igri na boćebalin - mala kugla (u igri “balota”), kuglica sa kojima se pune patrone (meci), kuglicabalinjera - kotrljajuči ležajbalunjer - nemoćan star čovjekbanak - klupabančić - niska klupicabandat - bulaznitbandira - barjakbanica - austrijski novac (do 1918)banket - ogradica za dijetebankina - kamena ogradabaraka - kućica od dasakabaratat - raditi s nečim, baviti se nečim, poznavati neštobaratula - balkon, terasa na koju se dolazi stepenicama izvanabarba - uobičajni naziv u Dalmaciji za stariju osobu, često vezan i za rodbinski odnosbarenko - barembarilo - vrsta bačvebarkariz - drvena ograda palube brodabarkarijol - osoba koja malim brodom prevozi putnike (izletnike), lađarbarufa - tučnjava, gužvabašo profondo - duboki basbaštard - mješanacbaštun - utvrda, tvrđava

Page 3: dalmatinski rijecnik

batalit - zanemarit, ne voditi računabatast - okrugao, zdepast i malen, zbijenbatarela - “serenada” uz lupu u stare loncebatelant - lučki radnikbatela (batelina) - mali kaić na veslabatifjaka - osoba sklona neradu, psihičko stanje u kojem je teška i sama pomisao na radbatikulo - osoba sretne ruke, sebičnjak, guzičarbava - lagani povjetaracbatipan - pleteni (od trske) udarač u obliku teniskog reketa, za lupati po tepihu i istesati prašinu s njegabatiti - tuči, udaratibatuda - udarac, preneseno: dobra i efektna izrekabaturica - batinabavela - vrsta svilebavul - mornarska škrinjamažinin - mlinac za kavubegenat - sviđati se, odobravatbekal - krhotina suda (ker.)belaj - nevolja, zlo, neprilikaberekin - huncut,berekinada - huncutarija, mangupbesida - riječbeštija - životinjabeštimat - psovatbeštimja - psovkabeteg - manabetežan - čovjek sa manombevadur - pijanacbevanda - vino sa vodombevi - pij!bičerin - časicabičve - čarapebidan - jadanbidelo - školski podvornikbijac - debeli sukneni pokrivač za krevetbikar - mesarbikla - piće od mladog vina i kozjeg mlijeka (smutica)biliška - znak, biljeg, oznakabionda - svjetle (žute) kosebiondinka - plavušabira - pivobiša - crvotočinabišavo - crvima pojedeno drvo (namještaj)biškotin - dvopekbiži - grašak

Page 4: dalmatinski rijecnik

bjankarija - bijelo rubljebjanko - bijelo, svjetlobocun - boca za vino naročitog oblikabodul - otočaninbokun - komadbonaca - potpuno mirno more, bez vjetrabondinjente - ništarijabonbizat - bombardirat, udariti šakonbonegracija - nosač zavjesa, karnišabonkulovič - gurmanbordižat - plovit lijevo desnoborša - torba, obično od tele ili skajaboršin - ženska torbicabošket - grmlje, šumica, mamac za lov pjevicabot - jedan udarac, jedan put, satbotilja - boca, staklenkabotam - zajedničko ime za sve suđe za vinobotun - puce, dugmebotunada - doskočica, nadmetanje riječimabova - plutača za brodove, debela ženabovan - kamenbovanica - kamenicabrekuja - vrsta velike muhebračolet - ženska narukvicabranče - škrge u ribebranka - vratnice u nogometubrnica - suknjabrofadur - poljevačbrokva - čavao, vrč za vod kod umivanjabronzin - lonac (bakreni)brontulavanje - prigovaranje, gunđanjebrtoldija - žena koja se “nauživala muških”brtulin - nožić (džepni)brujet - riba pripremljena na posebni načinbruštulin - okrugla posuda sa okretnom ručkom za prženje sirove kavebrime - teret, naramakbriškula - vrsta kartaške igre, igra se u parovima, dvoje protiv dvoje,ili jedan protiv drugog, dolazi iz Italijebriva - brzinabrivat - žuritibruma - usitnjene mrvice ribe, kruha ili školjaka koje se bacaju u more da se skupe ribebruškin - četka za ribanjebubat (nabubat) - učiti, naučitibujol - okrugla drvena posuda (3-5 lit.) sa dva uha sa strana, upotrebljava se na brodovima za uzimat more

