Dar proroštva u Svetom pismu

Pouke iz Biblije (izdanje za mlade)siječanj, veljača, ožujak 2009.

Dar proroštva u Svetom pismu

ZNACI VREMENAZagreb 2008.

2 | Pouke iz Biblije | siječanj, veljača i ožujak 2009.

SADRŽAJ

Kako Nebo komunicira sa Zemljom 3

Dar proroštva 12

Duhovni darovi i proroštvo 21

Dar proroštva i Božja crkva ostatka 30

Proročko nadahnuće 39

Ispit proroka 48

Rad proroka 57

Autoritet proroka 66

Vjerodostojnost dara proroštva 75

Poruka proroka 84

Tumačenje proročkih spisa 92

Blagoslovi koji prate dar proroštva 101

Povjerenje u dar proroštva 110

Dar proroštva u Svetom pismu i u povijesti Adventističke crkve | 3

POUKA 1

27. prosinca – 3. siječnja 2009.

Kako Nebo komunicira sa Zemljom

“Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazda svjetove.” (Hebrejima 1,1.2 – Jeruzalemska Biblija)


Subota 27. prosinca

Svjetlost odozgoUVODRimljanima 1,20.

I prije nego što pomislite da krenete s mjesta na kojem se nalazite da biste vi-djeli što je Bog učinio, siguran sam da upravo na vašem mjestu postoji dokaz koji kazuje da je natprirodno, božansko Biće. Začudno je i zadivljujuće znati da su istraživači u petnaestom stoljeću proveli mnogo vremena otkrivajući izvore velikih svjetskih jezera i rijeka. Svojim su razumom nastojali otkriti neka od najvećih čuda Zemlje.Njihova otkrića nas i danas zadivljuju. Osim toga, njihovi napori su jasnije otkrili da iza velikih posebnosti svijeta postoji božanski um. Uz to nas njihovi napori podsjećaju na Onoga koji je osigurao život svakom stvorenju na našem planetu.U mojem dijalektu ima priča o umjetniku koji se specijalizirao za izradu gli-nenih predmeta. Ljudi bi dolazili izdaleka da vide i kupe njegove radove, kao i da od njega traže savjet o njegovom umijeću. Kadgod bi došli, našli bi u njegovom ateljeu nekoliko dovršenih proizvoda, a svaki bi zračio određenom ljepotom. Čim bi se našli sa stvaraocem tih djela, znali bi da je upravo on umjetnik koji ih je izradio, a o kojemu su samo čitali u knjigama ili slušali iz drugih izvora.Međutim, ono što je bitno nije veličina stvorenog djela, niti njegova složenost ili jednostavnost, već kvaliteta djela velikog umjetnika. Pravo pitanje glasi: Tko je stvoritelj iza stvorenog svijeta u kojemu živimo? Koju poruku stvoreni svijet daje o svome stvoritelju? Što nam govori o moći i sposobnosti njegovog pronalazača?Ovaj tjedan razmatrat ćemo Božja sredstva komuniciranja. Nakon što Ga vidi-mo u sebi, važno je saznati što nas priroda uči i ne uči o Njemu. U konačnici, objava Krista kao našeg Spasitelja dolazi kao kap nove kiše u pustinji. U čemu se ova objava Boga razlikuje od Boga u drugim objavama?

Joshua Opudo, Najrobi, Kenija.


Nedjelja 28. prosinca

Opća i posebna sredstva Božje objaveLOGOSPostanak 18,1-15; 32,30; Izlazak 4,10-17; Psalam 19,2-7; Ivan 1,14; 3,16.17; Kološanima 2,9.

Bog je načinio ljude kao krunu svoga stvaranja. Dao nam je sposobnost stva-ranja veze s Njim i tako nas učinio najmilijim stvorom Njegovog stvaranja. Vidljivo je kako se tijekom povijesti ova Njegova sposobnost javlja na mnogo načina. Način na koji Bog ulazi u čovjekov život vidljiv je od vremena proroka do naših dana. U Postanku saznajemo da se Bog mogao objaviti putem anđela (Postanak 18,1-15) ili osobno (Izlazak 32,30). U objema objavama, bilo preko anđela ili licem u lice, Bog je želio objaviti svoje namjere o nekom posebnom predmetu ili događaju povezanom s izabranim pojedincima.Kad se pokazao Abrahamu i Sari preko svetih anđela (Postanak 18,1-5), donio je ovom bračnom paru vijest o rođenju njihovog sina Izaka. A Moj-siji je dao upute kako da učini kraj patnjama Izraelaca od strane Egipćana (Izlazak 4,10-17).Na sličan način Jakov je prigodom susreta s Bogom licem u lice dobio po-uku koja “predstavlja kušnju kroz koju će Božji narod morati proći prije Kristovog drugog dolaska”.1 U svim tim prilikama Božje su nakane bile da svoju volju objavi široj populaciji. U ono vrijeme, kao i danas, još uvijek nas privlači Njegovo srce ljubavi, prepuno bezgranične milosti za grješna ljudska bića.

Putem Božjeg stvaranja (Psalam 19,2-7)Devetnaesti psalam je “možda najpoznatiji i najpopularniji od psalama o pri-rodi. On je zahvalna meditacija o tome kako se Bog objavio u svijetu prirode i u svome Zakonu. Prvih šest redaka ovog Davidovog psalma … govore o Božja slavi vidljivoj u Njegovim stvorenim djelima; u redcima 8-11 govori o Božja slavi otkrivenoj u Zakonu, a u redcima 12 i 13 raspravlja o tome kako se ove istine odrazuju na karakter i ponašanje. U 14. retku moli da ostane čist od grijeha. Nije teško zamislitii pisca kako stoji na otvorenom prigodom izlaska sunca, hvaleći u ovome psalmu Jahvu uzvišenim riječima. Filozof Kant je mo-žda mislio na ovaj psalam kad je napisao: ‘Dvije stvari ispunjavaju mi dušu svetim štovanjem i svaki put sve većim divljenjem – prizor zvjezdanog neba koji nas fizička bića čini tako malenima, i moralni Zakon koji nas kao razu-mnih bića uzdiže do beskonačnog dostojanstva.”’2

Preko svog vlastitog Sina (Ivan 3,16.17; 1,14; Kološanima 2,9)Bez obzira koliko možemo vidjeti Boga kroz izvještaje proroka i preko priro-de, najzornije Ga možemo vidjeti preko Njegovog Sina Isusa Krista. Krist je oduvijek bio s Bogom, Jedan s Njim u namjeri, volji i zadaći, a nakon pada u grijeh naših praroditelja, Krist je ispunio svoju zadaću na golgotskome križu


kako bismo mogli imati vječni život. Na križu je – tom ključnom djelu našeg spasenja – Božja ljubav zračila kroz Njegovog Sina Isusa Krista. Krist nam je predstavljen kao vječna Riječ Božja, koja “tijelom postade i nasta-ni se među nama i vidjesmo slavu njegovu – slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca – pun milosti i istine” (Ivan 1,14). U Kristu vidimo Božju i Njegovu ljubav prema nama (Ivan 3,16) – ovaj poseban obzir prema ljudima kojeg mo-žemo potpuno razumjeti samo preko prirode i proroka.Krist je jedini način na koji se može ostvariti naše otkupljenje. Zbog toga je vjera u Njega bitna za proces spašavanja. U Kristovoj smrti ne vidimo samo težinu svojih grijeha već i slavnu Božju ljubav.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto smatrate da je Krist jedini most koji nas povezuje s Bogom? Zašto

bez Krista ne možemo stupiti u kontakt s Bogom?2. Razmislite o ljepoti prirode u kraju u kojemu živite. Čemu se najviše divi-

te? Što vas to uči o našem Bogu punom ljubavi?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija.

1 Patrijarsi i proroci, str. 160.2 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 675.


Ponedjeljak 29. prosinca

“S nama Bog”SVJEDOČANSTVOIvan 14,8-11.

“Došavši prebivati među nama, Isus je trebao otkriti Boga i ljudima i anđeli-ma. On je bio Riječ Božja – Božja misao koja se mogla čuti.”1 Sudeći prema onome što je Krist učinio u našem životu da nas vrati Bogu, možemo sa si-gurnošću reći da je svojim dolaskom na ovaj grijehom zamračeni svijet došao otkriti svjetlost Božje ljubavi. Sam Bog nam se objavio preko svojih stvorenih djela i pisane riječi, a oboje su čvrsto povezani sa silom Krista, Njegova Sina. “U početku se Bog otkrio u svim djelima stvaranja. Krist je bio Onaj koji je razastro nebesa i položio temelje Zemlji. Njegova je ruka postavila svjetove u prostoru i oblikovala poljsko cvijeće.”2 Ovo nam pokazuje kako su Krist i priroda čvrsto povezani. Opće razumijevanje Boga koje nalazimo u prirodi potvrđeno je u Kristu. “Otkako je Isus došao prebivati među nama, znamo da Bog poznaje naše ku-šnje i suosjeća s nama u našim žalostima. Svaki Adamov sin i kći mogu shvatiti da je naš Stvoritelj prijatelj grješnicima. Jer, u svakom nauku o milosti, u sva-kom obećanju radosti, u svakom činu ljubavi, u svakoj božanskoj privlačnoj sili koja se otkrila u Spasiteljevu životu na Zemlji, mi vidimo da je ‘S nama Bog’.”3

Čak i nakon što je grijeh oštetio Božje savršeno stvaranje, Bog nije Sotoni dao nešto o što bi se mogao uhvatiti. “Sotona je likovao što je u ljudskom rodu uspio uniziti Božje obličje. Tada je Isus došao da obnovi u čovjeku Stvoritelje-vo obličje. … On nas je došao podignuti iz prašine, kako bi ponovno obliko-vao uništeni karakter prema uzoru svojega božanskog karaktera i uljepšao ga svojom slavom.”4

Premda je Krist došao na svijet u drukčijem obliku no što su ljudi očekivali, danas možemo vidjeti da je svojim životom i naukom prikazao Božju volju. On je najbolje otkrivenje kojim je Bog mogao objaviti sebe. Zato je prihvatiti Krista kao osobnog spasitelja najbolji način da upoznate Božju ljubav i Nje-govu dobrotu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Poznajete li Isusa? Kako izgleda?2. Kako odražavate Njegovu ljubav tako da Ga svijet može prepoznati? Bob Collins, Homa Bay, Kenija.

1 Isusov život, str. 7.2 Isto, str. 7.8.3 Isto, str. 11.4 Isto, str. 37.


Utorak 30. prosinca

Postoji li kakva druga objava osim Krista?DOKAZIHebrejima 1,1.2.

Davne 1996. godine u našoj Crkvi se vodila rasprava o “progresivnom otkrive-nju”, “novom svjetlu” i “sadašnjoj istini”. Ova su pitanja izazvala žučnu raspra-vu među vjernicima; neki su iznosili misli koje se nisu temeljile na teologiji adventizma.Praktično rečeno mi govorimo o progresivnom otkrivenju kao Božjem nepre-kidnom razvijanju istine, inače nazvanom “novim svjetlom”. Suosnivač Crkve, Ellena White, pozivala je ostale suosnivače da očekuju otkrivanje dodatnih istina.Kao u Bibliji i tijekom prvih godina Adventističke crkve, Bog je još uvijek blizu svog naroda, i mi adventisti bismo trebali znati da kad želi iznijeti novo svjetlo, On će ga otkriti svome narodu. Božje posebno otkrivenje, ili novo svjetlo za ovo doba jest Krist, udarena Sti-jena; On mora biti središte našeg razumijevanja svih oblika objave. On je svje-tlost i znanje svijeta i u Njemu imamo pravu sliku Boga. Krist se “uzdigao … iznad ljudske prirode, odbacio je grijeh i sramotu i stao otkriven, On kome su anđeli pokazivali poštovanje, Sin Božji, jedan sa Stvoriteljem svemira”.1 Cjelo-kupno istinsko otkrivenje zato ukazuje na Njega koji je poslan na svijet ne zato da ga osudi, već da se svijet spasi po Njemu (Ivan 3,16.17).Kako se Bog objavio preko svojega Sina najveće je od svih otkrivenja. “Istina u Kristu i preko Krista je nemjerljiva. … U ovom životu mi nećemo stići sagle-dati tajnu Božje ljubavi koja se pokazala kada je dao svojeg Sina za otkupljenje naših grijeha.”2

U nastavku proučavanja ove pouke saznat ćemo da se Božja osobnost i kara-kter očituju u Kristu, Njegovom Sinu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koja otkrivenja postoje, a nisu u skladu s Kristovim načelima?2. Zašto smatrate da su Kristove objave puno značajnije od ovih drugih

objava?

Daniel Odhiambo, Najrobi, Kenija.

1 Isusov život, str. 158.2 Isusove usporedbe, str. 83.


Srijeda 31. prosinca

Putovi objavePRIMJENAHebrejima 13,8.

Ovaj tjedan proučavamo različite načine na koje se Bog otkriva nama. Božje objave putem anđela su uvijek imale jasan cilj: omogućiti nam otvorenu liniju za komuniciranje koja ukazuje na naše spasenje i otkupljenje u Kristu. Od pada u grijeh naš Stvoritelj želi da naučimo kako se možemo vratiti u naše pr-vobitno stanje pri stvaranju. Ovo obećanje otkupljenja potvrđeno je objavama danim preko proroka, prirode, Biblije i života Isusa Krista.Premda smo sagriješili protiv Njega, Bog želi da Ga bolje upoznamo i da razu-mijemo koliko nas voli. On je pripremio načine objave da bismo shvatili silu koja stoji iza Njegove ljubavi prema nama.1. Priroda. “’Bog je ljubav’ – piše na svakom pupoljku što se rascvjetava, na svakoj vlati mlade trave. Ljupke ptice što ispunjavaju prostor veselim pjesma-ma, cvjetovi nježnih boja što mirišu u svojemu savršenstvu, bogato razlistano veličanstveno šumsko drveće – sve nam svjedoči o Božjoj očinskoj brižnosti i pažljivosti i o Njegovoj želji da usreći svoju djecu. … Bog je povezao naša srca sa sobom bezbrojnim znamenjem na nebu i na Ze-mlji. Trudio se da nam se otkrije preko čuda prirode i preko najdubljih i naj-nježnijih zemaljskih veza koje ljudsko srce može spoznati.”12. Proroci. Proroci su od pamtivijeka bili Božja izabrana oruđa za pretkaziva-nje događaja. Naša vjera jača ispunjenjem proročanstava. Proroci nas također poučavaju u “pravednosti, duhovnosti i etičkom ponašanju…”23. Biblija. Zbog grijeha došlo je do prekida izravne komunikacije s Bogom. Međutim, On je osigurao način da sačuva otvorenu komunikaciju sa sobom. Biblija je otkrivenje načina na koji je ostvaren Njegov plan za obnovu komu-nikacije između Boga i nas.4. Krist. Krist je ključ našeg razumijevanja Božjeg karaktera. U našem nasto-janju da Krista prikažemo pred crkvama i svijetom, moramo držati na umu da “djelo našeg Otkupitelja na Zemlji jest i uvijek će biti tema koja će do krajnjih granica naprezati snagu naše sposobnosti zamišljanja”.3

ZA RAZMIŠLJANJEKako vam je svaki od gore navedenih načina objave pomogao da bolje razu-mijete Boga?

George Otieno, Mbita, Kenija.

1 Put Kristu, str. 6 (izdanje 2005).2 The Seventh-day Adventist Bible Dictionary, str. 903.3 Isusove usporedbe, str. 83.


Četvrtak 1. siječnja

Naći BogaRAZUMIJEVANJEKološanima 1,15.16.

Svjestan sam tajne Boga prikazane u prirodi. Također sam svjestan djelova-nja Svetog Duha – Njegovog utjecaja i onoga što otkriva o Božjem karakteru. Međutim, najviše mi se sviđa plan spasenja objavljen preko Isusa Krista. Naša pripadnost Adventističkoj crkvi zahtijeva da vjerujemo u stvarnog, osobnog Boga, zainteresiranog za naše individualne postupke.U mojem svakodnevnom životu, prijatelji i ja provodimo vrijeme iznoseći važne događaje iz našeg života. Ova zajednička iskustva služe kao stepenice boljem razumijevanju Boga. Objava preko Isusa Krista je slična stepenica bo-ljem razumijevanju Boga. Ona nas suočava s beskrajnom ljubavi i neumrljanoj pravednosti. Bez Njega bi bilo nemoguće primiti dar vječnog života, koji do-lazi zahvaljujući Kristovoj smrti. Upravo zato je to otkrivenje posebno. Dajući Krista da se poistovjetiti s palim ljudskim rodom, Bog je namjeravao da Ga upoznamo na mnogo osobniji način od onoga kojeg možemo vidjeti u prirodi pa čak i o kojemu možemo čitati u Bibliji.Pokušavati naći Boga i utvrditi Njegovu nazočnost u našem životu može biti naporna zadaća za mnoge od nas, ali kao adventisti trebamo uvijek pokušavati sačuvati vezu s našom baštinom u prenošenju biblijskih načela suvremenom svijetu. Biblija, Božja Riječ, misli unaprijed. A Krist nas uvijek ohrabruje da se pripremimo za budućnost. Zato se čini da nas Bog želi voditi naprijed, dajući nam dovoljno dokaza pomoću pravih sredstava komunikacije.Takvi dokazi, ponuđeni preko proroka, Biblije, prirode i samoga Krista, dovoljni su da se za svoju budućnost pouzdamo u Boga. “Krist je okružen Očevom prisutnošću; njemu se nije događalo ništa osim onoga što je Božja beskrajna ljubav dopuštala radi blagoslova svijetu. Ovdje je bio njegov izvor utjehe, a taj izvor je namijenjen i nama. Onaj tko je prožet Kristovim Duhom prebiva u njemu. Sve što se događa u njegovom životu dolazi od Spasitelja koji ga okružuje svojoj prisutnošću.”*

ZA RAZMIŠLJANJENa koji najdjelotvorniji način možete upoznati Boga i zašto vam on najviše odgovara?Put u bolji život, str. 311.

Joash Oketch, Nairobi, Kenija.


Petak 2. siječnja

Njegova Riječ, naše svjetloISTRAŽIVANJEIzaija 8,20 (Šarić).

ZAKLJUČITEBog ima mnoga i različita sredstva komuniciranja s Njegovim narodom. U Edenskom vrtu razgovarao je s njima licem u lice. Kasnije je govorio preko proroka. Kako ističu biblijski pjesnici i drugi, i priroda je bila sredstvo za pre-nošenje božanske poruke. Na kraju je Bog u svijet poslao svoju Riječ u obličju svoga Sina Isusa Krista. Danas vam Bog govori preko Biblije i drugih sredsta-va. Nadam se da Bog govori i preko vas drugima kojima je potrebna riječ nade, ohrabrenja i prosvjetljenja od njihovog Stvoritelja.

RAZMOTRITEPripremite tablicu, crtež ili sliku o nekim Božjim metodama komunikacije ti-jekom vjekova. Usporedite način na koji je saobraćao s Adamom i Evom i na-činom na koji danas saobraća s vama. Dodajte crtež sebe ili svoju fotografiju.Prošetajte susjedstvom ili obližnjim parkom, ako je moguće s fotoaparatom, i tražite primjere kako Bog komunicira preko prirode.Izaberite psalam koji govori o tome kako se Bog obraća svome narodu izravno preko svojih proroka ili preko prirode. Pročitajte ga u svome razredu ili prija-teljima – ili za vlastito uživanje i prosvjetljenje.Razmislite o učenju triju religija ili vjerskih zajednica koje dobro poznate. U svakom slučaju odredite jedno učenje koje odgovara ili ne odgovara uvjetima spomenutim u Izaiji 8,20 (Šarić).Napišite i izvedite skeč o biblijskom doživljaju božanskog komuniciranja. Pri-mjere ćete naći u izvještajima o Adamu, Mojsiji, Samuelu, Joni, Abrahamu, Saulu (Pavlu), ženi na studencu i drugima.Napišite nešto o dvije strane rasprave o vrijednosti kao i granicama pa čak i opasnostima slušanja “tihog glasa” da se otkrije Božja volja. Kako vam Izaija 8,20 može pomoći u rješavanju debate?

POVEŽITE1. o Kraljevima 19 (posebno redci 9−12). Mind, Character, and Personality, poglavlja 1−4; Velika borba, str. 519-527.

Frank A. Campbell, Ottawa, Kanada.


POUKA 2

3.–10. siječnja 2009.

Dar proroštva

“Reče Jahve: ‘Saslušajte riječi moje: Nađe li se među vama prorok, u viđenju njemu ja se javljam, u snu njemu progovaram.”’ (Brojevi 12,6)


Subota 3. siječnja

Vođen od BogaUVODHebrejima 11,24-26.

Shvaćanje proročkog dara u svijetu razlikuje se od adventističkog shvaćanja. Danas mnogi nazovi proroci nastoje pretkazati budućnost. Jedan od šesto pro-ročanstava ima trinaest ispunjenih, dok drugi od tisuću ima deset. Mnogi će se složiti da je sposobnost točnog proricanja Bogom dani dar.Ako je Bog svemoguć, mislite li da je njegov izvještaj o točnosti proricanja deset od tisuću? Uostalo, ako vam netko može reći što će se dogoditi, onda to mora poteći iz Višeg izvora. Pravi Božji proroci su ljudi i prema tome nisu savršeni. Međutim, oni će živjeti u prisnoj zajednici s Bogom i pokušati da oponašaju Njegovu ljubav prema svima. Osim toga, Bog će uvijek dati istinita i točna proročanstva o onome što će doći. Dokle god vjerujemo, On nam nikad neće ostaviti mogućnost sumnje. Tekst u Hebrejima 11,24-26 govori o Mojsiju i kako ga je njegova vjera vodila da trpi s izraelskim narodom. Odlučio je da radije strada nego da živi s egi-patskim faraonom. Mojsije nije bio savršen; činjenica je da je sagriješio. Ali On je od Boga ipak tražio oprost i očišćenje. Bog je ovom proroku pokazao budućnost Izraela, Egipta pa i otkrio samog sebe. Mojsijeva pretkazanja nisu nikad bila pogrešna ni sebična.Božji proroci ne govore za sebe ili od sebe. Mjesto toga oni govore i žive za Boga. Oni ne žive kao roboti, nastojeći oponašati ono što su drugi učinili prije njih. Uz pomoć Svetog Duha žive svetim životom jer su naučili slušati Boga. Naučili su da budu sažaljivi, da koriste moralnost i očekuju čast od Boga, a ne od ljudi. Kad biste usporedili biblijske proroke i proročice, vidjeli biste mnoge kontraste, ali samo jednu usporedbu. Svaki je bio osoba za sebe, ali svi su oni isticali Isusa. Molim se da bismo svi naučili kako da Ga stvarno slijedimo i da čitav Božji narod naviješta Njega svijetu tako da zajedno možemo požnjeti obilnu žrtvu.

Maria Boler, Calumet City, Illinois, SAD.


Nedjelja 4. siječnja

Pravi proroci usred zabuneDOKAZIJoel 3,1 (neki prijevodi 2,28).

U literaturi, filmovima, video igrama i čak naslovnicama u novinama stalno nam serviraju proročanstva. Glavni cilj popularne videoigre Halo 3 je obraniti čovječanstvo od tuđinskih vojski obmanutog proroka. Jedan od najpoznatiji proroka je Nostradamus čija su neodređena proročanstva često iskrivljavana da se uklope u značajne događaje u pokušaju da se dokaže njihova legitimnost. Često se ne možemo snaći u poplavi ovih podvala. Ali tješimo se prisjećanjem da je Isus prorekao pojavu lažnih proroka kad je svojim učenicima govorio o znakovima svršetka vremena: “Ustat će, doista, lažni kristi i lažni proroci i iznijeti znamenja velika i čudesa da, bude li moguće, zavedu i izabrane. Eto, prorekao sam vam.” (Matej 24,24.25)Logos tekstovi u odsjeku od ponedjeljka spominju ljude koje ne bismo mogli proglasiti prorocima kao što su bili Daniel, Jeremija i Izaija. Ali ti su ljudi imali proročki dar i ključnu ulogu u drami spasenja. Postanak 20,7 govori o Abrahamu. Izlazak 15,20 spominje Mirijam, a Ponovljeni zakon 18,15 prori-če prvi Isusov dolazak. Matej 11,11 naziva Ivana Krstitelja najvećim od svih proroka, do Ivan 6,14 nabraja svjedočanstva ljudi o Isusu. Na kraju Hebrejima 11,24-26 raspravlja o vjernom Mojsiju. Ispitivanjem ovih tekstova otkrivamo nekoliko karakteristika proročkog dara i načina na koji su proroci i proročice kontaktirali s Bogom i Njegovim narodom. Oni vode ljude u slavljenu Boga i otkrivaju Božji karakter. Također pripremaju narod da primi Boga, a iznad svega nesebično služe narodu dok stječu iskustva sudjelovanja u Kristovim patnjama. Jesu li to karakteristike proroka u medijima, literaturi i popularnim videoigrama? Svakako ne!S obzirom na čitavu zabunu oko lažnih proroka, mnoge vjerske zajednice su zaključile da je proročki dar prestao s učenicima. To se protivi Joelu 3,1 gdje Bog kaže da će približavanjem završetka zemaljske povijesti učiniti sljedeće: “Poslije ovoga izlit ću Duha svoga na svako tijelo, i proricat će vaši sinovi i kćeri, vaši će starci sanjati sne, a vaši mladići gledati viđenja.” Stoga moramo budno paziti da među mnoštvom varalica prepoznamo prave Božje vjesnike.

ZA RAZMIŠLJANJEKad je Gabriel posjetio proroka Daniela u Danielu 10,11 oslovio ga je s “Da-niele, miljeniče”. U kakvoj bismo trebali biti zajednici s Bogom da se za nas može reći: “Miljeniče”?

Daniel Pendleton, Auburn, Washington, SAD.


Ponedjeljak 5. siječnja

Proroci RiječiLOGOSPostanak 20,7; Izlazak 15,20; Ponovljeni zakon 18,15; Matej 11,11; Ivan 6,14; Hebrejima 11,24-26.

Proročka služba među muževima (Postanak 20,7)U Postanku 20,7 prvi put se u Bibliji spominje riječ prorok. U Jakovu 2,23 Abraham je nazvan “prijatelj Božji” kao pokazatelja na njegovu poslušnost i spremnost da žrtvuje dugo očekivano dijete čuda. Međutim, kad ga u Postan-ku 20 Bog naziva prorokom, to je vrijeme kad sumnja u Božju zaštitu i zbog toga laže da mu je žena sestra. Čak i usred tako očitog grijeha, Bog pokazuje svoju milostivost nazivajući Abrahama prorokom. Tekst u Postanku 20,7 nam pomaže da razumijemo kako Bog, čak i onda kad Božji narod čini velike po-greške, smatra taj narod svojim suradnicima, svojim prorocima.

Proročka služba među ženama (Izlazak 15,20)U ovom tekstu je prvi put u Pismu spomenuta riječ proročica. Prijelaz preko Crvenog mora bio je zapanjujući prikaz djelovanja Božje sile u prilog Nje-govog izabranog naroda. Nakon toga Mirijam je povela Izraelke u slavljenje Boga. U ovom retku Bog pokazuje spremnost da preda dar proroštva i žena-ma. Davanje proročkog dara Mirijam još je jedan prikaz da Bog ne gleda tko je tko (Djela 10,34; 1. Petrova 1,17).

Vrhunski Prorok (Ponovljeni zakon 18,15)Ovdje je spomenut Prorok proroka, naime Isus Krist. On je bezgrješni Prorok, nasuprot Abrahamu čiji je grijeh izazvao Božje negodovanje, Mirijam koja je oboljela od gube zbog svojega grijeha (Brojevi 12,1-10), Ivana Krstitelja koji je imao sumnje u Mesiju (Luka 7,18-23) i Mojsija kojega je grijeh spriječio da uđe u Obećanu zemlju (Brojevi 20,1-13). Isus definira rad pravog proroka. Mi svoje spasenje izlažemo opasnosti ako zanemarimo što Isus kaže. Kao što je Jošafat rekao u 2. Ljetopisa 20,20: “Pouzdajte se u svoje proroke pa ćete uspje-ti!” (Šarić) Nijedan prorok nije jasnije i ozbiljnije govorio za Boga, o Bogu i Bogu od Isusa.

Veliki zemaljski prorok (Matej 11,11)Što je Ivana Krstitelja činilo većim od drugih prije njega? Ivan Krstitelj je imao “zavidnu” čast da bude Mesijin neposredni preteča. Drugi su proroci govorili o Proroku, ali Ivan je govorio o ovom Proroku. Drugi su proroci imali viđenja o Mesiji, ali Ivan je vidio Mesiju. Drugi su proroci u viđenjima i snovima čuli glas tog Proroka, ali Ivan je čuo Isusov glas kad je s njim razgovarao licem u lice, moleći ga da tog Proroka krsti (Matej 3,15). Nijedan drugi prorok nije imao prednost da u svojim rukama drži Božjeg Sina dok Ga je krštavao. Zbog toga da je Ivan bio veći od drugih na zemlji, ali Isus je rekao da ćete, ako uspi-


jete doći u Njegovo kraljevstvo, biti veći od njega. Težimo da uđemo u Božje kraljevstvo (Luka 13,24).

Od proroka do Kralja (Ivan 6,14)Isus je upravo čudom nahranio više od pet tisuća ljudi jednom užinom malog dječaka. Dok je bio u pustinji – slab, ranjiv i gladan – nije stvorio kruh kojim bi utažio svoju glad. Međutim, sada, u drugom “pustom kraju” (Matej 14,15), Isus uzima pet ječmenih kruhova i dvije ribe i stvara hranu za tisuće. Ne treba čuditi što su ljudi mislili da je stigao dugo očekivani Prorok prorečen u Izlasku 15,20. Zato su Ga htjeli zakraljiti. Nama bi trebalo biti jasno da se Isus može starati o nama, ako se mogao odjednom postarati za toliki narod.

Mudre odluke proroka Mojsija (Hebrejima 11,24-26)Odluke koje je Mojsije donio i te kako su se isplatile, jer se sada nalazi na Nebu s Bogom. Mogao je biti slavljen u Egiptu i okolnim narodima, ali mu je bilo draže ime koje će mu dati nebeski Kralj (Otkrivenje 2,5.12). Odbio je časovito se okoristiti grijehom i izabrao je da bude zlostavljan zajedno s Božjim na-rodom u zamjenu za vječno blaženstvo zdesna Bogu (Psalam 16,11). Mojsije je vjerojatno razmišljao kao Pavao da “ malenkost naše časovite nevolje” nije ništa u usporedbi s vječnom slavom koju ćemo primiti (2. Korinćanima 6,17), i da se naše stradanje za Krista ne može nikako usporediti s slavom koja će se otkriti u nama (Rimljanima 8,18). Mojsije je zanemario egipatsko blago, kao ono otkriveno u Tutankamonovu grobu, za mogućnost da bude Kristov subaštinik (redak 17).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Neki danas misle da žene ne bi trebale imati veće službe u crkvi. Ali Bog

je blagoslovio biblijske žene da budu proročice. Kako to može utjecati na naše odluke u pogledu uloge žena u crkvi?

2. Navedite tri stvari iz svog života i tri stvari iz svoje crkve kojih bismo se, kao Mojsije, trebali odreći.

3. Zašto mislite da je Bog držao Abrahama na njegovom položaju premda je činio ozbiljne pogreške? Što nas to uči o reakciji prema vjernicima koji danas počine “ozbiljne” grijehe?

Dr. Wayne Odle, South Holland, Illinois, SAD.


Utorak 6. siječnja

Proročki dar – uloga ili ne ulogaSVJEDOČANSTVO2. Timoteju 3,16.17.

Proročki dar nije trebao nadomjestiti ili zamijeniti Bibliju. Ellen White govori o činjenici da su proročke vijesti, uključujući i njene, dane da tješe, vode, upu-ćuju i ispravljaju. Ona jasno kaže da je Biblija mjerilo kojim trebamo ispitati nauk i riječi svakoga tko tvrdi da ima dar proroštva. Bog je u svojoj riječi povjerio ljudima znanje potrebno za spasenje. Sveto pi-smo trebamo prihvatiti kao autoritativnu, nepogrešivu objavu Njegove volje. Ono je mjerilo karaktera, objavljivač doktrina i ispit doživljenoga. Pročitajte 2. Timoteju 3,16.17.“Ali činjenica da je Bog otkrio svoju volju u pisanoj Riječi nije isključila potre-bu za stalnom prisutnošću i vodstvom Svetoga Duha. Naprotiv, naš je Spasite-lja obećao svojim učenicima Svetoga Duha koji će Njegovu Riječ otkriti svo-jim slugama, rasvijetliti i primijeniti njezino učenje. Budući da je Božji Duh nadahnuo Bibliju, nemoguće je da Njegovo učenje proturječi pisanoj Riječi.Duh nije dan – niti će ikada biti dan – da zamijeni Bibliju, jer Sveto pismo izričito kaže kako je Božja Riječ mjerilo kojim se mora ispitati svako učenje i iskustvo. Apostol Ivan kaže: ‘Ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga, jer su mnogi lažni proroci izišli u svijet.’ (1. Ivanova 4,1 – JB).”1

Premda joj je dan duh proroštva, Ellena White je svoje slušatelje upućivala na Bibliju. “Ako Svjedočanstva ne govore u skladu s Božjom Riječi, odbacite ih. Krist i Belijar se ne mogu ujediniti. … Nemojte nedostatkom duhovne pro-nicljivosti ovo Božje sredstvo učiniti kamenom spoticanja na kojem mnogi mogu ‘posrnuti, pasti, razbiti se, zaplesti se, uhvatiti’.”2

Dar proroštva ima važnu ulogu, ali on neće i ne može nadomjestiti Božju Ri-ječ.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Neki vjeruju da adventisti pridaju veću važnost spisima Ellene White nego

Bibliji. Koje biblijske tekstove možete navesti da pobijete ovakve tvrdnje?2. Zašto se Bog poslužio prorocima da prenese poruke narodu?

Sheila Edens, Chicago, Illinois, SAD.

1 Velika borba, str. 9.2 Testimonies for the Church, sv. 5, str. 691.


Srijeda 7. siječnja

Provjerite proročki darPRIMJENAPonovljeni zakon 18,21.22; Izaija 8,20; Matej 7,16.18-20; 1. Ivanova 4,2.3.

