Deklinacija imeničkih zamjenica

8/17/2019 Deklinacija imeničkih zamjenica

1/12

Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet

Mubina Omerašević

Deklinacija imenič kih zamjenica

Metodička priprema začas

Predmet: Metodika nastave jezika

Mentor: prof. dr. Muhidin Džanko

Sarajevo, 2016.


2/12

PISANA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOGČASA IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA I

KNJIŽEVNOSTI

Datum 6.4.2016.

Realizatorčasa Mubina Omerašević

Mentor Prof. dr. Muhidin Džanko

Naziv škole O.Š. Safvet-beg Bašagić Sarajevo

Nastavni predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

Razred i odjeljenje VI

Nastavna tema Obrada deklinacije imeničkih zamjenica

Nastavna jedinica Deklinacija imeničkih zamjenica

Tip nastavnogčasa Obrada novog nastavnog gradiva

Nastavni oblici rada Frontalni, individualni

Nastavne metode Monološka, dijaloška, demonstrativna

Nastavna sredstva i pomagala Tabla, kreda, nastavni listići, projektor

Ključni pojmovi Zamjenice, imeničke zamjenice, deklinacija


3/12

Ciljevi i zadaci nastavnogč asa

Obrazovni Ponavljanje ranije utvrenih znanja iz područ jamorfologije, konkretno znanja o zamjenicama.

Upoznavanje sa paradigmom imeničkih zamjenica– ličnih i neličnih.

Upoznavanje s osnovnim pravopisnim pravilima uvezi s pisanjem imeničkih zamjenica u različitimpadežnim oblicima.

Prepoznavanje različitih padežnih oblika

imeničkih zamjenica.

Psihofunkcionalni Razvijanje radnih navika i samostalnosti u radu. Sposobnost prepoznavanja uz odgovarajuće

argumente. Razvijanje, izgraivanje i formiranje

perceptivnih, mentalnih i komunikativnih

sposobnosti. Razvijanje sposobnosti učenika da sami uočavaju,

obrazlažu i zaključuju na osnovu primjera.

Odgojni Poticanje interesiranja učenika za maternji jezik. Razvijanje samostalnosti u radu.

Razvijanje pažnje i aktivnog slušanja. Razvijanje svjesnosti o funkciji jezika usvakodnevnom životu.

Cilj nastavnog č asa: Osposobiti učenike da samostalno dekliniraju i pravilno upotrebljavajuimeničke zamjenice u različitim padežnim oblicima.


4/12

TOK NASTAVNOGČASA

I UVODNI DIOČASA (5 -7 minuta)

Kako bih motivirala učenike na rad i olakšala im razumijevanje nove nastavne jedinice,zamolitću nekoga od učenika da pročita kratak odlomak iz pripovijetke Isaka Samokovlije,kojiću prethodno podijeliti svim učenicima da mogu pratiti.

On se zvao Idriz.To mu je bilo ro eno ime. Odmah, po svom dolasku u kasabu,č uo sam za

njega . Bio je mršav i dugač ak. Imao je oboren, kratak brk, a ruke je nosio malo pokupljene ulaktima. Uvijek kad sam ga sretao, dolazilo mi kao da taj brk i ruke kazuju njegov život. Ali

svega me zbuniše, kad se upoznah s njim , njegove č udne oč i. I što samč eš ć e gledao u njih( one su bile sive, bistre i mirne), sve mi se jasnije u njima ukazivao drugič ovjek,č ovjek koji

mi se č inio, ne znam zašto , da nosi i neko drugo ime.

Nakon pročitanog odlomka tražitću da učenici uoče istaknute riječi i postavitću im nekolikopitanja uz koje bismo trebali ponoviti prethodno naučeno gradivo i napraviti uvod u novulekciju.

1. Uoč ite istaknute riječ i u ovom odlomku. Koje su to riječ i? Neka neko proč ita te riječ i. Očekivani odgovor: On, mu, njega, ga, mi, njegov, njim, njegove, njih, one, mi, mi,zašto, neko.

2. Kako se nazivaju istaknute riječ i? Koja je to vrsta riječ i?Očekivani odgovor: Istaknute riječi se nazivaju zamjenicama.