Page 5: dalmatinski rijecnik

buština - ženska podkošuljabuleta (platiti buletu) - batine, kritika,dobiti batinebulin - najmanja kugla u igri "balota"bulsa - kronični kašaljbukara - velika, obično od pola litre, drvena čašabuganci - promrzline na prstima ruku ili nogubugnut (bugnit) - udariti, lupnutibunbak - pamukbunbal - veliko zvono katedralebumbit - pitiburatat - prosijavat, vijatibust (bustin) - dugme presvučeno tkaninombušina - vrsta travurinebušta - papirnata kesica za novac, novčanikbutarga - (butarda), ikrabutiga - trgovinabuvel - unutrašnja guma, zračnicabuzdo - osoba ne baš bistre pameti, tupasta osobabuža – rupa

C

cakal (caklo) - staklocakliti se - svjetliti se, sjajiticancarele - umučena jaja i brašno, skuhana u juhicavate - kožne papučecekin - zlatnikcentopeca - dio životinjske iznutrice (utroba, crijeva, kulje)cesta - košara za kupovanje na tržnicicetat (sekat) - crpsti vodu ili moreciklo - puklociknuto - puknutocokule - drvene cipelecone - kugle, figure koje se ruše u kuglanicigalin (cigašpic) - kratka, drvena (obično od smokve), muška muštiklacine - cijene, jeftinocinkvina - izraz u igri tombolecok - drveni kunjcotav - šepavcoto - šepavaccoto gobo - izraz za šepavu grbavu osobucrikvina (crkvina) - vrsta trave (raste uza zid), s njom su se prale boce i demežane, ptica grdelin rado jede sjemente te travecrnej - vrsta ribecukar - šećer

Page 6: dalmatinski rijecnik

cukun - budala, glupancurik – unatrag

Č

čakod - štogod, neštočakula - razgovor, časkanje, brbljanječaro - prozirno, jasnočančarije - tričariječatrnja - bunarčer - kćičevuja (čemulja) - čehulja grožđa (dio grozda)čiba - krletka

čibun - velika krletkačiča - sisačikara - šalicačiket - ostatak popušene cigarete, smotuljak eksplozivačimavica - stjenica, dosadna osobačinit fintu - pretvarati sečirit (čiribimbit) - viritčiribimbaš - osoba koji viri nekoga ili neštočivire - drvena nosila za građevni i drugi materijalčiverica - glavačoka - smrdljiv duvančučat - sisatičučin - cucla, dudačunka - njuška

čuš (tovare) - uzvik pri tjeranju magarcačvoka - čvrga po glavi

D

debočarešto - čist pogodakdeboto - zamalodek - dekagramdekapoto - posvedeliberat se - oslobodit sedelikatno - nježno, finodemejana (demižana) - velika trbušasta opletena staklenkadentjera - umjetno zubalodernek - sajam, veselje, proslavadešop - vrsta slatkoga kolačadešpet (dišpet) - prkos, inatdeštežo - polako

Page 7: dalmatinski rijecnik

deštrigat - spremit, uredit, raspremitdešvan - razbijen, slomljendevetnica - vrsta molitve (katoličke)dipendit - ovisitidiplit - svirati u diplediletat se - zanimati sediškulo - propalicadišpar - neparandišperan - razočaran, bezvoljandištakat - odvojiti se, odlijepitidiver - muževljev bratdivjač - opči naziv za lovne divlje životinje: zec, fazan, divlji vepar, srna, prepelica i dr.dočukat - dočuti, načutidolče garbo - vrsta jela (jetrica, pluča i srce na kiselo)dolibit se - došuljat se, dovuči sedota - mirazdotur - lječnik, doktordoža - mjera, dozadret (drit) - ravan, uspravandricat - ispravljatidrnek - sajamdrop - ostatak zgnječenog grožđadropuja - rakija napravljena od grožđanog dropaduperat - upotrebljavati, koristitidurat - trajatduzina – tuce

Đ

đardin - park, perivoj,cvjetni vrtđelapa - lijek za čišćenjeđelata - čokoladađelat - krvnikđelozija - ljubomorađendar - žandarđenđe i lope - dječja igra: žandare i lopoveđente - svijet, ljudiđeš - gipsđiga - lukobranđigarica - plućađiletin - prslukđinđa - jeftin nakitđir - krug, okret pri šetnjiđiran - vrsta ukrasnog cvijeta, raste i u lončanicamađurat – porotnik

Page 8: dalmatinski rijecnik

E

evala - pozdrav pri susretanjuevala ti - fraza: bravo, svaka ti čast, neka si to napravija