Kako možemo znati razliku između pravih i lažnih proroka? U tome nam mogu pomoći neke biblijske smjernice:1. Slaže li se prorokova vijest s Biblijom? U Izaiji 8,20 nalazimo nagovještaj da poruka svakog proroka mora biti u skladu s Božjim zakonom i svjedočan-stvom. Kasniji prorok ne smije proturječiti ranijima. Sveti Duh nikad ne pro-turječi svjedočanstvu koje je ranije dao jer u BogA “nema promjene ni sjene od mijene” (Jakov 1,17– JB).2. Da li se prorokova pretkazivanja ostvaruju? Ponovljeni zakon 18,21.22 i Jeremija 28,9. Premda pretkazivanja mogu predstavljati razmjerno mali dio prorokove vijesti, mora se pokazati njezina točnost. 3. Priznaje li prorok Kristovo utjelovljenje? 1. Ivanova 4,2.3. Ovaj ispit zahti-jeva više od priznanja da je Isus Krist živio na Zemlji. Pravi proroci mora-ju priznati biblijsko učenje o Kristovu utjelovljenju. Oni moraju vjerovati u Njegovo Božanstvo i prapostojanje, rođenje od djevice, pravu ljudsku narav, bezgrješan život, žrtvu pomirenja, uskrsnuće, uzašašće, posredničku službu i Drugi dolazak.4. Donosi li prorok dobar ili loš “rod”? Proroštvo dolazi preko ljudi koji su “Duhom Svetim poneseni … od Boga govorili” (2. Petrova 1,19– JB). Lažne proroke možemo prepoznati prema njihovim rodovima. Isus je rekao: “Ne može dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom siječe se i u oganj baca. Dakle: po plodovima ćete ih njihovim prepoznati.” (Matej 7,18-20)Ovaj je savjet posebno važan za ocjenjivanje prorokovih tvrdnji. On se prvo tiče prorokova života. To ne znači da mora biti savršen. Pismo kaže da je Ilija “bijaše čovjek baš kao i mi” (Jakov 5,17 – JB). Međutim prorokov život treba pokazivati rod Duha, a ne tjelesna djela (Galaćanima 5,19-23).Ovo načelo se odnosi i na prorokov utjecaj na druge. Koji rezultati proistječu iz života onih koji prihvate prorokove vijesti? Osposobljavaju li ove vijesti Bo-žji narod za izvršenje zadaće i ujedinjuju li ih u vjeri (Efežanima 4,11-16)?Svakoga tko tvrdi da ima proročki dar treba podvrgnuti ovim biblijskim te-stovima. Ako odgovara ovim kriterijima, možemo biti sigurni da je Sveti Duh tom pojedincu dao dar proroštva.*

*What People Need to Know, str. 223, 224.

Michael Abordo Lisay, Novaliches, Quezon City, Filipini.



Dar proroštvaRAZUMIJEVANJEPonovljeni zakon 18,15; Matej 11,11; Hebrejima 11,24-26.

Često se smatra da proročki dar pripada onima kojima je Bog objavio budu-ćnost ili ono što želi da Njegov narod zna. To je dar koji može doći samo od Svetoga Duha. Zbog toga je Bog postavio postoje izvjesne granice i ograni-čenja. Ovaj se dar može očitovati na mnogo načina. Pjesma i ples mogu biti način očitovanja Božjeg proročkog dar. Prema Izlasku 15,20 tako se izrazila Mirjam. Rrazlog davanja proročkog dara je prema 1. Korinćanima 14,3 i Ponovljenom zakonu 18,15 ispravljanje i tješenje naroda, uz uzvisivanje Boga. Ivan Krstitelj je bio prorok. Njegova je zadaća bila da pripremi narod za Spasitelja koji treba doći. O Isusu nije govorio samo prije Njegova pomazanja, nego i nakon toga. Sam Isus je Ivanu dao najveću pohvalu koju Bog može dati čovjeku, kad je rekao da od Ivana nema većega (Matej 11,11). U Ivanu 6,14 čitamo kako su neki prihvatili Isusa jer su vidjeli čuda koja je činio. I Mojsije je prorokovao zahvaljujući tome što je odlučio da radije strada s Božjim narodom nego da ga nazivaju faraonovim sinom (Hebrejima 11,24-26). Nema granica ovom prekrasnom daru ili načinu na koji se dobiva. U Rimlja-nima 12,6 čitamo: Ako je dar “prorokovanje – neka je primjereno vjeri” (JB). Prava vjera potječe od bezuvjetnog povjerenja i ozbiljnog nastojanja da bude-mo poslušni uz pomoć Svetog Duha.Što više upoznamo Boga, to više ćemo nastojati da Mu ugodimo. Kako se mi-jenjamo, Duh sve više utječe na nas. Samo je On Darivatelj darova. Moramo se uzdati u Boga i oslanjati na Duha. U 1. Korinćanima 13,2 piše: “Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam!” (JB) Ova “ljubav” je ljubav prema našim bližnjima. O njoj je Isus govorio u Luki 6,27 kad je re-kao da trebamo ljubiti svoje neprijatelje. Ljubiti Boga i druge je sažetak Deset zapovijedi (Matej 22,34-40). Proročki dar koji se koristi kao pomoć drugima da upoznaju Boga možemo dobiti samo ako sami upoznamo Boga ljubavi (1. Ivanova 4,7-13).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako svojim postupcima možemo pokazati Boga svijetu?2. Postoji li nešto što vas sprječava da pokažete kako Bog djeluje u vama?

Lamar Boler, Chicago, Illinois, SAD.


Petak 9. siječnja

Cilj proročkog dara ISTRAŽIVANJEBrojevi 12,6; Joel 3,1 (neki prijevodi 2,28).

ZAKLJUČITEBožja namjera za ljudski rod je uvijek prenošena preko Njegovih proroka. Oni koje je izabrao da vode Njegov narod imali su naslijeđene ljudske slabosti. To je neizbježna činjenica koju svi moramo razumjeti. Međutim, kad je poslao svojega Sina Isusa da posreduje za ljudski rod, Bog je dao bezgrješnog proroka bez mane – vrhunskog duhovnog vođu koji je prošao ispit vjere i vremena. Bog i dalje vodi svoj narod u postmodernom svijetu pretrpanom proricatelji-ma sreće i proricateljima budućnosti. Zato je Biblija odredila duhovni test koji moraju proći svi pravi proroci. Tako sva Božja djeca koja slijede Sveto pismo mogu ustanoviti što je u ovom napetom svijetu istina.

RAZMOTRITEPratite i zapisujte tjedan dana prognoze vremena. Zatim ih usporedite sa stvarnim vremenom. Što ovi rezultati govore o suvremenim pretkazanjima, čak i kad se temelje na računalnim modelima?Navedite sve biblijske proroke i izradite popis radi provjere da vidite jesu li ispunili tri najvažnija uvjeta za pravog proroka.Na osnovi dostupne statistike i dosadašnjih rezultata prorecite kakav će biti rezultat na sljedećim velikim sportskim događajima u vašoj zemlji. Zapišite svoja predviđanja i vidite jesu li bila točna. Napišite kratak životopis Ellene White u kojem ćete spomenuti sve njene pro-ročke darove. Pogledajte neki znanstveno-fantastični film o budućnosti. Usporedite dana-šnju stvarnost s onom koju su prikazali producenti filma.Zapišite sve svoje snove i protumačite ih imajući u vidu Božju namjeru s vama.Porazgovarajte s dosta starijom osobom o prošlosti i načinu života mnogo go-dina prije vašeg rođenja.

POVEŽITEEllen G. White, The Beginning of the End.Clifford Goldstein, 1844 Made Simple.

Fabian Carballo, Colton, California, SAD.


POUKA 3

10.-17. siječnja 2009.

Duhovni darovi i proroštvo

“Milosni su darovi različiti, ali je isti Duh. Različite su i službe, ali je isti Go-spodin. Različiti su i učinci, ali je isti Bog koji čini sve u svima.” (1. Korinća-nima 12,4-6)


Subota 10. siječnja

Različiti darovi ali jedan BogUVOD1. Korinćanima 12,1-11.

Pohađala sam jedan od naših adventističkih koledža s inteligentnom, daro-vitom djevojkom, koja je uz svoj fakultet studirala i teologiju. Nisam imala pojma što se događa u njenom životu jer sam bila vrlo zaokupljena učenjem i osobnim odgovornostima. Međutim, jednog dana sam primijetila da je baš više ne viđamna različitim predavanjima vjerske prirode pa ni na kampusu ni u crkvi. To je za nju bilo neobično jer kad je prvi put došla, bila je jako odu-ševljena i imala želju da se uključi u sve planove za duhovni razvitak drugih studenata.Od drugih prijateljica koje su ju poznavale saznala sam da je napustila Adven-tističku crkvu. Po svemu sudeći vjerovala je da posjeduje dar jezika pa ga je htjela unijeti u bogoslužja svoje nove crkve. Jasno je da to nije dobro prihvaće-no. U stvari, počela je odlaziti u crkvu jedne druge vjerske zajednice, najvjero-jatnije zato što su cijenili njen dar i što se tamo osjećala prihvaćenom.Pouka ovog tjedna govori o duhovnim darovima i proroštvu. Tijekom sljede-ćih šest dana istraživat ćemo biblijsku osnovu za duhovne darove, a posebno za dar proroštva. Osim toga, govorit ćemo o praktičnim načinima na koje mo-žemo koristiti ove darove kojima je Bog obdario svoju Crkvu. Potkraj tjedna vratite se ovom uvodu i pokušajte reći što biste mogli kazati ovoj djevojci koja je otišla zato što je vjerovala da ima dar jezika. Što je mogla učiniti njena cr-kva da je ohrabri u razvijanju njenih darova za Boga? Na kraju, koje pouke možemo naučiti o načinu postupanja s vjernicima koji mogu zlorabiti Bogom dane darove. Dorcas Adepoju Olajide, Wichita, Kansas, SAD.



Jedinstveni darovi – originalna kvalitetaLOGOSDjela 2,1-18; Rimljanima 12,6-8; 1. Korinćanima 1,4-7; 13,8-12; Efežanima 4,10-13; 2. Solunjanima 2,9.10.

Krivotvorena čuda (2. Solunjanima 2,9.10)Razlika između originala i krivotvorine obično je kvaliteta proizvoda i potvrda dizajnera. Premda dvije torbice mogu izgledati kao da ih je dizajnirala ista oso-ba, možda otkrijete da je jednu izradio YSL (Yves Saint Laurent) od prave kože, dok je drugu izradio VSL (nepoznato ime) iz krivotvorine. Sve što Bog proi-zvodi od najviše je kvalitete uz stopostotnu garanciju. Nasuprot tome, sve što je proizveo neprijatelj od najgore je kvalitete i bez garancije o trajnom uspjehu.Od samog početka Sotonina strategija je bila da zbuni Božju djecu proizvodeći krivotvoreni proizvod koji jako sliči Božjem originalu. Boži darovi su namije-njeni proizvodnji istinskih čuda u životu. Takva nas čuda izdižu i prosvjetljuju naše razumijevanje u pogledu sile Svetoga Duha. Tako otkrivena istina izaziva našu hvalu, zahvalnost i štovanje. To prijeti Sotoninom postojanju i sili. Zbog toga je za njega logično da proizvede krivotvorine kako bi obmanuo i uništio našu vjeru u pravoga Boga. Zato je važno da upoznamo istinu o duhovnim darovima kako nas ne bi mogao lako prevariti.

Obojeni lukovi (Rimljanima 12,6-8)Sveti Duh je u svojoj mudrosti podijelio različite darove svakom udu Kristo-va tijela. Slično duginim bojama, naši darovi se mogu razlikovati, ali je svaki obojani luk potreban za stvaranje prekrasne duge. Naši darovi nisu predviđeni za našu slavu. Oni pripadaju crkvenom tijelu i trebaju biti upotrijebljeni na slavu Bogu i na blagoslov našim bližnjima.1 Tko god teži za tim da bude “ne-ovisan luk” koji svijetli svojom bojom i proslavlja sebe, pokazuje da se radi o krivotvorenom daru. Rimljanima 12,6-8 nas potiče da (1) razumijemo kako svi darovi i sposobnosti potječu od Boga; (2) da svi nemaju iste darove; (3) da znamo tko smo i što najbolje radimo; (4) da posvetimo svoje darove u služe-nju Bogu, a ne za svoj osobni uspjeh; (59 da budemo spremni cijelim srcem koristiti svoje darove.2

Zbunjujući dar (Marko 16,15-17)Prema Marku 16,15-17 dar jezika je legitimni dar dan vjernicima, ali je i naj-više pogrešno shvaćen dar. Čitave vjerske zajednice usredotočile su svoju vjeru na taj dar, tvrdeći da osoba koja ne govori jezicima nema u sebi Duha. Među-tim, nijedan biblijski tekst ne smijemo čitati odvojeno. U 1. Korinćanima 12,4-7 jasno kaže da svi nemaju iste darove i da ih Sveti Duh dijeli po svojoj volji. Zato posjedovanje dara jezika nije jedino obilježje da ste pravi vjernik.Što je dar jezika? Je li to “nepoznati govor” praćen fizičkom manipulacijom tijela? Dopustimo Biblija da objasni.


U Marku 16,17 grčka riječ za “jezike” je glÜssai, koja označava strani jezik kojeg čovjek još nije naučio ali je u stanju govoriti ga zahvaljujući natprirodnoj intervenciji Svetoga Duha.3 To se dramatično vidjelo na Pedesetnicu kad su se učenici okupili u gornjoj sobi i kad se pojavio snažan vjetar koji je ispunio prostoriju (Djela 2,1-18).“Sposobnost govorenja stranih jezika bio je dar učenicima s posebnom svr-hom da objave vijest evanđelja cijelome svijetu. Hodočasnici iz četiriju strana svijeta … okupili su se za blagdan Pedesetnice u Jeruzalemu. … Radi njih i onih koji će preko njih primiti vijest, Sveti Duh je osposobio učenike da tečno objave evanđelje na materinskim jezicima hodočasnika. To je bilo veliko čudo i ispunjenje jednog od Gospodnjih posljednjih obećanja” u Marku 16,17.4

Prva Korinćanima 14 naglašava važnost poučavanja, uvjeravanja i tješenja u svemu što se govori i čini u okviru crkve i bogoslužja. Bilo da se koristi dar “jezika” ili “proroštva”, čini se da ovaj ulomak pokazuje kako nitko ne treba govoriti pred vjernicima a da ga ne razumiju. Naš Bog nije Bog nereda. Vi-jest o spasenju i Njegovoj ljubavi suviše je važna a da ne bude jasno iznesena. Izgovorena sa silom, može slušatelje osvjedočiti o grijehu, uvjeriti ih u Božju spasiteljsku milost i potaknuti da izvrše odgovarajuće promjene u svom životu sukladno Božjoj volji i nakani.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što je vaš posebni dar?2. Kako možete odrediti je li dar pravi ili krivotvorina?3. Je li gore opisan dar “jezika” i danas bitan?

Urednikova primjedba: Zanimljivu obradu dara jezika od strane Biblical Research Institute pri Gene-ralnoj konferenciji naći ćete na:http://www.adventistbiblicalresearch.org/documents/speaking%20in%20tongues.pdf.

Brenda Billingy, Ashton, Maryland, SAD.

1 Isusove usporedbe, str. 220.2 Application Study Bible, str. 1902.3 The Hebrew-Greek Key Study Bible, Lexical Aids, str. 1817.4 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, str. 137.138.



ProtočnikSVJEDOČANSTVO1. Korinćanima 12,12-31; 13. poglavlje; 14,1-4.

“Prema jasnom učenju Crkvi je dano uvjeravanje da će toliko potrebni duho-vni darovi ostati tako dugo dok je ona u svijetu. Štoviše, posebno je spomenut dar proroštva kao dar za kojim treba težiti i cijeniti ga više od svih ostalih.”1

Zašto za darom proroštva “treba težiti i cijeniti ga više od svih ostalih”? Ne može li se iz 1. Korinćanima 1,12-31 – gdje je crkva opisana kao ujedinjeno ali raznoliko tijelo – zaključiti da je svaki ud (vjernik) jednako važan? Osim toga, zar Biblija u 1. Korinćanima 13. poglavlju ne kaže da je ljubav najveći od svih duhovnih darova? Kad razmotrimo 1. Korinćanima 14,1-4 Pavao nam pruža neke odgovore. Pročitajte ove retke. Pročitajte i 1. Korinćanima 13,1-3.Dar ljubavi je važan jer bez njega su svi ostali darovi nedjelotvorni (1. Korin-ćanima 13,1-3). Jezici o kojima je riječ u četrnaestom poglavlju odnose se na “nepoznati jezik”, što objašnjava zašto ga ne razumiju oni koji ga čuju. Među-tim, oni koji prorokuju u stvari izgrađuju one koji su spremni slušati. Riječ izgrađivati znači “poučavati i poboljšati, posebno kad se radi o moralnom i religioznom znanju”.2 Sinonimi su uzdići, prosvijetliti i informirati.3

Daniells tvrdi da će “crkva ostatka posebno naglašavati tri temeljne doktrine evanđelja – Božji zakon, Isusovu vjeru i dar proroštva. Božji zakon je nepro-mjenjivo načelo pravednosti koju Bog zahtijeva od svih odgovornih bića. Vje-ra Isusa je sredstvo kojim čovjek može primiti silu za vršenje Zakona. Duh proroštva je protočnik preko kojega će Gospodin davati upute, upozorenja i vodstvo Crkvi ostatka za povjeren rad i za pripremu potrebnu za drugi dola-zak Gospodina i Spasitelja Isusa Krista.”4

ZA RAZMIŠLJANJE

Adventisti sedmog dana vjeruju da je Ellena White imala dar proroštva. Koja vam je njezina knjiga posebno draga? Ako su njene spise drugi zlorabili u na-stojanju da “vas uvjere”, pokušajte pročitati njezine najbolje knjige Put Kristu i Isusov život.

Duane C. Wilson, Abingdon, Maryland, SAD.

1 Arthur Daniells, The Abiding Gift of Prophecy, str. 168.2 Merriam-Webster Online Dictionary. Uzeto 6. studenog 2007. sa http://www.merriam-webster.com/dictionary/edify .3 Isto.4 Daniells, str. 168.169.


Utorak 13. siječnja

Božji lijek za laodicejsku CrkvuDOKAZIRimljanima 12,6-8.

Vrijedi zapaziti da dok Pavao u svojim pismima upućenima crkvama navodi mnogo tekstova o darovima, pismo upućeno vjernicima u Rimu jedino je u kojemu se spominje dar davanja. Istraživanje kršćanske crkve u Rimu pruža okvir za ove Pavlove riječi.Stručnjaci vjeruju da je Poslanica Rimljanima napisana oko 57. godine, u vri-jeme kad je Rim bio vrlo sličan mnogim našim današnjim velikim gradovima. U ovoj urbanoj sredini bilo je među vjernicima pojedinaca iz srednjih i viših staleža. U pismu crkvi u Filipima Pavao to pokazuje kad prenosi pozdrave od vjernika iz najviše razine rimske vlasti (Filipljanima 4,22).Pročitajte Otkrivenje 3,17.18. U ovim redcima Bog daje savjet crkvi poslje-dnjeg vremena, blagoslovljenoj bogatstvom i odgovarajućim darom davanja. Ovi redci izazivaju dilemu. Kako možemo kupiti zlato od Boga kad je naše stanje opisao kao veliko siromaštvo? Moramo razumjeti da se radi o zamjeni valute – naša zemaljska valuta za nebesku.Kako se to ostvaruje? U Mateju 19,21 Isus otkriva narav ove transakcije. Ovdje savjetuje jednom mladiću koji traži vječni život da proda što ima i podijeli siromasima. Tako će imati blago na nebu.Danas je kršćanska crkva sastavljena od više pojedinaca s većom sposobnošću davanja nego ikad u njenoj povijesti. Božji poziv u Otkrivenju 3,17.18 nikad nije bio aktualniji. Bog nas kao Crkvu posljetka savjetuje da radimo kao što je Krist radio, posvećujući svoj imetak i snage olakšanju patnji naših bližnjih; time ispunjavamo svoju zadaću da svijetu otkrijemo karakter našeg nebeskog Oca. To je nebom određena metoda za izgradnju Crkve, svrha za koju je dan svaki dar.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Objasnite zašto ne moramo biti bogati da bismo imali dar davanja.2. Današnja tehnologija omogućuje dobrim govornicima da svoju vijest

objave preko medija po čitavom svijetu i da se novac prenosi tisuće kilo-metara daleko samo klikom miša.

3. Koje bismo darove mogli smatrati posebno važnima za laodicejsku crkvu opisanu u Otkrivenju 3,14-19?

LaMont Parraway, Irving, Texas, SAD.



Težnja za DuhomPRIMJENALuka 24,53; 1. Korinćanima 12,12.

Svi smo kao Božja djeca pozvani da obavimo naročiti posao za Njega. On nas nije pozvao da ga obavimo a da se nije postarao za pomagala potrebna za uspjeh. Naši su duhovni darovi skrojeni upravo za zadaću na koju nas je pozvao.Pročitajte 1. Korinćanima 12,12. Nije li zadivljujuća spoznaja da je svatko od nas važan u Božjem djelu kao što je važan svaki organ u tijelu. Naš duhovni dar je naš doprinos životodavnom toku koji nosi evanđelje. Sveti Duh je krv ili gorivo bitno za oživljavanje dara.Kako možemo prići Svetome Duhu?Luka 24,53 kaže da su učenici prije primanja Svetog Duha “sve vrijeme bili u hramu hvaleći Boga”. Da bismo mogli primiti Svetog Duha moramo umrijeti sebi i otvoriti srce Bogu. Onda će se preko naših duhovnih darova iskazati Božja volja. Ellen White kaže za Svetog Duha: “Govorite o Njemu, molite se za Njega, pro-povijedajte o Njemu – jer Gospodin je voljniji dati Svetog Duha nego što su roditelji spremni davati dobre darove svojoj djeci.”*1. Govorite o Njemu. Pročitajte Efežanima 4,29. Svoje misli trebamo usmjeriti prema onome što je gore. Bog želi da nam pogled bude uvijek usmjeren na Njega da bismo bili spremni za vodstvo Svetoga Duha.2. Molite se za Njega. “I pošto se pomoliše, potrese se mjesto gdje bijahu sa-brani, i svi se napuniše Duha Svetoga te stanu navješćivati riječ Božju smjelo.” (Djela 4,31 JB) U molitvi je sila. Pomoću nje imamo pristup prijestolju Sve-mogućega. Bog će nas svakako ispuniti Duhom ako Ga molimo pred prije-stoljem.3. Propovijedajte o Njemu. Bog nam u svojoj Riječi kaže: “Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju.” (Marko 16,15) Ako dopu-stimo da nas upotrijebi za širenje Božjeg djela, Sveti Duh će nas voditi na svakom koraku i dati nam sredstva (darove) da možemo služiti za Krista.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako možete u svakodnevnom životu tražiti Svetog Duha?2. Koje duhovne darove imate?3. Kako ih možete iskoristiti za dobro drugih?

Jermella Matthews, Richmond, Virginia, SAD.

* The Advent Review and Sabbath Herald, 15. studenoga 1892.



Neotvoreni poklonRAZUMIJEVANJE1. Timoteju 4,14.

Volim Dan zahvalnosti. Ne volim ga samo zbog hrane već i zbog zajedništva za obiteljskim stolom. Nasuprot Božiću, Dan zahvalnosti je više povezan s da-vanjem negoli uzimanjem. Što je u središtu davanja i primanja poklona? Što je svrha davanja poklona?Tijekom mojeg djetinjstva u Dominikanskoj republici moji roditelji nisu ima-li mnogo novca pa je svaki poklon koji smo dobili bio posebno dragocjen. Sjećam se kad sam dobila svoju prvu lutku. Bila je to lutka s velikim smeđim očima i kovrčavom kosom. Toliko sam je voljela da mjesecima nisam otvarala kutiju. U njoj je bila sigurna od prašine i mene. Sjećam se kako sam sjedila pred kutijom, diveći joj se satima, dok se moja sestra igrala svojom lutkom. Jednog dana je znatiželja bila prejaka. Htjela sam opipati lutkine uvojke. Tek kad sam otvorila kutiju stvarno sam prihvatila poklon.Kao što vidite poklon nije poklon ako ga ne koristimo. Kad to učinimo onda on zrači radošću u životu davatelja i primatelja. Tako je i s darovima koje Bog daje svojoj djeci. On “dade jedne za apostole, druge za proroke, jedne opet za evanđeliste, a druge za pastire i učitelje da opremi svete za djelo služenja, za izgrađivanje Tijela Kristova” (Efežanima 4,11.12). Božji darovi imaju cilj, zadaću i razlog. Mi nećemo nikad uživati u Njegovim darovima ako ih ne otvorimo i ispunimo svrhu u korist drugih i sebe.Promatranje izdaleka darova koje nam je Bog dao nikad neće naše duhovne darove učiniti stvarnima. Bog želi da otkrijete i upotrijebite Njegove darove. On ih je pripremio posebno za vas. Bog vas je pozvao za naročitu svrhu, za uzvišenije zvanje. Vi ste “rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svje-tlu svojem” (1. Petrova 2,9).Jeste li otvorili svoj dar? Vrijeme je da vaša radost bude potpuna!

ZA RAZMIŠLJANJE1. Jesu li prirodne sposobnosti isto što i duhovni darovi?2. Što se događa s neupotrijebljenim duhovnim darovima?3. Smatrate li da je Bog prestao davati duhovne darove svojoj Crkvi?4. S obzirom na sve što ste naučili tijekom ovog tjedna, kako biste odgovorili

na pitanje na kraju uvodnog dijela ove pouke?

Gladys S. Kelley, Laurel, Maryland, SAD.


Petak 16. siječnja

Zajedno možemoISTRAŽIVANJE1. Korinćanima 12,4-6.

ZAKLJUČITEPonekad osjećam da nisam dorastao “zadaći” da budem kršćanin. Premda je-dnostavnost Evanđelja i drugih događaja u Bibliji zadivljuje, postoje mnogi glasovi i ideje koji danas okružuju vjeru i postavljaju zahtjeve pred Crkvu i kršćane. Ali se u takvim trenucima moram podsjetiti da to ne moram učiniti sam. Bog daje različite i dopunjavajuće darove različitim ljudima da ih koriste u zajednici koju nazivamo crkvom. Zahvaljujući Njegovoj sili i davanju darova nitko od nas ne mora to sve učiniti sam ili sve znati sam.

RAZMOTRITEAko dajete poklon nekome do kojega vam je stalo, vjerujete da će mu biti kori-stan. Kako se ovaj poklon uklapa u vaš odnos s tom osobom? Kako se osjećate dok gledate kako ga ta osoba koristi?Razmislite o duhovnim darovima koje možda imate. Recite što rado činite i što drugi kažu da dobro radite.Izaberite jedan od darova koje ste spomenuli i nađite praktični način na koji ćete ga koristiti ili upotrijebiti ovog tjedna.Vježbajte nešto što volite raditi i što možete upotrijebiti da pomognete drugi-ma. Postoji li u vašoj crkvi ili društvu program za obuku koji bi vam pomogao da razvijete taj dar?Prepoznajte duhovne darove kod članova svoje obitelji, crkve ili skupine pri-jatelja. Što dobro rade, vole raditi i koriste da pridonesu crkvi i Božjem djelu? Zahvalite svakome što koristi svoj dar i pohvalite njihovu darovitost.Ugovorite sastanak s predstavnikom crkve koja prakticira govorenje jezicima. Pripremite pitanja i slušajte objašnjenje. Uradite to kao dio skupine s pastorom ili duhovno iskusnom osobom. Uzmite vremena da nakon tog sastanka pora-zgovarate u svojoj skupini.

POVEŽITEVelika borba, str. 9.10.Seth Pierce, Pride and Seek: An Unexpected Spiritual Journey.

Nathan Brown, Warburton, Victoria, Australija.


POUKA 4

17.-24. siječnja 2009.

Dar proroštva i Božja crkva ostatka

“Tada, obuzet gnjevom protiv Žene, Zmaj ode da vodi rat protiv ostalih iz nje-zina potomstva, protiv onih koji vrše Božje zapovijedi i čuvaju Isusovo svjedo-čanstvo.’” (Otkrivenje 12,17)



Ostaci, pokrivač i majstor za izradu pokrivačaUVODOtkrivenje 12. poglavlje; 14,1-12.

Na krevetu se nalazi pokrivač, podsjetnik na naraštaj žena koje su ih šivale da njihovim obiteljima zimi bude toplo. Moja je baka šivanjem strpljivo spajala jedan po jedan mali trokut tkanine. Izrezala ih je iz ostataka tkanine, najčešće od stare odjeće koja se rabila mnogo prije nego što se mogla i zato iskoristiti.Dok su ovi ostaci izrezivani, pravilno poređani i šivanjem spajani, pojavio se novi predmet – pokrivač pod koji sam se mogla zavući u hladnim zimskim noćima. Ovi su ostaci uzimani od nečega što se trebalo preobraziti i pretvoriti u nešto novo.Tijekom povijesti Bog je pripremao narod ostatka. Kao te male trokute koje je moja baka izrezivala s toliko ljubavlju, tako je Bog oblikovao narod s katra-kteristikama koje će odražavati Njega. Iz velikog broja onih koji tvrde da Ga slijede doći će ostatak. Ovi sljedbenici vršit će Božje zapovijedi i imati Isusovo svjedočanstvo. On iz našeg života izrezuje ono što tamo ne pripada ako tvrdimo da smo Nje-govi sljedbenici. On prilagođava naše ponašanje i želje onako kako Mu dopu-štamo. Dok Majstor za pokrivače sastavlja svoj ostatak, nastaje nova tkanina prikladna za Kristovu Zaručnicu. Kako možemo govoriti da smo ostatak a da ne ispadnemo isključivi? Koji su prvi znakovi naroda ostatka? Koje primjere ostatka nalazimo u Bibliji i kako oni navješćuju Isusa?Tijekom ovog tjedna potražit ćemo odgovor na ova pitanja. Svakako ćemo se morati pitati kako kao Crkva ispunjavamo ulogu ostatka. Izgledamo li uopće kao narod Ostatka? Jesu li naše prve crkvene vođe više razmišljale kao Osta-tak? Koje bismo promjene morali učiniti u svom osobnom životu da budemo srcem i postupcima sličniji Ostatku? Dok razmišljate o pitanju Ostatka i koju je ulogu imalo proroštvo u prošlosti i koju će imati u budućnosti, pitajte se: Je li za mene važno da budem dio tog Ostatka? Ako jest, kako to danas pokazujem svijetu u kojemu živim?

Deena Bartel-Wagner, Spencerport, New York, SAD.



“Iziđite!”DOKAZIOtkrivenje 18,1-4.

Pri istraživanju povijesti Zemlje postaje očito da je Bog uvijek imao ostatak koji se trudio da Ga slijedi.Noa je predvodio ostatak od osmero ljudi. Unatoč ruganja i ismijavanja govo-rio je sto dvadeset godina da u životu ljudi mora doći do promjene. Kad je sve rekao i učinio, samo ga je obitelj pratila u lađu.Abrahama je pozvao iz Ura. Većina u svijetu trudila se da živi sebično. Od Abrahamovih nasljednika koji su vjerno slijedili Božju zapovijed rodio se ostatak i narod.Unatoč faraonu koji se opirao i mrmljanju svjetine koja nije uvijek željela da bude vođena, Mojsije je iz Egipta izveo ostatak. Od prvobitne skupine odra-slih koji su izišli iz Egipta samo je trojici dozvoljeno da vide Obećanu zemlju. Mojsije ju je mogao vidjeti s vrha gore. Jošua i Kaleb su je doživjeli u punini živeći neko vrijeme u njoj.Izrael je zbog svojih odluka dospio u babilonsko ropstvo. Bog je pozvao Ezru i Nehemiju da vrate ostatak koji će obnoviti Jeruzalem i poznanje Boga ljubavi u narodu.Nakon Kristova uskrsnuća ostatak kršćana je doživio progonstvo. Jedanaest učenika, zajedno s malom skupinom vjernika, slijedilo je Kristov poziv da objavi evanđelje svijetu. Tijekom sljedećih tristo godina Crkva se suočila s progonstvom i smrću, ali ostatak je i dalje ostao vjeran razumijevanju Božjeg zakona i Isusovom svjedočanstvu. U srednjem vijeku našao se Ostatak naroda koji je često radije žrtvovao svoj život nego se odrekao istine. Ljudi i žene kao što su Jan Hus, Jeronim i Ivana Orleanska radije su izabrali ljudski gnjev nego neposlušnost Božjem pozivu.Danas Bog traži Ostatak koji će ostati vjeran do kraja. Ovaj će Ostatak doći od svih vjeroispovjesti kako je to vidljivo iz Otkrivenja 18,4: “Iziđite iz nje, narode moj, da vas ne zadese zla njezina te ne budete suzajedničari grijeha njezinih!” (JB)

ZA RAZMIŠLJANJE1. Dok razmišljate o narodu koji je pripadao Božjem ostatku, koje karakterne

crte vidite u njemu?2. Ne biste li i vi htjeli biti dio Ostatka u posljednje dane? Vjerujete li da Bog

danas poziva Ostatak?3. Što znači upozorenje u Otkrivenju 18,4? Može li se ono primijeniti na nas

danas?

Gary Wagner, Spencerport, New York, SAD.



Otkupljeni ostatakLOGOSOtkrivenje 12. poglavlje; 14,1-12.

Proročko obećanje (Otkrivenje 12,7-9)U Otkrivenju 12. poglavlju Ivan zapisuje sinopsis velike borbe. Nizom simbola i doslovnih citata pruža bogatu sliku kojom dokumentira rat, a u isto vrijeme iznosi bit vječnog evanđelja. U dva suprotstavljena opisa dokumentira vjeko-vni sukob tako da se gotovo sam objašnjava.Izvještaj počinje ratom koji je izbio na Nebu. Zmaj, identificiran kao Sotona, preuzima ulogu protivnika zajedno s trećinom anđela. Svi su zbačeni na Ze-mlju na kojoj se Zmaj pokušava osvetiti na Ženi, zaručenoj za njegovog pro-tivnika. Zaručnica se skriva u zabačenim predjelima Zemlje tijekom velikog proročkog razdoblja od 1260 dana u kojemu Zmaj vlada. Mnoštvo koje izba-cuje s namjerom da ukloni Zaručnicu, raspršila je i učinila nedjelotvornim pustoš u koju se sklonila. Ivan piše iz progonstva onima koji već doživljavaju početak Zmajeva progon-stva. Sve je više vjernika izloženo progonstvu i smrti. U ovom proročanstvu nalazi se nada da Bog još uvijek vlada. Njegova se volja još uvijek vrši i premda je đavao s velikom srdžbom sišao na Zemlju, njegovo je vrijeme kratko.

Ostatak (Otkrivenje 12,17)Dvaput razgnjevljen neuspjehom Zmaj progoni Ženinu djecu. Oni koji ostaju, Ostatak, imaju posebne značajke. One služe da ih se razlikuje od varalica koje šalje Zmaj da uguši njihove glasove. Prva od njih je vjernost u vršenju Božjih zapovijedi. Dok Zmaj nastoji razvodniti i ukloniti poznavanje Božjeg zakona, Ostatak nastoji sačuvati ove istine.Druga značajka Ostatka je Isusovo svjedočanstvo. Na prvi pogled to se može protumačiti kao držanje Isusova učenja. Međutim Otkrivenje 19,10 poistovje-ćuje “svjedočanstvo Isusovo” s “proročkim duhom”. Zbog toga će u Ivanovom izvještaju Ostatak na kraju predstavljati skupinu koja vrši zapovijedi i ima duh proroštva. Ostatak je proročko potomstvo Žene, Kristove zaručnice. Ova Zaručnica je Crkva u njenom proširenom obliku. To nije neka određena vjerska zajednica. Njeno sjeme Ostatka ima obvezu ne samo da sačuva već i širi bitne istine koje drži. Objavljivanjem vijesti trojice anđela Ostatak se poziva na duh proroš-tva.