3. Šta su zamjenice i kako se još nazivaju?Očekivani odgovor: Zamjenice ili upućenice su promjenjiva vrsta riječi kojim se

upućuje na lica, predmete i osobine.4. Koje vrste zamjenica postoje?

Očekivani odgovor: Postoje imeničke i pridjevske zamjenice.5. Koje su imenič ke, a koje pridjevske zamjenice? Nabrojati ih.

Očekivani odgovor: Imeničke zamjenice su: lične, povratna zamjenicasebe, se, zatimnelične – upitne, odnosne, odrične, neodreene i opće. Pridjevske su: s obilježjem lica:prisvojne, pokazne, opisne, količinske, a bez obilježja lica: upitne, odnosne,neodre ene, odrične, opće.


5/12

6. Zamjenice kao promjenjiva vrsta riječ i se mijenjaju po rodu, broju i padežu. Koji su torodovi, brojevi i padeži u našem jeziku? Očekivani odgovor: Postoje ženski, muški i srednji rod. Broj je jednina i množina. Apadeži su nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ.

7. Kako drugim riječ ima nazivamo promjenu riječ i po padežima?Očekivani odgovor: Promjenu riječi po padežima nazivamo još i deklinacija.

Nakon završetka kratkog ponavljanja pitanjima o deklinaciji, najavljujem temučasa izapisujem naslov na tablu: Deklinacija imeničkih zamjenica.

II Glavni diočasa (30 – 35 minuta)

Podsjetitću učenike na to da se imeničke zamjenice dijele na lične i nelične.1. Može li neko nabrojati koje su to lič ne zamjenice?

Očekivani odgovor: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona, i povratna zamjenicasebe, se.

Lične zamjenice karakterizira to da one imaju različite osnove nominativa i ostalih padeža.Evo sada svih padežnih oblika svih ličnih zamjenica. (Prikazujem tabelu na projektoru) Predvama je tabela promjene ličnih zamjenica po padežima. Iščitavam tabelu.

JEDNINA MNOŽINA1. lice 2. lice 3. lice 3. lice 3. lice 1. lice 2. lice 3. lice 3. lice 3. lice

N ja ti on ono ona mi vi oni ona oneG mene, me tebe,te njega, ga njega, ga nje, je nas vas njih,ih njih,ih njih,ihD meni, mi tebi njemu,mu njemu,mu njoj, joj nama,nam vama,vam njima,im njima,im njima,imA mene, me tebe,te njega,ga, nj njega,ga, nj nju, je, ju nas vas njih,ih njih,ih njih,ihV ti vi--- --- --- --- --- --- --- ---I mnom /mnome tobom njim /njime njim /njime njom /njome nama vama njima njima njima

L meni tebi njem /njemu njem /njemu njoj nama vam njima njima njima


6/12

2. Šta možemo primjetiti u ovoj tabeli? Da li u nekim padežnim oblicima zamjeniceimaju vise oblika? Očekivani odgovor: Da.

3. U kojim padežima se to dešava?Očekivani odgovor: U genitivu, dativu i akuzativu.

Duži oblici ličnih zamjenica upotrebljavaju se na početku rečenice, npr. Njega su pozvali. (zapisujem na tabli) ili kada nešto posebno želimo naglasiti, npr. Zar mene optužujete?;tako er ovi oblici se nazivaju i naglašeni.

Kraći oblici se upotrebljavaju kada se nau iza drugih riječi u rečenici, a ne služe posebnomisticanju, naglašavanju te se nazivaju nenaglašenim i enklitičkim, npr.Pozvali su ga. Zar meoptužujete?

Prethodno smo rekli da su sve ličene zamjenice samostalne vrste riječi, i zato se uvijek pišusamostalno, odvojeno od ostalih vrsta riječi. Na tabliću napisati primjer: Bio sam snjim ukinu.

4. Šta nije uredu s ovom reč enicom?

Očekivani odgovor: Zamjenica nije dobro napisana; napisana je zajedno sa prijedlogom.

5. Kako bi bilo ispravno?Očekivani odgovor: Bio sam s njim u kinu. Tačan odgovor zapisujem na tablioznačavam da je on tačan.