F

aca - lice, veliki kamenfaganel - vrsta ptice pjevicefajerica - upaljačfalit - pogriješitfalit - nedostajatifalit - hvalitfalšo - umjetno, lažnofatigat - raditfatureta - privatni posaofanag - blatofažol - grahferal - fenjerferata (verata) - željeznicaferatjer - željezničarfermati se - zaustaviti sefešta - proslava, veseljefeta - kriškafetica - kriškicafetivi - pravi, izvornifibra - temperatura (kod bolesti)figurati - lijepo izgledati, kao slikafigurožast - ljepuškast, naočitfilanca - financijska policijafinalmente - konačnofineštrin - prozorčić (obično na kabini broda)finta - izmišljotina, izlika, nešto lažno, trikfiščot - zviždaljkafiščat - zviždatfišo - ravno, netremice (gledati), tik dofjaba - priča, bajkafjaka - Božji dar za Dalmatince, izraz za stanje duha i tijela,kad se čovjeku nemili ni raditi, ni mislitifjera - blagdan i sajamfjok - vrpca (mašna)fjoret - ukrasni način pjevanja, pomalo eksibicionističkifjorin - austrijski novac (do 1918.)fjuba - kopča za kaiš, ukosnicafločun - lažov,prevarant, čovjek koji obečaje, a ne napravifločavat - lažno obečavat

Page 9: dalmatinski rijecnik

fonderija - topionica, talionicafondo - dno, ispod, doleforca - snaga, silaforketa - ukosnicafortifikat - utvrdit, pojačatfortunal - olujni vjetar na morufoša - jarak, kanal za odvod vodefotan - iznerviran, ljutfrajat - rasipat, lumpovatifranak - slobodanfranja - špekula od kamena ili staklafregat - prati četkomfrigat - pržit u tavifriga mi se - fraza: nije me brigafriško - svježefritula - vrsta dalmatinskog uštipkafrnjokula - čvrgafrontin - sjenilo na kapifrut - plodfrutarija - voće a i neke vrste povrća (plodovi)frutat - ploditifudra - postavafudrat se - dobro se obući, najestifugera - kuhalo ili peč na drva, od lima (limene bačve)fumada - iznenadni osjećaj vrućine u tijelu i licufumar - dimnjakfumat - pušitfundamenat - temeljfuneral - pogrebfuncut - čovjek spreman na neku prevaru,funcutarija - vidi: furbarijafurbarija - lukavstvo, prevarafurbast - lukav, varljivfurešt - stranacfurija - bijes, naglostfustuma - gnojna oteklinafuštanj - flanelfuzbal – nogomet

G

gabina - kabinagabula - nevolja, problemgaletini - suhi keksiganac - klin; preneseno: huncut

Page 10: dalmatinski rijecnik

ganač - kukagarbun - ugljengargaše - alatka za češljane vunegariful - karanfilgaštapan (gaštrapan) - žohargavunčić - mala ribica, gavungete - visoke cipelegingat se - ljuljat seglavinuša - vrsta stolnog grožđa crnogaglenda - šalaglogočanje - glogotgnjat - zglob na nozi (skočni)gnjila - glina, trula (razlika u naglasku)gnjojar - koji skuplja gnjojgobo - grbava osobagoluz - lakom, proždrljiv, sladokusan, (npr.ka' ja)gracjožast - dražestan, graciozangrancav - užegaograndeca - veličinagranzoli - mekinjegratat - grebatgratakaža - ribežgrdelin - vrsta ptice pjevicegrčan - grkljangrezo - grubo, ružnogrij - grijehgrintav - slabe volje, spreman za svađugriota - štetagrišpan - zgužvangrop - čvorguća - podkošulja, majicagucaj - gutaljgucat - gutatiguda - krmača, prasacgujca (guica) - stražnjicagulišnjak - debelo crijevogurla - cijev za odvod vode sa krova ili preneseno: pijanacgustirna - zdenac vode kišnice, cisternagušt - užitakguštat - uživatgvaca - podbradakgvančera (gvantjera) - poslužavnikgvante – rukavice

Page 11: dalmatinski rijecnik

I

idit, (jidit) - ljutit seidan, (jidan) - ljutijada - hiljada, tisućainatid - prkosit, svađati se prkosnoinbandjeran - okićen zastavamainbazdat - privremeno sašiti iglom i koncem (s velikim vezom)inbrojun - varalicainfotan - bijesan, razljućeninfišat - zaluditi za nećim,infišan - zaluđen, umišljen u nešto ili nekogainkanat - novčana propast, stečaj, ostati bez ičegainkantan - iznenađen, zaprepašten, ostat bez riječiinkartavat - žbukatinkaš - utor u drvuinkašati - spojiti dva komada drveta pomoću utora i drvenih čepovainkolat - zaljepitinpeštan - zgnječen, sifilitičaninpjegat - činovnik, namještenikinšempjan - glup, izluđeninšoma dela šoma - fraza: ipak, na koncu konca, na svršetku, da zaključim...intemoren - začuđen, zaprepaštenintimela - jastučnicainbotija - debeli štepani prekrivač za krevetintrada - ljetina,intramen - iznutricainvit - pozivisekat - iscrpsti voduispinit - teško čekati i dočekati nešto, sav se izmučiti čekajučiist, (jist) - jesti, hranitiitat - bacatizasebice - zaredomizdilat - nožem izraditi iz drvataizist - pojestiizlemat - istućiizmaškaran - izmrčenizventat – izmislit

