Dioklecijanova Palača u Funkciji Razvoja Branda Grada Splita

8/10/2019 Dioklecijanova Palaa u Funkciji Razvoja Branda Grada Splita

1/18

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA SPLITA

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2013.


2/18

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA SPLITA

SEMINARSKI RAD

Opatija, travanj 2013. Godina


3/18

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................................. 1

2. DIOKLECIJANOVA PALAA..................................................................................................................... 22.1.PERISTIL I KATEDRALA................................................................................................................................. 32.2.VRATA I PODRUMI PALAE........................................................................................................................... 32.3.HRAMOVI I CRKVE U PALAI................................................................. ........................................................ 42.4.MUZEJI I PALAE U PALAI........................................................................................................................... 52.5.PROELJE PALAELUKA............................................................................................................................ 5

3. DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA SPLITA ........................ 6

3.1.MANIFESTACIJE U DIOKLECIJANOVOJ PALAI.............................................................................................. 63.2.VIZIJA RAZVOJA TURIZMA U GRADU SPLITU................................................................................................. 8

4. ZAKLJUAK.................................................................................................................................................. 13

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................ ................................................................. .......... 14

LITERATURA .................................................................................................................................................... 15


4/18

1

1. UVOD

Tema seminarskog rada je Dioklecijanova palaa u funkciji razvoja branda gradaSplita. Dioklecijanova palaa je simbol grada Splita i upravo zbog nje je grad Splitprepoznatljiv po bogatom kulurnoj batini. Svrha i cilj seminarskog rada je prikazati iobjasniti zato je ba Dioklecijanova palaa simbol grada Splita te kakvu ona ima ulogu urazvoju branda grada Splita to je u nastavku seminara i objanjeno.

Seminar zapoinjemo s naslovom Dioklecijanova palaa gdje se poblieupoznajemo s pojmom Palaa, s njenom katedralom i Peristilom, ulicama i vratima,

podrumima i hramovima, muzejima i proeljem palae, crkvama te palaama uDioklecijanovoj palai.

Zatim slijedi glavni dio seminarskog rada, naslov Dioklecijanova palaa u funkcijirazvoja branda grada Splita gdje objanjavamo ulogu Palae za grad Split, nabrajamo iopisujemo manifestacije u Palai te analiziramo viziju razvoja u gradu Splitu.

Prilikom izrade seminarskog rada koritena je literatura iz knjiga, broura, internetstranica. Tue spoznaje, stavove i zakljuke koji su izravno ili parafrazirajui navedeni useminarskom radu, povezani su fusnotama s koritenim bibliografskim jedinicama. Koritenesu metode komparacije, deskripcije te statistike metode


5/18

2

2. DIOKLECIJANOVA PALAA

Split, grad i luka u srednjoj Dalmaciji koji broji 189 388 stanovnika. Lei napoluotoku izmeu istonoga dijela Katelanskoga zaljeva i Splitskoga kanala. Zapadni diopoluotoka zauzima brdo Marjan (178 m). Bila Kozjak (780 m) i Mosor (1330 m) zatiujugrad sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju ga od zalea . Split je ne samo glavno urbano,kulturno i prometno sredite Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojnaljetovalita Dalmacije nego je i sam esti cilj turista i izletnika. Grad s1700 godina postojanjauz mnotvo arheolokih, povijesnih i kulturnih spomenika, meu kojima posebno mjestosvakako zauzima uvena Dioklecijanova palaa. Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom

palaom ula je meu prvim urbanim cjelinama na listu svjetske batine UNESCO-a 1979.Careva palaa je jedno od najznaajnijih djela kasnoantike athitekture ne samo zbogouvanosti svojih izvornih dijelova i cjeline, nego i originalnih arhitektonskih formi koje su

navjestile ranokransku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.1

Dioklecijanova palaa ima pravokutni oblik prilagoen konfiguraciji terena, povrineje 38 500 m2. Cjelokupni prostor palae je bio podijeljen na dva dijela, ali razliite namjene.Sjeverni dio graen je kao utvrda ili vojni tabor (castrum) a juni dio palae proizlazi izladanjskog tipa vile (villa i palatium). U sjevernom dijelu su bila smjetena boravita za

poslugu, vojsku te skladita., a u junom dijelu objekti namijenjeni carskoj obitelji. Vanjski suzidovi gotovo pravokutni, a kule na uglovima palae slijede tradiciju vojne arhitekture.Unutranji raspored palae takoer podsjea na vojni logor. dvije glavne ulice u palai: Cardoi Decumanus odgovaraju dvjema glavnim ulicama svakog rimskog vojnog logora, Via