Otkupljeni (Otkrivenje 12,11)Karakteristike Ostatka su samo identifikacijske oznake, a ne sredstva spasenja. Ivan je u tom pogledu potpuno jasan. “ Ali oni ga [Sotonu] pobijediše krvlju Jaganjčevom i riječju svojega svjedočanstva.” (Otkrivenje 12,11) Usporedba o svadbenoj večeri u Mateju 22. poglavlju nagovještava da se pravednost dobiva


Janjetovom krvlju uz uvjet da smo je spremni obući i priznati riječju svojega svjedočanstva. Duh proroštva pruža temelj za uvjerenje da današnji porazi imaju samo pri-vremeno djelovanje. Za Ostatak proročanstvo je odavno osiguralo obećanje koje mu omogućuje da se uzdigne iznad straha od smrti. Oni su sigurni u konačni rezultat zbog vjerodostojnosti dobivene promatranjem proročkog svjedočanstva.Zahvaljujući Janjetovoj krvi rođena je nova pjesma koju pjevaju samo oni koji su iskusili njenu spasiteljsku silu. Ona je kulminacija vječnog evanđelja:Pjesma je to otkupljenihŠto uzdiže se s afričkih ravnicaPjesma je to oproštenihKoja smiruje amazonsku kišuPjesma je to azijskih vjernikaIspunjenih Božjom svetom vatromTo je svako pleme, svaki jezik, svaki narodPjesma ljubavi rođena iz zahvalnog zbora.Ovu pjesmu sva Božja djeca pjevajuSlava, slava, alelujaOn vlada …*“U tom je postojanost svetih – onih što čuvaju zapovijedi Božje i vjeru Isuso-vu.” (Otkrivenje 14,12 – JB)

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koji lementi vaše vjere priznaju Boga Stvoriteljem iz vijesti prvog anđela?2. Prema vašem razumijevanju proročkog vremena svršetka, je li Zmajevo

progonstvo više ili manje značajno od krvi Janjeta?

Steven J. Dovich, Andover, Massachusetts, SAD.

* Peter Furler i Steve Taylor, He Reigns (Ariose Music/Soylent Tunes, 2003).



“Malo stado”SVJEDOČANSTVO1. Korinćanima 15,55; Izaija 49,16; Matej 18,20.

“Posebnu vrijednost za Božju Crkvu na Zemlji danas … imaju poruke, savjeti i opomene preko proroka koji su objavljivali Njegovu vječnu namjeru za do-brobit čovječanstva. U naučavanju Božjih proroka jasno se otkriva Njegova ljubav prema izgubljenom rodu i Njegov plan spasenja. Izvještaj o pozivaju Izraela, o njihovim uspjesima i padovima, o ponovnom stjecanju božanske naklonosti, o njihovu odbijanju Gospodara vinograda, o ostvarivanju vjeko-vnog plana preko pobožnog Ostatka na kojemu će se ispuniti sva zavjetna obećanja – to je bio sadržaj poruka božanskih glasnika tijekom svih proteklih vjekova.”1

“U usporedbi s milijunima ljudi u svijetu, Božji će narod biti, kao što je uvijek bio, malo stado; ali ako bude čvrsto stajao za istinu kako je objavljena u Nje-govoj Riječi, Bog će biti njegov zaklon. On će stajati pod širokim zaklonom Svemogućega. Bog je uvijek u većini. Kad zvuk posljednje trube prodre u ta-mnicu koja čuva mrtve, i kad pravednici ustanu uz pobjednički poklik: ‘Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj žalac?’ (1. Korinćanima 15,55) – stojeći s Bogom, s Kristom, s anđelima i s odanima i vjernima svih vremena, Božja će djeca biti u velikoj većini.”2

“Ostatak koji čisti svoje duše poslušnošću istini, skuplja snagu u mučnom procesu kušnje i provjeravanja pokazujući ljepotu svetosti iako okružen otpa-dništvom sa svih strana. Za sve njih On kaže: ‘Gle, u dlanove sam te svoje urezao.’ (Izaija 49,16) On ih drži u vječnom, nepropadljivom sjećanju. Sada nam je potrebna vjera, živa vjera. Potrebno nam je živo svjedočanstvo koje će probosti srce grješnika.”3

“Prorok kaže da je Božji narod koji drži zapovijedi kao ‘ljudi znamenja’. Mi trebamo biti narod koji se razlikuje od svijeta. Oči svijeta upravljene su na nas i mnogi koje ne poznamo nas promatraju.”4

“Bog ima crkvu. Ona nije velika katedrala, niti nacionalna ustanova, niti je sastavljena od različitih vjerskih zajednica. Ona je narod koji ljubi Boga i vrši Njegove zapovijedi. ‘Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima.’ (Matej 18,20)”5

Jordan Wagner, Spencerport, New York, SAD. 1 Izraelski proroci i kraljevi, str. 11.2 Djela apostolska, str. 371.3 Selected Messages, sv. 2, str. 380.4 Isto, str. 386.5 The Upward Look, str. 315.


Srijeda 21.siječnja

Ništa manje od samoga sebe PRIMJENAOtkrivenje 12,17; 14,12.

Je li moguće biti u Crkvi ostatka, a ne biti Ostatak u srcu? U Otkrivenju je Bog objavio završne događaje velike borbe zajedno s ishodom. Označio je one koji će pobijediti, one koji predstavljaju Ostatak. Bog daje nekoliko karakteristika svoga naroda u posljednje vrijeme. Razumijevanjem njihove jedinstvenosti možemo znati ne samo kako da budemo u Ostatku nego da budemo Ostatak u srcu. 1. Naviještati vijest. Božja crkva ostatka naviještat će vječno evanđelje cijelome svijetu u okviru vijesti trojice anđela, koje trebaju pripremiti narod da sretne svojega Spasitelja prigodom Njegovog drugog dolaska. Da bismo bili dio tog Ostatka, moramo biti dio pokreta koji objavljuje Drugi dolazak. 2. Vršiti zapovijedi. Božji narod posljednjih dana uči da Božji zakon nije promijenjen niti ukinut već je vječni prijepis Njegovog karaktera i mjerilo po kojemu ćemo svi biti suđeni (1. Petrova 1,15). Zapovjedi su Božje sredstvo da nam pokaže naš grijeh i potrebu za Spasiteljem (Rimljanima 3,20; 7,7). Ostatak ne samo naučava zapovijedi nego ih i vrši. Biti taj Ostatak znači imati zajednicu ljubavi s Isusom, ljubavi koja se očituje u poslušnosti (Ivan 14,15).3. Vjerovati Njegovim prorocima. Isusovo svjedočanstvo je proročki duh (Ot-krivenje 12,17; 19,10). Božji narod posljednjih dana imat će duh proroštva kao stari Izrael. Bog nam je dao kartu (Bibliju) za naš Izlazak (Drugi dola-zak). On nam također daje pilota (duh proroštva dan Elleni White i biblijskim prorocima) da nas provede kroz opasnosti u vrlo promjenjivim okolnostima posljednjih dana. Kao njegov narod Ostatka vjerovat ćemo Njegovim proro-cima i poslušati Njegove savjete kako bismo mogli napredovati do kraja (2. Ljetopisa 20,20).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što je bio Božji plan za Izrael? A za Njegov Ostatak posljednjeg vremena?2. Koje bi mjesto u vašem životu trebalo imati naviještanje vijesti trojice an-

đela?

Joshua Rietman, Wyoming, Michigan, SAD.



Ostatak odražava Kristov likRAZUMIJEVANJEIvan 17,3.6-26.

Stvoritelj je naše praroditelje načinio na svoju sliku. Mogli su hodati u nazo-čnosti Boga u savršenom svijetu. Nije bilo potrebe za nekim ostatkom. Među-tim, zbog grijeha ljudi više nisu mogli gledati Boga i ostati živi. Što je drugo preostalo Bogu nego da načini prikaz samoga sebe kako bi ljudski rod mogao naučiti da se pouzda u Njega i dopusti da se u njemu odrazi Njegov karakter.Je li bilo potrebno da se u nama odražava Božja slika? Evo nekoliko razloga:1. da osigura dokaz postojanja Boga ljubavi u mračnome svijetu;2. da svijetu otkrije pravi Božji karakter;3. da pripremi narod za ponovni boravak pred svojim Stvoriteljem.Usred velike borbe, dok je lažnim učenjem Božja slika oklevetana, Bog je dao puninu sebe u Kristovom liku. Krist nije bio samo slika Božanstva, već Božan-stvo obučeno u ljudsko tijelo. Zahvaljujući službi našeg Otkupitelja, mi može-mo svojim životom prikazati nacrt kojeg ostatak treba slijediti. Krist je za svog boravka na Zemlji propovijedao vijesti trojice anđela. Pozivao je mnoštvo na pravilno štovanje Boga; pozivao ga je da izađe iz zabune predaje i podsjetio je svoje sljedbenike da ostanu vjerni, premda će većina svijeta odbiti da Ga vjeruje.Krist je ne samo naviještao vijest; On ju je živio jer je bio Riječ (Ivan 1,1-3.14). Budući da se približavamo Kristovom drugom dolasku, Adventističkoj crkvi je dano prevažno svjetlo. Mi imamo vijest, ali kako je živimo i kako odraža-vamo narav ljubavi našega Gospodina? Ostatak ne samo što tu vijest treba propovijedati svijetu, već je mora otkriti u svojim riječima i djelima ljubavi. Prije dolaska grijeha na ovaj svijet Božja slika se odražavala u prvome paru – u Adamu i Evi. Na kraju velike borbe Božja slika će se odražavati u posljednjem paru – u Isusu Kristu i Njegovoj zaručnici, Crkvi.

ZA RAZMIŠLJANJENa koji način Gospodin pokušava odraziti svoj karakter u vama kao svojem djetetu Ostatka?

Charles Rietman, Wyoming, Michigan, SAD.


Petak 23. siječnja

Dobar odrazISTRAŽIVANJE2. Korinćanima 3,18.

ZAKLJUČITETijekom povijesti Bog je spašavao ostatak naroda koji je odražavao Njegovo svjetlo u grijehom zamračenom svijetu. Ponekad je svjetlo jako sjalo, kao u dane prve kršćanske Crkve. U drugim prilikama izgledalo je kao usamljena svijeća, kao u dane Waldenza koji su boravili u špiljama. Ove skupine Ostatka daju neugasivu nadu i uvjerenje da će dobro pobijediti zlo, a svjetlo nadvladati tamu. Imamo priliku da budemo dio povijesne zajednice vjernih koji odraža-vaju svjetlo. Kako vrijeme prolazi, svijetu je sve više potreban jedinstven narod koji će jasno odsjajivati Krista u sve većem mraku.

RAZMOTRITENačinite nešto novo od starih ostataka. Izaberite što ćete upotrijebiti – dijelove metala ili tkanine, dijelove starog računala ili čak ostatke iz hladnjaka.Uzmite vješalicu i na nju privežite djeliće stakla, metala ili starih CD-a. Objesi-te ju na sunčani prozor ili iznad upaljene svijeće i promatrajte kako umnožava svjetlost iz izvora. Zašto predmet načinjen od više komadića stakla odražava više svjetla od onoga koji ima samo jedan komad?Nacrtajte crtu svojeg života. Gdje su najvažnije točke ili događaji koji su vas ponukali da promijenite smjer? Kako se ova crta uklapa u borbu opisanu u Otkrivenju 12. poglavlju?Odlučite se. Je li vam draže biti u maloj skupini ili u mnoštvu? Koje su pre-dnosti jednog i drugog?Potražite u rječniku riječ ostatak. Kako njegova definicija opisuje Božji narod Ostatka. Da li rječnik ističe pozitivan ili negativan smisao? Koji su sinonimi te riječi?Izaberite simbol koji će prikazati vaš odnos s Kristom; nosite ga vidljivo jedan čitav dan. Kako ste se osjećali s tako očitom oznakom svoje veze s Kristom? Koje oznake stalno pokazuju svijetu oko nas da smo kršćani?Zamislite igru zasnovanu na Otkrivenju 12. poglavlju.Predložite suvremene zamjene za osobe i simbole u Otkrivenju 12. i 14. po-glavlju. Koji izraz ili osobu biste izabrali da umjesto Ostatka opisuje Božje vjerne?

POVEŽITEJohn Duckworth, Joan ‘n’ the Whale, 17. poglavlje.

Luan Miller, College Place, Washington, SAD.


POUKA 5

24. – 31. siječnja 2009.

Proročko nadahnuće

“Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za popra-vljanje i odgajanje u pravednosti.” (2. Timoteju 3,16 KS)



Ispisano tintomUVOD2. Timoteju 3,16.

Tijekom seminara o misionarskom komuniciranju trebali smo intervjuirati ljude u trgovačkom centru i dijeliti traktate. Pitala sam jednu ženu što misli o Isusu i Bibliji. “Isus je bio samo prorok, a Biblija je obična knjiga kao što su romani. Vjerujem da su je pisali ljudi koji su htjeli prodati svoje knjige.”“Kad bi proučavali Božju knjigu uz iskrenu molitvu da razumiju njen nauk, ljudi ne bi bili prepušteni tami da prihvate lažna učenja.”1 Bog je svakom kr-šćaninu dao različite darove – sposobnosti i razum da ih koristi u Božjem vinogradu. Pročitajte 1. Korinćanima 12,7.8.10.11. Nakon što je dobila dar proroštva, Ellen White u svojim spisima potiče i širi Božju ljubav u svijetu. Njezine knjige, isprva pisane perom umočenim u tintu, izdane su na mnogo jezika i pomogle mnogima da iziđu iz tame. Nakon mojeg posjeta njezinom domu u Napa Valley u Kaliforniji, osjećala sam povezanost sa svakim djelićem njenog djela.Apostol Pavao, Ivan Krstitelj i drugi proroci budili su u biblijska vremena Bo-žji narod. Tko to danas radi? Zemlje koje pate mole godinama za mir. Ljudi uspoređuju religije da ustanove što im najbolje odgovara. Neki se oslanjaju na Sveto pismo, dok drugi gledaju na nedolično ponašanje nekih kršćana i zbog toga odbacuju Božju istinu. Začuđujuće je što povremeno i neki adventisti sumnjaju u spise Ellene White i drugih proroka pozvanih od Boga. Ovakve sumnje ponekad navode nevjernike na pogrešno shvaćanje Svetog pisma.“Sveto pismo zahvaljuje svoju vitalnost životu koji mu je udahnuo sam Bog. Trajnost njegove privlačnosti i sposobnosti da zadovolji svaku čovjekovu po-trebu svjedoči o božanskom autorstvu.”2 Naučite kako da plovite u olujama ovih posljednjih dana proučavajući ovu pouku o nadahnuću proroka, da biste na kraju mogli reći: “Znam komu sam povjerovao.” (2. Timoteju 1,12)

Stephanie Loriezo, Bacolod City, Filipini.

1 Velika borba, str. 450.2 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 344.



Proroštvo i darovi prorokaLOGOSJeremija 28,9; 36,1-4; 1. Solunjanima 2,13; 2. Timoteju 3,16; Titu 1,10-15; 2. Petrova 1,1-4.20.21.

Proročko djelovanje Ellene White je bilo više vezano uz poučavanje i davanje uputa nego uz proricanje. Ali u njezinim spisima nalazimo upadljiva pretka-zanja koja su se ispunila ili se ispunjavaju. Na primjer, u trideset šestom pogla-vlju knjige Velika borba nalazimo značajna pretkazivanja o događajima koji će se zbiti prije vremena svršetka. Ovi se događaji odnose na dvije Sotonine najveće prijevare – na svetost nedjelje i besmrtnost duše.Evo nekoliko primjera drugih zanimljivih pretkazanja Ellene White s godina-ma kada su izrečena.1894. – “Bog uklanja svoja ograničenja sa Zemlje i uskoro će nastupiti smrt i uništenje. … Oni koji su bez Božje zaštite neće naći sigurnost ni u kojem mjestu i položaju.”1

1903. – “Oluja se priprema, gotova da opustoši Zemlju; i kad Gospod bude zapovijedio svojim anđelima da odriješe vjetrove, izbit će takav sukob da ga nijedno pero neće moći opisati.”2 1904. – “Uskoro će se strašne nevolje pojaviti među narodima – nevolje koje neće prestati sve dok Isus ne dođe.”3

1909. – “U noćnim viđenjima pokazan mi je vrlo dojmljiv prizor. Vidjela sam golemu vatrenu loptu kako pada među neke prekrasne kuće i trenutno ih ra-zara.”4

Takve misli nas trijezne. Kako je dobro znati da je On “kralj, Jahve nad voj-skama, koji sjedi među kerubinima, usred svih nemira i sukoba naroda i da-lje čuva svoju djecu. … Kad budu rušene tvrđave vladara, kad strijele gnjeva budu probadale srca Njegovih neprijatelja, Njegov narod bit će siguran u Nje-govim rukama.”5

Svrha dara proroštva (1. Korinćanima 12,7; Efežanima 4,7-14)Glavna svrha duhovnih darova je omogućiti preko Crkve nastavak Isusovog djela u svakoj zemlji (Djela 3,1-10; 5,12-16; 6,8; 8,5-7). Svi su darovi savršeno usklađeni s Pavlovom izjavom o trostrukoj svrsi darova u Efežanima 4,7-14:1. za opremanje svetih,2. za djelo služenja,3. za izgrađivanje Kristova Tijela.“Proroci su obrazlagali i objašnjavali Božju volju koja im je bila otkrivena nat-prirodnim načinima. Oni se spominju zajedno s apostolima u Efežanima 2,20; 3,5. Misao o pretkazivanju nije bitna za značenje ove riječi, niti ne nalazimo element pretkazivanja u svim proročkim govorima (Djela 15,32; 1. Korinćani-ma 14,3). Proročki dar je bio neophodan za osnivanje Crkve u novozavjetna vremena, on je određen da bude vodič u Crkvi ostatka (Otkrivenje 19,10).”6


“Božja je volja i plan da Njegova Crkva bude opunomoćena darovima do kraja vremena (Efežanima 4,8.11-13; Djela apostolska, str. 28.29), Svi su darovi od Boga; zbog toga ne može biti razloga da se netko od ljudi hvali nad svojom braćom da mu je Nebo naklonjeno zato što je sredstvo kojim se Božja sila na poseban način očituje u korist Crkve kao cjeline (1. Korinćanima 12,11).”7

ZA RAZMIŠLJANJE1. Nabrojite duhovne darove koji se javljaju u 1. Korinćanima 12. poglavlju i

Efežanima 4,1-16.2. Koji od njih vidite posebno aktivnim u svojoj mjesnoj crkvi i u Crkvi opće-

nito?3. Koji od njih su pozitivno utjecali na vaš život i vašu mjesnu crkvu? Kako

biste to objasnili nekome tko nije kršćanin?

Gil Balida, Taculing, Bacolod City, Filipini.

1 Vjera kojom živim, str. 251. 2 Odgoj, str. 162. 3 Maran Atha, str. 23. 4 Testimonies for the Church, sv. 9, str. 28. 5 Govor na Gori, str. 163. 6 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, str. 1023. 7 Isto, str. 969.



Božanski darSVJEDOČANSTVO2. Petrova 1,20.21.

Bog danas poziva mlade, talentirane adventiste da pomognu pripremiti svijet za Kristov drugi dolazak. Ali izabrani je narod, slično Isusovim učenicima dok je boravio na Zemlji, običan narod. Kako je čudesno da ga je Bog izabrao za širenje Njegove Riječi. “Bog je u stara vremena govorio ljudima preko proro-ka i apostola. U današnje vrijeme On im govori preko svjedočanstava svojeg Duha. Nikada Bog nije ozbiljnije podučavao svoj narod u vezi sa svojom vo-ljom i smjerom kojim trebaju ići nego danas.”1

Naše fizičko biće je pod Božjim nadzorom. Mi nismo roboti koje pokreće neka druga sila. “U Bogu mi živimo, mičemo se i jesmo. Moć vječno prisu-tnog Boga u savršenom redu održava funkcije srca i puls, svaki živac i mišić u živom organizmu.”2

Danas ljudi imaju različita mišljenja o Bibliji zbog različita podrijetla. Oni čitaju Bibliju u skladu sa svojim željama i pretpostavkama. Međutim, Sveto pismo nisu pisali ljudi nadahnuti svojim mislima i idejama. “Biblijski pisci morali su svoje misli izraziti ljudskim riječima. Napisala su ih ljudska bića. Sveti Duh je nadahnuo ove ljude.” 3

Pravi autor Biblije je Gospodin. Pustimo da se On brine o svojoj knjizi kao što je to činio stoljećima. Uvijek će biti onih koji će nastojati da budu originalni i postanu poznati, ali njihovo je znanje često ludost. “Braćo, neka se nijedan um ni ruka ne digne u kritiziranju Biblije. To je posao u kojem bi Sotona uživao da ga obavlja netko od vas, ali to nije djelo koje vam je Gospodin povjerio da vršite.” 4

ZA RAZMIŠLJANJE

1. Koje unaprijed stvorene ideje možete unijeti u vaše proučavanje Biblije? Kako ih možete nadvladati?

2. Pročitajte jedan poznati biblijski ulomak, kao na primjer Psalam 23, 1. Korinćanima 13. poglavlje ili Luka 2,1-20. Pri čitanju razmislite o činjenici da su ljudi koji su napisali ove riječi bili nadahnuti Božjim Svetim Duhom. Kako vam ova činjenica pomaže u razmatranju ovih poznatih riječi?

Glee-Zeal Castor, Taculing, Bacolod City, Filipini.

1 Vjera kojom živim, str. 303. 2 Put u bolji život, str. 260.261.3 Vjera kojom živim, str. 13.4 Selected Messages, sv. 1, str. 17.



“Ustanite, današnji Nehemije!”DOKAZINehemija 2,4-6; 1. Solunjanima 2,13.

Prorok Nehemija je dobar primjer kako netko postaje nadahnuti prorok. Bu-dući da je oduševljeno surađivao s Bogom, On ga je upotrijebio da u kratko vrijeme ostvari naizgled nemoguće.Obnova jeruzalemskih zidina, odlagana zbog ravnodušnosti naroda kao i pro-tivljenja neprijatelja, očito nikad ne bi bila dovršena. A onda se pojavio Ne-hemija, nadahnut, s čvrstom i odlučnom namjerom. “Njegova sveta namjera, njegova velika nada, njegovo radosno posvećenje radu bili su zarazni. Narod se zarazio oduševljenjem svoga vođe i svatko je u svom okruženju postao Ne-hemija i pomogao ojačati ruku i srce svoga bližnjega.”1

“Nehemija nije oklijevao da krene u akciju. Samo dan nakon što je noću obišao zidine, predstavnici mjesta i starješine okupili su se da čuju njegov izvještaj. U svom govoru ih je podsjetio na sramotno stanje u kojemu se nalazi njihova zemlja, ispričao je kako je u razgovoru s kraljem doživio božansku pomoć i obavijestio ih o domašaju svojeg autoriteta. Njegov je govor postigao željeni efekt i rezultirao u jednoglasnoj odluci da ‘ustanu i grade’.”2

“Danas su u Crkvi potrebni Nehemije.”3 Oni trebaju ustati i potaknuti tisuće. Oni trebaju učiti da silom Svetog Duha možemo dovršiti našu zadaću na Ze-mlji.Bog je vidio potrebu da svojoj Crkvi osigura posebno vodstvo usred nemira u ove posljednje dane. Izabrao je Ellenu White da Mu pomogne u ovom vo-đenju. Od početka naše zajednice adventisti su vjerovali da je Isusovo svjedo-čanstvo drugo ime za biblijski dar proroštva (Otkrivenje 19,10) koji Bog daje muškarcima i ženama da vode Njegovu djecu na Zemlji.

Angel Gay Balida, Taculing, Bacolod City, Filipini.

1 Conflict and Courage, str. 264.2 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 398.3 Ellene White, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 1137.



Naše nadahnućePRIMJENAPsalam 12,7; 119,105; Matej 6,33; 1. Solunjanima 2,13.

Tko god nešto voli naći će za to vremena. Računalni analitičar ozbiljno razmi-šlja prije instaliranja novog programa. Pisac vrši istraživanje da prikupi ideje prije sastavljanja neke priče ili članka, a muzičaru je potrebno nadahnuće prije skladanja lijepe pjesme.Bog je nadahnuo proroke na različite načine kako bi objavili Božje poruke. Kao kršćani i mi trebamo biti nadahnuti dok obavljamo Njegovo djelo i če-kamo na Njegov drugi dolazak. Da bismo mogli nadvladati kušnje i prihvatiti vijesti koje Bog šalje preko svojih proroka, moramo se uzdati u Njega. Za to:Imajte vremena za Isusa. Nećemo ništa izgubiti ako nekoliko minuta dnevno uzmemo za molitvu. Molitvom izgrađujemo vjeru i povjerenje u Boga tijekom svakog trenutka u našem životu (Matej 6,33).Ne zaboravite da živimo u proročko vrijeme. Moramo znati da se znakovi ispunjavaju. Bog je nadahnuo proroke da bi nas upozorili i vodili u kršćan-skom životu. Čitanje Biblije i razmišljanje o njoj pomoći će nam da s Njim idemo svakog dana i da se pripremimo za Njegov povratak.Znajte da su Božje riječi čiste. Znajmo da je Bog začetnik našeg života. Nje-gova su obećanja istinita. Premda nas promašaji, brige i boli mogu ponekad navesti da posumnjamo, znajmo da su Njegove riječi čiste (Psalam 12,7).Tražite Boga. Život bez Boga je bijedan i prazan. Ako u svakodnevnom životu tražimo Boga proživjet ćemo radosno mnoge nevolje. Moramo se usredotočiti na Božje vodstvo da bi nam život bio što ispunjeniji (Psalam 119,105).Zahvalite Bogu za lekcije koje trebate naučiti. Zahvalite Mu za teškoće. One će vam pomoći da se više približite Bogu.

Steve Orven Loriezo, Colonia, Yap, Micronezija



Vjerujte!RAZUMIJEVANJE1. Solunjanima 1,2-7.

Napadi na ono što kršćani vjeruju, a posebno što vjeruju adventisti, sve su učestaliji i intenzivniji. Mnogi se danas ne koncentriraju na Sveto pismo da bi ojačali svoju vjeru, već na tehnologiju i novac koji će im dati moć. To utječe na vjeru pa je nerazumijevanje događaja sve veće i ljudi postaju sumnjičavi prema duhovnome i temeljima vjere.“Um ne prelazi naglo iz stanja čistoće i svetosti u stanje pokvarenosti, poroka i zločina. Da bi oni koji su stvoreni prema Božjoj slici poprimili životinjsku ili sotonsku prirodu, potrebno je vrijeme. Mi se mijenjamo gledanjem. Popušta-njem nečistim mislima čovjek može tako odgojiti svoj um da grijeh na koji se nekada gadio postane ugodan.”1 Prije ili kasnije svatko će posumnjati u proro-čko nadahnuće, jer više neće biti Svetog Duha koji osvjedočava srce.Važno je proučavati otvorena uma. Ne možete vjerovati Božjim riječima objavlje-nima preko proroka ako se niste osvjedočili, a nikad nećete biti osvjedočeni ako nemate vjere i ako stalno ne tragate za istinom. Naš odnos i vjerovanje u pogle-du nadahnuća proroka djelomično određuje kakav ćete biti kršćanin. Dosljedno proučavanje Biblije nas osvjedočava da su proročanstva od Boga nadahnuta.“Ne možemo steći mudrost bez ozbiljnog, pozornog proučavanja i molitve. Neki dijelovi Pisma su doista tako jasni da ih nitko ne može pogrešno shvatiti; ali ima i takvih čije značenje ne leži na površini i ne vidi se na prvi pogled. Tekst se mora uspoređivati s tekstom. Mora se pomnjivo istraživati, uz moli-tvu i razmišljanje. Takvo prou čavanje bit će bogato nagrađeno. Kao što rudar otkriva žile dragocjene rudače skrivene ispod zemljine površine, tako će i onaj tko ustrajno proučava Božju Riječ, kao da traži zakopano blago, pronaći istine najveće vrijednosti, skrivene od pogleda nemarnog tragača. Nadahnute riječi, ako se ozbiljno prime k srcu, postat će poput potok. koji teku s izvora života.Bibliju nikada ne smijemo proučavati bez molitve. Prije no što otvorimo nje-zine stranice, trebamo tražiti prosvjetljenje Svetoga Duha, i ono će nam biti darovano.”2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto i vjernici i nevjernici sumnjaju u nadahnuće proroka?2. Koje su po vašem mišljenju pobude onih koji sumnjaju?3. Kako ćete odrediti koja su proročanstva, znakovi i ostalo napisani pod na-

dahnućem?

Jed Alden G. Magbanua, Taculing, Bacolod City, Filipini.

1 Patrijarsi i proroci, str. 383.2 Put Kristu, str. 95.


Petak 30. siječnja

Potaknuti na djelovanjeISTRAŽIVANJE2. Timoteju 1,6.7.

ZAKLJUČITEKad je Bog izabrao pojedince da budu proroci, nije ih ograničio na proricanje budućnosti. Najveći dio njihovog rada bio je usmjeren na to da ljudska srca i umove vrati Bogu. Isti Duh koji ih je poticao na djelovanje i nas danas vodi kad proučavamo Sveto pismo kako bismo upoznali Boga i Njegovu volju za naš život. On nas također ovlašćuje da koristimo svoje duhovne darove tako da Crkva može ojačati za dovršenje svojega djela u pripremanju svijeta za sud i Isusov skori povratak.

RAZMOTRITENačinite kolaž slika i naslova iz novina i časopisa koji će ukazivati na blizinu Isusovog drugog dolaska. Stavite naslov “Duhovni darovi – za ovo vrijeme” ili neki po vašem izboru.Ispunite test da otkrijete kojim vas je darovima Bog obdario. Naći ćete ga na gdje ocjenjuje vaše jake strane i detaljno ih objašnjava.Naučite više o životu Ellene White, Božje proročice za posljednje dane. Neke od knjiga na engleskom jeziku su: Messenger of the Lord, His Messenger, El-len White: Woman of Vision i Ellen White: Trailblazer for God.Porazgovarajte s više vjernika da čujete koji je njihov omiljeni način proučava-nja Biblije. Iznesite nalaze u svome razredu. Planirajte vrijeme za osobno bogoslužje – kad ćete proučavati, što ćete prou-čavati i za što ćete se moliti. Zamolite Boga da vam pomogne u nastojanju da to vrijeme uživa prioritet u vašem životu.

POVEŽITEEllen G. White, Lessons From the Life of Nehemiah.Samuel Koranteng-Pipim, Receiving the Word, “Departing From the Word,” str. 101–194; George W. Reid, urednik, Understanding Scripture.

Renee Coffee, Gobles, Michigan, SAD.


POUKA 6

31. siječnja.–7. veljače 2009.

Ispit proroka

“Proročke govore ne prezirite, nego sve provjeravajte; što je dobro zadržavajte.” (1. Solunjanima 5,20.21)



Bog koji govoriUVODIzaija 8,20; Amos 3,7.

U svojoj poemi “The Hound of Heaven” Francis Thompson je pisao o Božjoj neiskazanoj i neugasivoj ljubavi koja nas stalno slijedi u našem životu. Grje-šnici se pokušavaju sakriti od Boga i naći smisao života odvojeno od Njega, ali Bog ide za njima. Onda dolazi trenutak susreta kad je Bog sustigao grješnika koji onda postavlja pitanje. Zapazimo Božji odgovor.“Zastaje li pored mene odjek koraka?Je li moja turobnost tekSjena Njegove ruke, pružena da pomiluje?Ah, nađeni, slijepi, slabi,Ja sam Onaj koga tražiš!Ti crpiš ljubav od mene koji me privlačiš.”*U riječima biblijskih proroka čujemo Božji glas. Dok govori narodima, kra-ljevima, vladarima i društvu, On govori i nama pojedinačno. Upravo kad ču-jemo kako nam Bog govori osobno Pismo oživljava. Tada se naša vjera širi i produbljuje.Adventisti su narod proroštva. Zapravo je razumijevanje proročkog vremena dovelo do uspostave naše Crkve. Proročka riječ upravlja našim životom sada i u budućnosti. Vjerujemo da posljednju riječ ima Isus – ne smrt, grob, demon-ske ili zemaljske sile. Isusovo obećanje da će se vratiti cilj je kojemu je usmjeren naš život. Proročka riječ je u tom pogledu pozitivna i optimistična. Proroštvo proriče bolji svijet – svijet kojeg je Bog dizajnirao, u koji su svi pozvani (Otkrivenje 22,17).Za adventiste su spisi Ellene White važni. Prema nisu predviđeni da zamijene Sveto pismo, slični su njemu s obzirom da svima govore o životu. Čitanje knji-ge Isusov život, koja je najvjerojatnije najbolja knjiga koju je Ellen White napi-sala, dovodi čovjeka bliže Isusu. To je knjiga koja i nakon ponovljenog čitanja zadržava svježinu i čini Isusa sve dragocjenijim. Upravo čitanjem njenih spisa u svjetlosti Biblije možemo za sebe potvrditi njihovu vrijednost. Naša pouka ovog tjedna je prilika da još jednom ispitamo temelj i pouzdanost proročke riječi u Svetom pismu i kod Ellene White.

Rosemary Boyle, Watford, Engleska.

* The Poems of Francis Thompson, str. 106.


Nedjelja 1. veljače

Veličanstvo kao ljudsko dijeteDOKAZIJeremija 18,6-10.

Mi živimo u simfoniji prostora i vremena, u ljudskom slobodnom odlučiva-nju i božanskom predznanju, u akciji i reakciji. Marie Beyon Ray je pisala: “Imamo samo ovaj trenutak, blještav kao zvijezda u našoj ruci … i topiv kao snježna pahulja.”* To je naš usud. Ali naš vječni Bog živi u aktivnom odnosu prema našem prolaznom, vremenski ograničenom stanju. Čini se kao da se zadovoljava kako postupa prema nama i reagira na naše odluke i postupke. S obzirom na to proroštvo ne živi u vakuumu već je ovisno o Bogu koji ga daje, objavljeno ljudima preko ljudi s punim posjedovanjem slobodnog odlučiva-nja, koji žive u prostoru i vremenu. Neka su proročanstva bezuvjetna, kao ve-lika mesijanska proročanstva koja su se ostvarila u Kristu, i obećanja o Njego-vom drugom dolasku. Istovremeno postoje i neka uvjetna proročanstva koja ovise o čovjekovom reagiranju na Božju poruku. Primjer može biti izvještaj o Joni, kad Bog mijenja odluku nakon što se Niniva pokajala. Je li zbog toga Jona lažni prorok? On je izvršio Božji nalog da Ninivi propovijeda Božju vijest.U našem gornjem tekstu Bog šalje proroka k lončaru da čuje Božju poruku. U radionici vidi lončara na poslu. Izrađena posuda ima grešku. Zato lončar pre-oblikuje posudu prema svojoj želji. Bog zatim prispodobljuje sebe s lončarom, a izraelski narod s glinom. On kaže da se Izrael mora promijeniti. Međutim Izrael više ne vidi kako je promjena moguća, što pokazuje da su iz vida potpu-no izgubili Lončara.Ponekad smo slični Izraelu. Očajavamo zbog svoga stanja, nesposobnosti da se mijenjamo. Ali ako se usredotočimo na naše nedostatke, gubimo iz vida Bo-žje veličanstvene ruke koja su u stanju da nas preoblikuju u korisni oblik. Bog je kvalificiran i spreman da nas oblikuje. Ostavljeni smo s odlukom: Hoćemo li dopustiti Bogu da uđe u naš život?