J

jačmir - čir na kapku okajagla - iglajaketa - sako, haljetakjapno - vapno

Page 12: dalmatinski rijecnik

japnenica - vapnenica (gdje se pravi vapno)jarpa - hrpajarpica - hrpicaječerma - starinski prslukješka (eška) - mamac na udicijerula - gredica zemlje u vrtujemat - imatijematva - berba (grožđa)jepla đilda - uzvik kojim se popraća uspjelu psinu, šalu, skokjetrva - žena muževljevog bratajiditi - ljutitjopet - opet, nanovojudi - ljudijujica - vrsta trave (poljske)justa - ustajušto - upravo, točno tako, baš takojuva – juha

K

kaca - vrst bačvekacačol - alat za ukucavanje glava čavli ispod površine drvetakacamarin - morski trpkacavida - odvijačkacijola - okrugla metalna duboka žlica za vaditi juhu iz loncakadena - lanackadujar - nadimak za Velovarošane (u marjanskom dijelu)kaić - mali čamac na veslakain - lavorkala - uličica, uska mala ulicakalafat - drvodjelac koji izrađuje brodovekalamita - gromobrankalat - skinutkalcete - cipelekaligar - postolar, obučarkalun - topkanava - kudeljakanavaca - kuhinjska krpakanela - drvena pipa (slavina) na bačvi, mirodijakamara - sobakamomila - kamilica (čaj)kankar - rak (bolest), gangrenakankaravat - proklinjat nekogakanočal - dalekozor, dvogledkanotjera - tvrdi slamnati šešir

Page 13: dalmatinski rijecnik

kanpatik - porezkanpjun - uzorak (podrugljivo, za čovjeka: osoba loših osobina)kantadur - pjevačkantar - viseća vagakantat - pjevatkantinela - letvakantun - kut, ugaokantunal - noćni ormarićkapo - vođakapelin - ženski šeširkapula - crveni lukkapunjera - kokošinjackar - teretna težačka kola koja obično vuče konjkarati (se) - svađati (se)karatil - bačvakarijola - ručna kolica sa jednim ili dva kotača za prijenos manjeg teretakarik - as u igri karatakaroca - kolica (obično dječja), kočijakarocada - oklopnjača, bojni brodkaronja - lijenčina, mrcinakarota - mrkvakarta - papirkarta kanta - fraza: “ja imam crno na bijelome, a ti govori šta hočeš”kartina - cigaretni papirićkartolina - razglednicakasar - klaonicakasil - (kapsil) lijeskašeta - drveni sandukkaštradina - suho bravlje mesokatriga - stolica, sjedalicakašun - škrinja, velika drvena kutijakaštradina - suha ovčetinakaval - greban (sika) u moru, vrsta ribekavalet - nogari drvenikavatap - vadičepkavoli - cvjetačakažerma - kasarna, vojarnicakende - igra krpenom loptomkinkin - splet kose (konjski rep), punđaklajter - kup šljunkaklapa - društvo, krug prijateljaklecanje - vrsta zvonjave pri pogrebu (objavi smrti)kočeta - starinska posteljakogoma - lončić za kuvanje kavekola - ljepilo

Page 14: dalmatinski rijecnik

kolafinta - s izlikomkolafjaka - vrlo polaganokolajna - ogrlicakolap - moždana kap ili srčani udarkoldopija - gornji dio stopalakolet - okovratnikkolomast - gusta mast za podmazivanje ležajevakolumba (kolomba) - kobilica brodakolombar - kružni oblikkolona - stup, bitvakomod (komodno) - na miru biti, imati sve pri ruci, imati prostora, slobode kretanjakolovaja - uzan prostor između dvije kuće, kuće i zidakolpomorto - betonski blok u moru za koji se vezuje plutača (bova)koltrina - zavjesakolur - bojakoluran - obojenkombinet - dio donjeg ženskog rubljakomeštibili - trgovina mješovite robekomon - nizak ormar s ladicamakomoč - konjski upregkomoštra - lanac koji visi nad ognjištemkomušat - odvajat listove kukuruza od plodakomušina - suhi listovi kukuruzakonal - jarak, kanalkonat - računkoncina - vrsta igre karatakondut - wc, nužnikkonistra - košara pletenakonoba - podrum u starim kućama (obično sa zemljanim podom)konšerva - gusti sos od paradajzakonšiljer - savjetnikkonšumat - potrošit, pojestikontat - računatikontra - protivkotula - ženska suknjakonfužjun - strka,kontrešt - prepirkakontreštat - prepirat se, protuslovitikopora - težački ogrtačkorda - fitilj, konopkorniž - rub nogostupakorota - crnina, biti u žalosti za preminulimkorpet - vrsta steznika oko prsiju i stomaka,(dobit u korpet - dobiti udarac u prsi)korteđavanje - udvaranje, gledanje sa simpatijomkosir - vrsta dvosjekle poljoprivredne alatke u obliku srpa