Praetoria i Via Principalis. Dioklecijanova palaa ima podrume, a imala je i trijem (etnicu).

U sredini junog proelja su Mjedena vrata (Porta Aenea), uz istoni zid su Srebrna vrata(Porta Argentea), na sjeveru Zlatna vrata (Porta Aurea), a na zapadu eljezna vrata (PortaFerrea). Ispred Zlatnih vrata je impozantan kip Grgura Ninskog, rad Ivana Metrovia. UnutarDioklecijanove palae je pronaeno dvanaest sfingi, od kojih su dvije izloene ispredkrstionice i na Peristilu koja potjee iz vremena faraona Tutmozisa III. Na istonoj straniPeristila je mauzolej cara Dioklecijana, danas katedrala Sv. Dujma, posjeduje atraktivnosti,

toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada.

Dioklecijanovom smru 316. godine ve poinju preobraaji palae. U VI. stoljeustanovnici oblinje Salone u bijegu pred Avarima i Slavenima, pronalaze utoite upravounutar zidina palae i zapoinju novi, organizirani gradski ivot. Postupno se luksuzna carska

rezidencija sve vie pretvara u grad, pa se upravo u tome procesu oituje postanak Splita.Novo stanovnitvo drastino mijenja prostorni raspored unutar zidina, formulirajui gradprema svojim potrebama. Preinauju se mnoge graevine, kue, ulice, dvorane te prizemni ipodrumski prostori.

1J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005. Godina, str. 15.


6/18

3

2.1. Peristil i katedrala

Glavne ulice spajaju se u sreditu Palae. Juno od njih, u produetku Carda, nalazi sePeristil, otvoreni prostor uokviren s istone i zapadne strane monumentalnim stupovljem slukovima, usmjeren prema Protironu, odnosno Vestibulu careva stana. Peristil je bio

namijenjen kultu Dioklecijana koji je prisvojio naslov Jovius i zahtijevao da ga se po

kompliciranoj dvorskoj etiketi tuje kao ivog sina Jupiterova. Arhitektura je u korelaciji sazahtjevima novog ceremonijala adoracije. Protiron, na koji je car izlazio kroz Vestibul iz

svojih apartmana, okvir je u kojemu se svojim podanicima prikazivao dok bi oni pred njim

padali u proskinezu, klanjajui mu se. Nakon to se u 13./14. Stoljeu oblikovao novikomunalni trg, s novom Vijenicom u zapadnom dijelu grada,Peristil ostaje vjersko sredite.

Carev mauzolej je izvana oktogonalnog, iznutra krunog oblika, s niama izmeu

kojih se die osam korintskih stupova od crvenog granita, a nad njima osam manjih. Navijencu s reljefnim prikazima uokolo prvog i drugog reda stupova osobito su zanimljiva dvamedaljona. Arheolozi i splitska tradicija u njima prepoznaju portrete cara Dioklecijana i

njegove ene Priske. Carev mauzolej konvertiran je u kransku crkvu poetkom 5. stoljea aod sredine 7. stoljea postaje katedrala. Liturgijskim inventarom jedan je od najsugestivnijih inajvrijednijih sakralnih prostora uope. To potvruje i katedralna riznica. Obnovomnekadanje solinske metropolije u Splitu, nakon pada Salone, splitski nadbiskup postajecrkveni prvak cijele Dalmacije i Hrvatske, pa je odatle krenulo i pokrtavanje novopridolihHrvata. Tu su se odravali glasoviti crkveni sabori u vrijeme hrvatskih narodnih vladara