ZA RAZMIŠLJANJE1. Je li Jeremijino proročanstvo uvjetno ili bezuvjetno? Zašto?2. Kako Izraelov odnos prema Božjoj vijesti određuje ishod?

Daniel Thompson, Watford, Hertfordshire, Engleska.

* Citat uzet 18. studenog 2007. iz www.quotationspage.com/quotes/Marie_Beyon_Ray/. Ostali izvori: Graeme Bradford, Prophets Are Human, str. 71−89 i Handbook of Seventh-day Adventist Theology, str. 626.627.


Ponedjeljak 2. veljače

Bog koji govori preko IsusaLOGOSIzaija 8,20; Jeremija 18,6-10; Jona 3. i 4. poglavlje; Matej 7,15-20; Galaćanima 2,11-14.

Neki je dječak promatrao fotografiju svog oca koji je bio vojnik u jednoj dale-koj zemlji. “Volio bih kad bi tata mogao iskoračiti iz fotografije i biti sa mnom”, rekao je. To je Isus učinio utjelovljenjem. Iskoračio je iz vječnosti u vrijeme. U Isusu je Bog postao čovjekom, jedno s nama. U Isusu je Bog iznio najpo-tpuniju, najbogatiju, najjasniju, najuvjerljiviju i najsnažniju poruku o svojoj ljubavi prema ljudskom rodu. Ovu je poruku prenio osobno Isus – ljudska manifestacija Boga.

UtjelovljenjeKako je Bog postao čovjekom i ušao u naš svijet nadilazi naše shvaćanje. Pavao je to rekao ovako: “Po sveopćem uvjerenju, veliko je Otajstvo pobožnosti: On, očitovan u tijelu …” (1. Timoteju 3,16)Važno je da razumijemo kako je istina o utjelovljenju otkrivena istina. Njome Bog nama otkriva svoju volju i cilj preko proroka i apostola (Amos 3,7). Po-stoje istine koje ne možemo znati a da im ih Bog ne otkrije. Na primjer: stva-ranje, podrijetlo grijeha, Drugi dolazak, Trojstvo. Takve su istine natprirodno objavljenje božanskom objavom. Mi ih razumijemo kad ih prihvatimo vjerom (Hebrejima 11,3).

Bog govori preko LogosaEllen White je snažnom izjavom objasnila značenje izraza logos (Riječ) kako je primijenjen na Isusa: “Došavši prebivati među nama, Isus je trebao otkriti Boga i ljudima i anđelima. On je bio Riječ Božja – Božja misao koja se mogla čuti.”1

Ivan 1,18 kaže da Isus Logos objašnjava tko je Bog. U Ivanu 1,1.2 kaže da je Isus Logos božanske naravi, vječan i da je Logos ono što je Bog. Treći redak kaže da je Isus Logos Stvoritelj svega. Četvrti redak kaže da je Isus Logos izvor života. Peti redak kaže da postoji razlika između svjetla i tame i da je to Svjetlo neugasivo.Ivan ističe nekoliko važnih činjenica koje potvrđuju Isusovo utjelovljenje:1. Utjelovljenje je potvrđeno proroštvom. Ivan Krstitelj je ispunio Izaijino

proročanstvo: “Glas viče: ‘Pripravite Jahvi put kroz pustinju. Poravnajte u stepi stazu Bogu našemu. … Otkrit će se tada Slava Jahvina i svako će je tijelo vidjeti, jer Jahvina su usta govorila.” (Izaija 40,3.5)

2. Ono je povijesna činjenica. “I Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu - slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca – pun milosti i istine.” (Ivan 1,14)

“U srži kršćanske vijesti nalazila se nova činjenica: Bog je djelovao – i pu-stio da se sjetimo kako je izvorno značenje ‘činjenice’ latinski factum, ‘nešto


učinjeno’. Bog je postupio tako da odsad, ako vjerujemo, to određuje način čitavog našeg razmišljanja.”2

Ovaj tjedan ćemo ispitati ne samo proročku riječ, već se suočiti s onim što nam ona otkriva o naravi, karakteru, ljubavi, volji i Božjim nakanama.

Logos govoriSveto pismo i proroštvo nisu samo sredstva za prijenos informacije. Premda proroštvo otkriva Božju volju i namjeru, njegov je primarni cilj spasenje – po-kazati kako se slaba ljudska bića mogu sjediniti sa svetim Bogom.Upravo u Isusu Logosu možemo dobiti silu da postanemo Božja djeca (Ivan 1,12.13). U Isusu Logosu primamo milost i istinu u punini i blagoslov za bla-goslovom (redci 14.15). Upotrebom izraza Logos, koji znači “Riječ”, prenosi se najpozitivnija i najo-ptimističnija poruka. Isus je živa Božja Riječ. Božja izgovorena riječ stvorila je svijet. “I reče Bog … i bi.” (Postanak 1,3). Božjom Riječi stvorena su nebesa (Psalam 33,6).U Božjoj pisanoj Riječi nalazi se ista božanska sila koja preobražava grješne ljude u nova stvorenja (Jakov 1,8). On je odlučio da nas porodi riječju istina (1. Petrova 1,23).Proučavanje proroka treba ojačati i razviti naše iskustvo s Isusom koji je cilj proroštva (1. Petrova 1,10-12). Kad ispitujemo biblijska proročanstva, mi na-lazimo sidra za našu vjeru; ali i više od toga, mi uspostavljamo duboku i izo-bilnu zajednicu s Isusom.Petar to ističe kad kaže da “uza nju prianjate” kao svjetlo koje svijetli u ta-mnome mjestu. On nas savjetuje da nastavimo s proučavanjem dok se Isus ne vrati. Istina je progresivna i širi se. Naše stalno proučavanje neće iscrpiti njeno značenje niti korist (2. Petrova 1,19).

ZA RAZMIŠLJANJE1. U Ivanu 1,10 i 11 piše kako Isusa Njegov izabrani narod nije prihvatio

kad je došao na Zemlju. Je li nepoznavanje starozavjetnih proročanstava moglo biti razlog za Njegovo odbacivanje?

2. Kakvu primjenu na nas danas ima Hebrejima 2,1-3?3. Koja se opasnost krije u vjerovanju u biblijsko proročanstvo bez ispitiva-

nja?4. Kako možemo znati da iskustvo zamjenjujemo znanjem?5. Kad dokažemo da je proroštvo pouzdano, što je sljedeći korak?

Patrick Boyle, Watford, Hertsfordshire, Engleska.

1 Isusov život, str. 7.2 Lesslie Newbigin, Proper Confidence, str. 5.


Utorak 3. veljače

Nikome danoSVJEDOČANSTVOGalaćanima 2,11-14; 1. Petrova 1,17.22-25.

U vrijeme prve crkve narodu je bilo potrebno vodstvo. Ellen White koristi Petrovo iskustvo da nas jasno uputi kako da koristimo njene spise: “Preporu-čujem ti, dragi čitatelju, Božju riječ kao pravilo tvoje vjere i života. Po toj će nam Riječi biti suđeno. Bog je u svojoj Riječi obećao da će u ‘posljednje dane’ dati viđenja; ne zato da postavi novo pravilo vjere, već da utješi svoj narod i ispravi one koji zastranjuju od biblijske istine. Tako je Bog postupio s Petrom kad ga je namjeravao poslati da propovijeda poganima.”1

Ona ovako objašnjava svoju ulogu: “Moj Spasitelj me pozvao da budem Nje-gov vjesnik. ‘Tvoj posao’, uputio me, ‘jest da objaviš moju riječ. Pojavit će se neobične stvari i ja sam te u tvojoj mladosti odredio da poneseš vijest zablu-djelima, da riječ izneseš pred nevjernike i da perom i glasom iz Riječi koriš nepravilne postupke. Poučavaj iz Riječi. Ja ću ti otvoriti svoju Riječ. Ona neće zvučati kao strani jezik. U istinskoj rječitoj jednostavnosti, glasom i perom će vijesti koje dajem dolaziti od osobe koja nikad nije učila u školama. Moj Duh i moja sila bit će s tobom. Ne boj se čovjeka; ja ću te zaštititi. Nećeš ti govoriti; Gospodin će ti dati vijesti upozorenja i ukora. Nikad, ni pod kojim okolnostima ne odstupaj od istine. Svijetli svjetlom koje ću ti ja dati. Vijesti za ove posljednje dane bit će napisane u knjigama i ostati besmrtne, da svjedoče protiv onih koji su se nekoć radovali svjetlu, ali su zavodničkim utjecajima zla bili navedeni da ga napuste.”’2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako trebamo reagirati kad nas netko pozove na red zbog nekog zla koje

smo učinili?2. Poruke Ellene White Crkvi trebaju nam pomoći da se odupremo “zavo-

dničkim utjecajima zla”. Kako nam one mogu biti od najveće koristi?3. Kako biste nekom neadventisti objasnili ulogu i značaj Ellene White?

Audrey Andersson, Lindesberg, Švedska.

1 Rani spisi, str. 81.2 Selected Messages, sv. 1, str. 32.


Srijeda 4. veljače

Ellen White i proroštvo – Kako ispitati njene spisePRIMJENA1. Solunjanima 5,19.20.

U svojoj pjesmi “God Moves in a Mysterious Way” William Cowper kaže: “Sli-jepa nevjera sigurno će pogriješiti,/ i uzalud promatrati Njegovo djelo./Bog je svoj vlastiti tumač/i On će sve objasniti.”1

Bog je protivnik neznanja. Istina je protiv neznanja. Kršćani moraju biti pro-tiv neznanja, posebno kad je povezano s vjerom i spasenjem. Često upravo neznanje iznosi neopravdane pretpostavke o Bibliji i kršćanskoj vjeri. Jasan primjer je knjiga Richarda Dawkinsa The God Delusion (Obmana Bogom), prodane u milijunima primjeraka. Premda Dawkins s pravom optužuje re-ligiozno praznovjerje, njegova predrasuda miješa se u činjenice. Napadi na Bibliju jednako su stari kao sama Biblija. Ono što frustrira jest kako se bez provjere ove tvrdnje često nekritično prihvaćaju.Od kršćana se traži da poznaju temelj svoje vjere i da su u stanju pobiti kritiku. Pavao kaže: “Proroštava ne prezirite! Sve provjeravajte!” (1. Solunjanima 5,20.21)Kritiziranje kršćanske vjere nije pogrešno. Mi možemo prihvatiti pogrešne ideje pa je potrebno ispravljanje. Istina se ne boji ispitivanja. Što ozbiljnije pro-učavamo biblijsku istinu i podvrgnemo provjeravanju, to će ona jače zasjati.Zapazimo savjet Ellene White: “Prva je i najveća dužnost svakog razumnog bića da nauči iz Svetog psima što je istina, i da onda hodi u svjetlosti i hrabri druge da slijede njegov primjer. Svakog dana trebamo marljivo proučavati Bibliju, odva-gujući svaku misao i uspoređujući redak s retkom. Svoje mišljenje trebamo obli-kovati uz božansku pomoć, budući da pred Bogom odgovaramo sami za sebe.”2

Znajmo što vjerujemo: Pavlov savjet Timoteju da proučava Božju Riječ kako se ne bi postidio (2. Timoteju 2,15) važi za ono što adventisti vjeruju o Elleni White. Vrhunski ispit je čitati njezine knjige. Površno razumijevanje bit će u vrijeme stresa nedovoljno. Dok čitate njene spise pitajte se: (1) Je li za Ellenu White Sveto pismo jedino mjerilo? (2) Smatra li Isusa Bogom? (3) Tvrdi li da je Isus naš Spasitelj? (49 Uzdiže li Božji zakon?Nema druge alternative za provjeru njezinih spisa od osobnog proučavanja u svjetlosti Svetog pisma.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Je li na mjestu neka kritika onoga što vjerujete? Zašto?2. Iznosite li neke tvrdnje koje ne možete potkrijepiti?3. Jeste li otvoreni za ispravljanje i proširenje onoga što vjerujete?4. Je li moguća apsolutna sigurnost u kršćansku vjeru? Vidi Hebrejima 11,1-6.

Amy Browne, Kent, Engleska.

1 The Seventh-day Adventist Hymnal, br. 107.2 Velika borba, str. 514.


Četvrtak 5. veljače

Pravi nas proroci upućuju BoguRAZUMIJEVANJEJona 3,4.

Tamo gdje sam odrasla postoji strmi brežuljak. Moja majka je znala kako brat i ja volimo trčati niz njega što brže možemo i svaki put bi nas upozorila da pazimo da se ne spotaknemo. Ni ovaj put nije bilo drukčije. Krenuli smo što smo brže mogli. Imala sam osjećaj da bih mogla poletjeti. Međutim noge mi nisu išle u korak s mojom brzinom pa sam glavom naprijed krenula prema pločniku. Udarila sam licem i imala osjećaj da sam naišla na ribež za sir. Nara-vno, poželjela sam da sam poslušala majku.Bog je proroku Joni rekao da ode u Ninivu i propovijeda određenu vijest (Jona 3,4). Često tumačimo ovaj redak kao da je Bog naumio uništiti grad; nema sumnje da su Ninivljani tako shvatili vijest. Ali hebrejska riječ za “razorena” dolazi od korijena haphak i može se prevesti kao “promijeniti”, “okrenuti” ili “pokajati”.* Bog je želio da se Niniva okrene. On je im je želio pokazati bolji način humanosti.Toga se Jona najviše bojao, jer kao je Hebrejin imao predrasude prema Izrae-lovim neprijateljima. U Joni 4,1-3 vidimo kako je bio nezadovoljan zbog Bo-žje milosti. Ali unatoč tome što je gradu želio najgore, Jonino propovijedanje okrenulo je stanovnike k Bogu. To je jedan od načina na koje možemo pro-vjeriti proroke. Ako nas okreću k Bogu i Njegovom putu, njihova je vijest od Boga.To je slično mojoj priči o brežuljku. Moja majka je željela da uživam. Dala mi je dobar savjet. Podsjetila me da pazim i bila je tu da me podigne i zagrli kad sam pala. Bog nam želi najbolje. Želi da uživamo. Ali isto tako želi da budemo sigurni i On zna što je za nas najbolje. Ponekad šalje ljude koji nas savjetuju. Ponekad su ti ljudi proroci. Kako možemo znati koga da slušamo, a koga da zanemarimo? Oni koji nas upućuju k Bogu su pravi proroci u našem životu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Uzmite vremena da razmislite o svome životu. Koje ste savjete dobili?

Upućuju li vas k Bogu?2. Na koje načine možemo ispitivanjem razlučiti pravog od lažnog proroka?

Pokušajte navesti što više takvih načina.

Michele Vitry, St Albans, Hertfordshire, Engleska.

* James Strong, The Exhaustive Concordance of the Bible, electronsko izdanje H2015.


Petak 6. veljače

AutentičnostISTRAŽIVANJEAmos 3,7.

ZAKLJUČITEKao što arheologija pomaže dokazati vjerodostojnost Biblije, tako biblijska proročanstva daju vjerodostojnost Isusovom rođenju i cilju na Zemlji. Ona Ga prikazuju kao Stvoritelja i Otkupitelja ljudskog roda. Proroštvo otkriva Božju volju za nas i za svijet. Ono nas priprema za ono što dolazi na Zemlju, pokazu-jući što se zbilo u prošlosti. Sve proroštvo treba pažljivo provjeriti radi vjero-dostojnosti i istinitosti – da ukazuje na Isusa, jedinog Spasitelja ovog svijeta.

RAZMOTRITENačinite vremensku crtu proročanstva o 2300 dana prema adventističkom učenju. Dokazuje li ono da je Isus došao, živio i umro u određeno vrijeme?Prolistajte neku knjigu u kojoj arheologija potvrđuje različita biblijska proro-čanstva.Pozovite nekog prijatelja ili susjeda da pogleda s vama DVD o nekom biblij-skom proroku.Pročitajte dijelove iz knjige Rani spisi. Razmišljajte i molite se o onome što ste pročitali. Jesu li za Ellen White Biblija i Isus iznad svega?Pitajte odjel Dječje subotnje škole imaju li komplet Ellen White od filca. Ako imaju, ponudite se da ispričate jednu od priča djeci o nekom dijelu njenog života koji smatrate bitnim za njen odnos prema Crkvi.Usporedite pretkazanja Ellene White, biblijska proročanstva o svršetku vre-mena i suvremene “proroke”. Koji značajni čimbenici dokazuju da je jedno istinito, a drugo lažno?Prolistajte u crkvenoj pjesmarici dio koji sadrži pjesme o “drugom dolasku”. Odsvirajte ili pjevajte neke od njih. Kako se slažu s biblijskim proročanstvima o Isusovom dolasku?

POVEŽITEEllen G. White, Rani spisi.Norma J. Collins, Heartwarming Stories of Adventist Pioneers; Henry T. i Ric-hard Blackaby, Experiencing God Day by Day.

Barbara Manspeaker, Luray, Virginia, SAD.


POUKA 7

7.-14. veljače 2009.

Rad proroka

“Al’ po Proroku izvede Jahve Izraela iz Egipta, i po Proroku on ga je čuvao.” (Hošea 12,14)


Subota 7. veljače

Gdje ima viđenjaUVODIzaija 1. poglavlje; 6,1-8; 58,6-14; Ivan 13,20.

Zamislite osmo stoljeće prije Krista kad se Juda našao u rascjepu između vjerskog nemorala i nade u novi život. To se područje, inače gusto naseljeno, puno života, može usporediti s jednim od najboljih današnjih gradova. Svojim najnovijim tehnološkim inovacijama živjelo se mnogo bolje. Međutim, otpad se duboko ukorijenio i pod okriljem bogoštovlja narod je zadovoljavao svoje osobne potrebe. U ovom stanju neposlušnosti Bogu i nedostatku povjerenja u Njega, narod je čekalo ropstvo i beznađe, a dok se gospodarstvo sve više izopa-čivalo, raskorak između bogatih i siromašnih sve se više produbljivao.Međutim, Bog je sa sažaljenjem gledao svoju djecu. Objavio im je svoju volju. Načinio je plan da im pokaže koliko mu je stalo do Njegove djece koja strada-ju. Bio je to dobar plan koji će potvrditi pravednost, pravdu i svetost subote. Molitva i vjernost će preobraziti život Judinih stanovnika izloženih patnjama. Ovaj plan je za žrtve tlačenja bio svjetlo u najmračnijem času.Kako je Bog dao radosnu vijest napaćenom judejskom narodu? Izabrao je Izai-ju da objavi vijest nade i novog života. Isprva se to proroku činilo nemogućom zadaćom. Kako reći u lice narodu da moraju napustiti grijehe i promijeniti se? Ali Bog je mnogo ranije pomazao Izaiju za ovu posebnu zadaću. Una-toč velikim preprekama, Izaija je ustrajao u izvršenju svoje zadaće s Bogom. I kao kod mnogih njegovih kolega, Izaijin život kao proroka nikad nije bio lak. Pretrpio je mnoge udarce kojima Sotona napada Božji izabrani narod. Ali na kraju je izbavljenje judejskog naroda došlo kao posljedica Božje intervencije preko jedne izabrane osobe.Ovaj tjedan ćemo pogledati život Ellene White kao još jednog Božjeg vjesnika i kako je njen rad sličan radu biblijskih proroka kao što je Izaija.

Florence Kurema, Ndhiwa, Kenija.



Prorokove dužnostiLOGOSPostanak 22,1-14; Izaija 53. poglavlje; Matej 3,7-10; Otkrivenje 13. poglavlje.

Poziv na promjenu (Matej 3,7-10)Da bi se netko uspješno razvio, često je pozvan na promjenu. Sjećam se kako mi je bilo teško pomoći ljudima da se promijene koji su vjerovali da žive najboljim mogućim životom. Na duhovnom području postoji isti problem. Ivan Krstitelj je bio prorok koji je pozivao na promjenu u pripremi za dolazak Gospodina Isusa Krista. Vršeći svoju dužnost naišao je na mnoge probleme i prešao velike udaljenosti da bi narod pozvao na pokajanje i krštenje. U nekim slučajevima narod nije prihvatio njegov poziv, a drugi nisu bili spremni napu-stiti svoj stari način života.Ni Ellen White nije bila izuzetak u nastojanju da dovede do velike promjene u Kristovom djelu. Pisala je: “Kad mi je Božji Duh otkrio velike istine svoje Ri-ječi i pokazao prizore prošlosti i budućnosti, rečeno mi je da upoznam druge s onim što mi je bilo otkriveno – da slijedim tijek povijesti sukoba u prošlim vjekovima te ga posebno prikažem tako da rasvijetli budući sukob koji se na-glo približuje.”1

Osvjetljavajući Božju Riječ, proroci (Božji vjesnici) su se oslanjali na Bibliju. Kad su se suočili s problemima, primili su silu s Neba. Pročitajte u Djelima 6,8 – 7,60 izvještaj o Stjepanu.

Neustrašivi u vjeri i odvažnosti (Postanak 22,1-14)Božja Riječ je dosljedna i povijest može od vremena proroka pokazati, kad god se oslonimo na Svetog Duha da prosvijetli naše srce, onda možemo raspoznati najveće istine u Božjoj svetoj Knjizi. Mogli bismo pitati: “Nakon što je tako dugo bio bez djece, što je moglo Abrahama potaknuti da prinese svoga jedinca na žrtvu Gospodinu?”Svi mi bismo smatrali nemogućim da prinesemo svoje drago dijete na žrtvu našemu Spasitelju. Ali Abraham je svoj put predao Gospodinu, uvjeren da će se On postarati za janje. Da bismo mogli predati svoje planove i putove Gospodinu, potrebna nam je pomoć Svetog Duha da nam dade vjere (Ivan 14,26). Takva je vjera potrebna danas u svijetu – vjera kojom ćemo se po-zvati na obećanja Božje Riječi i nećemo odustati dok nas Nebo ne usliši. Takva nas vjera povezuje s Bogom i snaži u borbi sa silama tame. Vjerom su Božja djeca “osvojili kraljevstva, odjelotvorili pravednost, zadobili obe-ćano, začepili ralje lavovima, pogasili žestinu ognja, umakli oštrici mača …” (Hebrejima 11,33.34). Kao u slučaju Abrahama i Ellene White, jedne od osnivača Crkve, pozvani smo da čekamo Gospodina da se postara za ono što je potrebno za Njegovo djelo. Rad Gospodnjih vjesnika provjerava se količinom vjere koju imaju da izdrže u teškim kušnjama koje su dio procesa spasenja.


Po vezanost crkve i države (Otkrivenje 13. poglavlje)Svaka povezanost crkve i države na kraju će zamutiti Božju Riječ. Biblija nas upozorava na to u Otkrivenju 13. poglavlju. Ellen White je pisala: “Kad god je Crkva pribavila državnu vlast, ona se njome služila da kažnjava neslaganje s njenim učenjem. Protestantske Crkve koje su stvaranjem saveza sa svjeto-vnim silama slijedile stope Rima, pokazale su sličnu želju za ograničavanjem slobode savjesti.”2

Kao adventisti koji čekaju Kristov drugi dolazak, mi trebamo stalno biti svje-sni postojanja naizgled bezopasnog zajedništva, posebno onog s drugim cr-kvama koje se žele povezati s političarima u nastojanju da navedu vlasti na propisivanje posebnih zakona. O tome kaže Ellen White: “Tako će otpad u Crkvi pripraviti put kipu Zvijeri. Biblija objavljuje da će prije Gospodnjeg do-laska postojati stanje vjerskog opadanja slično onome u prvim stoljećima.”3

Kako se približavamo vremenu svršetka, važno je da obratimo pozornost na Božje vijesti koje nam je uputio preko mnogih svojih proroka, uključujući i Ellenu White.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Razmotrite neke argumente kojima se ljudi koriste u prilog sjedinjenja Cr-

kve i države. Kako biste im se s poštovanjem usprotivili?2. Razmislite o svojem životu tijekom protekle godine. Kako vas je vodila

Božja Riječ, iznesena preko Njegovih proroka?

Alice Adhiambo, Homa-Bay, Kenija.

1 Velika borba, str. 12. 2 Isto, str. 380.3 Isto, str. 380.381.



Pitanje i odgovorSVJEDOČANSTVOIzaija 6,8.

Rođena 1827. godine Ellen White se rano udala i iskusila što znači podizati obitelj, stalno putovati, propovijedati i pisati. Unatoč svemu, ostaje kao jedna od najboljih spisateljica koje je svijet ikad imao. “Njezine knjige, pisane ja-snim, snažnim i prelijepim izrazima, poznate su po dubokom intelektualnom i duhovnom tonu. …Rijetka pronicljivost Ellene White i uvjerljiv način na koji je iznosila svoj pre-dmet naveli su mnoge na zaključak da je bila pod utjecajem Božjega duha.”1

“Ona je živjela u vrijeme velikog neznanja o fiziologiji, higijeni i prehrani. Po-vela je u pozivanju na reforme, koje su danas većinom prihvaćene, a koje su ljudskom rodu osigurale bolje zdravlje i dulji život. Zdrava filozofija koju je zastupala perom i glasom danas se kristalizirala u svjetski sustav medicinskih ustanova, poznatih po najvišim standardima medicinske prakse. … Njene pu-blikacije o odgoju i obrazovanju poznati edukatori smatraju da su bile ‘pedeset godina ispred svoga vremena’.”2

Zbog svojih spisa i njezine spremnosti da iznese vijesti koje joj je Bog dao, El-len White se smatra jednim od osnivača Crkve adventista sedmog dana. Ona je pisala: “Prije nego što se na svijetu pojavio grijeh, Adam je uživao u osobnoj zajednici sa svojim Stvoriteljem. Ali od trenutka kad se čovjek prijestupom odvojio od Boga, ta mu je uzvišena prednost uskraćena. Međutim, planom spasenja otvoren je put kojim stanovnici Zemlje još uvijek mogu biti povezani s Nebom. Bog je pomoću svog Duha komunicirao s ljudima i preko objava što ih je dao svojim izabranim slugama, slao božansku svjetlost svijetu.”3

Svi Božji proroci u savršenom su skladu s Njegovom Riječi. Da pokaže kako se potpuno oslanja na Božje mjerilo u prenošenju svojih vijesti, pisala je: “Svje-dočanstvo je objavljeno nesavršenim izrazom ljudskog jezika, ali to je ipak Bo-žje svjedočanstvo; i poslušna i vjerna Božja djeca vide u njemu slavu božanske sile, punu milosti i istine.”4

ZA RAZMIŠLJANJEBudući da nikad niste imali priliku osobno sresti Ellenu White ili prisustvo-vati nekom sastanku na kojemu je govorila, kako pristupate njenim izdanim djelima? Zašto?

Saline Khavetsa, Ndhiwa, Kenija.

1 The Desire of Ages, str. 10 (uvod engleskom izdanju).2 Isto.3 Velika borba, str. 7.4 Primit ćete silu, str. 224.


Utorak 10. veljače

Važnost prorokaDOKAZIAmos 3,7.

U imenovanju proroka za rad Bog nam pokazuje da ljudska bića cijeni toliko da između njih bira vjesnike koji će Ga predstavljati. Već je to samo po sebi dovoljan dokaz da ne možemo bez proročkog dara koji će nam pomoći da razumijemo Sveto pismo i plan spasenja. Ellen White je pisala: “Bog je svoju istinu htio priopćiti svijetu preko ljudskih oruđa i On ih je sam, svojim Svetim Duhom, opremio i pripremio da izvrše to djelo. On je upravljao umom u izbo-ru onoga što trebaju reći i onoga što će napisati.”1

Mi možemo graditi svoje nade na radu velikih pionira Adventističke crkve, koji su zastupali vjersku reformaciju i najavljivali Kristov drugi dolazak. Kao jedna od tih reformatora, Ellena White je pisala: “Opomene što ih je Bog ti-jekom niza stoljeća slao svijetu preko svojih slugu, primane su s istom ne-vjericom i nevjerstvom. … Krist izjavljuje da će slično nevjerstvo postojati u vezi s Njegovim drugim dolaskom. Kao što ljudi u Noino vrijeme ‘ništa nisu naslućivali dok ne dođe potop i sve ih odnese, tako će’, prema riječima našeg Spasitelja, ‘biti i za dolaska Sina Čovječjega.’ (Matej 24,39)”2

O opasnom sjedinjenju crkve i države pisala je: “Kad se tobožnji Božji narod bude sjedinio sa svijetom i živio kao što on živi pridruživši mu se u zabranje-nim zadovoljstvima; kad sjaj svijeta postane sjajem Crkve; kad budu odzva-njala svadbena zvona i svi se budu nadali dugim godinama svjetskog napretka – tada će iznenada, kao što sjevne munja, doći kraj njihovim sjajnim vizijama i prevarljivim nadama.”3

U naše dane proročki dar Ellene White govori o opasnostima otpada u Crkvi. Mi vidimo da se to ispunjava pred našim očima dok se mnoge protestant-ske crkve u nizu predmeta odlučuju za pomirenje s katolicima. Kao adventisti ovog vremena trebamo ostati čvrsti, pojedinačno i kao Crkva, u pogledu svega što su svi Božji proroci govorili o takvim predmetima.

Nobert Kurema, Thika, Kenija.

1 Velika borba, str. 8.2 Isto, str. 292.3 Isto, str. 292.293.


Srijeda 11. veljače

Ispit prorokaPRIMJENA1. Petrova 1,21.

Jednog vrućeg poslijepodneva jedan je gospodin govorio pred velikim mnoš-tvom na Homa-bay Municipal stadionu. Njegov govor pod naslovom “Lopov broj dva” bio je veoma zanimljiv. U jednoj ruci je držao mikrofon, a u drugoj crnu knjigu koja je bila središte njegovog zanimanja. Međutim, primijetila sam da je narod bio više zainteresiran za čovjeka nego njegovu vijest. Bio je zgodan, a govornička vještina savršena.Takvi su prizori danas uobičajeni. Ljudi se okupljaju da vide poznatog propo-vjednika i daju priloge za njegov rad. Ali jesu li stvarno razumjeli što govori?I neki adventisti stavljaju Ellen White na pijedestal i citiraju njene riječi a da u stvari ne razumiju o čemu je govorila. Zbog toga mnogi smatraju da adven-tisti vjeruju u nju, a ne u Bibliju. To je bio razlog što se neki ljudi nisu htjeli priključiti našoj Crkvi ili su je zbog toga napustili. Ali kao kod svakog Božjeg proroka, dužni smo ispitati njene spise prema sljedećim smjernicama: 1. U skladu s Božjom Riječi. Nijedna proročka vijest ne može odgovarati Bo-žjem mjerilu ako nije u skladu s Njegovom Riječi. “Sveta pisma treba primiti kao pouzdanu i nepogrešivu objavu Njegove volje. Ona su mjerilo karaktera, objava nauka i sredstvo za ispitivanje iskustva.”1

2. Količina istine u vijesti. “Ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte du-hove jesu li od Boga, jer su mnogi lažni proroci izišli u svijet.” (1. Ivanova 4,1) Razlika između lažnih i pravih proroka vidi se po količini istine u sadržaju njihovih vijesti.3. Trodimenzionalni pogled na vrijeme. Pravo proroštvo mora obuhvatiti sve tri dimenzije vremena: prošlost, sadašnjost i budućnost. Ellen White je pi-sala: “Kad mi je Božji Duh otkrio velike istine svoje Riječi i pokazao prizore prošlosti i budućnosti, rečeno mi je da upoznam druge s onim što mi je bilo otkriveno.”2

ZA RAZMIŠLJANJE

1. Kako nam vijesti Ellene White mogu pomoći u svakodnevnom razumije-vanju Božje volje i našeg spasenja?

2. Smatrate li da proročkim vijestima trebamo nešto dodati ili oduzeti? Zašto?

Rose Anyango, Nairobi, Kenija.

1 Velika borba, str. 8.2 Isto, str. 12.



Vjerovanje prorocimaRAZUMIJEVANJEMatej 25,1-13; Luka 16,31.

Ovaj tjedan smo se usredotočili na proroke, a posebno na Ellen White i ono što njen rad postiže u životu adventista sedmog dana. U mojem vlastitom ži-votu je djelo proroka vrlo važno.Duh proroštva nas upozorava: “Mnogi, poput Koraha i njegovih sljedbenika, čak i medu onima koji tvrde da su Kristovi sljedbenici, tako revno misle, pla-niraju i rade na svom samouzvišenju te su, da bi pribavili naklonost i podršku ljudi, spremni iskriviti istinu, lažno ili pogrešno prikazati Božje sluge, pa čak ih optužiti za niske i sebične pobude koje nadahnjuju njihova srca.”*Zbog toga smo pozvani da budemo u taboru svetih koji vjeruju Bogu i Njego-vim vjesnicima. Naši postupci trebaju odražavati naše vjerovanje i povjerenje u rad tih proroka. Međutim, vjerujemo li doista njihovim spisima? Jedini na-čin na koji možemo odgovoriti na ovo pitanje jest postupiti u skladu s Kristo-vim uputama: “Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati.” (Ivan 14,15) Ako to smetnemo s uma, za nas važi: “Što me zovete ‘Gospodine, Gospodine!’, a ne činite što zapovijedam?” (Luka 6,46)U svem našem komuniciranju s Bogom jedno je jasno: Ili vjerujemo što On kaže preko proroka, ili ne vjerujemo. Ako vjerujemo da je rad reformatora otkrivenje od Boga, nastojat ćemo vršiti ono što je Bog objavio preko njih. Ali ako ne marimo za upute proroka, izgubit ćemo iz vida važne stvari koje je Bog objavio preko njih. Ovaj gubitak će se odraziti na našem ponašanju.Da zaključimo: Naše povjerenje u proroke treba biti toliko jako da nas sačuva kako ne bismo bili slični petorim ludim djevicama koje u ponoći kod dolaska zaručnika nemaju ulja u svojim svjetiljkama (Matej 25,1-13). ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako ste svojim postupcima prošlog tjedna pokazali da vjerujete proroci-ma?2. Kako možemo kao adventisti osvjedočiti svoje prijatelje i društvenu zaje-dnicu u važnost proroka?

Samson Oguttu, Nairobi, Kenija.

* Patrijarsi i proroci, str. 335.