Page 15: dalmatinski rijecnik

kotonjada - vrsta kolača (od dunje)kotun - pamučna tkaninakrabit - se topitikrakun - zasunkranpus (krampus) - vragkredenca - kuhinjski ormar sa staklom u gornjem dijelukrešendo - rastučikrešit - poskupit, narastkripan - hranjiv, okrepljujući, zdravkrnje - princ karnevalakrokanat - šećer pržen zajedno s izmrvljenim bajamamakrosna - sprava za ručno tkanjekrožun - muški prsluk težačkog pučkog krojakrtol - vrsta pletene košarekruv - kruhkrušac - neuškopljeni magarackuco (ćinit kuco) - ne govoriti, biti tihkućarin - kavena ili čajna žličicakučak - paskudija - kudjeljakukumar - krastavackufer - kofer, torba za putovanjekuladur - vrećetinakularina - kravatakumiti - moliti za neštokumpanjo - prijatelj, drugkunplir - krompirkuntenat - zadovoljankunjati - drijematikunj - klin (drveni)kuražan - hrabarkurenat - morska strujakurdela (kurdila) - vrpcakurjožast - znatiželjankušin - jastukkuverta - pokrivač, omotnica za pismokužina - kuhinjakvadar - okvir, slikakvadrilja - starinski pleskvarat - četvrtkvasina – ocat

L

labrnja - usta (posprdno, pogrdo)

Page 16: dalmatinski rijecnik

lajona - žena koja voli mnogo pričati, ogovaratilanbikat (se) - hladit se na laganom povjetarcu, hladiti se lepezom, provjetravatilancun - plahtalandrat - skitati selamarin - debeli limlambreta - tip, model vespelampadina - svjetiljkalanterna - svjetioniklavabo - vrst komode sa ogledalom, posebno oblikovane sa okruglim otvorom na gornjoj ploči, gdje se stavljao umivaoniklapiš - olovkalaprdat - pričati bez vezelašnje - lakšelaštik - rastezljiva gumiplastika, dječja pračkalata - lim, limenkalaudača - nesreća, bijeda, udeslavandin - umivaoniklavaman - lavor (za umivanje)lavapjat - lavor posebnog oblika (za pranje sudi)lavel - sudoperlaza - ulaz u poljelazanje - rezancilazanjur - drveni valjak za valjanje tijestalažina - morska travalemozina - sitan novac koji se daje u crkvilepušina - suho lišće kukuruza (stavlja se u slamaricu)leva - regrutacijaleva leva - izraz za: stalno, neprekidno, u nizulibar - knjigaliberat se - oslobodit selibit se - šuljati se, polagano ićiligambe - halterilin - lijenlišina - karta bez vrijednostilišo - ravno, glatko, bez štete, bez opasnosti, bez posljedicališpidan - pljesnjivlitavica - izraz za proljevlitat - imati proljevlitrat - slika, fotografijalokanda - svratište, restauracijalokat - pitilokadur - pijanicalulav - blesav, glupastlopiža - lonac od crvene zemljeluč - baklja, svjetlo

Page 17: dalmatinski rijecnik

lug - pepeolumbrela - kišobranlumer - brojlumbuli - slabinelumin - svječica koja se pali za mrtve (u ulju)luš - luksus, rastrošnostlušija - vruča voda sa lugom za pranje (iskuhavanje) robeluštrat - izglancatiluštrofin – politura