poetkom 9. stoljea i tijekom srednjeg vijeka. Meutim, antika u Splitu nije nikad do krajapokopana. Tako se sredinom 13. stoljea poeo graditi zvonik katedrale na mjestu prostaze

nekadanjeg mauzoleja. Njegovo je prizemlje zapravo obnavljanje ideje antikog slavoluka, austo se u elevaciji u vijencima, kapitelnoj zoni, u formatu otvora i lukova akordira sarkadama Peristila i mauzoleja. Zvonik katedrale Sv. Dujma je danas simbol Spl ita, izgraen

je izmeu 13-16. stoljea. Meu najstarije spomenike u mauzoleju - katedrali spadajumonumentalna drvena vrata, rad Andije Buvine, i kamena propovijedaonica iz 13. stoljea.

2.2. Vrata i podrumi palae

Palaa je izvorno bila utvrena sa esnaest kula na proeljima prema kopnu, doim seproelje prema jugu, rastvoreno monumentalnim arkadama i loama, dizalo izravno iz mora.Tri kopnena portala branili su parovi osmerostranih kula. Smatra se da su tek u

humanistikom 16. stoljeu ta vrata dobila zvuna imena: Porta Aurea (sjeverna), PortaArgentea (istona), Porta Ferrea (zapadna), Porta Aenea (juna). Dakle: Zlatna, Srebrna,eljezna i Mjedena. Zlatna vrata su meu najsauvanijim primjerima svoje vrste u a ntici:nedostaju samo stupovi koji su uokvirivali nie te kipovi u njima. 2Zapadnja (eljezna) vrataDioklecijanove palae u srednjem vijeku su se zvala Porta franche, slobodna vrata, modastoga to su bila jedina koja se nisu zatvarala nakon to je grad utvrdio novu jezgru premazapadu u srednjem vijeku. Po sredini sauvanog nadvratnika prvotno bijae uklesan reljefnikrilati prikaz Viktorije, boice pobjede, koji je naknadno preklesan i zamijenjen reljefom

2J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005., str. 51.


7/18

4

kria. Kroz kopnena vrata, preko obrambenih dvorita, pristupalo se irokim, meusobnoukrtenim ulicama (Cardo i Decumanes), zasjenjenim s obje strane trijemovima, to se spajajuu sreditu palae.

Kroz Mjedena vrata koja su sluila za carev pristup moru, ulazi se u prizemne

dvorane. Podrumi Palae omoguuju da na temelju njihovih konstrukcijskih elemenata itlocrtnih rjeenja donekle rekonstruiramo izgled gornjih odaja te shvatimo izvornu namjenunekih od njih. U ranom se srednjem vijeku u dijelu podruma stanovalo, a u jednoj su dvorani

pronaeni dijelovi turnjaice za proizvodnju ulja i vina. U srednjem vijeku pretvoreni su ugolemu otpadnu jamu. Osim niza dvorana, hodnika i dvorita, prezentirana je i izvrsnoouvana dvorana nad kojom je bila careva blagavaonica. Podrumi Dioklecijanove palaesvojevrsna su enciklopedija kasnoantikih prostornih rjeenja, a svojom su ouvanou

jedinstveni. Njihovo ienje i prezentiranje bilo je opsesijom generacija konzervatora i ljudikoji su bili na elu grada, pa su, osobito tijekom zadnjih nekoliko desetljea, nakon iznimnihnapora otvoreni primjerenoj javnoj funkciji.