Petak 13. veljače

Prorok posljednjeg vremena za nasISTRAŽIVANJEPonovljeni zakon 18,18.

ZAKLJUČITEZa one koji se smatraju adventistima ne bi smjelo biti sumnje u blagoslove koje smo primili u nadahnutim spisima Ellene White, koji božanskim svje-tlom obasjavaju predmete koji se u ove posljednje dane nas tiču. Vrlo je važno da zapamtimo, kako to ona tvrdi, da je ona manje svjetlo koje ukazuje na veće svjetlo Biblije. Bilo bi mudro s naše strane da čitamo i prihvatimo vodeće svje-tlo koje nam je Bog dao u ove posljednje dane dok se pripremamo za povratak našega Gospodina.

RAZMOTRITEOdlučite čitati dostupne knjige Ellen White.Pjevajte ili svirajte pjesme koje su naši pioniri pjevali da ih ohrabre i ojačaju njihovu nadu. Takva je pjesma “U miru Gospodnjem”.Naučite napamet dijelove iz spisa Duha proroštva da osnažite svoj duhovni život.Ako je moguće, posjetite jedno od adventističkih povijesnih mjesta u Sjedi-njenim Američkim Državama. Prisjetite se tih pionirskih dana i borbi koje su vodili.Prenesite nekome što ste naučili čitajući knjige Duha proroštva. Na primjer, savjete o zdravlju osobi koja ne vjeruje.Držeći na umu činjenice iz Mateja 24. poglavlja razmislite o promjenama u načinu života, tehnologiji i događajima koje su se odigrale od vremena Ellen White do naših dana.

POVEŽITEPathways to the Pioneers, audio CD serija iz adventsource.org.Roger Coon, The Great Visions of Ellen G. White.

Alden J. Ho, Berrien Springs, Michigan, SAD.


POUKA 8

14.-21. veljače 2009.

Autoritet proroka

“Proročke govore ne prezirite, nego sve provjeravajte, što je dobro zadržavajte” (1. Solunjanima 5,20.21)


Subota 14. veljače

Ponekad vam je potreban prorokUVOD2. Ljetopisa 20,20; Izreke 14,12; 29,18. 1. Solunjanima 5,20.21; Otkrivenje 12,17.

Mi živimo u svijetu u kojemu mnogi tvrde da mogu proreći budućnost i druga proricanja od kojih se neka ostvare, a neka se pokažu velikim promašajima. Ponekad osobe “na visokim položajima” kontaktiraju takve ljude, jer žele biti sigurne da će odluke koje donose biti njima u korist. Ima i onih koji ne ustaju iz kreveta dok nisu pročitali svoj horoskop ili kontaktirali nekog astrologa.U biblijska vremena je Bog upotrijebio svoje proroke kao glasnogovornike koji su govorili Njegovom narodu što treba učiniti i kakav će biti ishod ako ne budu marili za proročanstva. Međutim, neki su prezreli riječi proroka, a posljedice su bile tragične (Postanak 7,8). Drugi su opet, premda su trebali biti pametniji, odlazili k vračarama (1. Samuelova 28. poglavlje) da saznaju Božju volju.U novije vrijeme učestale su prirodne katastrofe kao što su oluje, poplave, cu-namiji, glad i potresi. To nas snažno podsjeća na biblijska proročanstva koja govore o ratovima i glasinama o ratovima, zajedno s epidemijama i nesrećama kakve nikad ranije nismo doživjeli.Dva tjedna prije nego što je uragan Katrina opustošio savezne države Luisiana i Mississippi, došao sam u Biloxi. Sjećam se kad su preko radijskih valova obja-vili upozorenja za evakuaciju. Ona su glasila po prilici ovako: “Sustav je velik i prouzročit će pustošenje i gubitak života ako ne odete. Čini se da će biti pete kategorije na Saffir-Simpsonovoj skali – vjetar brzine 240 km na sat, prolom oblaka i olujni valovi viši od 9 m.” Nalog za evakuaciju je bio obvezan – spaki-rajte što je potrebno i odlazite. Zakucajte daskama otvore, ne prepuštajte ništa slučaju, napustite grad, nađite neko mjesto da odete. Neki su se rugali i govori-li kako ne može biti tako loše kako govore. Prošlo je nekoliko godina od kad su “proroci” najavili pustošenje – neki su ostali, a prizori na nastambama pričaju svoju priču. U nekim slučajevima ništa i nitko nije ostao da priču ispriča.Kako reagirate na proroštvo? Mislite li da vas se ne tiče? Da se neće dogoditi za vašeg života? Ispitujete li situaciju i sređujete svoju kuću ili ugovarate sastanak s “vračarom u Endoru” da vam kaže što će se stvarno dogoditi?

Carl Henry, Biloxi, Mississippi, SAD.



Je li Bogu stalo?DOKAZIMarko 1,21-27; Djela 16,25-34.

Čitajte Bibliju od korica do korica i naići ćete na proročanstva koja su se ugla-vnom ispunila i na nekoliko njih koja govore o događajima posljednjih dana. Arheolozi stalno iskapaju svitke, tablice s klinastim pismom, ruševine drevnih gradova i drugo, a sve to potvrđuju spise starih proroka. Ali tko je ovim pro-rocima dao pravo, mudrost i riječi da iznesu ova pretkazanja, ove opomene, kako bismo mogli donijeti svjesne, provjerene odluke o svojoj vječnoj budu-ćnosti? To nas podsjeća na Otkrivenje 19,10 da je “svjedočanstvo Isusovo duh … proročki”.Knjiga Postanka nas podsjeća da će zmija, Sotona, raniti Kristovu petu, ali da će Krist zadati smrtni udarac Sotoninoj glavi. Ovo se ostvarilo u Kristovoj smrti i uskrsnuću. Noi je rečeno da izgradnjom lađe upozori stanovnike Ze-mlje. Životinje su poslušale, ali većina ljudi nije, i tako je propala u Potopu. Jona je upozorio stanovnike Ninive na njihovu pobunu. Oni su se pokajali i odvratili od svojih zlih djela, i Bog ih je spasio. Lotu je rečeno da napusti svoj dom i grad jer je Bogu dozlogrdila zloća stanovnika. Poslušao je, dok su vatra i sumpor uništili sve koji su ostali.Mojsije je dobio posao koji je trebao obaviti, ali je oklijevao jer je mislio da svojim govorom ne može pravilno predstaviti Boga. Ali faraon je prezreo nje-gova proročanstva o zlima koja će snaći Egipat, sumnjajući u Božju vjerodo-stojnost kad je rekao: “Tko je taj Jahve da ga ja poslušam i pustim Izraelce?” (Izlazak 5,2) Povjerovao je, ali tek kad je ostavo bez prvorođenca.Jojakim je čitao Jeremijina proročanstva i mislio da će spaljivanjem svitka nestati proročanstva o uništenju. Mladi kralj Jošija je saznao za grijehe svog naroda pa ih je priznao i pitao proroka što da radi. Svojom poslušnošću spasio je cijeli narod. Razorenje Jeruzalema je bilo prorečeno i oni koji su vjerova-li pobjegli su i tako se spasili. Ponekad razumijemo proročanstva tek nakon ispunjenja. Neka to ne bude u slučaju Kristovog drugog dolaska.Biblija rječito govori o proročkom daru i proročanstvima, ali ponekad ne ra-zumijemo što ona znače. Čini se kao da nam je potreban prorok da ih protu-mači.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što biste trebali učiniti kad neko proročanstvo ne možete protumačiti?2. Što mislite o pretkazanjima i “novoj svjetlosti” u vjerskom svijetu? Može li

ih se smatrati proroštvom?3. Kako netko dobiva nadahnuće da bi proricao?

Beverly Henry, Mandeville, Jamajka



“Tako reče Gospod”LOGOSIzlazak 4,10-16; 2. Ljetopisa 20,14-20; Hošea 12,13; 2. Petrova 1,21.

Novi zavjet često koristi nekoliko grčkih riječi koje označavaju “silu”. Dvije od njih su exousia i dunamis. Exousia je prevedena kao “autoritet” i “vlast”, a du-namis kao “moć”, “sila”, “snaga” i slično. Izvor vrhovnog autoriteta je Bog koji taj autoritet prenosi na svoja ljudska oruđa, uključujući vlasti. Apostol Pavao kaže: “Svaka duša neka se podlaže vlastima nad sobom. Jer nema vlasti doli od Boga: koje postoje, od Boga su postavljene.” (Rimljanima 13,1)Proroci su od Boga postavljena ljudska oruđa koja rade i govore u Njegovo ime. Ponekad dobivaju i natprirodnu moć da čine čuda. Kad izgovaraju Božje riječi, oni koji ih slušaju obično mogu nazrijeti božanski autoritet koji prati njihove riječi. Kad Bog daje vlast proroku, On mu daje i odvažnost da može izvršiti zadaću.Kad je Bog naložio Mojsiju da ide u Egipat, midijanski pastir se bojao. Među-tim, Bog ga uvjerava u svoju nazočnost (Izlazak 4,12). Bivši pastir, sada pro-rok, odvažno izlazi pred faraona i zahtijeva da pusti Božji narod (Izlazak 5,1).Autoritet i neustrašivost koju je Mojsije pokazao nakon što je prožet duhom proroštva, zaprepastili su kralja i njegove dužnosnike.

Govoriti s autoritetom (2. Ljetopisa 20,14-20)Budući da Božji proroci govore umjesto Njega, bila bi ludost zanemariti što pro-roci kažu. Božji proroci iznose vijesti upozorenja, savjete, učenja, opomene, ukore i upute o Božjim putovima u korist Njegovog naroda i za napredak Nje-govog djela. Ako poslušamo proročku riječ zajamčen je uspjeh u bilo kojem po-dručju. U vrijeme nevolje i zabune, u nesigurnim razdobljima, Božji Duh govori preko proroka da bi uvjerio narod u svoju nazočnost i moć da ga izbavi.Kad su Amonci i Moapci opkolili Judu, prorok Jahaziel je progovorio: “Ne bojte se i ne plašite se toga velikog mnoštva, jer ovo nije vaš rat, nego Božji.” (2. Ljetopisa 20,15). Božji glas se čuo kroz prorokove riječi i kralj ih je prihvatio. Pročitajte kraljev odgovor u dvadesetom retku.

Izvor proročkog autoriteta (2. Petrova 1,21)Pažljivo proučavanje Biblije otkriva da su se proroci obično pozivali na Bo-žji autoritet za vijest koju su iznosili. Izjave kao “tako reče Gospod”, “i dođe riječ Gospodnja” i druge, dokazuju da proroci nisu preuzimali odgovornost da iznose ono što su mislili da Bog želi objaviti narodu. Apostol Petar, koji je i sam prorok, kaže: “Jer nikada proroštvo ne bi ljudskom voljom doneseno, nego su Duhom Svetim poneseni ljudi od Boga govorili.” (2. Petrova 1,21)David je priznao Gospodnji autoritet u davanju proročkih vijesti preko ljud-skih oruđa kad je rekao: “Jahvin duh govori po meni, njegova je riječ na mom jeziku.” (2. Samuelova 23,2)


Povijest Izraela pokazuje da su primali Božje blagoslove i zaštitu tako dugo dok su kao narod ostali vjerni Bogu i slijedili upute proroka. Neposlušnost proročkim vijestima bila je neposlušnost Bogu. Autoritet koji je Bog dao pro-rocima takav je da “ništa ne čini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima” (Amos 3,7).Autoritet proroka je u stvari Božja sila koja djeluje preko nesavršenih ljudi, koji ponekad nisu razumjeli ono o čemu su govorili i koji su mogli učiniti neobične stvari samo zahvaljujući Kristovoj sili u njima.

Kako se Bog služio prorocima (Hošea 12,13)Mnogi Božji proroci bili su Njegove sluge u mnogim drugim područjima. Prorok Hagaj je bio savjetnik i poticaj Zerubabelu, odgovornom za gradnju Hrama nakon povratka iz babilonskog progonstva.Daniel je bio državnik pod nekolicinom kraljeva i odgovoran za upravljanje Babilonom, Medijom i Perzijom.David je bio kralj, graditelj, glazbenik, vojskovođa i jedan od najvećih vođa Izraela.Proroci su bili učitelji, kraljevi, političari, vojne osobe, suci i drugo. Tako je au-toritet koji su dobili bio mnogostran. Pročitajte Hošea 12,13. To što je prorok očuvao naciju pokazuje da je Bog ovlastio proroka da radi u mnogim podru-čjima osim što je trebao prenositi Božju riječ.Proučavanje povijesti Adventističke crkve otkriva sličan način djelovanja pro-ročkog dara Ellene White. Zbog toga njezini spisi imaju božanski autoritet jer su i oni dani božanskim nadahnućem.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako biste reagirali na pojedince koji danas tvrde da su proroci?2. Kako gledate na osobu koja autoritativno govori iz Biblije? Ima li ona pro-

ročku vlast?3. Kako bi prema vašem mišljenju suvremeni prorok trebao očitovati svoju

vlast?

Robert Wright, Mandeville, Jamajka.


Utorak 17. veljače

Zašto vjerovati prorocima?SVJEDOČANSTVO1. Solunjanima 5,20.21.

“Proročanstvo se ispunjavalo, jedno po jedno. Što budemo odlučnije stajali pod zastavom vijesti trećeg anđela, to jasnije ćemo razumjeti Danielovo pro-ročanstvo, jer Otkrivenje je dodatak Danielu. Što potpunije budemo prihvatili svjetlo izneseno Svetim Duhom preko posvećenih Božjih slugu, to će se teme-ljitije i sigurnije, čak kao vječno prijestolje, pokazati istine drevnog proroštva. Znat ćemo da su Božji ljudi govorili pokrenuti Svetim Duhom. … Ove su vijesti dane ne za one koji su iznijeli proročanstva, već za nas koji živimo usred prizora njihovog ispunjenja.”1

“Danas ima onih koji su proučavanjem Danielovih i Ivanovih proročanstava dobili veliko svjetlo od Boga kad su prelazili preko tla na kojem su posebna proročanstva bila u procesu ispunjenja prema svome redoslijedu.”2

“Bog je birao proroke kojima je povjerio zadaću da narod pozovu na poka-janje i da ga upozore na zla koja će njihov put sigurno izazvati. ’Jahve, Bog njihovih otaca, slao je k njima zarana svoje glasnike, slao ih svejednako, jer mu bijaše žao svojega naroda i svojega Prebivališta.’ (2. Ljetopisa 36,15).”3

“Sve do kraja vremena pojavljivat će se ljudi koji će unositi zabunu i bunto-vnost među one koji sebe smatraju predstavnicima pravoga Boga. Oni koji proriču laž pozivat će ljude da se neozbiljno odnose prema grijehu. Kad stra-šne posljedice njihovih zlih djela postanu vidljive, oni će se truditi, koliko im to bude moguće, da one koji su ih uporno opominjali proglase odgovornima za svoje teškoće, kao što su Hebreji optuživali Jeremiju za svoje nesreće. Me-đutim, isto onako kao što su se Gospodnje riječi u stara vremena pokazivale dostojnima povjerenja, tako će se vjerodostojnost Njegovih poruka potvrditi i danas.”4

“Svijet nije nikad bio ostavljen bez svjedoka o silnoj Božjoj moći da spasi od grijeha. I u završnim prizorima povijesti ove Zemlje, kad bezakonje dostigne još nikad postignuti vrhunac, još će uvijek biti moguće reći za narod ostatka koji je ostao vjeran Bogu: ‘U tom je postojanost svetih – onih što čuvaju zapo-vijedi Božje i vjeru Isusovu.”’5

Mark Henry, Philipsburg, New Jersey, SAD.

1 Selected Messages, sv. 2, str. 114.2 The Advent Review and Sabbath Herald, 24. srpnja 1913.3 Christian Experience and Teachings, str. 239.4 Izraelski proroci i kraljevi, str. 279.5 Selected Messages, sv. 2, str. 102.



Potvrda prorokaPRIMJENAIzaija 8,20; Jeremija 28,9; Matej 7,20; 1. Ivanova 4,1-3.

Sotona je Božji plan da pomoću vijesti svojih proroka dopre do umova mu-škaraca i žena izopačio u oblik lažnih proroka. Osobe koje tvrde da su proroci vrše pretkazivanja vlastima i javnosti, govoreći im o ishodu različitih situacija. U scenarije su uključena proročanstva o nacionalnim događajima, tko će se s kim vjenčati i koje će se prirodne katastrofe dogoditi. Ishod je obično suprotan izrečenom proročanstvu. Kako onda možemo odrediti vjerodostojnost takvih proroka?Prvi test: “Uza Zakon! Uza svjedočanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neće doče-kati.” (Izaija 8,20) Pod zakonom i svjedočanstvom se očito misli na božanski nadahnute upute dane preko proroka. Ako bilo koje učenje ili postupak od-stupaju od uzorka propisanog u otkrivenom mjerilu istine, moramo seznati da dolazi iz područja tame.1

Drugi test: “Dakle: po plodovima ćete ih njihovim prepoznati.” (Matej 7,20) Isus ovdje daje još jedan test koji se primjenjuje na proroke. Donosi li takozva-ni prorok plod Duha? Kako na druge utječe prorokovo naučavanje?2

Treći tekst: “Svaki duh koji ispovijeda da je Isus Krist došao u tijelu, od Boga je.” (1. Ivanova 4,2) Ovaj test ne zadovoljava se samo tvrdnjom da je Isus Krist živio. On je priznanje da je Riječ postala tijelom i nastanila se među nama.3

Četvrti test: “Ali o proroku koji proriče mir možeš istom kad se ispuni njegova proročka riječ znati da ga je zaista Jahve poslao.” (Jeremija 28,9) Proricanje nije glavna zadaća proroka, ali u mnogo slučajeva prorok je tvrdio da je bo-žanskim nadahnućem dobio uvid u budućnost. Dio provjeravanja proroka je pratiti jesu li se proročanstva ispunila ili nisu.Biblija kaže da će se u vrijeme svršetka pojaviti mnogi lažni proroci. Ovaj se svršetak približava i mnogi tvrde da imaju dar proroštva. Kao kršćani moramo slijediti mjerila Biblije i dopustiti da nas vode Božje riječi.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Usporedite proročanstva iz Biblije sa suvremenim proročanstvima (na pri-

mjer s Nostrodamusovima). Koliko su vjerodostojni današnji proroci?2. Ako se proročanstvan ne ispune, kako reagiramo, odnosno kako bismo

trebali reagirati i postupiti prema njima i prorocima?

Vincent Peterkin i Keneice Lawson, Mandeville, Jamajka.

1 T. Housel Jemison, A Prophet Among You, str. 100.101.2 Isto, str. 104.105.3 Isto, str. 110.



Ustrajte!RAZUMIJEVANJEIzaija 44,24-26; Otkrivenje 22,18.19.

Proročanstva nisu uspješna pogađanja. Tko nije čuo za Nostradamusa, jednog od najpoznatijih objavljivača proročanstava u svijetu? U biblijska vremena su proroci često tvrdili da dolaze od Boga i proriču budućnost. U naše vrijeme često tražimo mišljenja onih koji tvrde da poznaju znakove budućnosti, a da nismo svjesni koliko je to ozbiljno.Kineski keksi koji proriču budućnost naizgled imaju jedinstvenu vijest za či-tatelja, ali su zapravo nasumce izabrane poruke stavljene radi zabave. Često primatelji tih keksa pridaju važnost i istinitost njihovom sadržaju. Isto važi za horoskope, uključujući godišnje kineske astrološke tablice. Mnoga takva “proricanja” idu u tisak najmanje šest tjedana prije nego što časopis dođe na kiosk, ali još uvijek privlače dosta sljedbenika. Neki uspoređuju proročanstva u mjesečnim časopisima s drugima u dnevnim novinama i tjednicima i tako pružaju vjerodostojnost pojedincima koji tvrde da proriču budućnost. Neki-ma od njih nikad ne bi palo na pamet da dođu na neku seansu, da posjete nekoga tko ima kristalnu kuglu ili gleda u dlan da vidi da li im životne linije pokazuju da će dugo živjeti.Prema Bibliji jedino Bog zna budućnost i kad On to smatra prikladnim po-ziva proroka da govori Njegovom narodu. Izaija 44,24-26 ističe kako će se vijest koju On da obistiniti. Nema 85 ili 90 posto vjerojatnosti. Zajamčena je sto posto. “Ja osujećujem znamenja vrača, i čarobnjake u luđake promećem.” (Izaija 44,25 JB)Ponekad se događa da neki pojedinci “proreknu” određeni događaj i on se po svemu sudeći ostvari. To najčešće dovodi do daljnjeg istraživanja svih proro-čanstava koje je ta osoba dala u nastojanju da joj se pripiše vjerodostojnost. Kao tvorac i kazivatelj budućnosti, Bog je obećao, a ne prorekao, prvi Isusov dolazak. On je dopustio svojim prorocima da točno odrede vrijeme i otkriju Njegovu volju mudracima koji su vidjeli ispunjenje Njegovog obećanja u Isu-sovu rođenju. Sve se to bilo zato da nam pomogne nazrijeti Njegovu besmrtnu ljubav prema nama. Također je obećao da će se Krist vratiti po svoje. Držimo se tog obećanja (Ivan 14,1-3; 1. Solunjanima 4,16-18).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Trebamo li proročanstvima u Bibliji pridati veću važnost?2. Kako se trebamo odnositi prema onima koji tvrde da sve znaju?3. Koja su obilježja pravog proroka?

Avery Thompson, Manchester, Jamajka, Zapadna Indija.


Petak 20. veljače

Po Duhu proroštvaISTRAŽIVANJEOtkrivenje 19,10.

ZAKLJUČITEProricanje sreće sastoji se od ljudskih proricanja i nadahnuto je demonima i nepouzdano. Prema iznesena preko izabranih ljudi, Božja proročanstva su se ispunila ili se ispunjavaju pred našim očima. Biblija jako mnogo govori o proročkom daru. Ona pokazuje kako Bog koristi proroke na različite načine i kako im daje vlast i čak natprirodne sile. Kad nas savjetuje “iskušajte duhove”, Biblija kaže da je naša dužnost i prednost da sami proučavamo i odredimo koja proročanstva zadovoljavaju Božje zahtjeve.

RAZMOTRITEZamolite pastora da vam objasni što zapravo znači “duh proroštva” i tko ili što je uključeno u taj izraz.Pročitajte neku knjigu, poglavlje ili članak koji je napisala Ellen White. Proči-tajte nešto o njoj ili o duhu proroštva od nekoga drugoga u crkvi.Razmišljajte o svom osobnom odnosu prema proroštvu; odredite sumnjate li u njega ili ga čak “prezirete”? Molite se u tom pravcu.Napišite sastav, pjesmu ili poemu o posljednjem nastupu Ellene White i njego-voj važnosti za mlade u Crkvi. (Vidi C. Mervyn Maxwell, Tell It to the World, str. 204.)Nacrtajte jedan dio prizora na Karmelu u vezi s Ilijom i lažnim prorocima (2. o Kraljevima 18,17-46).Napišite pismo izmišljenom kršćanskom prijatelju ili prijateljici, koji kažu da ne žele obavljati “manje” službe (kao što je pjevanje ili pomaganje oko do-mjenka), jer žele biti prorok.Navedite proročke znakove koji su se ispunili tijekom vašeg života; složite ih od najmanje do najviše dramatičnih.

POVEŽITEEugene H. Peterson, A Long Obedience in the Same Direction; Dallas Willard, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 873.876.877. (Vidi bilješku na Otkrivenje 19,10 i dodatnu primjedbu na poglavlje 19.)C. Mervyn Maxwell, Tell It to the World: The Story of Seventh-day Adventists, “Inspired to Save Souls,” posebno poglavlje. 25; F. D. Nichols, E. G. White and Her Critics.

Frank A. Campbell, Ottawa, Kanada.


POUKA 9

21.– 28. veljače 2009.

Vjerodostojnost dara proroštva

“Živoga mi Jahve, govorit ću ono što mi Bog kaže!” (2. Ljetopisa 18,13)


Subota 21. veljače

Cijena poznavanja budućnostiUVOD1. Ivanova 4,1.2.

Biblija je puna proročanstava; mnoga od njih su se ispunila, a mnoga još če-kaju na ispunjenje. Proročanstva koja su se ispunila pokazuju da je Biblija nepogrešiva Božja Riječ. On nam ne daje ova proročanstva da bismo vidjeli budućnost u svom osobnom životu, već da ukazivanjem na našeg Spasitelja vidimo svoju duhovnu budućnost.Osim onih koja postoje u Bibliji, danas u svijetu ima mnogo drugih proročan-stava. Kojima od njih možemo vjerovati? Nalazimo ih u senzacionalnim tisko-vinama, a u našem susjedstvu mogu živjeti nazovi proroci i psihici koji će vam za novac proreći budućnost. Čak možemo nazvati telefonom i iz udobnosti doma dobiti nečije proricanje. Naravno, za takvu informaciju nam je potrebna kreditna kartica. Ljudi žele znati budućnost pa su voljni potrošiti novce da je nazriju. Zato danas ima toliko proročanstava.Postoje i oni koji tvrde da imaju dar proricanja. Kako ćemo znati pretkazuju li stvarno nešto što će se dogoditi u budućnosti ili su njihova pretkazivanja lažna? Postoji samo jedan način da sigurno saznamo koja su proročanstva isti-nita, a to je proučavajući Bibliju. U 1. Ivanovoj 4,1 piše: “Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga, jer su mnogi lažni proroci izišli u svijet.”Biblija je jedini izvor pomoću kojeg možemo sa sigurnošću odrediti u koje je proročanstvo možemo povjerovati. Samo je Bog sveznajuć. Zato On jedi-ni može stvarno vidjeti u budućnost. Ako proročanstva ispitamo Njegovom Riječi, onda ćemo znati koja će se ispuniti, a koja su krivotvorina. Biblija daje jasna pravila za provjeravanje svih proročanstava. Bog želi da znamo nešto od onoga što će se dogoditi u budućnosti kako bismo se to pripremili. Moramo uvijek držati na umu da se Božja volja ispunjava kad čitamo ta proročanstva.

James Lawson, Burleson, Texas, SAD.



Što je On rekao, a ne što sam ja rekaoLOGOS2. Samuelova 7,1-7; 1. o Kraljevima 22,10-34; Daniel 8,27.

Ispravno tek drugi put (2. Samuelova 7,1-7)Kad je David pitao za dopuštenje da sagradi hram Gospodinu, prorok Natan je rekao: “Idi i čini sve što ti je na srcu jer je Jahve s tobom.” (redak 3) Kasnije se Natan vratio Davidu da mu kaže kako Gospodin ne odobrava njegov plan. U biti rekao mu je: “Pogriješio sam; zaboravi što sam rekao. Sam Bog mi je rekao što doista želi.”Postoje trenuci kad se vidi prorokova ljudskost, ali to ne ukida činjenicu da je on Božji vjesnik. Natan se s poniznošću koju sam Božji čovjek može imati, okrenuo i vratio Davidu. Proroku nije dopušteno da svoje misli i mišljenja pretvori u “tako reče Gospodin”. Međutim, utješno je znati da kad se to dogo-di, Bog vodi računa o tome da Njegova poruka bude čista, čak i da kaže svojim prorocima da su pogriješili.

Nije ono što želiš da kažem (1. o Kraljevima 22,10-34)Proroku Miheji su rekli da izraelskom kralju Ahabu prorekne veliku pobjedu. Glasnik koji je otišao po Miheja rekao mu je da se u proricanju slaže svih četiri stotine proroka okupljenih pred kraljem. Mihej je slijedio njegov savjet i kralju prorekao slavnu pobjedu. Međutim, Ahab je bio uvjeren da Mihej ne govori Božje riječi pa je od njega tražio da iznese pravu vijest. Mihej je na to rekao da će Ahab poginuti ako ode u bitku. Zbog toga proročanstva predao je Miheja upravitelju grada s nalogom da ga zatvori dok se ne vrati živ. Iz nekog razloga koji biblijski izvještaj ne otkriva, Ahab nije vjerovao Mihe-ju da govori istinu kad je prorekao pobjedu. Ahab je povjerovao Mihejinom proročanstvu o porazu i smrti, ali je ipak otišao u bitku tijekom koje, premda prerušen, nije mogao spriječiti da bude smrtno ranjen.

Ne ono što su drugi rekli (1. o Kraljevima 22,10-18)Premda je četiri stotine Božjih “proroka” proreklo pobjedu Izraela, judejski kralj Jošafat je osjećao potrebu da pita Gospodnjeg proroka. Vodeći Miheja pred kralja, glasnik ga je obavijestio o prorečenoj pobjedi, savjetujući mu da se složi s ostalima i blagonaklono govori Ahabu. Mihej je odgovorio: “Govorit ću ono što mi Jahve kaže!” Očito Jošafat nije bio jedini koji je sumnjao u pro-ročku sposobnost četiri stotine ljudi. Glasnik koji je otišao po Miheja osjećao je potrebu da Božjem proroku sugerira odgovor na Ahabovo pitanje.Mihej je razumio da nije bitno što govori četiri stotine i jedan čovjek, ako ubrojite glasnika. Bitno je samo ono što Bog kaže. Ponekad se to protivi popu-larnom mišljenju. Ali Mihej nije razmišljao o tome da se razlikuje od drugih. On je razmišljao o tome da bude na Božjoj strani.


Pogled iza kulisa (Daniel 8,27)Daniel opisuje veličinu iscrpljenosti koju je osjećao nakon jednog doista za-strašujućeg viđenja. Toliko ga je iscrpilo da je nekoliko dana ležao bolestan prije nego što se mogao vratiti na posao. Ovu iscrpljenost je Daniel osjetio odmah nakon viđenja dok je bio sam, čak i prije nego što je imao vremena ispričati ga nekome ili ga napisati. Kad dobiju viđenje, prorocima nije ponuđe-na mogućnost izbora da čuju prvo dobru ili lošu vijest. Oni primaju poruku, a ona će, ako bude potrebno, biti objašnjena u pojedinostima.“Bijah smeten zbog viđenja.” Ako ste putovali u neku drugu zemlju i neki elek-trični aparat predviđen za 110 V uključili u utičnicu s 220 V, onda ćete djelo-mično razumjeti kako se mora osjećati um grješnog čovjeka koji je uključen u Božje znanje i mudrost. A ipak nije malo toga što Božji pravi proroci bili spremni pretrpjeti.

ZaključakDa bismo našli pravog Božjeg proroka moramo provjeriti prorokovu čestitost. Ovo provjeravanje autoriteta ne sprečava prorokovu vijest, već je osnažuje. Radosna vijest, bar za proroka, jest da čovjek ne mora biti dobar da bi mogao prepoznati jednog od Božjih proroka. A radosna vijest je i za nas ostale: Kad nađemo pravog Božjeg proroka budimo sigurni da Bog djeluje preko njega ili nje i da aktivno prati prenošenje svoje vijesti.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Ako je tako teško biti prorok, zašto uopće prihvatiti to zvanje?2. Koji čimbenici mogu motivirati proroke?3. Koje su prednosti u tome da netko bude pravi Božji prorok?4. Zašto se Bog mora služiti prorocima?5. Kako proroci i njihove poruke mogu osnažiti našu zajednicu s Bogom?

Gerald ‘Noy’ Christo, Tokuyama, Japan.



Neprocjenjiv i dostojan poklonSVJEDOČANSTVO1. Korinćanima 14,29.37.

“Dar proroštva je bio upotrijebljen za pripravu Kristovog prvog dolaska. ‘Sto-ga je trebalo da u svemu postane braći sličan, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki svećenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda.’ (He-brejima 2,17) Da bi se ostvario plan spasenja bilo je važno da Bog postane čovjekom, da uzme njegovu narav, da živi među ljudima, da bude u svemu iskušan kao drugi ljudi i da u ljudskom tijelu izvojuje pobjedu nad grijehom. Da bi čovjekovo razmišljanje i život vratio u sklad s Bogom, trebalo je dati objavu životom. Biranje ljudi da rade za druge i da im prenesu posebne Božje poruke očito je najdjelotvornija opće metoda koju je mogao izabrati. Tako je preko proroka Stvoritelj ostvario pripremu potrebnu prije Isusova dolaska na Zemlju. Proroci su pred narodom stajali kao Gospodnji predstavnici. Sama njihova prisutnost pokazivala je narodu da je Bogu stalo do njih i da im je dovoljno blizak kad između njih bira one koji će Ga predstavljati. To su bili ljudi kao i njihovi bližnji; nisu bili posjetitelji s drugog svijeta već ljudi među ljudima. Premda je zbog ljudskih slabosti izabranih osoba plan bio izložen opasno-stima, postojale su mogućnosti da uspije kojih nisu bilo ni u jednoj drugoj metodi.”1

“Proroci su pred narodom stalno govorili da im Bog upućuje poruke. Nikad nisu smjeli dati do znanja da nemaju pristupa božanskim savjetima.”2

I danas proročki dar ima za cilj pripremu Kristovog dolaska. Ako promatramo proroke prije Njegovog prvog dolaska, oni su govorili ono što im je Bog rekao. Nikad nisu govorili pripremljene govore, s kićenim riječima. Bili su otvoreni i iskreni. Oni su koristili svoj dar kako ih je Duh poticao. Kad je Natan došao Davidu, prenio je ono što mu je Bog poručio. Nije ništa dodao ni oduzeo. David je glasno i jasno čuo Božju poruku, jer je čuo Boga preko Njegovog vjesnika (2. Samuelova 12,1-16).

Feziwe Ntwana, Busan, Južna Koreja.

1 T. Housel Jemison, A Prophet Among You, str. 24. 2 Isto, str. 25.


Utorak 24. veljače

Stara ali još uvijek valjanaDOKAZIJeremija 29,11; 1. Solunjanima 9,19-22.

Ponekad zaboravljamo kako se Bog služio prorocima u prošlosti. Zbog toga što se u današnjem društvu najmanje cijene odanost i poštenje, širi se izdaja i nepoštenje. Kad svijet gladuje za riječima nade, dar proroštva služi kao ključ što otvara vrata koja su naizgled zauvijek zatvorena. Dar proroštva ne samo što nam pomaže da se usredotočimo na budućnost, već nas stalno podsjeća kako je Bog u prošlosti vodio svoj narod i da ima sada plan za nas (Jeremija 29,11).“Važan element djelotvornog rukovođenja jest stjecanje povjerenje drugih; bez njega nitko neće pristati da vas slijedi. Povjerenje je uvjerenje da vođe misle ono što govore. To je vjerovanje u nešto što ovih dana izgleda staromo-dno – poštenje koje dolazi odozgo.”1 Rješenje nije odbaciti ili odreći se svega proroštva, već ga provjeravati (1. Solunjanima 5,19-22).Proroci moraju ponizno prihvatiti istinu koju vide kao kroz zamagljeno staklo i od koje vide samo dio (1. Korinćanima 13,12). Zreli proroci pozivaju svakoga kome se obraćaju da sa Svetim pismom prosudi, provjeri i usporedi sve što kažu ili pišu. Njih ne vrijeđa ako su ljudi oprezni.“Proroštvo će potvrditi i proširiti viđenje; ono ga ne može stvoriti iz ničega. Viđenje nastaje molitvom. … Ako nema toga, moramo ljude vratiti Bogu, a ne stvarati viđenje za prazna srca.”2

Ako nema poštenja ljudi se više ne boje. Ova je istina zapisana u povijesti čo-vječanstva. Činjenica što je malo poštenja može se djelomično pripisati eska-pističkom mentalitetu koji je mnoge iskrene kršćane naveo da budu pasivni i pesimistični u pogledu svoje uloge na Zemlji. Prorok Mihej bi ljudima svog vremena postavio pitanje: “Izaziva li naša pro-šlost kod nas nelagodu? Ne. Naša je prošlost stara, ali još uvijek valjana.”