M

maca - veliki čekičmacan - jaki mišičavi čovjekmacakan - živoder, šintermaceta - snopić, svežnjićmacola - veliki težak bat (obično drveni)maća - mrljamača - maćehamakako - okretni vrh dimljaka u obliku pjevca koji se okreće u smjeru vjetramakinja - strojmalta - žbukamandrilo - nadimak za Splićanemandulat - vrsta tvrde bijele alve sa prženim bademima ili orasima(četvrtastog duguljastog oblika, obloženog oblatnama)manistra - tjesteninamanit - lud, opasno ludmantati se - imati vrtoglavicumantati (nekoga) - pokušati prevariti nekoga, lagatimanoval - fizički pomoćni radnik (bez škole, nekvalificiran)manjadura (manjarola) - hranilica u krletki za pticemanjativa - jelo, hrana (za vrijeme i iza II sv.rata)manjinjorgo - osoba pokvarenog karaktera, govnarmarangun - drvodjelacmarangunija - drvodjelska radionicamarčapija - trotoarmarenda - doručakmast - moštmaša - momčad, timmaška - mačkamaškadur - kuhinjski zidni drveni ormarić sa gustom žičanom mrežom na vratimamašklin - kramp, trnokopmaškula - topić, prangijamaštil - vjedromašur - limena posuda u obliku plitkog korita sa ručkama sa strane za prenašanje zemlje,

Page 18: dalmatinski rijecnik

sitnog kamenja, i sl.matat - vabitmatun - cigla, u prenesenom smislu: glupanmedič - bolest na voćkama, ušmencunat - spomenutimerlo - čipkameštar - majstormeštar sinjal - glavna oznaka, biljegmeštrovica - učiteljicametradura - metarmezabota - bačva ( 6 hektolitara)mezo - izmeđumezomariner - dugi štap sa metalnom kukom na vrhu, za pomoć pri pristajanju broda ili čamcamezomural - drvena greda (tanja)mijur - mjehurmilord - bogatunmirakul - čudomiritat - zaslužitmistrija - građevinski alat s kojim se nabacuje žbuka na zidmisno - svečanomišanca - miješana riba, zelje i sl.mišina - mješina, šišmiš, miš potopirmitit - proći, minuti, davati mitomiza - odarmizerja - siromaštvomobilja - namještajmolete (mašice) - hvataljke za žar na kominumolat - pustitimonfrina - vrsta starinskog plesamorbin - želja za nečim nerealnim, nečim neprihvatljivim,nečim što se nemože u tom trenutku ispunitimoreta - maskamot - znak pokretom bilo kojeg dijela tijela (imati mota - biti vješt u nečemu)motavanje - davanje znakova (pogledati: mot)muc - maloljetnik koji služi tešku kaznu u mornaricimučat - šutitmudante - gaćicemujor - vrsta travemukte - besplatnomul - gat, pristaništemulac - izvanbračni dječakmularija - dječurlijamuligin - ošit, zid od opekamunita - sitan novac, kovanicemura (na muru) - igra

Page 19: dalmatinski rijecnik

mural - drvena gredamusav - neuredan, prljav, uvrijeđenmuso - osoba koja se lako vrijeđa, neuredna osobamustra - uzorak, izraz za posebnu osobumušč - miomiris (parfem, toaletna, kolonjska voda)muškardin - kicoš, laf, tipmuštra - negativni, posprdni izraz za osobumuštrat - kritizirati, lukavo nagovaratimušula - vrsta školjkemuto - šutljiva osoba, gluhonijemamuzuvir - prefriganac, huncutmužarjola - brnjica za psa

N

nabubat - najesti do sita, prejesti senadit - pričvrstiti mamac na udicu, napuniti s nečimnadronjat se - naspavati senajskoli - pogotovonamatat - namamitinamirit - uzeti svoj dio (npr. duga), nahranitinamisto - umjestonamusit - uvrijeditnapose - posebnonarikuša - plačena narikačanaspugat se - namočiti se, upiti voduna vrj - na vrhnavrčat - kalemitnaza - prijenaturamente - naravno, podrazumljeva se, prirodnonejač - mala djecanenadinja - nesreća koja dolazi nenadano, zlonešmoli - a kamolinevista - snahanoseća - trudnanonvelendo - nenamjerno, ne htijući, ležernonoteš - notesnovitad - novost, novotarijanožice – škare

NJ

njanke (njanci) - nitiNjokari - splitski naziv za Lučanenjoki - valjušci od krompira

Page 20: dalmatinski rijecnik

O

obadavat - mariti za, obazirati seobalut - obla kamenica, veličine tolike da stane u šaciobilanca - imati svega, imati mnogoobilato - mnogo, više nego što trebaocovat - opsovatodnetrit - odmaknuti, odstranuti, odalečitodrenat - prenijetiodrina - vinova loza izdignuta preko dvoraodvidat - odvrnutiofendit (se) - uvrijedit se, osjetiti se pogođenimogrist - dobiti batineogizat - dobijat batineoliša - hvalisavacokanivat se - skanjivati seokjaštrit - okljaštritiokripit (se) - pojesti ili popiti nešto hranjivool' - ili, zar?omar - odmahomira - mjeraomirit - izmjerit, omjeritiopolac - drveni tanjuropotit se - oznojiti seoputa - dio opankaoputina - stranputicaorebatit se - odbiti seorit (sorit) - rušiti, srušitiosin - sjenaošervat (se) - okrenuti se, osvrnuti seoštar - krčmaroštarija - krčmaotimišno - hotimiceozeba - hladnoća, zimaozebst - smrznuti se, promrznutiožeg – žarač