Da bismo sistematizirali ovaj dio gradiva, sa učenicimaću uraditi kratku vježbu. Zadatak jeda dopune pjesmu o padežima odgovarajućim oblicima lične zamjenice. Pjesmaće bitinapisana na papiru postavljenom na tabli, a zadatak učenika je da popune prazna mjestaodgovarajućim zamjenica kojeće biti izdvojene.

Prvi padež: KO? ŠTA?

Jednog dečka volim __________ (ja)!

Drugi padež: KOGA?ČEGA?

Eto, dobijam ljubav samo od __________ (on)!

Treći padež: KOME?ČEMU?


7/12

Vjerni smo: on __________ (ja), ja __________ (on)!

Četvrti padež: KOGA? ŠTA?

On voli __________ (ja) znam.

Peti padež: Hej – viče

Moja ljubav pjesmu sriče!

Šesti padež: S KIM? SČIM?

Volim da sam s __________ (on).

Sedmi padež: O KOME? OČ

EMU?O kome drugom, nego o __________ (on).

Riječi koje učenici trebaju dopuniti: JA, NJEGA, MENI, NJEMU, MENE, NJIM, NJEMU.

Nakon što sam izložila osnovne informacije o deklinaciji ličnih zamjenica, prelazim napovratnu zamjenicusebe, se.

Postoji jedna zamjenica koja je ista u svim licima. To je lična zamjenica SEBE. Obratitepažnju na sljedeće primjere:Vidio sam se u ogledalu.; Vidio je sebe u ogledalu.

6. Šta se zamjenicom sebe zamjenjuje u navedenim reč enicama? Očekivani odgovor: Zamjenica sebe uvijek zamjenjuje lice koje je subjekat u rečenici.

Ova zamjenica se zove još i povratna zamjenica zato što stoji uz povratne glagole i upućuje na

to da se glagolska radnja vraća na vršioca radnje., npr.Vidio si se… Okupao si se… Nadalismo se… Ono što je posebno važno za ovu zamjenicu jeste to da ona nema oblika zanominativ, ali da kao i lične zamjenice ima dvojake oblike u GDA jd. U nastavku prikazujemdeklinaciju povratne zamjenice i iščitavam ranije navedene osobenosti.


8/12

Da bi učenici utvrdili razumijevanje ranije izloženog, zajednički će uraditi kratku vježbu kojaim je data na ranije podijeljenom materijalu.

Vježba: Popunite prazna mjesta povratnom zamjenicom u odgovarajućem padežu. Koji je topadež?

1. Ne volim da razmišljam o __________. (sebi – L)

2. Vi sa __________ ponesite samo lične stvari. (sobom – I)3. Mnogo očekujete od __________. (sebe – G)4. Napravila sam __________čaj. (sebi – D)5. Vi __________ dobro poznajete. (sebe – A)

U posljednjem dijelu izlaganja novog gradiva, obraditću nelične zamjenice. Prvoću podsjetitiučenike da nelične zamjenice nemaju posebne oblike za gramatička lica i da imaju oblike zaživa bića i predmete. Zatim pokazujem oblike za upitne, odnosne, neodreene, odrične i općezamjenice.

UPITNE: KO ŠTA / ŠTO

ODNOSNE: KO ŠTA / ŠTO

NEODRE ENE: NEKO NEŠTA / NEŠTO

ODRIČNE: NIKO NIŠTA / NIŠTO

OPĆE: SVAKO SVAŠTA / SVAŠTO

JEDNINA MNOŽINA

N ----- -----

G sebe, se sebe

D sebi, (si) sebi

A sebe, se sebe

V ----- -----

I sobom sobom

L sebi sebi


9/12

Učenike upućujem na to da sve napisane imenice imaju istu osnovu, tj. da se tvoredodavanjem odgovarajućih prefiksa na upitne / odnosne zamjenice i to za neodreenedodavanjem prefiksane-, odrične prefiksani-, i opće sva-. U nastavku prikazujem deklinacijuupitne / odnosne zamjenice KO i ŠTA / ŠTO. Iščitavam navedene oblike.