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako se osjećate kad vam ukažu na povijest kršćanske crkve?2. Kad pomislite na svoju prošlost, izaziva li dar proroštva u vama nelagodu?

Mullah James, Gwangju, Južna Koreja.

1 Graham Cooke, Developing Your Prophetic Gifting, str. 80.2 Arthur Patrick, Ministry: International Journal for Clergy (travanj 1991), str. 7.



Vjerovati u proročki darPRIMJENAJoel 3,1-4 (neki prijevodi 2,28-31); 2. Petrova 1,21.

Premda je grijeh učinio kraj susretima Boga i ljudi licem u lice, On nije zane-mario prisnost s ljudskim rodom. Umjesto toga dao je druge načine saobraća-nja s nama. Slao je poruke ljubavi, ohrabrenja i upozorenja preko proroka, od kojih je jedna Ellen White.Kako je moguće vjerovati u vjerodostojnost proročkog dara? Biblija nam daje posebne smjernice za razlikovanje i provjeru prorokove vjerodostojnosti.1. Slaganje s Biblijom. “Uza Zakon! Uza svjedočanstvo! Tko ne rekne tako,

zoru neće dočekati.” (Izaija 8,20) To znači da poruka pravog proroka mora biti usklađena s Biblijom.

2. Ispunjenje proročanstava. Prorok mora pokazati da se njegova proročan-stva ispunjavaju.

3. Kristovo utjelovljenje. “Po ovom prepoznajete Duha Božjega: svaki duh koji ispovijeda da je Isus Krist došao u tijelu, od Boga je. A nijedan duh koji ne ispovijeda takva Isusa, nije od Boga.” (1. Ivanova 4,2.3) Pravi pro-rok mora vjerovati u Kristovo rođenje od djevice, u Njegovu ljudsku na-rav, bezgrješan život, žrtvu pomirenja, uskrsnuće, uzašašće, posredničku službu i drugi dolazak. Uostalom, “svjedočanstvo Isusovo duh je proročki” (Otkrivenje 19,10).

4. Prorokov “rod”. Pravi prorok donosi dobar rod (vidi Matej 7,20). To ne znači da proroci moraju biti savršeni, ali u svom svakodnevnom življenju s Kristom moraju pokazati plod Duha.

Spisi Ellene White nisu zamjena za Sveto pismo. Ona je sama vjerovala i go-vorila da je Biblija vrhunsko mjerilo za Crkvu. “Bog je u svojoj Riječi predao ljudima znanje potrebno za spasenje. Sveta pisma treba primiti kao pouzdanu i nepogrešivu objavu Njegove volje. Ona su mjerilo karaktera, objava nauka i sredstvo za ispitivanje iskustva.”* Ona je smatrala da je njen posao da narod vodi natrag k Bibliji, da mu pomogne u razumijevanju i primijeni biblijskih načela u svom životu. Naš je problem što često sumnjamo. Zašto? Jer nam nedostaje vjere. Molim se da nam srce bude otvoreno za primanje tog dara i ne samo dara, već i Da-rovatelja.

ZA RAZMIŠLJANJEAko vjerujemo da nas Bog Stvoritelj toliko voli da je za nas dao svoj život, zašto tako teško prihvaćamo da nam On daje proroke? Mary Megan Amo-Boateng, Bangkok, Tajland.

* Vjera kojom živim, str. 300.



Što učiniti s Ellenom WhiteRAZUMIJEVANJEOtkrivenje 12,17; 19,10.

Još u mojim srednjoškolskim godinama razvio sam divljenje prema spisima Ellene White. Prije toga sam čuo tko je ona, ali nisam pročitao nijednu njezinu knjigu premda su se nalazile na polici u dnevnoj sobi. Povremeno bi osjetio potrebu da uzmem koju i počnem čitati. Njeni spisi su mi pokazali Kristovu ljubav i učinili je logičnijom.U drugim prilikama, kad mi je pretrpan život ostavio samo nekoliko minu-ta za duhovne predmete, primijetio sam da mi duhovna snaga i apetit slabe. Zbog svojeg posla prestao sam redovno čitati Bibliju. Čitanje knjižice Put Kri-stu ponovno bi u meni potaknulo težnju za vezom s Bogom i Biblijom. Uvijek mi je pomoglo da se vratim radosnoj zajednici s Bogom.Vjerujem da su spisi Ellene White važni i za Crkvu kao cjelinu. Čitajući Bibliju vidimo da je Bog od samog početka grijeha osigurao vodstvo i upute preko pojedinaca. Upotrijebio je Mojsija da pomogne izvesti Izraelce iz Egipta. Noa je trebao sagraditi lađu i u nju primiti svijet. Ivan Krstitelj je svakoga pripre-mao za Kralja svemira koji će živjeti među nama. Ne bi li Bog isto tako upo-trijebio pojedince da obavijeste svijet o svršetku? Kad vidimo kako je djelovao u prošlosti, budimo sigurni da će se uključiti i u budućnosti. Otkrivenje 12,17 i 19,10 pokazuju da će ovaj posljednji pokret biti praćen darom proroštva da-nom po Duhu Božjem. Vjerujem da je Ellena White dobila taj dar.Svatko od nas treba odlučiti što će učiniti s njom. Ponekad razgovaram s ljudi-ma koji ne vjeruju da je ona pravi prorok ili ne obraćaju mnogo pozornosti na njezine spise. Često saznajem da su im u mladosti nju nametali ili su ih učili da njeni spisi predstavljaju popise onoga što kršćani ne bi smjeli činiti.Ako su njeni spisi od Boga, ne bismo li im trebali tako i pristupati? Bog sva-kako s razlogom šalje svoje vijesti. A oni koji nisu sigurni da su prihvatljive trebali bi ih provjeriti. Ako je Ellen White stvarno Božji vjesnik, onda svi tre-bamo saznati s kojom nakanom ju je Bog poslao. Budući da je Bog – bilo da se obraća nama osobno ili preko dara proroštva – mi trebamo uvijek biti spremni prihvatiti Njegovu vijest.

ZA RAZMIŠLJANJEČemu se izlažemo ako ne prepoznamo ili priznamo da je neki vjesnik od Boga, posebno u ove posljednje dane?

Chandler Riley, Laurel, Maryland, SAD.


Petak 27. veljače

Savršena vijest nadeISTRAŽIVANJE2. Ljetopisa 18,13.

ZAKLJUČITEDa bi dosegnuo svu svoju djecu Bog često bira obične ljude da budu Njegovi proroci i prenositelji Njegove poruke. Mnogi su proroci bili nesavršeni, a nji-hovi nedostaci očiti. Međutim, Božja vijest je bila savršena i takva ostaje. Bu-dući da je savršena, koga god On izabere, bit će u stanju prenijeti vijest. Zbog neizbježnih ljudskih karakteristika urođenih kod proroka, slušatelji njihovih vijesti moraju provjeravati njihov autoritet i vjerodostojnost. Postoje biblijska mjerila kojima se to ostvaruje. Kad ih poštujemo, prorokova vjerodostojnost provjeravanjem jača, a ne slabi. Ellen White je proročica koja je ispunila stroge biblijske kriterije namijenjene prorocima. Njena nepokolebljiva vjernost Bo-žjoj Riječi odvaja je od suvremenih proricatelja sreće i vizionarskih varalica.

RAZMOTRITENa osnovu Biblije nabrojite karakteristike proroka. Zatim provjerite da li neki od suvremenih proroka i/ili televizijskih evangelista odgovara toj slici.Nacrtajte neku od prorečenih biblijskih katastrofa.Na Internetu potražite koliko religija ili sekti imaju proroka ili proročicu. Pro-vjerite da li odgovaraju biblijskim zahtjevima.Pročitajte knjige kao što su 1984, Brave New World ili Fahrenheit 451 i zaklju-čite ostvaruju li se u naše vrijeme scenariji budućnosti ovih pisaca.Raspitajte se kod liječnika koji se uređaji i metode primjenjuju za pretkaziva-nje spola novorođenčeta i koliko su vjerodostojni.Bacite kovanicu deset puta u zrak, predviđajući koliko će puta pasti na određe-nu stranu, a onda izračunajte postotak koliko ste puta bili u pravu.Molite se s prijateljem ili susjedom za rješenje nekog njihovog problema i pra-tite kako se situacija kasnije razvila.

POVEŽITEMarvin Moore, The Crisis of the End Time; Steve Wohlberg, End Time Delu-sions.

Fabian A. Carballo, Colton, Kalifornija, SAD.


POUKA 10

28. veljače.–7. ožujka 2009.

Poruka proroka

“Pazi na samog sebe i na nauku! Ustraj u ovim dužnostima, jer radeći ovo spasit ćeš i samog sebe i svoje slušatelje!” (1. Timoteju 4,16)


Subota 28. veljače

Onaj tko iznosi Božju vijestUVODPonovljeni zakon 18,18.

Bog je kao obično došao u posjet novostvorenom planetu da uživa u susretu s Adamom i Evom. Kad su čuli Njegov glas, sakrili su se. Lucifer, pali anđeo, naveo ih je da sagriješe. Sad nisu bili spremni za susret sa svojim Stvoriteljem. Bogu će sada biti potrebni drugi načini komuniciranja sa svojim narodom.U Amosu 3,7 piše: “Ništa ne čini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima.” “Prema Bibliji prorok je Gospodnji glasnogovor-nik.”1 Prorok govori nadahnut Svetim Duhom.“Ponovljeni zakon 18. poglavlje sadrži proročanstvo koje se potpuno ostvari-lo samo u Isusovoj službi. Ono služi kao osnova za razumijevanje prorokova rada. Srž mu je izražena u ovim riječima: “Stavit ću svoje riječi u njegova usta da im kaže sve što mu zapovjedim.” (Redak 18) U ovom retku spomenuti ‘pro-rok’ je nabi – čovjek koji objavljuje Božju vijest.”2

Grčka riječ je prophetes, s istim značenjem kao nabi. Obje riječi kažu da je prorok Božji glasnogovornik.3

Bog je otkrio svoju volju prorocima putem viđenja, snova ili izravnim obra-ćanjem. To su bili proroci koji su napisali dijelove Svetog pisma, oni koji nisu ništa napisali za Sveto pismo i oni koji su dali samo usmena svjedočanstva. Hošea je primio usmeni nalog od Boga da oženi preljubnicu kako bi Izraelu poslao vijest i opomenu. Mojsije je dobio usmenu uputu da ode u Egipat i faraonu preda poruku. Daniel i Ivan su vjerno prenijeli Božje poruke. Bog je upotrijebio i proročice Mirijam, Deoru, Huldu i Naodiju da Njegovu volju prenesu Njegovom narodu. I Ellen White, također proročica, primala je vijesti od Boga za Njegovu Cr-kvu posljednjeg vremena. Trebala je govoriti i pisati ono što joj je Bog objavio preko viđenja. Od Postanka do Otkrivenja Bog je koristio proroke da govore narodu umjesto Njega i da mu objave Njegovu volju. Prorok Božje Crkve osta-tka, Adventističke crkve, danas nam upućuje iste poruke.Budući da su proroci Božji glasnogovornici, moramo se pitati: Slušamo li vije-sti koje nam daju Njegovi proroci?

Patience Barnes, Mt. Pleasant, Pennsylvania, SAD.

1 T. Housel Jemison, A Prophet Among You, str. 52.2 Isto, str. 52.53.3 Isto, str. 54.


Nedjelja 1. ožujka

Test za pravog prorokaDOKAZI1. Ivanova 4,1.2.

Tijekom vremena Bog je koristio proroke da prenesu posebnu vijest Njego-vom narodu. Kad bi narod kršio Njegove zapovijedi, slao bi preko jednog od svojih vjesnika poruke upozorenja. Bilo je mnogo lažnih proroka s lažljivim vijestima. Ivan u 1. Ivanovoj 4,2 kaže da su od Boga oni proroci koji priznaju da je Isus Krist Spasitelj svijeta i da je došao s Neba.U 2. o Kraljevima 22. poglavlju Mihej, Božji vjesnik, ne slaže se s četiri stotine drugih proroka koji nisu od Boga. Pravi proroci iznijet će svoje vijesti premda mogu biti brojčano nadmašeni i objavljivati nepopularnu vijest. Neki smatraju da nakon posljednje knjige Biblije nema potrebe za prorokom. Međutim, Bi-blija proriče potrebu za proročkim duhom u vrijeme svršetka.Mi imamo naročitu vijest: On se vraća po svoje. Moramo biti spremni kad dođe. Premda adventna vijest nije popularna, mi je ipak objavljujemo.Moramo objaviti samo ono što nam je Bog rekao. Naša vijest nije karizmatična niti se zasniva na kultu. Ona ne vodi u nekom novom smjeru ili novoj filozo-fiji. Ona nas ne odvodi od Svetog pisma već nas vraća njemu.Ellen White je kao proročica bila izložena napadu izvan i unutar Crkve. Slu-šati nekoga koji nju zastupa ili je protiv nje bez vlastite provjere ostavlja vas otvorenima za sile zla.U 2. Timoteju 2,15 čitamo: “Uznastoj da kao prokušan staneš pred Boga kao radnik koji se nema čega stidjeti, koji ispravno reže riječ istine.” Pozvani smo da proučavamo. Kako možemo provjeriti Ellenu White, ako nismo proučavali Riječ? Ne zaboravimo, Božji proroci mogu iznositi samo ono što im je On rekao. A On ne proturječi sebi.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto je toliko materijala Ellene White napadano u Crkvi?2. Kakvi su vaši dojmovi o odnosu duhu proroštva prema našoj Crkvi?

Kevin D. Mosby, Columbus, Ohio, SAD.


Ponedjeljak 2. ožujka

Bez premcaLOGOSIzlazak 20,1-17; Levitski zakonik 16. poglavlje; Matej 24,24-31; Rimljanima 3,21-28; Hebrejima 8,1.2; 9,23.

Tijekom biblijske povijesti proroštvo je bilo jedno od najvažnijih Božjih sred-stava za prenošenje Njegove volje svojoj djeci. Proročki dar prikazan je u Sve-tom pismu od Postanka do Otkrivenja. Bog se služi proroštvom da upozori svoj narod na katastrofalne posljedice neposlušnosti i potiče ljudski rod na poslušnost dok smo svjedoci ispunjenja božanskog predviđanja.Stvoritelj je upozorio naše praroditelje u Edenu da budu poslušni i da ne diraju zabranjeni plod sa stabla spoznaje dobra i zla. Upozorenje je pratila proročka objava o strašnim posljedicama neposlušnosti. Nakon pada u grijeh Bog je prorekao dolazak spasitelja koji će izbaviti sve one koji budu prihvatili bla-goslove Njegove žrtve. Ovo će proročko obećanje dati nadu njima i njihovoj djeci, budeći nove težnje za poslušnost Božjim zakonima.Proučavatelji Biblije nisu uvijek razumjeli proročanstva. U prošlosti se Božji narod često razočarao u svojim očekivanjima, jer je pogrešno razumio Božje planove. Sjetimo se velike žalosti i razočaranja koje je obuzelo Isusove učenike kad je bio raspet i pokopan, a oni su očekivali da će se uspeti na prijestolje. Ili Jone koji je četrdeset dana propovijedao propast Ninive, ali je Bog odložio uništenje zato što se narod pokajao. Istina je da ne razumijemo uvijek Božje planove, ali oni koji su iskrena srca ozbiljno će istraživati Pismo s poniznošću dok neće dobiti objašnjene tajne Božje misli. Slično pogrešno računanje Božjeg predviđanja dogodilo se 1844. kad su mno-gi vjernici na osnovi Danielovog proročanstva o 2300 dana doživjeli gorko razočaranje nade u povratak svojega Otkupitelja. Krist se nije vratio u prore-čeno vrijeme pa su mnogi izgubili nadu i sasvim napustili pokret. Međutim nekolicina vjernih nastavila je proučavati Pismo. Na kraju su otkrili da pro-ročanstvo nije izgubilo svoje značenje u pogledu vremena, već su pogrešno protumačili događaj. S vremenom i ozbiljnim proučavanjem adventni pokret je otkrio mnoge isti-ne povezane sa svršetkom vremena i ostatkom Božjeg naroda. Adventistička crkva osnovana je na proročanstvu i održava se nadom u Kristov drugi dola-zak.

Theodore C. Stewart, Canal Winchester, Ohio, SAD.


Utorak 3. ožujka

Stari i novi prorociSVJEDOČANSTVO1. Petrova 1,20.21.

Učenja Adventističke crkve temelje se samo na Bibliji. Mnogi nisu svjesni kako je čvrsto položen temelj naše vjere. Mala skupina adventističkih pionira kao što su Hiram Edson, Ellena White i drugi, provela je mnogo vremena traga-jući za istinom u Svetom pismu. Često bi ostali zajedno, ponekad i čitavu noć, moleći za prosvjetljenje i proučavajući Riječ kako bi razumjeli njeno značenje i pripremili se da poučavaju sa silom. Bog je u viđenju dao Elleni Whit jasno objašnjenje tekstova s uputama kako da ih djelotvorno prenese drugima.1Na isti način je Bog upotrijebio proroke kao što su Izaija, Jeremija i Daniel da iznesu buduće događaje narodu svog vremena, ali i Crkvi posljednjeg vre-mena. I oni su proveli dosta vreemna u revnom proučavanju i molitvi i tako razvili prisnu zajednicu s Bogom. Tako su iznijeli proročanstva o Kristu, Nje-govom poslanju i Njegovoj svećeničkoj službi; o padu Jeruzalema; o nastanku i propasti kraljevstava i o vremenu svršetka. Njihove je riječi nadahnuo isklju-čivo Sveti Duh. U Ponovljenom zakonu 18,18 piše: “Podignut ću im proroka između njihove braće, kao što si ti. Stavit ću svoje riječi u njegova usta da im kaže sve što mu zapovjedim.”Ellen White kaže da trebamo “proučavati svjedočanstva”. Ona kaže da su “na-pisana za upozorenje nama koje su zapala posljednja vremena. Ako Božji na-rod ne bude proučavao vijesti koje Bog šalje s vremena na vrijeme, kriv je za odbacivanje svjetla. … Bog šalje upute svom narodu. Pazite na upute, slijedite svjetlo! Gospodin ima parbu sa svojim narodom jer u prošlosti nije pazio na Njegove upute niti je slijedio Njegovo vodstvo.”2Ako se danas budemo molili, marljivo istraživali Pisma i razvili prisnu zaje-dnicu s Kristom, bit ćemo spremni da budemo svjetlo koje obasjava svijet.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što Biblija kaže kako je trebamo proučavati? Vidi Izaija 28,10 (Šarić)2. Kako često trebamo koristiti druge izvore da nam pomognu u osvjetljava-

nju Biblije?3. Koji bi drugi izvori za to bili pogodni?

Michael i Larie Gray, Silver Spring, Maryland, SAD.

1 Selected Messages, sv. 1, str. 206. 2 Isto, sv. 3, str. 358.


Srijeda 4.ožujka

Prorok bez arogantnostiPRIMJENALevitski zakonik 16. poglavlje; Psalam 8,4.5; Rimljanima 3,27.28.

Kad sam bio u srednjoj školi sjećam se koliko me privlačila košarka. Uživao sam u promatranju igre, ali posebno ako bih sam igrao. Dribljanje, provla-čenje i gađanje loptom donosilo je uživanje. Posebno sam volio zakucavanje lopte. Provodio sam sate u različitim vježbama nogu kako bih povećao skok. Ispitivao sam s kojom je nogom bolje skakati i koji je najbolji kut za postizanje uspjeha. Počeo sam se osjećati stručnjakom za zakucavanje.A onda sam otišao u posjet bratu. On je bio u koledžu pa me je pozvao u gimnastičku dvoranu da s nekim njegovim prijateljima igram na polovici igra-lišta. Osjećao sam ponos kad me jedan od njih tražio da pokažem kako zaku-cavam. Poletio sam, kako sam mislio, visoko i udario loptu objema rukama. Nasmiješio se. Zar ga se nije dojmilo?Onda je rekao mome bratu: “Hej, Bob, zašto mu ne pokažeš kako to radimo?” Isprva se moj brat opirao, ali je nakon mnogo nagovaranja pristao. Ležerno je odskakutao prema košu i onda skočio mnogo više od mene, spuštajući loptu do nogu dok je bio u zraku, i onda je naglo zakucao objema rukama. Možete zamisliti kako sam se osjećao!Mi adventisti često popuštamo kušnji arogantnosti jer smo proučavali Bibliju i tako dobro znamo zapovijedi, proročanstva i načela zdravog načina života. Ako osjećate da je to područje na kojemu Bog želi da poradite, evo nekih pita-nja koja će vam pomoći da se usredotočite:Na što ste usredotočeni? Izvještaj o Mariji i Marti u Luki 10,38-41 nas puno uči o važnosti usredotočenosti. Uzmite vremena i razmotrite ponašanje ovih sestara.Spašava li vas znanje ili Isus? Rimljanima 3,27 naglašava da se spašavamo samo vjerom u Isusa, a ne svojim djelima.Čime se onda možete hvaliti? Pavao kaže da će se “hvaliti svojim slabostima” kako bi se u njemu nastanila Kristova snaga (2. Korinćanima 12,9).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Može li biti da su drugi odbili slušati vaše svjedočenje zbog nedostatka

duhovne poniznosti s vaše strane?2. Koje tekstove možete naučiti napamet da bi vas podsjetili na potpunu ovi-

snost o Isusu za sve što je duhovno?3. Mi se spašavamo isključivo vjerom u Isusa. Kakva je onda uloga djela?

Vidi Jakov 2,14-20.

David C. Griffiths, Silver Spring, Maryland, SAD.


Četvrtak 5. ožujka

Dar proroštvaRAZUMIJEVANJE2. o Kraljevima 19,32-34; Juda 20.

Dok sam bila mala za mene su rođendani bili vrlo uzbudljivi, posebno kad je došao trenutak otvaranja poklona. Sjećam se samo da sam jednom bila razo-čarana, ali uspjela sam savladati razočaranje i ipak se radovati poklonu.Nikad nisam mislila da dar proroštva može biti tako lijep. Bolji od zlata i srebra on nam daje nadu i obećanje. Bog je znao da će Njegovoj djeci biti potrebna nada i upute na životnom putu pa je u svoju Riječ stavio obećanja i ohrabrenja, kao i upozorenja koja je stalno ponavljao preko svojih proroka.Bog je nadahnuo proroke kao što su bili Izaija i Jeremija; oni su stalno poduča-vali, vodili i upozoravali narod na zamke blagostanja ili prijeteću katastrofu i uništenje ako odbiju poslušati Njegova upozorenja. Kad je asirski kralj Sanhe-rib zaprijetio Judi, kralj Ezekija je preko proroka Izaije odmah potražio savjet od Gospodina. Budući da je prorok bio bogobojazan, mogao je savjetovati Ezekiju. Preko Izaije Bog je rekao što će se dogoditi: pročitajte 2. o Kraljevima 19,32-34. Sanherib doista nikad nije stupio u Jeruzalem. Život je izgubilo sto osamdeset tisuća ljudi, a na kraju i sam je stradao od ruku svojih sinova.Bog nikad nije ostavio svoju djecu bez vodstva. Čak i danas imamo prekrasni dar proroštva koji nam pomaže da se snađemo u posljednjim događajima. Dok proučavamo Pismo i promatramo znakove kako se naglo ređaju u svijetu, ne moramo se bojati budućnosti. Najveći dar proroštva je znati ishod – kraj zlu.Proroci u staro vrijeme pretkazali su nailazeće katastrofe, ali su narodu dali i nadu da će doći Spasitelj. Dar proroštva nas potiče da ustrajemo i da se preo-bražavamo u Kristovu sliku. On nas uči da Bog čini ono što kaže. Bog je poslao svoje proroke da upozore sve ljude na Njegov skori dolazak, da se pripreme i ostanu spremni.Ponekad se čini da Sotona pobjeđuje. Mnogi su zbunjeni i razočarani, ali duh proroštva nam pomaže da razaberemo koji je put pravi. Proroci i njihove po-ruke nas hrabre i potiču da nastavimo svojim putem, da ostanemo vjerni Ono-me tko nam je obećao vječni život. Kakvu nadu imamo u daru proroštva!

Patricia Maxwell-Mosby, Columbus, Ohio, SAD.


Petak 6. ožujka

Naučimo slušatiISTRAŽIVANJEPonovljeni zakon 18,18; 1. Ivanova 4,1.2.

ZAKLJUČITEBiblija je sredstvo pomoću kojega se Bog obraća svome narodu da bi obno-vio zajednicu koju je imao s ljudima prije njihovog pada u grijeh. Jedan od načina na koje je to tijekom vremena ostvario bio je slanje posebnih poruka određenom narodu. Često ove poruke nije bilo lako čuti jer su dane na neo-bične načine i zato što su bile izazovne pa čak i zastrašujuće. Ali one su uvijek bile dokaz Božje ljubavi i Njegove silne želje da se ponovno poveže sa svojim narodom.

RAZMOTRITEPođite u prirodu, u šumu ili park. Koliko jasnih zvukova možete čuti i prepo-znati? Zamijetite, što ste dulje tamo to možete odrediti više zvukova. Razmi-slite o tome kako je to slično slušanju Božjega glasa.Nađite u svojoj crkvi ili društvenoj zajednici osobu koja je glasnogovornik neke tvrtke, dijela društvene zajednice ili osobe. Pitajte je u razgovoru o nje-zinom poslu i što znači biti glasnogovornik. Može li se njen posao usporediti s radom proroka? Kako?Sjetite se neke poznate osobe o kojoj mediji upravo govore. Zamislite kakav bi bio vaš život kad biste živjeli kako ona tvrdi da živi i radi. Kakav bi bio vaš život kad biste je “slijedili”? Uključite u odgovor i pozitivno i negativno.Promatrajte neko sportsko natjecanje ili utakmicu. Pratite trenera. Koja je nje-gova uloga? Kako je ostvaruje? Usporedite je s ulogom proroka. U čemu se uloga trenera razlikuje od uloge proroka?Prikažite nadu putem ovih medija: fotografije, crteža ili slike.Potražite riječ Krist u Comprehensive Index to the Writings of Ellen G. White. Imate ga i na internetu: http://egwdatabase.whiteestate.org/nxt/gateway.dll?-f=templates$fn=default.htm$vid=default).

POVEŽITEIzraelski proroci i kraljevi, poglavlje 25, “Pozivanje Izaije”; Graeme Bradford, Prophets Are Human.

Nathan Brown, Warburton, Victoria, Australija.


POUKA 11

7.–14. ožujka 2009.

Tumačenje proročkih spisa

“I počeo od Mojsija te, slijedeći sve proroke, protumači im što se na njega odno-silo u svim Pismima.” (Luka 24,27)


Subota 7. ožujka

Analiza pogrešakaUVODDaniel 2,28; Matej 7,16; Luka 24,27.

Statistike vam mogu reći omiljenu hranu određene skupine, koliko je tinej-džera pretilo, i tako dalje. Statistike također imaju mogućnost predviđanja. U grani statistike koja se zove regresija ljudi mogu prognozirati s izvjesnom sigurnošću da će povećanje vjerojatnosti od 95 posto, recimo, nekog umjetnog gnojiva, najvjerojatnije povećati isto toliko vjerojatnost da će se prinos pove-ćati do neke mjere.Međutim, moć statistike da predviđa još je uvijek podložno pogrešci. Vjero-dostojnost i točnost nekog pretkazanja ovisi o korištenju ranijih podataka i razlike između prognoze i pravog rezultata. Ovakva analiza se naziva analiza pogrešaka. Podaci korišteni u izradi jednadžbe određuju stupanj uobičajene greške. Što je veća mogućnost za grešku, to je manje pouzdana korištena je-dnadžba i vjerodostojnost prognoze.Mnogi rječnici definiraju proroštvo kao proricanje. Zato se pojmovi vezani uz statistiku mogu koristiti u proročkim spisima. Na tumačenje proročkih spisa mora se gledati kroz analizu pogrešaka. Mnogi tvrde da imaju proročki dar, ali analiza pogrešaka pokazuje da njihove tvrdnje nisu ništa drugo do loše po-gađanje. Proricati i tumačiti budućnosti može se samo ako tražimo nebeskog Boga “koji objavljuje tajne” (Daniel 2,28).Adventisti vjeruju da je Ellen White imala dar proroštva. Međutim, sljedeće pitanje glasi: Kako tumačimo njene spise? Koristeći se analizom pogrešaka, bazirano na razini pouzdanosti od 95 posto, možemo biti sigurni da je ono što je napisala bilo nadahnuto od Boga jer se pokazalo istinitim.1 Ona je u prošlosti podsjećala ljude na opasnost koja se krije u nikotinu, alkoholu, mesu i sjedilačkom načinu života. U ono su se vrijeme mnogi rugali njenim ideja-ma. Međutim, suvremena znanstvena istraživanja dokazala su da je ono što je pisala o tome istina. Sve je veći broj adventista koji žive zdravo i dugovječno pa ih to stavlja među najzdravije ljude na svijetu.2

Ovaj tjedan ćemo više saznati o piscima prorocima – ne samo o Elleni White – i kako ih tumačiti i analizirati njihove pogreške.

Daniel Saputra, Palembang, Južna Sumatra, Indonezija.

1 D. S. McMahon, urednik. Acquired or Inspired? Exploring the Origins of the Adventist Life-style, str. 141.146.147.

2 National Geographic, “The Secrets of Long Life,” studeni 2005.


Nedjelja 8. ožujka

Usredotočenost na KristaLOGOSIvan 16,5-13; Kološanima 1,9; 2. Petrova 1,20; 1. Ivanova 5,12.13.

Osnovna pravila tumačenja (2. Petrova 1,20)Kad se neka tvrdnja izvuče iz konteksta često dolazi do nesporazuma. Kon-tekst obuhvaća unutarnje i vanjske elemente koji utvrđuju istinitost svake ra-zmatrane tvrdnje.S obzirom na sam tekst obično dobivamo jasnu sliku što je pisac želio reći čitanjem njegovih riječi, rečenica, odsjeka, čak i poglavlja u kojima se nalazi zbunjujuća tvrdnja. Moramo razumjeti da su Biblija i spisi Ellene White proi-zvod misaonog, a ne verbalnog nadahnuća i da se definicije neke riječi prola-skom vremena mogu mijenjati. Također moramo razumjeti značenje fraze u kojoj se takva riječ koristi i znati da se značenje riječi može promijeniti kad je upotrijebljena u novom kontekstu.1

Gledano izvana trebamo postaviti pitanje čiji će nam odgovori pomoći u ra-zumijevanju. To su pitanja: kada? gdje? i zašto? Moramo uzeti u obzir sve što je taj prorok rekao o predmetu o kojemu raspravlja, a prije donošenja zaklju-čka moramo poznavati i povijesni kontekst proročanstva. Osim toga mora-mo uzeti u obzir i sazrijevanje pisca, čak i proroka, s obzirom da im se istina otkriva samo onako kako su je kadri razumjeti. U nekim slučajevima osoba mora znati što se dogodilo prije nego što razumije istinu o tom događaju. Ne može se sve u Bibliji ili spisima Ellene White razumjeti otprve, pa čak ni nakon godina proučavanja.2

Važno kod tumačenja spisa Ellene White (Kološanima 1,9)Prvo počnite proučavati s molitvom za vodstvo i razumijevanje. Sveti Duh, koji je tijekom vjekova nadahnjivao proroke, jedini je kadar otkriti značenje njihovih spisa. Drugo, pristupite proučavanju otvorena uma. Većina nas je svjesna da nitko nije oslobođen predrasuda. Znajmo da su predrasude prisu-tne u svim područjima našeg života, ali ne dopustimo da one nama vladaju. Treće, čitajte spise Ellen White s vjerom, a ne sumnjom.3 “Mnogi smatraju vrelinom i osobitim znakom inteligencije ako ne vjeruju, sumnjaju i okoliša-ju. Oni koji žele sumnjati imat će za to dovoljno razloga. Božja namjera nije da otkloni svaku mogućnost za sumnju. On daje dokaze koje treba brižljivo ispitati ponizna uma i poučljiva duha i svatko treba odlučiti na osnovu dokaza koja je provjerio.”4

Izbjegavajte tumačenja koje vode u krajnosti (Ivan 16,5-13)Dio naše zadaće kod čitanja Ellene White ili bilo kojeg drugog proroka jest da izbjegavamo tumačenja koja vode u krajnost i da njihovim vijestima priđemo uravnoteženo. To znači da savjet nekog proroka trebamo promatrati s obje strane spektra određenog predmeta. “Dosta je ljudi uzelo radikalno značenje


onoga što je bilo pokazano u viđenju i onda ga isticalo dok nije oslabilo vjeru mnogih u ono što je Bog pokazao.”5

Jedan takav primjer je savjet Ellene White protiv igranja igara. “Odavanjem zabavama, natjecateljskim igrama, boksačkim nastupima, oni pokazuju svije-tu da ih u tome ne vodi Krist.” Ova izjava je mnoge navela na zaključak da Bog s negodovanjem gleda na sve igre pa i igre s loptom. Međutim, kao kod svih ekstremnih tumačenja, budimo oprezni, jer druga rečenica nakon toga glasi: “Ono što me opterećuje jest opasnost da se ide u drugu krajnost.”6

Ellen White nije odlazila ni u jednu krajnost kad je bila riječ o igri s loptom i drugim igrama. “Ali kad bi okupili djecu oko sebe i pokazali im da ih vole, kad bi se zanimali za ono što djeca vole, pa čak i za njihove sportske igre, kad bi poneki bili među djecom i sami kao djeca, onda bi zadobili njihovu ljubav i povjerenje, a djeca bi se osjećala vrlo sretnom s njima.”7

Prije donošenja bilo kakvog zaključka važno je da pročitamo sve što je Ellen White napisala o određenom predmetu. Kad razumijemo zašto je baš tako pisala o nekom predmetu, vidjet ćemo da dijelovi savjeta koji izgledaju protu-rječni često nadopunjuju jedan drugoga.8 Ako uvijek molimo Božjeg Duha da mudro vodi naš um dok čitamo, On će nam pomoći da ne dođemo do pogrešnih zaključaka koje proroci nikad nisu imali na umu.

Usredotočite se na Krista (1. Ivanova 5,12.13)Pobuda kod proroštva jest posvjedočiti za Isusa Krista i staviti Ga u središte svega. Kad tumačimo spise Ellene White ili nekog drugog proroka, moramo se usredotočiti na Krista i Njegov drugi dolazak i na Njegovu želju da se pri-premimo za taj dolazak. To je najvažniji predmet.