P

pačat se - dirat se u neštopačifik - miran, smiren, nezainteresiran, bez žurbepaci pagaci - izravnani, poravnani (računi)pagadebit - bijelo stolno grožđepajer - okrugla sprta (vrsta zatvorene košare), za ribu (od vrbova šiblja)palamudit - činiti se pametan

Page 21: dalmatinski rijecnik

pan - suknopancir - lanac (obično se njime vezuju stupci na seljačkim kolima)pančof - roba druge klasepančofer - osoba koja nosi drugorazrednu robupaninbrod - komadići kruha u juhi, udrobljeni kruhpantagana - štakorpapan - izraz za mušku osobu (negativna osobina u svakom obliku)parci - vršnjacipari se - pričinjava separtenca - odlazakpartiti - otićipašabrod - cijediljka, procjedačapašta - kolač, slasticapašticada - vrsta jela: govedina kuhana u vinupašticerija - slastičarnicapaštroč - loše izmješano (svega i svačega)patakun - 4 austrijska novčica (do 1918), izraz za veliki komadpatakunjer - lakom na novac, škrtac, osoba koja pazi na svaki dinarpatina - krema (laštilo) za cipelepatinat - namazat kremom (laštilom) za cipelepatule - velike boginje, kozice (bolest)pecigat - peckati, nekome prigovarati sitnicepegula - peh, "smola", nesretna okolnostpegulan - nesretanpelica - okovratnik od krzna (obično od kune ili lisice)pentrati se - penjati seperina - perjem napunjen prerivačperfin - donapokonperšona - osobapertrešo - poprijeko, postrance, u stranuperun - viljuška, vilica,pest - pljuskapeškarija - ribarnicapeškafondo - pribor za lovljenje liganja, sipapeškat - uzeti, razumjeti neštopetavat - prišiti, pokazivati "roge" nekomepetat - dobitpetat se - približiti se , priljepiti sepetrsimul - peršinpicigin - vrsta igre malenom lopticom u plićaku, na pjeskupičugarija - sitnica, male nevrijedne stvarčicepikaj - žičana vješalica za robupikatabaj - drvena široka daska, sa više, jedna do druge, nanizanih kuka, za vješat robupilipina - "specifičan, karakterističan" miris seljaka iz Dalmatinske zagorepincin - ukrasni vrh na jelki

Page 22: dalmatinski rijecnik

pinel - kistpinelavat - mazati kistompinezi - novcipinperlin - kicoš, osoba koja drži do svog izgledapinpin - vrh na kapi (francuzici)pinpinele - dječja igrapinperlin - kicoš, osoba koja mnogo drži do svog izgledapensija - penzija, mirovinapenšjunat - penzionerpindolica - privjesak na naušnicipinjurat - zapljeniti imovinu radi prodaje na dražbi, kopati zemlju polj.alatom sličnim vilicompirija - ljevakpišat - mokritipišaljora - pisoarpištula - propovjed, crkveno čitanje,pitar - lončanica za cviječepitur - ličilac, bojadisarpitura - bojapituravanje - bojadisanje, izraz kad se nekoga uvjerava u nešto neistinitopižolot - izraz za popodnevno drijemanje, obično poslije ručkaPjaca o' šinjori - Pjaca, sada Narodni trgpjat - tanjurpjatin - tanjurić (manji tanjur)Pjonbi - nadimak za pješadiju u austrijskoj vojsci (od 1918), u riječniku mornarapjover - nadstrešnicapjumin - pogledati "perina"pjunuti - isti kao, prava kopija, pljunitpjuvača - pljuvačkaplatul - daska za ručno pranje robeplazavica - domaći rezanac, strmi glatki dio neke uzvisineplet - debeli vuneni šal s resamapobasji - onizak, onižipo bota - dvanaest sati i tridest minutaPočelo - Nova godinapofrig - zapržakpofrigati - zapržiti, pržiti u tavipoganac - vrst bolesti (crveni vjetar)pogobavit se - pogrbit sepojarica - vrsta smokvepokesavat se - iztrošiti se plačanjem, plačatipoltrona - naslonjač, foteljapoma, pomidora - rajčicapomišče - dio nepregrađene kućeponistra - prozorpomljivo - pažljivo