N ko šta, što

G kog, koga čeg, čega

D kom, kome,komu čem,čemu

A kog, koga šta, što

V ----- -----

I kim, kime čim,čime

L kom, kome čem,čemu

Da bih oprimjerila kako izgleda deklinacija neke druge zamjenice (neodreene, odrične, opće)

zamolitću nekoga u

čenika da izabere jednu zamjenicu koju uz moju pomo

ć može deklinirati i

na taj način pokazati da sve ove deklinacije su iste, a samo se dodaje odgovarajući prefiks.

Nakon toga ukazatću na pravopisno pravilo u vezi sa pisanjem odričnih zamjenica: Kada seodrične zamjenice koriste s prijedlogom, taj prijedlog nikada ne može stajati ispredzamjenica, npr. :

NETAČNO TAČNO

sa nikim ni sa kim

za ništa ni za šta

od nikoga ni od koga

III ZAVRŠNI DIO (5 - 7 minuta)


10/12

U završnom dijelučasa za sistematizaciju uraditću kratku vježbu prepoznavanja imeničkihzamjenica u različitim padežnim oblicima i dati vježbe za domaći zadatak.

Pročitajmo zajedno odlomak iz pjesme o zamjenicama Stanislava Femenčića. Pokušajte da

prepoznate lične zamjenice i odredite u kojim padežima se nalaze.

Ja sam ja za sebe,

Za tebe sam već ti,

A zanjega on.

Kad sam savama, ja i svimi smomi…

E, pa sad priznajte

Da je baš sve tako.

Vježbe za domaći rad:

1. Dopuni lične zamjenice koje nedostaju!a) Pričao sam s _____ cijeli sat. (on)b) Vidio sam _____ jučer. (vi)c) Po ite s _____ na izlet. (mi)d) Zvao sam _____ ali nisi bila kod kuće. (ti)e) Do i kod _____ na ručak. (ja)f) Pričali smo o _____. (one)

2. U rečenicama koje slijede u zagradama su ponueni kraći i duži oblici ličnihzamjenica. Prepiši rečenice birajući odgovarajući (duži ili kraći) oblik zamjenice udatom padežu.a) Kod (mene, me) je bilo tiho i mirno.b) (Njoj, joj) su se obraćali više puta.c) Sretnem (njih, ih) svaki dan.d) On (nju, je, ju) je upoznao jutros.


11/12

3. Napiši rečenice u kojimaće navedene odrične zamjenice (svaka u posebnoj rečenici)biti upotrijebljene s navedenim prijedlogom i u navedenom padežu:

a) zbog –ništa (u genitivu) ni_zbog_čegab) kod –niko ( u genitivu) ____________c) bez –ništa (u genitivu) _____________

4. Napiši koje padeže nema lična zamjenica za svako licesebe. ____________________5. Pronaći u ovom tekstu lične zamjenice i odrediti im lice, broj padež kao i rod ukoliko

ga imaju.

Zove me ona. Možda. Ali ona ima i onoga što joj svaki dan dolazi o podne. Ona njega neće jer svaki dan stavlja na nju lišće i skriva mi krajeve neba. Ona mene hoće makar da sam već

sjena. I ona je sjena. (Alija Nametak: Sunce)

IZGLED TABLE:

Deklinacija imeničkih zamjenica

Lične zamjenice

NAGLAŠENI OBLICI:

Njega su pozvali.

Zar mene optužujete?

NENAGLAŠENI OBLICI:

Pozvali su ga.

Zar me optužujete?

Povratna zamjenicasebe, se

Vidio sam se u ogledalu.

Vidio je sebe u ogledalu.


12/12

Nelične zamjenice

UPITNE: KO ŠTA / ŠTO

ODNOSNE: KO ŠTA / ŠTONEODRE ENE: NEKO NEŠTA / NEŠTO

ODRIČNE: NIKO NIŠTA / NIŠTO

OPĆE: SVAKO SVAŠTA / SVAŠTO

NETAČNO TAČNO

sa nikim ni sa kim

za ništa ni za šta

od nikoga ni od kog

Documents

Deklinacija imeničkih zamjenica