ZA RAZMIŠLJANJEObjasnite odnos između proučavanja Biblije i tumačenja spisa Ellene White.

Henky Wijaya, Malang, Istočna Java, Indonezija.

1 Herbert E. Douglass, Messenger of the Lord: the Prophetic Ministry of Ellen G. White, str. 388−391.

2 Isto, str. 394-405. 3 George R. Knight, Reading Ellen White, str. 43.44.4 Testimonies for the Church, sv. 3, str. 255.5 Isto, sv. 1, str. 166.6 Fundamentals of Christian Education, str. 378.7 Isto, str. 18.8 Knight, str. 63–69.


Ponedjeljak 9. ožujka

“Proročanstva se brzo ispunjavaju”SVJEDOČANSTVOIzaija 8,20.

“Kad sam jednom prilikom bila u New Yorku, dobila sam jedne večere poziv da gledam zidanje jedne višekatne kuće, čiji su se katovi dizali u nebo. Ovakve se kuće zidaju tako da im vatra ne može ništa nauditi, a podižu se na slavu njihovih vlasnika i graditelja. Građevina se dizala sve više i više, a za izgra-dnju je upotrijebljen najskuplji materijal. Vlasnici ove i sličnih zgrada nisu se pitali: ‘Kako možemo najbolje proslaviti Boga?’ Gospod nije bio u njihovim mislima. Pokazan mi je sljedeći slučaj: bila je uzbuna zbog požara. Ljudi su promatrali goleme građevine kojima, po tvrdnji građevinara, vatra nije mogla nauditi. Govorili su: ‘One su potpuno sigurne.’ Ali uskoro ih je požar uništio kao da su bile sagrađene od slame. Sprave za gašenje požara nisu ništa pomogle, jer vatrogasci nisu mogli rukovati svojim strojevima. Rečeno mi je: Ako ljudi do Gospodnjeg dolaska ne promijene svoja srca, ako ne odbace gordost i grijeh, onda će uvidjet da je ruka koje ih je bila u stanju spasiti, u isto vrijeme jaka i zato da ih uništi. Nikakva zemaljska sila ne može spriječiti Božju ruku. Ni-kakav materijal neće biti u stanju sačuvati građevine od uništenja i požara u vrijeme kad bude kucnuo trenutak da izlije svoj gnjev na sve one koji su gazili Njegov zakon i živjeli sebično.”1

“Mi živimo u vrijeme posljednjih događaja povijesti ove Zemlje. Proročan-stva se brzo ispunjavaju i trenuci milosti jure pored nas. Nemamo ni jedna trenutak vremena za gubljenje. Pazimo da ne zaspemo na straži! Neka nitko ne misli niti govori: ‘Neće moj gospodar još zadugo doći.’ Iznosimo vijest o Kristovom skorom dolasku kao ozbiljnu opomenu. Nagovarajmo ljude i žene svuda oko sebe da se pokaju i pobjegnu od gnjeva koji dolazi. Potičimo ih da se brzo pripreme, jer ne znamo što je pred nama. Neka propovjednici i svi vjernici pođu u žuta polja i kažu bezbrižnim i ravnodušnim dušama da traže Gospoda dok se još može naći. Oni će naći svoju žetvu gdje god objavljuju zaboravljene biblijske istine. Naći će one koji će prihvatiti istinu i svoj život posvetiti zadobivanju duša za Krista.”2

Osvald Taroreh, Jakarta, Indonezija.

1 Odabrana svjedočanstva, str 430.431.2 Testimonies to the Church, sv. 8, str. 252.


Utorak 10. ožujka

Svjetlo koje svijetli na tamnome mjestuDOKAZIIzaija 8,20; Ivan 1,14-18; Efežanima 1,9.10; 2. Timoteju 3,16.

Prema Svetom pismu Bog je prije pojave grijeha osobno posjećivao ljude. Me-đutim, nakon popuštanja Sotoninoj kušnji, umne i duhovne karakteristike ljudskih bića su otupjele i više sama nisu mogla naći Boga. Zato je On preuzeo inicijativu i poslao svoga Sina Isusa da preko Njega mogu osobno upoznati Boga (Efežanima 1,9.10; 2. Timoteju 3,16; Ivan 1,14-18).Nakon što je ustao iz groba, Isus se pokazao učenicima na putu za Emaus. “Po-čevši tada od Mojsija i svih proroka, protumači im što u svim Pismima ima o njemu.” (Luka 24,27) Može li biti boljeg autoriteta za tumačenje proročanstava o Mesiji i radu koji je došao obaviti od samoga Krista – Riječi koja je u početku bila s Bogom (Ivan 1,1.2)?Ellen White je dobila dar proroštva da Božji narod posljetka vrati Bibliji i Kri-stu (2. Timoteju 3,16). Moramo uvijek držati na umu da njeni spisi ne smiju nadomjestiti Bibliju niti za nas postati “druga” Biblija. Oni su svjetlo koje svi-jetli u tamnome mjestu koje nas vodi većem svjetlu – Svetom pismu. Prije nego što se poslužimo spisima Ellene White, moramo ustanoviti da oni ne proturječe Bibliji. “Uza Zakon! Uza svjedočanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neće dočekati.” (Izaija 8,20)“Postoji dokaz koji je dostupan svima, i najobrazovanijima i najneukijima – dokaz iskustva. Bog nas poziva da osobno provjerimo istinitost Njegove Riječi i vjerodostojnost Njegovih obećanja. On nam preporučuje: ‚Kušajte i vidite kako dobar je Jahve!‘ (Psalam 34,9) … I dok se budemo približavali Isusu i radovali se u obilju Njegove ljubavi, sumnja i mrak će nestati pred svjetlošću Njegove nazočnosti.”*

Posman Simanjuntak, Palembang, South Sumatra, Indonezija.

* Put Kristu, str. 120.


Srijeda 11. ožujka

Primjer Mjeseca i SuncaPRIMJENARimljanima 2,14-16.

Vjerujemo da je biblijski kanon završen s Otkrivenjem i da Biblija sadrži sve što je potrebno za spasenje čak i bez spisa Ellene White. Ovu sam tvrdnju izgovorio jednom prigodom na jutarnjem bogoslužju u uredu misije. Moj biv-ši predsjednik misije odgovorio je: “Ti nisi adventistički propovjednik jer ne vjeruješ u spise Ellene White.”Ali ja vjerujem u njene spise. Ali također vjerujem da je odnos njenih spisa prema Bibliji predmet koji se u našoj Crkvi najmanje razumije. Njezini spisi nisu druga Biblija. Ona je to sama morala reći za ono što je pisala: “U njima je istina koja će onome koji je prihvati biti miris života za život. … Gospodin je svom narodu poslao mnoge upute, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, ovdje malo, ondje malo. Malo se pozornosti posvećuje Bibliji pa je Gospodin dao manje svjetlo [Mjesec] da ljude i žene vodi k većem svjetlu [Suncu].”1 Ona je upotrijebila primjer Sunca i Mjeseca. Biblija je veće [Sunce], a njeni su spisi manje svjetlo [Mjesec]. Evo kako možemo razumjeti ovaj primjer:1. Biblija je Božja univerzalna vijest upućena ljudskome rodu u svim vje-

kovima, dok su njeni spisi napisani posebno za Božji narod posljednjeg vremena.

2. Da bi napisali Bibliju, Bog je nadahnuo četrdeset različitih ljudi. Kao četr-deset svijeća, one će dati više svjetla od jedne svijeće Ellene White, premda su Svjetlost i Izvor isti.

3. Biblija je kao zemljopisna karta koja prikazuje države, dok su spisi Ellen White slični lokalnoj karti. Karta s državama pokriva veće područje od je-dne zemlje, ali mjesna karta daje više pojedinosti o određenom području.

4. Spisi Ellene White su slični teleskopu usmjerenom na Sinovljevo svjetlo Biblije.

Njeni spisi imaju funkciju usmjeravanja pozornosti ljudi na Bibliju. Oni po-mažu ljudima da razumiju Bibliju utiskujući već objavljenu istinu, budeći um i pojednostavnjujući istinu. Osim toga oni nas uče kako da primijenimo biblij-ska načela na naš svakidašnji život.2

Mesnick M. W. Ataupah, Palembang, Južna Sumatera, Indonezija.

1 Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 20. siječnja 1903.2 T. Housel Jemison, A Prophet Among You. Citirao Norton Edward, Adventist International

Institute of Advance Studies syllabus on Revelation and Inspiration, str. 42.



Tumači, ali ne nepogrešivi tumačiRAZUMIJEVANJEDjela 8,26-38.

Luka izvještava o obraćenju etiopskog eunuha (Djela 8,26-38). Na povratku s hodočašća iz Jeruzalema Etiopljanin je čitao iz Izaija 53. poglavlja, ali nije razumio o kome prorok govori.Luka je ovako opisao eunuhov susret s Filipom koga je Duh poslao da ga pro-svijetli: “Filip pritrča i ču gdje onaj čita Izaiju proroka pa će mu: ‘Razumiješ li što čitaš?’ On odvrati: ‘Kako bih mogao ako me tko ne uputi?’ Onda zamoli Filipa da se uspne i sjedne uza nj.” (Djela 8,30.31) Onda je Filip počeo obja-šnjavati značenje teksta koji je eunuh čitao, da je čitao o Isusu i spasenju koje On nudi (redak 35).Pri kraju svoje knjige Luka kaže Teofilu da je Isus objasnio istinu i svojim apo-stolima da bi i oni mogli razumjeti Pismo (Luka 24,35).Objava je ono što Bog kaže, dok je tumačenje značenje koje dajemo onome što On kaže. Mi miješamo ono što Biblija navodno uči s onim što stvarno kaže. Oni koji tvrde da ne tumače već jednostavno “uzimaju Bibliju onako kako govori”, često varaju sami sebe.Nema načina da se shvati bilo koje književno djelo osim ako se odredi nje-govo značenje. To važi za najjednostavnije rečenice, bilo u Bibliji ili drugom tiskanom materijalu. Ako nam Isus kaže “kruh je Božji Onaj koji silazi s neba i daje život svijetu” (Ivan 6,33), onda to ne uzimamo doslovno. Onaj tko ne tumači ne čini ništa. “Važno je da shvatimo da tumačimo i da nismo nepogre-šivi tumači.”*

Roy M. Hutasoit, Bandung, West Java, Indonezija.

* Leroy Garrett, “The Inspiration of the Scriptures,” Restoration Review 17, br. 8 (listopad 1975), str. 150.


Petak 13. ožujka

Proročki kompasISTRAŽIVANJE2. Petrova 1,19.

ZAKLJUČITEU svoje vrijeme Ellen White je bila na isturenom položaju u spornom razvoju Crkve. Bila je žena koja vodi u društvu u kojemu dominiraju muškarci. Bila je prethodnica u značajnom napredovanju u proučavanju Biblije i uvijek je usmjeravala ljude na sijanje istine o Isusu Kristu i Njegovom skorom povratku. Kako je žalosno što se njeno djelo često koristi kao sredstvo za primjenu disci-plinskih mjera umjesto kao instrument svjetla i osvjetljenja. Ali što budemo više vremena provodili u osobnoj molitvi, proučavanju Biblije i istraživanju njenih proročki spisa, to jasnije ćemo razumjeti budućnost – i Ellen White.

RAZMOTRITEIspitajte internetsku stranice Zaostavštine Ellene White: www.whiteestate.org.Ispitajte život i rad nekog od biblijskih proroka. Kakve su bile društvene i političke prilike u njegovo vrijeme? Koliko su bila pouzdana njegova proro-čanstva? Kakve su sličnosti između života i vremena tog proroka i života i vremena Ellene White? Pripremite kratki skeč o prvom viđenju Ellene White (Rani spisi, str. 33-38), prenesen u suvremeno okružje. Uzmite u obzir gdje se to dogodilo, povijesne i političke prilike i vrijeme u svjetskim događajima.Upotrijebite kompas jedan cijeli dan kod kretanja. Zbog čega je tako pouzdan pokazatelj? Razmislite o proroku kao duhovnom kompasu.Riješite neku zagonetku (slagalicu, sudoku, križaljku ili nešto drugo). Kako pristupate nečemu što na prvi pogled nema smisla? Koja je uloga proroka u rješavanju zagonetki u Otkrivenju?Izvršite kratku anketu o vjerovanju ljudi u Ellen White. Koji su čimbenici utje-cali na njihov odnos prema njoj?Svirajte ili pjevajte pjesme koje su bile skladane u vrijeme Ellene White. (Pro-vjerite za početak odgovarajući odsjek u Seventh-day Adventist Hymnal). Koje teme dominiraju?Podučavajte nekoga. Kojim se metodama služite da osoba može jasno i lako razumjeti predmet? Koji su zajednički čimbenici kod podučavatelja i proroka kao što je Ellen White? Prognozirajte tri dana unaprijed kakvo će vrijeme biti. Koliko se možemo osloniti na vašu prognozu? Čime ste se poslužili da pro-gnozirate (meteorološkim podacima, osobnim iskustvom, prirodom)?

POVEŽITEMartin Weber, Adventist Hot Potatoes, poglavlje 10.Što adventisti vjeruju, str. 222−228.

Luan Miller, College Place, Washington, SAD.


POUKA 12

14.–21. ožujka 2009.

Blagoslovi koji prate dar proroštva

“Ništa ne čini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim pro-rocima.” (Amos 3,7)


Subota 14. ožujka

Molitva za zdravljeUVODIzaija 1,18.

Pročitala sam mnoge knjige i prisustvovala mnogim seminarima o zdravlju. Također sam organizirala tečajeve o prehrani u mojoj društvenoj sredini. Me-đutim, još uvijek imam jedno važno pitanje: Kakvim načinom bismo trebali danas živjeti da možemo od Boga očekivati potrebno zdravlje?Našem svijetu je i te kako potrebno dobro zdravlje. To je vidljivo iz mnogih zdravstvenih savjeta koji preplavljuju elektronske i tiskane medije. U početku je Bog iz ljubavi prema ljudima za nas zamislio trodimenzionalni zdravstveni plan da bismo mogli uživati zdravlje dokle god živimo prema nebeskim nače-lima objavljenima u Njegovoj Riječi.Na nesreću grijeh je upropastio naše zdravlje. Raj na Zemlji, nekoć savrše-no zdravlje, svedeno je na mnogo nižu razinu u fizičkom, mentalnom i du-hovnom pogledu. Iz ove situacije se ne možemo osloboditi osim vraćanjem našem Stvoritelju i prihvaćanju Njegovog prvobitnog plana za zdrav način života.Bog nas poziva preko proroka Izaije da dođemo k Njemu da se s Njim pra-vdamo (Izaija 1,18). Vrlo je teško da, s obzirom na slabost našeg srca, potpuno obnovimo zdravlje. Ali ako Mu se ne vratimo da s Njim uspostavimo prisnu zajednicu, Njegova Riječ neće uspjeti ući u središnje svetište našeg bića. Da bismo povratili izvorne plemenite sile i uravnotežen um s kojim je Bog stvorio ljude, moramo Ga pitati što nam je učiniti. Moramo postupati sukladno upu-tama koje nam daje. Božja zdravstvena načela zastupaju zdrav način života koji opet utječe na zdravlje pojedinca ali i društva. Mi u Adventističkoj crkvi imamo zadaću da podignemo zastavu zdravstvene reforme i svijetu prenesemo Božja zdravstve-na načela.Ellen White je našoj Crkvi objavila Božja zdravstvena načela. Bez njih naša Crkva vjerojatno ne bi bila u ovom obliku kakva je danas. Ovaj tjedan prou-čavamo kako je dar proroštva preko Ellene White revolucionizirao zdravlje. Kako je Gospodin upotrijebio ovaj dar na blagoslov Crkve?

Beatrice Akinyi, Ndhiwa, Kenya


Nedjelja 15. ožujka

Proročke školeDOKAZI1. Korinćanima 2,12.13.

“Sam Gospod je upravljao odgojem Izraelaca. Njegova briga se nije ograniča-vala na njihove vjerske interese. Sve što je utjecalo na njihovu umnu i tjelesnu dobrobit bilo je predmet božanske providnosti i bilo je obuhvaćeno božan-skim Zakonom.”1

Iz ovo komentara Ellene White saznajemo da su proroci i izraelski narod do-bili najuravnoteženiji odgoj potreban ljudskom umu. No ne smijemo zanema-riti činjenicu da je sam Bog poučavao preko roditelja, prirode i Božje Riječi.Ova vrst odgoja treba koristiti svim naraštajima, od prošlosti do danas, i u budućnosti. Kao nekadašnji služitelji u Izraelu, naši propovjednici trebaju pri-mjerom pokazati da računaju na Božju nazočnost i silu, kako bismo mogli biti primjer ostalim ljudima.“Takav je bio odgoj Mojsija u skromnoj kolibi u Gošenu, Davida u betlehem-skim brdima, Daniela, prije no što ga je zatočeništvo odvojilo od doma nje-gova oca, tako je vjerna Ana odgojila Samuela. Takav je bio i Kristov život u Nazaretu, takav je bio odgoj s pomoću kojeg je dijete Timotej s usana svoje bake Loide i majke Eunike (2 Tim 1,5; 3,15) primilo istine Svetoga pisma.”2

Velika je razlika između proročkih škola i svjetovnih škola u naše vrijeme. U svjetovnim obrazovnim ustanovama danas vladaju svjetovna načela i običaji. Suprotno ustanovama u kojima su proroci primali svjetlo božanskog obra-zovanja, svjetovne škole u naše vrijeme često su mjesta površnih razgovora u kojima sentimentalizam zamjenjuje temeljne moralne upute.Pitamo se jesu li suvremeni proroci slijedili stopama pionira. Kako su veliki reformatori u prošlosti odgajani i obučavani? Bog često uzima manje sretne i prezrene članove društva da svome narodu donese oslobođenje i mir. “Luther je ponikao iz siromašno sloja. Svoje prve godine proveo je u skromnom domu njemačkog seljaka. … Težak život, oskudica i stroga disciplina bili su škola u kojoj ga je beskonačna mudrost pripremala za važnu zadaću u životu.”3

Seline Khavetsa, Nairobi, Kenya

1 Patrijarsi i proroci, str. 499. 2 Isto.3 Velika borba, str. 103.


Ponedjeljak 16.ožujka

Potraga za zdravljemLOGOSIzlazak 17,14; 19,4-6; 34,27; Levitski zakonik 11,1-8; Izaija 44,8; 49,6.

Svjetlost narodima (Izaija 44,8; 49,6)Godinama prije nego što su Egipćani sagradili prvu piramidu, Bog je izabrao Izrael i objavio im svoje istine. Izrael je trebao sačuvati Božji zakon za čitav svijet. “Sjeti se toga, Jakove, i ti, Izraele, jer si sluga moj! Ja sam te stvorio i slu-ga si mi, Izraele, neću te zaboraviti!” (Izaija 44,21) Stvoriteljev glas, koji se čuo preko proroka Izaije, pokazuje koliko je Bog vodio računa o svom izabranom narodu. Izbavljenje koje je proveo uz pomoć proroka bilo je simbol da je Izrael izabran zato da u svim životnim područjima objavi Boga svijetu.Upravo je to razlog što mi, sadašnji naraštaj, moramo Božjom milošću živjeti sukladno propisima koje je Bog dao za ljudski rod. Međutim, gorka je istina da je Izrael, premda od Boga izabran da bude simbol Neba na Zemlji, često bio zaokupljen svjetovnom veličinom. “Oni su proučavali proročanstva, ali bez duhovnog pronicanja u njihovu bit. Tako su previdjeli dijelove Pisma koji upu-ćuju na Kristovu poniznost tijekom prvog dolaska, a pogrešno primjenjivali one koji govore o slavi Njegovog drugog dolaska. Oholost je zamračila njihovu viziju. Oni su tumačili proročanstvo u skladu sa svojim sebičnim željama.”1

Poslušnost Savezu (Izlazak 17,14; 34,27)Godinama su rat i ropstvo pustošili izraelski narod. Držali su ih zarobljeni-ma u drugim zemljama i oni su se godinama borili za zemlju koju im je Bog obećao. Unatoč tome, u nevoljama koje su ih snalazile sve se više isticalo nji-hovo obilježje kao izabranog naroda. Čak i nakon što je Izrael uništen ratom i progonstvom, bilo im je obećano da će “Ostatak Jakovljev, među brojnim narodima, biti kao lav među šumskim zvijerima, kao lavić među ovčjim stadi-ma: svaki put kad prolazi, on gazi nogama” (Mihej 5,7). Upravo zato je Izrael opstao među narodima; osvajao je kraljevstvo za kraljevstvom zahvaljujući vodećim rukama Božjih vjesnika. Mojsije je dobio sve propise i smjernice u pogledu blagdana, prehrane i drugih obreda, da bi se potvrdio zavjet između Boga i Izraela.

Božje naročito blago (Izlazak 19,4-6)“Izrael je od ropskog naroda uzvišen iznad svih ostalih naroda da bude blago Kralja nad kraljevima. Bog ih je odvojio od svijeta da bi im dao sveti zada-tak.”2

U Izlasku Biblija kaže: “Vi ste vidjeli što sam učinio Egipćanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo. Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i držali moj Savez, vi ćete mi biti predraga svojina mimo sve na-rode – ta moj je sav svijet! – vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika, narod svet.”’ (Izlazak 19,4-6)


Bog je preko Mojsija tražio da Izraelci ne zaborave na zapovijedi koje im je dao jedini pravi Bog. Deset zapovijedi su ne samo predstavljale Božju volju za čovječanstvo, već i Božji sveti karakter. Ovi zakoni svetog života vodili su ih u njihovim duhovnim, gospodarskim i društvenim pothvatima.Budući da predstavljaju Božji sveti karakter, oni su vječni. Zato su oni zakoni danas za čovječanstvo jednako važni kao što su bili za Izrael i narod u ono vri-jeme. Ono što je Mojsije bio za Izraelce, to su pioniri bili za našu Crkvu; oni su položili temelj za adventistički pokret u svijetu. Jednako tako i Ellena White, koja se posebno trudila da širi zdravstvena načela koja joj je Bog objavio. Ču-vanjem načela koja je Bog dao Izraelcima u Deset zapovijedi, mi potvrđujemo da potječemo iz izraelskih korijena i da nam je Bog povjerio svetu dužnost.

Propisi o zdravom načinu života (Levitski zakonik 11,1-8)Za najbolje rezultate što se zdravlja tiče, sam Bog je Izraelcima dao upute o prehrani kako bi uživali što bolje zdravlje i dug život. Bog je ljudima odredio idealnu prehranu u Postanku 1,29. Međutim, grijeh je utjecao na prirodu ove hrane. Zato se Bog postarao za drukčiju prehranu kako bi narod mogao uži-vati u boljem životu. Zbog toga je rekao koje su životinje prikladne za ljudsku prehranu.Da bismo sačuvali ovakvu prehranu, moramo se ponizno vratiti k Bogu da dobijemo mudrost potrebnu da se borimo protiv krivotvorene prehrane koju je Sotona danas stavio umjesto prave. Zato nas Duh proroštva upućuje na je-dnostavnu, prirodnu prehranu. “Žitarice, voće, orasi i povrće čine hranu koju je za nas izabrao naš Tvorac. Ova hrana, pripremljena na što jednostavniji i prirodniji način, najzdravija je i najhranjivija.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Načinite popis namirnica koje ste koristili tijekom proteklih sedam dana.

Je li on u skladu s prehranom koju je Bog odabrao za nas?2. Što je izraelski narod trebao učiniti da bi služio Bogu kao izabrani na-

rod? Je li se radilo samo o poslušnosti pravilima? Što je još bilo uključeno? Odgovore potkrijepite s biblijskim tekstovima.

3. Što još osim prehrane podržava dobro zdravlje i dug život? Koje od Deset zapovijedi podržavaju dug život?

4. Kojim znanstvenim dokazom možemo potkrijepiti načela zdravog načina života? Kako nam on može pomoći u izlaganju naše zdravstvene vijesti prijateljima?

Dismas Aroko, Ndhiwa, Kenya

1 Isusov život, str. 17.2 Patrijarsi i proroci, str. 255.3 Savjeti o životu i prehrani, str. 59.


Utorak 17. ožujka

Na Stvoriteljev načinSVJEDOČANSTVOPsalam 25,14.

Biblija jasno kaže da je naše tijelo hram Svetoga Duha i da nas svako tjelesno oskvrnuće spušta na nižu razinu. Ova činjenica čini našu vijest o zdravlju va-žnim dijelom osnovnog učenja naše Crkve. Ona je jedno pd mnogih područja koja, ržžpravilno proučena, mogu pomoći Crkvi da postane Kristova zaručni-ca. Zato je bitno da pažljivo proučavamo savjete Ellene White o zdravlju. “Bog traži da se apetit očisti i da se pokaže načelo samoodricanja u svemu što nije dobro. To je posao koji treba izvršiti prije nego što Njegov narod stane pred Njega kao savršen narod.”1

Božja Riječ je upozorila Izraelce da paze na svoju prehranu. Oni su trebali razviti duh poslušnosti, zasnovan na činjenici da je “jedan običan um koji je naučio slušati ‘tako kaže Gospodin’, bolje pripremljen za Božje djelo od onih koji imaju sposobnosti, ali ih ne rabe ispravno”.2

S obzirom na toliko dostupne nezdrave hrane, ne smijemo danas zanemariti blagoslov proročkog dara u pogledu zdravstvene reforme. Prvo dana Adamu i Evi, a onda Mojsiju, ponovljena je preko Ellene White, kako bismo je prenijeli svijetu izloženom nezdravim izborom.“Prigodom stvaranja čovjeku su darovane plemenite sposobnosti i uravnote-žen um. Bio je savršeno biće, u savršenu skladu s Bogom. Misli su mu bile čiste, a ciljevi sveti. Ali neposlušnost je izopačila njegove sposobnosti, pa se umjesto ljubavi pojavila sebičnost. Prijestup je toliko oslabio njegovu narav da se vlastitom snagom više nije mogao oduprijeti sili zla. Postao je Sotonin rob, i to bi ostao zauvijek da se sam Bog nije umiješao.”3

S obzirom na to mi se držimo Stvoriteljeve intervencije preko Ellene White i njenih smjernica o zdravstvenoj reformi. “Moramo otvoriti prozore pobuda i osjećaja prema nebu, a izbaciti prašinu sebičnosti i svjetovnosti.”4

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje je uloga pobuda i osjećaja u održavanju zdravog načina života?2. Zašto Ellena White nije imala neku zdravstvenu diplomu? Znanost danas

potvrđuje njezine riječi o zdravom načinu življenja. Što nam to govori o njenim uputama?

Betty Achieng, Ndhiwa, Kenya

1 Savjeti o životu i prehrani, str. 303.304.2 Maran Atha, str. 61.3 Put Kristu, str. 14. 4 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 940.


Srijeda 18. ožujka

Proizvodi zdrave hranePRIMJENAIzreke 3,7.

Za naš život kao adventista od najveće je važnosti razumjeti savjete i načela o zdra-vlju koje je dala Ellen White, jer je zdravstvena reforma jedno od ključnih podru-čja koja adventizmu daje njegovu posebnu zadaću. Zato bismo trebali nastojati da vodstvom Svetog Duha bolje razumijemo načela o zdravlju. Ona je sama pisala: “Čovjeku je zabranjeno da svojom službom i naklonostima na prvo mjesto stavi nešto drugo. Mi stvaramo boga od svega što volimo tako da ono umanjuje našu ljubav prema Bogu ili ometa našu službu Njemu.”* Zato je važno da se vratimo proučavanju zdravstvene reforme i otkrijemo kako je možemo bolje razumjeti.1. Nađimo u kojem je društvenom okružju Ellena White pisala. U nekim dije-

lovima svijeta njeni su spisi tumačeni u kontekstu koji se razlikuje od kon-teksta u kojem su bili pisani. Međutim, mi trebamo upoznati izvorni kon-tekst problema o kojemu piše, jer kad se njeni spisi izvlače iz tog konteksta, mijenja se čitavo njihovo značenje i mi pogrešno tumačimo njezine riječi.

2. Upoznajmo mjesto i vrijeme nastanka njenih spisa. Pri primjeni načela zdravstvene reforme na problem o kojemu je riječ, treba uzeti u obzir vri-jeme i mjesto nastanka savjeta. Ono što je bio problem u jednom dijelu svijeta ne mora biti problem u nekom drugom dijelu. Osim toga vrijeme mijenja mnoge elemente života pa savjet napisan u jednom vremenu mo-žda nije primjenjiv u nekom drugom vremenu.

3. Nastojmo razumjeti opći savjet o određenom predmetu. U nekim dijelovi-ma svijeta predmeti zdravstvene reforme izazvali su ozbiljne sukobe. Važno je da savjete Ellene White o zdravlju promatramo u njihovoj cjelovitosti. Moramo uzeti u obzir njene apsolutne i varijabilne tvrdnje. Njene apsolutne tvrdnje se odnose na ono što može izgledati kao propisi koji ne daju mjesta kompromisu. S druge strane, njezine varijabilne tvrdnje su zasnovane na načelima koja se mogu upotrijebiti za tumačenje značenja ili usmjeravaju ponašanje na određeno vrijeme, mjesto i okolnosti u kojima je govorila.

ZA RAZMIŠLJANJE1. S obzirom na zdravstvena načela Ellene White, je li pošteno reći da ljudi

koji jedu čisto meso neće ući u Nebo?2. Kako nam zdravstvena reforma može pomoći da svoju prehranu ne pre-

tvorimo u problem života i smrti?3. Na koje načine možete pomoći drugima da prihvate pravi izvor ozdravlje-

nja i sprečavanja nepotrebnih bolesti?

Gerald K. Jangu, Karungu Bay, Kenya

* Patrijarsi i proroci, str. 247.



Čuvajmo svoje spasenjeRAZUMIJEVANJE1. Petrova 1,13.14.

Kao i drevni Izrael vjerujem da je našoj Crkvi potrebno troje: buđenje, poka-janje i reformacija. Za Izrael je buđenje značilo poticaj na novi duhovni rast; pokajanje je kidanje okova grijeha da se dobije oprost, a reformacija podrazu-mijeva kombinaciju buđenja i pokajanja kako bi nas Bog mogao primiti.Ista tri elementa važe i za nas danas kao pojedince i kao Crkvu. Da bismo napredovali u pravednosti potrebno je da svakodnevno duhovno rastemo. To je buđenje. Dakle, ne možemo zanemariti pokajanje. Ova dva elementa koji zajedno djeluju u pojedincu ili Crkvi, dovode do reformacije.Što se zdravstvene reforme tiče, biblijska zdravstvena načela su još uvijek najbolja za produženje života. Sam Krist je vodio u službi liječenja. Služba ozdravljanja i poučavanja Božjim zdravstvenim načelima načini su na koje i mi možemo širiti radosnu vijest spasenja. Međutim, kad govorimo o zdravstvenoj reformi, moramo “paziti da naše tu-mačenje spisa Ellene White u pogledu spasenja bude u suglasju s Pismom. Sigurni možemo biti samo ako posebno pazimo na načela tumačenja tako da ne zanemarimo kontekst, vrijeme i mjesto te opći savjet Ellene White o zdrav-stvenim predmetima. Tako ćemo se, iznoseći načela naše vijesti o zdravlju, istovremeno sačuvati od zamki postavljanja pogrešnih kriterija za spasenje.”*

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako nam adventistička vijest o zdravlju pomaže da živimo tako da se tjele-sno i duhovno pripremimo za Kristov drugi dolazak?2. Kako možemo koristiti dostupnu medicinsku stručnost, a da pritom ne vr-šimo kompromis s našom vjerom?

Millicent Akinyi, Nakuru, Kenya

* Adventist Review. “Nonvegetarians Will Not Enter Heaven?” Smjernice za tumačenje što Ellena White kaže o zdravlju.” Uzeto 10. prosinca 2007. iz

<http://www.adventistreview.org/2005-1538/story2.html>.


Petak 20. ožujka

Sveta baštinaISTRAŽIVANJE3. Ivanova 2.

ZAKLJUČITENačela zdravog života koje je Bog dao Adventističkoj crkvi dragocjeno su bla-go. Nijednoj drugoj crkvi nije bilo povjereno ovo naročito znanje. Ali imati samo informaciju nije dovoljno; moramo ih primijeniti u svom životu. Onda kao živi primjer možemo svijetu objaviti ovu spasonosnu vijest o zdravlju.

RAZMOTRITEPomoću računala ili drugih predmeta za likovni rad, izradite plakat zasnovan na tekstu iz 3. Ivanove 2. Izložite ga tako da ga vi i drugi možete gledati tije-kom sedam dana. Ocijenite u kojoj ste mjeri sami slijedili važna zdravstvena načela. NEWSTART je akronim za osnovna zdravstvena načela: Nutrition, Exercise, Water, Sunshi-ne, Temperance, Air, Rest i Trust in God (u našem prijevodu: prehrana, tjelo-vježba, voda, sunčeva svjetlost, umjerenost, zrak, odmor i pouzdanje u Boga). Uporabom slova O, Z i P (odlično, zadovoljavajuće, potrebno poboljšanje) ocijenite koliko ste sami slijedili svako ovo načelo tijekom prošlog mjeseca. Nastojite bolje upoznati studije o zdravlju adventista. Potporom Nacionalnog instituta zdravlja, sveučilištu Loma Linda omogućeno je da provede drugo zdravstveno istraživanje među adventistima. Studija je obuhvatila više od sto tisuća vjernika i najveća je ikad poduzeta. Posjetite internetsku stranicu http://www.llu.edu/llu/health/.i upoznajte se s obavljenim istraživanjem i što je otkriveno prvom studijom.Zahvalite Bogu za zdravstvena načela koja je dao našoj Crkvi.Odlučite koja će dva ili tri zdravstvena načela najsnažnije utjecati na vaše zdravlje. Odlučite ih slijediti tijekom jednog mjeseca i svakodnevno zapisujte napredak.

POVEŽITEDon McMahon, Acquired or Inspired? Mervyn G. Hardinge, A PhysicianExplains Ellen White’s Counsel on Drugs, Herbs, and Natural Remedies.

Renee Coffee, Gobles, Michigan, U.S.A.


POUKA 13

21.–28. ožujka 2009.

Povjerenje u dar proroštva

“Kad su izlazili, stade Jošafat i reče: ‘Čujte me, oj Judejci i Jeruzalemci, pou-zdajte se u Jahvu svoga Boga i održat ćete se; pouzdajte se u njegove proroke i budite sretni!’” (2. Ljetopisa 20,20)


Subota 21. ožujka

Pomoć za polaganje životnog ispitaUVOD2. Timoteju 2,15.