Page 23: dalmatinski rijecnik

po pazu - ispod pazuhaporat - lukaportada - oveća plitka zdjela, poslužavnikportafoj - novčanikportun - kućni ulazpostol - cipelapostivat - složiti, poreditipošada - nož za rezanje mesa (u kompletu sa vilicom i žlicom)poščer - poštarpoškropit - poprskatipoškurit - potamnitpošpetica - sitna kućna potrepštinapošuškat - lagano kopanje, prošenjepot - lončić za piće (kratko "o"), znoj (dugo "o")potakljat - poduprijeti biljku štapompoteštat - načelnikpotit se - znojit sepotleušica - niska neugledna kućica za stanovanjepotočat - potopiti, uronitipotrefit - pogoditpotrepat - izgazitipovisno - povjesnoprajac - prasacprakljača - plosnato drvo kojim se udara po rublju prilikom pranjaprč - jaracprčevina - jarčev smradpraska - breskvaprečizo - preciznoprefrigan - lukavpreženca - osoba ugledne (lijepe) vanjštineprežun - zatvorprežunjer - zatvorenikprigatorij - čistilišteprin - prijeprinčipeša - princezapriša - žurbaprišniji - važniji, žurnijiprova - pramac broda, pokuspribotunavat - prigovarati nekome, pripisivati mu neštopripašnjača - široki kožni pojas u Dalmatinskog zagorca u kojemu se držao nož,lula, duhan i sl.prisad - uskrčena zemlja na kojoj će se saditi vinograd (a sada se uzgaja povrće)prisvadit - nagovarati nekoga, pridobiti nekogapriškuriti - pritvoriti, zamračitiprišvarak - nadimak (osobni)pritrest - pretresti

Page 24: dalmatinski rijecnik

procesjun - procesija, crkveni ophodprocip - procijepprofum - miris, parfemprofundat se - propasti doljeprogucat - progutatprolemučat - promješati nešto tekučepromaja - lagani povjetarac (obično se stvara između dva nasuprot otvorena prozora ili vrata)promenčuša - lubenica bastardprotanpanjat - promočitiprpač - ožeg, žaračprstac - vrsta školjkepršura - tavapršurate - pogledati "fritule"prteno - končano (pamučno)prvidan - ponedjeljakpržina - pjesakpujiški - talijanskiPujiz - Talijanpulastar - pilepulen - štićenikpulenta - purapulicjot (policjot) - policajacpulini - korijandolipumpjer - vatrogasacpunat - poen u igri, bod kod šivanjapunpat - puniti zrakompunpeta - mala štrcaljka, mala pumpapunta - vrh, šiljak, grafitni uložak za olovku, upala pluča, rtpuntapet - brošpuntarol - oštro dlijeto za kamenpuntižel - široka duga daskapupa - lutkapupast - debeljkast, okruglastpuvander – hvalisavac

R

rađe - žice na kolu bicikle, radijerađ - izraz iz igre karata "na koncinu"rakno - crni,ženski vuneni šal, za koroturamada - žičana mreža, sito za prosijavanje gašenoga vapnaramina - kanta, limeni sud, posudaranač - krevat na rasklapanjeranpin - željezni klin na kojemu visi meso, ribolovni pribor (jedna ili više velikih udica)raporat - izvještaj

Page 25: dalmatinski rijecnik

rastočit se - raspast se od vodeRašpe - nadimak za Trogiranerašpa - turpija za drvoraštela (reštela) - rešetkaravandela - otpirač od skrivljene debele žiceravanela - rotkvicaraž - vrsta svilereb - čokotrebatinat - pričvrstiti zakovicamarebatajica - povratni valovi uz morsku obalu, nešto odbijenorebanbit - podjetinjitirečam - ptica(mamac) za ulov drugih pticarečina - naušnicaređipet - grudnjakreloj - satrešeto - sitorešpetat - poštivatreta (dat reta) - mariti za nećin, uzvračati pogled, razgovor, poticati na neštoretaj - otpadak, dio krajarevanje - njakanje makarcarevati - njakatiribalacjun - udar, napadricast - kovrčavridikul (redikul) - čudak, osoba s kojom se svi izrugivajuriga - crta (na kosi, na hlačama)rigat - povračatrikam (rekam) - vez, čipkarikaman (rekaman) - izvezenrikover - sklonište za siromašnu djecu i nahočadrišpet - poštivanjerizit - biti rezak (npr. mineralna voda "rizi")rogacjun - crkveni ophod u proljeće tri dana prije Spasova, molitve za bolje usjeverošnjaci - potkožni čirevirotondast - okrugaorožada - jača rosarusula - ružaruta - ljekovita poljska biljka, planirani put, dio putaruvinan - oštećenružolij - maraskino, pelinkovac

Š

Škver - brodogradilište