“Zar nisi dobio priručnik?” Bilo je to pitanje mojeg cimera koji mi je želio po-moći, a meni je pomoć bila i te kako potrebna. Bila je to druga godina mojega studija u koledžu i ja sam bio potpuno obezglavljen dok sam se pokušavao snaći u udžbeniku za računovodstvo. Moj um koji se protivio svim brojkama pokušao je shvatiti pojedinosti knjige salda, a dugovanja i potraživanja kao da su se počela spajati u jedno. Kad sam otišao u knjižaru da nabavim udžbenike debljine knjige Rat i mir za svaki predmet, posebni priručnici su mi se činili nepotrebnim perjem koje će mi torbu učiniti samo težom. Ali sada, u svojoj sobi, stvarno sam žalio što nisam uzeo priručnik za ovaj predmet, nešto što bi mi objasnilo ono što sam pokušavao upiti.Kad ponekad sjednem da čitam Bibliju, to me podsjeća na moj stari udžbe-nik iz ekonomike – prepun zrnaca istine, ali ponekad teških da ih potpuno razumijem. Na sreću Bog ne očekuje da od prve razumijem Njegove duboke, nevjerojatne istine. U mojoj potrazi za istinom, cijelom istinom i ničim dru-gim do istine, Bog mi je obećao priručnike. Jedan od najutješnijih biblijskih tekstova koje poznajem jest Ivan 16,13 u kojem je Isus rekao da “kada dođe on – Duh Istine – upućivat će vas u svu istinu”.Sveti Duh i proroštvo predstavljaju priručnike za razumijevanje Božje Riječi. Kako možemo znati je li priručnik pouzdan? Kako možemo biti sigurni da slušamo pravi izvor? U mislima se uvijek podsjećam da se priručnik ne razli-kuje od udžbenika već samo pomaže njegovom boljem razumijevanju. Priru-čnik nije nikad zamjena već uvijek sredstvo za pojašnjenje i bolje tumačenje već postojećih istina. U pouci ovog tjedna nastojat ćemo saznati više o nama upućenim Božjim istinama, i kako možemo biti sigurni da imamo pravi priručnik koji će nam stvarno pomoći.

Jeremy Robinson, Orlando, Florida, SAD.


Nedjelja 22. ožujka

Otvorena srca i otvorena vrataLOGOSPsalam 41,10; Izaija 53,4-6; Matej 23,27-32; Ivan 5,39; Djela 10,9-16.44-48; 17,11.

Proganjanje proroka (Matej 23,27-32)Ovaj ulomak je posljednji od sedam “jao” kojima je Isus optužio pismoznance i farizeje za licemjerstvo. U ovim redcima kaže da poštuju mrtve proroke, čak im podižu zgrade i grobove, dok preziru vijesti živih proroka. Svojim postu-pcima pokazuju da slijede primjer svojih otaca koji su te proroke progonili. Isus nastavlja tradiciju koja je prisutna u cijelom Starom zavjetu – izraelske vođe ubijali su proroke koje im je Bog slao (na primjer, 1. o Kraljevima 19,1-0.10; 2. Ljetopisa 24,18-22; 36,15-17; Nehemija 9,26; Jeremija 2,30 i 26,20-24). Ovaj ulomak u Mateju ne služi samo kao poziv da pazimo na riječi proroka, već i da nas podsjeti da se ne trebamo iznenaditi kad se proroci ignoriraju ili odbacuju.

Sluga Patnik (Psalam 49,10; Izaija 53,4-6)Kad je Isus ukorio pismoznance i farizeje zbog odbacivanja proročke riječi u njihovo vrijeme, optužio ih je za odbacivanje Njegove vijesti i vijesti Ivana Krstitelja. Način na koji su prihvatili Isusa nije bio neobičan, a prorekli su ga raniji proroci koji su svjedočili o Njemu (Ivan 5,39), prikazujući Ga “slugom patnikom”, “prezren bješe, odbačen od ljudi” (Izaija 53,4-6) – odbačen čak i o bliskog prijatelja (Psalam 41,10). Isus je ranije, u Mateju 5,10-12 rekao uče-nicima da mogu očekivati progonstvo i radovati mu se, jer su istu sudbinu doživjeli proroci. To je i sudjelovanje u Njegovom stradanju.

Prioritet Svetog pisma (Ivan 5,39; Djela 17,11)Pismoznanci i farizeji su tvrdili da poštuju stare proroke, ali nepriznavanjem Isusa pokazali su da ne mare za proročko svjedočanstvo; istraživali su Pisma, uvjereni da je u njihovim riječima vječni život, ali nisu vidjeli da ona svjedoče o Njemu.Moguće je da marljivo čitamo Bibliju, ali promašimo što je bitno. Proročka vijest ukazuje na Isusa. Ako je čitamo a ne nalazimo Njega, onda ne čitamo kako treba. Ako je čitamo, a u njoj vidimo samo zakon a ne evanđelje, onda ne čitamo ispravno. Čak je i najveća novozavjetna proročka knjiga, Otkrive-nje, “otkrivenje Isusa Krista” – ona dolazi od Njega i otkriva Njega. Ona Ga pokazuje u slavi kao Onoga koji je dobio svu vlast, koji će ponovno doći da učini kraj grijehu i stvori novo Nebo i novu Zemlju. Ako čitamo Otkrivenje i budemo zaokupljeni kronologijom i zvijerima i brojevima, a u srcu knjige ne vidimo Isusa, mi smo promašili.Možemo reći da je to i test za kasnije proroke. Propovijedaju li Isusa? Ako nastupaju u tradiciji biblijskih proroka, onda moraju. On mora biti središte


njihove vijesti i ono što kažu mora biti u skladu sa Svetim pismom. Biblija mora na dva načina biti provjera svake proročke vijesti. Prvo, zbog norma-tivne vrijednosti Svetog pisma ona je naš jedini kredo. Samo je ona mjerilo kojim se procjenjuje svako učenje. Drugo, zbog upravo iznesenog kristocen-tričnog načela – budući da je Isus u središtu Svetog pisma, On mora biti i u središtu svake proročke riječi.Isus je rekao da će jedan od znakova svršetka biti pojava mnogih lažnih proro-ka (Matej 24,24) – a to je u naše vrijeme nesumnjivo istina. Svakako trebamo imati dozu sumnjičavosti. Ne možemo vjerovati svakome tko tvrdi da je pro-rok. Moramo istraživati Pisma i provjeravati navodne proroke. Premda proroci moraju očekivati progonstvo kako smo to vidjeli, pravi proroci će uvijek pri-hvatiti sumnjičavost kojoj je cilj da sve provjeri pomoću Pisma (Djela 17,11).

Svrha proroštva (Djela 10,9-16.44-48) Što je onda svrha proroštva? Ono će uvijek ukazivati na Isusa i propovijedati o Njemu ono što je sukladno Bibliji. U tom smislu nam nikad neće reći nešto što smo već znali. Umjesto toga otvorit će nam nove horizonte i nove nagovještaje. Ono će nam pomoći da Isusovo učenje primijenimo na nove situacije. Primjer kako to djeluje nalazimo u Petrovom viđenju u Djelima 10,9-16 i 44-48. Do tog trenutka apostoli su vjerno svjedočili za Isusa, ali je njihovo svjedočenje bilo ograničeno na izraelski narod. Isus im je rekao da moraju svjedočiti do kraja Zemlje (Djela 1,8), ali su prošle godine i oni nisu prešli granice područja po kojemu je sam Isus putovao. To je promijenilo Petrovo viđenje o nečistoj hrani u platnu. Glas je rekao: “Ustaj, Petre! Kolji i jedi!” Triput Petar odgovara: “Ta nikad još ne okusih ništa okaljano i nečisto.” Nakon viđenja Petar odlazi, susreće rimskog stotnika Kornelija. I odjednom viđenje ima smisla. “Ali meni Bog pokaza da nikoga ne zovem okaljanim ili nečistim.” Radosna vijest se ne može ograničiti na izraelski narod. Ona mora biti objavljenja cijelome svijetu. Viđenje je srušilo prepreke u Petrovom umu i otvorilo nove putove služenja.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto se proročke tvrdnje moraju provjeriti Svetim pismom?2. Kako vam je proročki dar otvorio oči za nove izazove?

William J. Cork, Houston, Teksas, SAD.


Ponedjeljak 23.ožujka

Čvrsto čuvajmo naduSVJEDOČANSTVOHebrejima 10,23.

Povjerenje kroz nepokolebljivu vjeru“Mi moramo gajiti i njegovati vjeru o kojoj su svjedočili proroci i apostoli – vje-ru koja se oslanja na Božja obećanja i koja čeka na izbavljenje u vrijeme koje je Bog odredio i onako kako je to On zamislio. Pouzdana proročka riječ konačno će se ispuniti slavnim dolaskom našega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista kao Kralja nad kraljevima i Gospodara na gospodarima. Vrijeme čekanja možda izgleda dugačko, možda dušu pritiskuju obeshrabrujuće okolnosti, mnogi u koje smo se uzdali će možda pasti na putu; međutim, zajedno s prorokom koji je hrabrio Judu u vrijeme nezapamćenog otpada, uzviknimo puni povjerenja: ‘Ali je Jahve u svojem svetom Hramu: nek sva zemlja zašuti pred njime!”’1

Pouzdanje zahvaljujući spoznaji i iskustvu“Moramo poznavati Sveta pisma da bismo mogli naći proročanstva … i vidjeti da se približava dan, pa s većom revnosti i trudom poticati jedan drugoga na vjernost. … Odstupiti od svoje vjere? Izgubiti svoje pouzdanje? Postati nestr-pljivi? Ne, ne. Nećemo razmišljati o tako nečemu. … Pogledajte kako su se ispunila i ispunjavaju pojedinosti proročanstava. Podignimo glave i radujmo se jer nam se približilo izbavljenje. Bliže je nego kad smo povjerovali. Zar ne-ćemo strpljivo čekati, ispunjeni odvažnošću i vjerom? Zar nećemo pripremiti narod koji će opstati na dan posljednjeg obračuna?”2

“Obnovit će se stari sukobi i stalno će se pojavljivati nove teorije. Ali Bo-žji narod, koji je sa svojim vjerovanjem i ispunjenjem proročanstava su-djelovao u naviještanju vijesti prvog, drugog i trećeg anđela, zna gdje stoji. On je stekao iskustvo dragocjenije od prokušanog zlata. On će stajati čvr-st kao stijena, do svršetka čvrsto čuvajući nadu koju je imao od početka.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Dok promatrate društvo u kojemu živite, što vidite i doživljavate, a može

vas navesti da posumnjate u svoju vjeru?2. Ako biste mogli tražiti od Boga da vam pokaže jedno proročanstvo (ili da

ga razumijete), što bi vam trebao pokazati da biste učvrstili svoje pouzda-nje u Njega?

3. Što činite da svakog dana učvrstite svoje pouzdanje u Boga? S kakvim se preprekama suočavate u vašem nastojanju?

John Lim, Winter Garden, Florida, SAD.

1 Maran Atha, str. 64.2 That I May Know Him, str. 348. 3 Selected Messages, sv. 2, str. 108.109.


Utorak 24. ožujka

Primova pošastDOKAZI2. Timoteju 3,16.

“Proroci su današnja pošast, a možda su bili sve vrijeme jer je nemoguće razli-kovati pravog od lažnog proroka”, pisao je Primo Levi.1

Ja razumijem što kaže Levi. Budući da sam odrastao u vrijeme kad je David Koresh, samozvani Božji prorok, doveo Waco na zao glas, postao sam sumnjičav prema svemu što je proročko. Možemo li onda imati povjerenja u proročki dar? Odgovor nalazimo u 2. Timoteju 3,16: “Svako je Pismo od Boga nadahnuto …”Božji dah, Njegova Riječ, čini čuda. Od davanja života Adamu do dizanja mrtvih i do objavljivanja sebe preko usamljenog propovjednika na Patmosu, Bog je aktivno prisutan preko svoje Riječi. U Efežanima 4,11 i 1. Korinćanima 12,28 Bog preko Pavla tvrdi da je duhovni dar proroštva dio Kristova tijela. Međutim, možemo li svi proricati?Os Guinness dijeli proroke u one kojima je ova riječ pisana malim ili velikim početnim slovom. Da bismo razumjeli razliku, prvo trebamo otkriti nakanu proroštva. “Namjera proroštva nije da nas obavijesti o Bogu, već da nas zainte-resira za Boga.”2 Prema toj definiciji svi smo pozvani da budemo Božji proroci “tumačeći događaje iz perspektive vjere i imajući u vidu vječnost, ali uvijek sa ciljem na ono što trebamo učiniti, a ne samo znati”.3 Zbog toga dar proroštva uključuju našu maštu i stavlja pred nas dar Kristove pravednosti. Ali tko ima pravo govoriti u Božje ime?Proroci s velikim slovom P su oni “kojima je upućena izravna, izričita, natpri-rodna poruka od Boga i koji s pravom mogu reći: ‘Ovo je Gospodnja Riječ.”’4

Biblija je izvor razumijevanja Prorokove vjerodostojnosti. Neki kriteriji koje trebamo uzeti u obzir jesu: (1) Da li prorokova vijest proslavlja Boga (Ivan 16-,14; 1. Korinćanima 12,2; 1. Ivanova 4,1.2)? (2) Da li se prorokova vijest slaže s Biblijom (Izaija 8,20)? Ovaj popis nije potpun. Zato tijekom ovog tjedna popunite popis i učvrstite pouzdanje u proročki dar. Dok to činite, znajte da Krist ostvaruje svoje pro-ročanstvo u vašem životu. “Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam – riječ je Jahvina – naume mira, a ne nesreće: da vam dadnem budućnost i nadu.” (Jeremija 20,11)

Derek Cummings, Celebration, Florida, SAD.

1 Primo Levi, talijanski kemičar i pisac, inače Židov koji je preživio koncentracijski logor Auschwitz.

2 Os Guinness, Prophetic Untimeliness: A Challenge to the Idol of Relevance.3 Eugene H. Peterson, Reversed Thunder: The Revelation of John and the Praying Imagination.4 Os Guinness.


Srijeda 25. ožujka

Razvijanje povjerenja u Duh proroštvaPRIMJENA2. Timoteju 3,16.17.

Supruga i ja imamo četverogodišnje blizance i kao mnogi blizanci i oni su stvorili svoj vlastiti jezik koji samo oni razumiju. Dok sam pisao ovaj članak čuo sam kako koriste nepoznatu riječ “kečerkacija”. Prema njima ona znači “čini ono što činiš” ili “ne čini ono što ne činiš”. Ova riječ je odlična za početak razvijanja i poticanja povjerenja u Duh proroštva.Ne činite ono što ne biste trebali činiti:1. Ne udarajte ljude po glavi s navodima is spisa Ellene White. Ako rodite-

lji stalno tuku dijete veslom za kanuu s namjerom da ga slome umjesto sačuvaju, zamislite kakvi će se osjećaji pojaviti kad dijete shvati da treba prihvatiti neprijatelja svoje pozadine kao sredstvo dobra. Svatko će teško izgraditi povjerenje u spasonosni element nekog predmeta, ako je najčešće iskustvo bilo da donosi bol.

2. Ne koristite Duh proroštva kao mjerilo za određivanje tuđih propusta. Mjesto toga primijenite lekcije na svoj život i dopustite da vas prožme je-dnostavna i duboka ljubav prema Bogu i bližnjima.

3. Ne proučavajte Duh proroštva umjesto Biblije. Kad proučavate neki pre-dmet ili događaj u Bibliji, svakako pročitajte dijelove prije i poslije tog pre-dmeta kako biste našli kontekst i dobili pravu sliku. Molite Svetog Duha da vam pomogne shvatiti cijelu vijest. Smirite se i čekajte da vaš um može proraditi ono što mu Duh želi dati. Kad osjećate da razumijete, pogledajte što o tome kaže Duh proroštva. Vaša gledišta će se najvjerojatnije poklopi-ti, dodajući novu hranu za razmišljanje. Svaki put kad to iskusite, vaše će povjerenje u Duh proroštva rasti.

4. Ne zadržavajte Duh proroštva za sebe. Govorite drugima o procesu iz to-čke 3 i prakticirajte “kečerkaciju”.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Jeste li kad vidjeli slučajeve da se Duh proroštva koristi više kao oružje

nego dar? Kako ste se osjećali?2. Ako ste stekli negativno iskustvo sa zlouporabom Duha proroštva, jeste

li odlučili primjerom pokazati pravilnu uporabu ili ste bili skloniji da ga potpuno zanemarite? Što ćete ubuduće učiniti?

3. Zašto nečija zloporaba Duha proroštva ne umanjuje vrijednost i vjerodo-stojnost viđenja i uputa?

Gordon Adams, Orlando, Florida, SAD.



“Proročka vijest koštala je bebu života”RAZUMIJEVANJE2. Timoteju 2,15.

Pitam se ne bi li knjige Ellene White trebale sadržavati upozorenje: “Otvaraj i primi blagoslov, ali čitaj oprezno.”Jedan mali dječak u Novom Zelandu bi ove godine navršio šest godina da 29. ožujka 2001. nije umro u starosti od šest mjeseci. Ovaj slatki dječačić nije poginuo u prometnoj nesreći, niti je umro od neke uobičajene dječje bolesti. Umro je od pogrešno usmjerene revnosti.Unatoč stalnoj boležljivosti, njegovi roditelji, inače vegani, odbili su liječenje i zanemarili savjete da ga hrane raznolikom hranom. Umjesto toga oslanjali su se na biljne i druge preparate. Stručnjaci kažu da je dijete umrlo zbog nedo-statka vitamina B12.Prema Adventist News Network (ANN), roditelje su 13. lipnja 2002. optužili za ubojstvo i osudili na pet godina zatvora. Bračni par je redovno posjećivao adventističku crkvu u kojoj je supruga bila član.U to vrijeme pastor je rekao da je bračni par bio jako pogođen djetetovom smrću. Prema ANN-u: “Na sudu su rekli da su njihovi postupci bili uteme-ljeni na njihovoj vjeri i tumačenju spisa Ellene White.” Novozelandske novine objavile su članak sa šokantnim naslovom “Proročka vijest koštala je bebu ži-vota.”Kad su 2002. dospjeli u zatvor, majka je bila u šestom mjesecu trudnoće; ka-snije je u zatvoru rodila djevojčicu. U listopadu 2005. godine bračni par je pušten iz zatvora i sjedinjen s trogodišnjom kćerkicom koja je živjela kod maj-čine sestre. Premda je duboka bol ostala, imali su priliku za novi početak.Tijekom niza godina mnogi su pogrešno čitati spise Ellene White, kojima ona zagovara život i Krista. S obzirom na milijune riječi koje je napisala, moramo paziti na kontekst njenih izjava. Ona je zagovarala vegetarijanstvo i razumnu sumnjičavost prema oslanjanju samo na lijekove radi liječenja. Ali je bila ura-vnotežena – više nego mnogi od njenih dobronamjernih sljedbenika.Moguće je iz njezinih spisa povezati rečenice izvučene iz konteksta da potkri-jepimo gotovo sve. Naravno, ljudi su to isto činili s Biblijom koju su zlorabili da opravdaju sve od križarskih ratova do antisemitizma i ropstva.Crkva je i te kako odgovorna da promiče uravnoteženo i informirano čitanje spisa Ellene White. Od Wacoa u Teksasu do North Islanda u Novom Zelandu vidimo strašnu cijenu koju plaća ekstremni “adventizam”. A tu cijenu ne bismo morali platiti.

Gary Krause, Burtonsville, Maryland, SAD


Petak 27. ožujka

Proroštvo uzdiže KristaISTRAŽIVANJEIvan 3,14.15.

ZAKLJUČITESvrha proroštva je uzdići Krista i preko Njega spasenje svih koji vjeruju. Bilo da je iz davne prošlosti ili suvremeno, ako ne uzdiže Krista kao jedini put, ono nije od Boga. Ponekad lažni proroci pokušaju zamagliti probleme i potkopati našu vjeru, ali iskreno proučavanje Biblije pod vodstvom Svetog Duha poka-zat će pravi izvor i probleme s kojima se svakodnevno susrećemo.

RAZMOTRITENačinite popis svih većih proroka iz Starog zavjeta. Pored svakog imena napi-šite tekst koji pokazuje da uzdiže Isusa i Njegovu milost.Pogledajte 2. Timoteju 3,15.16 u raznim prijevodima. U čemu se razlikuju? Ispitajte razliku između riječi “bogoduho” i “nadahnuto”. Koja je točnija? Na-učite napamet onu koja vam najviše odgovara.Izradite igru u kojoj se igrač kreće po poljima od sadašnjeg života do Neba. Usput postavite polja sa “zamkama” lažnih proroka i “posebnom pomoći” pra-vih proroka. Upišite biblijske tekstove koje igrači trebaju pročitati kad stanu na ta polja. U igri se služite kockom. Nađite nekoga tko će igrati s vama.Planirajte sa skupinom prijatelja pjevanje kršćanskih pjesama. Načinite popis pjesama koje uzdižu Krista.Intervjuirajte pet osoba o njihovom vjerovanju u proroke – prošle i sadašnje. Pitajte ih da li vjeruju ili ne vjeruju u proroke ili proroštvo. Kako određuju kome i što vjeruju? Koje je, prema njihovom mišljenju, najvažnije proročan-stvo svih vremena?Izvršite pomoću računala istraživanje riječi “prorok” ili “proroštvo”. Razmi-šljajte o onome što ste našli.Pripremite grupu u kojoj ćete prikazati pantomime. Načinite popis proroka. Svakoj skupini dajte jednog proroka. Neka pantomimom prikažu nešto o nje-mu što će pomoći da ga drugi prepoznaju.

POVEŽITETestimonies for the Church, sv. 4, str. 232−235.Fascinating Stories of Forgotten Lives. Samuel: The Boy Who Heard God’s Voice, str. 91−130, www.wpublishinggroup.com.; Eugene Peterson, www.Thomasnelson.com.

Barbara L. Manspeaker, Luray, Virginia, SAD.


NaruËite preko povjerenikaza literaturu u svojoj mjesnoj crkviili izravno kod nakladnika

www.znaci-vremena.com

“Ako je ikad postojala knjiga koju bi trebao proËitati svakiiskreni adventist — od uprave konferencije do novokrπtenogvjernika — onda je to upravo ova. I ako je uzmemo k srcu, onabi mogla postati katalizator koji Êe potaknuti najveÊi uspjehkoji su adventisti ikad doæivjeli u dosezanja nedosegnutih.”


01 » Postanak 1,26.27 Stvoreni smo na Boæju sliku02 P Postanak 11,30.31 Slijedimo Boga kamo god nas vodi03 S Postanak 24,48.51 Bog nam æeli najbolje

04 N Postanak 29,25 Bog pretvara poraze u blagoslove05 P Psalam 14,7 Bog Êe promijeniti naπ udes06 U Izlazak 2,2.3 Bog nagrauje vjernost majki07 S Hebrejima 11,24-26 Gledajmo na obeÊanu nagradu08 » Ruta 1,16.17 “Tvoj Bog moj je Bog”09 P Joπua 1,9 Kuda god iπao, s tobom je Bog10 S 2. KorinÊanima 6,14.15 Radost je u zajednici vjernih

11 N 1. Samuelova 1,11.20 Naπa djeca su izmoljena od Boga12 P 2. Samuelova 6,16.17 Ne smijemo biti ljubomorni13 U Psalam 51,3.4 “OËisti me od mojih grijeha”14 S Otkrivenje 2,20.21 Nemojmo podnositi grijeh15 » Hoπea 14,5.6 Bog Êe nam biti rosno osvjeæenje16 P Luka 1,13-15 Bog usliπava naπe molitve17 S Luka 1,46-48 “Moja duπa slavi Gospodina”

18 N Rimljanima 16,13 Ponesimo i mi neËiji teret19 P Djela 4,33-35 U Boæjem narodu nitko ne oskudijeva20 U Koloπanima 1,11.12 Zahvaljujmo nebeskom Ocu veselo21 S Efeæanima 5,1.2 Budimo pouzdani Kristovi uËenici22 » Postanak 5,22-24 Tko hodi s Bogom, ne boji se smrti23 P 2. Samuelova 15,19.20 Bog traæi istinsku odanost24 S Filipljanima 4,10.11.13 “Sve mogu u Isusu koji mi daje snagu”

25 N 2. Timoteju 1,6.7 Bog nam daje duh snage i ljubavi26 P Filemonu 4.5 Najvaæniji su ljubav i vjera u Isusa27 U Marko 14,6 Izvrπimo djela ljubavi Isusu28 S Marko 14,8.9 Bog ne zaboravlja naπa dobra djela29 » Job 23,10 Bog poznaje put kojim kroËimo30 P Luka 16,13 Ne moæemo sluæiti dvojici gospodara31 S Rimljanima 12,1.2 Nemojmo se prilagoavati svijetu

JUTARNJI STIHOVI — SIJE»ANJ 2009.

Biblijske osobe


01 N 2. Solunjanima 2,13.14 Bog nas je odabrao za spasenje02 P Rimljanima 2,23.24 Opravdani smo darom Njegove milosti03 U Psalam 104,33 Pjevajmo i svirajmo Bogu04 S 1. Solunjanima 1,3 Najvaæniji su vjera, ljubav i nada05 » Rimljanima 8,35.36 Tko Êe nas rastaviti od Krista?06 P Rimljanima 1,17 Pravednik Êe æivjeti od vjere07 S Rimljanima 3,22 Boæja pravednost je za sve koji vjeruju

08 N Psalam 119,10 Boæja rijeË nam Ëuva æivot09 P Efeæanima 6,23.24 Oni koji ljube Boga imaju besmrtnost10 U Psalam 119,61 Ne zaboravljajmo Boæji Zakon11 S Psalam 119,72 Boæji Zakon je draæi od bogatstva12 » Psalam 119,114 Bog nam je πtit i zaklon13 P Psalam 119,154 Bog nas brani14 S Psalam 119,173.174 Bog nam je pomoÊ

15 N Psalam 95,1.2 Slavimo Gospodina16 P Psalam 71,20 Bog Êe nas podiÊi iz dubine17 U Psalam 67,5 Bog vodi dogaaje18 S Psalam 47,8 “Pjevajte Bogu, pjevaËi vrsni!”19 » Psalam 89,16 Boæji narod slavi Boga20 P Psalam 130,5.6 Uzdajmo se u Boga i Ëekajmo Ga21 S Psalam 72,12-14 Dragocjeni smo u Boæjim oËima

22 N Izaija 40,26 Tko je stvorio svemirska prostranstva?23 P Psalam 119,58.60.61 “Smiluj mi se po svom obeÊanju”24 U Psalam 143,8 “Put mi kaæi kojim Êu krenuti”25 S GalaÊanima 2,19.20 “Krist æivi u meni”26 » Ivan 10,7-9 Isus je Vrata27 P 1. Ivanova 4,1-3 “Isus Krist doπao je u tijelu”28 S Ivan 8,31,32 Istina Êe nas osloboditi

JUTARNJI STIHOVI — VELJA»A 2009.

Ljudi iz proπlosti


01 N Malahija 3,1 Bog pred Mesijom πalje glasnika02 P 1. Ljetopisa 29,15 Svi smo mi pridoπlice03 U Jakov 1,23-25 Blagoslovi od gledanja na Zakon04 S Propovjednik 12,1 SjeÊajmo se Boga dok smo mladi05 » Ivan 4,51-53 Prigrlimo vjeru u Isusa06 P Izreke 28,20.25 Pouzdanje u Boga donosi uspjeh07 S Tuæaljke 3,22.23 Velika je Boæja vjernost

08 N 2. Petrova 1,10.11 UËvrstimo se u Kristovom pozivu09 P Matej 25,23 “Dobro, valjani i vjerni slugo!”10 U Psalam 98,2.3 Bog je obznanio svoje spasenje11 S Ivan 8,12 Svjetlo svijeta koje vodi u æivot12 » Izaija 43,4.5 Mi smo dragocjeni u Boæjim oËima13 P Ponov. zakon 28,1.2 “Svi ovi blagoslovi siÊi Êe na te”14 S Izaija 43,1-3 “Ne boj se... ti si moj!”

15 N Psalam 126,3.4 Bog nam je uËinio velika djela16 P Psalam 138,8 Bog Êe dovrπiti naπe spasenje17 U Izaija 41,10 “Ne boj se jer ja sam s tobom”18 S Izaija 48,17 Bog nas vodi po naπem putu19 » Ivan 1,12 Bog nas je ovlastio kao svoju djecu20 P Ponov. zakon 31,6 Ohrabrimo se i budimo odluËni!21 S Jakov 1,2-4 Kuπanje naπe vjere stvara postojanost

22 N Izreke 22,17.18 Posluπajmo Boæje rijeËi23 P Psalam 128,1-4 Blago onome tko se boji Gospodina24 U 1. Ivanova 3,2.3 Bog æeli da budemo zdravi25 S 3. Ivanova 2.3 Budimo uvijek spremni na odgovor26 » Levitski zakonik 26,9 Bog nam daje rod27 P Jeremija 1,5 Bog nas odavno poznaje28 S Izaija 65,24 Bog usliπava naπe molitve

29 N Izaija 60,4.5 Æivot s Bogom donosi radost30 P Matej 25,21 Vjerni u malim stvarima31 U Luka 11,9.10 Svatko tko moli, prima

JUTARNJI STIHOVI — OÆUJAK 2009.

Ljudi koji su utjecali na naπ æivot


Najbolja, najcjenjenija, najprevoenija, najproda-vanija i najviπe Ëitana knjiga o Isusovom æivotu

U prodaji je πesto izdanje na hrvatskom jeziku!


VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.03. Psalam 3.

04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.10. Psalam 10.

11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.17. Psalam 17.

18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.24. Psalam 23,17-31.

25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 36.

08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.14. Psalam 42.

15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.21. Psalam 48.


OÆUJAK


08. Psalam 63.09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-36

15. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-17

22. Psalam 73,18-2823. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-39

29. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.


»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-302. Postanak 4-603. Postanak 7-10

04. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2609. Postanak 27-2910. Postanak 30-33

11. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-317. Izlazak 4-7

18. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2323. Izlazak 24-2624. Izlazak 27-30

25. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-630. Lev. zakonik 7-931. Lev. zakonik 10-12

OÆUJAK

01. Joπua 8-1102. Joπua 12-1403. Joπua 15-1704. Joπua 18-2005. Joπua 21-2406. Suci 1-307. Suci 4-7

08. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-314. 1. Sam. 4-7

15. 1. Sam. 8-1116. 1. Sam. 12-1417. 1. Sam. 15-1918. 1. Sam. 20-2219. 1. Sam. 23-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-31

22. 2. Sam. 1-423. 2. Sam. 5-724. 2. Sam. 8-1125. 2. Sam. 12-1426. 2. Sam. 15-1727. 2. Sam. 18-2028. 2. Sam. 21-24

29. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 13-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-306. Brojevi 4-607. Brojevi 7-11

08. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2613. Brojevi 27-2914. Brojevi 30-33

15. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-417. Ponov. zakon 5-718. Ponov. zakon 8-1019. Ponov. zakon 11-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-19

22. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-7


PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2009.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 2.1. 9.1. 16.1. 23.1. 30.1. 6.2. 13.2. 20.2. 27.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14


PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2009.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 2.1. 9.1. 16.1. 23.1. 30.1. 6.2. 13.2. 20.2. 27.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)


UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10 001 ZAGREB

ElektroniËkaDopisna biblijska πkola:

[email protected]


NaruËite preko povjerenikaza literaturu u svojoj mjesnoj crkviili izravno kod nakladnika

www.znaci-vremena.com

Uspjeπnica

u cijelom svijetu!


Pouke za iduće tromjesečje

Živjeti kršćanskim životomPouka 1: LjubavLogos: Izaija 53. poglavlje; Matej 22,37-39; 1. Korinćanima 13. poglavlje; 1. Ivanova 3. i 4. poglavlje.Ključni tekst: “A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali najveća je među njima ljubav.” (1. Korinćanima 13,13 Jer. Biblija)Prikladno je da proučavanje ključnih elemenata kršćanske vjere počnemo s ljubavlju. Apostol Pavao naglašava da bez obzira koliko bili važni vjera, nada i drugi elementi kršćanstva, svi počinju s ljubavlju. Bez nje mi smo, kaže, “ni-šta”(1. Korinćanima 13,2).Oko pet stoljeća prije Kristova rođenja, grčki filozof Sofoklo je rekao: “Jedna riječ nas oslobađa svih životnih tereta i muka. Ta riječ je ljubav.”Koliko god ovo bilo istinito, ovaj grčki mudrac ipak nije poznavao dubinu ljubavi koju je objavio i prikazao naš Spasitelj. Bog je ljubav. Bez obzira što drugo Bog bio i bez obzira što je učinio, čini i bude činio – sve je očitovanje Njegove ljubavi. Koliko god bila utješna, ovu je ljubav teško razumjeti. Božja ljubav daleko nadmašuje ono što ljudska bića obično nazivaju ljubavlju, a koja je obično samo plitki osjećaj ili privremena zaslijepljenost, često pomiješana sa sebičnošću i pohlepom. Ne možemo reći da Bog ima ili pokazuje ljubav. On jest ljubav.Tjedan na dlanu: Božja ljubav za ljudski rod otkrila se na brojne načine od kojih je najveći križ. Budući da smo Isusovi sljedbenici mi odgovaramo na Njegovu ljubav tako što ljubimo druge kao što Krist nas ljubi.

Pouka 2: VjeraLogos: Efežanima 6,10-18; Hebrejima 11. poglavlje; Jakov 2,18.19; 1. Pe-trova 1,3.8.Ključni tekst: “Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao.”(Efežanima 2,8.9 – Jer. Biblija)Vjeru ne treba brkati s razumskim osvjedočenjem. Prema Bibliji vjera se ne temelji na našem razumu (premda nije nerazumna ni iracionalna), niti se za-sniva na našim emocijama (premda osjećaji imaju svoje mjesto). Vjera je du-boko ukorijenjena sigurnost koja djeluje na čitavu osobu. Ona je načelo koje upravlja životom. Vjera je sredstvo kojim pružamo ruku da se uhvatimo za obećanja Boga kojega ne možemo vidjeti, ali znamo da je ovdje.U Hebrejima 1,1 riječ je o “tvarnosti”naše vjere. William G. Johnsson, stru-čnjak za hebrejski jezik, smatra da najbolji prijevod glasi: “Vjera je isprava o nasljedstvu kojemu se nadamo, sigurnost onoga što ne vidimo.”(Hebrews, The Abundant Life Bible Amplifier, str. 204)Tjedan na dlanu: Vjera je rukovodeće načelo u kršćanskom životu. Ona se pokazuje u načinu kako živimo i kako se odnosimo prema Bogu i bližnjima. Međutim, koliko god razumsko prihvaćanje učenja bilo važno, vjera je mnogo više od toga. Ovaj tjedan ćemo vidjeti koliko je to.


Bilješke

Pouke iz Biblije - Izdanje za mlade1. tromjesečje 2009. godine

Nakladnik“Znaci vremena”

Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb, Hrvatska

PreveoHinko Pleško

LekturaMarijan Malašić

UrednikJosip Perišić

Odgovorni urednikSrećko Kuburić

Priprema za tisakKrešimir Godina

Zagreb, 2008

Documents

Dar proroštva u Svetom pismu