2.3. Hramovi i crkve u palai

Jupiterov hram jedan je od najbolje ouvanih antikih hramova europske batine. Leina povienom podiju koji skriva djelomice ukopanu kriptu. Kripta ima svod od sedre koji nosi

pod celle. Pred cellom hrama stajao je trijem sa est stupova koji je davno nestao zajedno sazabatom i kasetiranim stropom od kamenih ploa, koji su ti stupovi podravali. Zidovi

pravokutne celle zidani su velikim kamenim blokovima u najboljoj rimskoj tehnici. Iznad

bogatog vijenca unutranjost je presvoena bavastim svodom koji je sastavljen od osam

pojasa velikih kamenih ploa od kojih je svaka ukraena parom reljefnih kaseta. Poetkom 13.stoljea u unutranjosti Krstionice postavljen je krsni zdenac sastavljen od pluteja oltarnepregrade koja se izvorno nalazila u katedrali. Krtenje se tada obavljalo uranjanjem vjernika.Na jednoj od ploa krsnog zdenca nalazi se prikaz hrvatskog kralja Kreimira IV. iliZvonimira, najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi. U

zapadnom su dvoritu izmeu Peristila i Jupiterovog hrama bila jos dva hrama, Venerin iKibelin. U prizemlju zgrade u jugozapadnom uglu Peristila pronaeni su 1957. ostaci hramasa sredinjom krunom cellom oko koje su stupovi obrubljivali vanjski hodnik. Prema opisusplitskog kancelira Antonia Proculiana, bio je posveen Kibeli, boici plodnosti, to potvrujui skulpturalni nalazi s motivikom karakteristinom za njezin kult.

Kranstvo bijae ivo u carevoj Palai od samog njenog osnutka 300 -tih godina.Osobito su zanimljive crkvice sv. Teodora i sv. Martina u eljeznim odnosno Zlatnim vratimakoje valja datirati u kasnoantiko doba 6. stoljea. Nad najivljom gradskom ulicom,nekadanjim Decumanosom, vjerojatno ve u 6. stoljeu, podignuta je crkvica sv. Teodoru,

posveena zatitniku bizantske vojske, od srednjeg vijeka poznatija kao Gospe od Zvonika.Na glavnom oltaru je kopija (original je u katedralnoj riznici) najljepe dalmatinske ikone,udotvorne gospe od Zvonika koju su pohodile Splianke pred porodom.


8/18

5

2.4. Muzeji i palae u palai

Muzej grada osnovan je 1946., a danas je u sklopu srednjovjekovnih zgrada, meukojima sredinje mjesto zauzima kasnogotika palaa obitelji Papali, projekt i djelo majstora

Juraja Dalmatinca i njegova klesarsko-graditeljskog kruga. U stalnoj muzejskoj postaviizloen je ulomak povijesti grada iz razdoblja autonomne gradske komune. Istie se gradskiStatut, grbovi i novac, te romanika skulptura sa zvonika katedrale. Prikazano je i razdobljemletake uprave gdje sredinje mjesto priprada knjievnom krugu Marka Marulia, te orujekoje se koristilo u bitkama za obranu Splita. Etnografski muzej u sklopu je nekadanjegasamostana sv. Klare u jugoistonom dijelu Dioklecijanove palae. Muzej je osnovan 1910.godine. Meu nonjama bogatstvom veza istiu se one iz Ravnih kotara, Knina, Vrlike,Imotskog, Poljica, po bijelom vezu one iz Sinja i Dalmatinske zagore, po ipki one izPrimotena, Novigrada i Paga.3 Prikazani su razliiti zanati: lonarstvo, pletarstvo, terukotvorine (drvorezbarstvo, prerada vune, izrada opanaka). Dan je i prikaz osnovnih oblika

gospodarstva. Prikazani su raznovrsni instrumenti, srebrni nakit te tipovi oruja.

Meu srednjovjekovnim kuama koje su podignute na mjestu antikih trijemova Cardaistie se palaa d'Augubio trgovca doseljenog u 15. stoljeu iz talijanskog Gubbia sdvorinim portalom koji je isklesala radionica Jurja Dalmatinca. U oblinjoj je arkovoj ulici,istono od Carda, Papalieva palaa u kojoj je sjedite obnovljenog Muzeja grada. To jekompleks zgrada koji je u jedinstvenu cjelinu povezao projekt Jurja Dalmatinca sredinom 15.

stoljea. Poetkom 16. stoljea u toj se kui, to je tada pripadala splitskom plemiu DminiPapaliu nalazila zbirka antikih kamenih natpisa iz Salone koje u jednom traktatu opisujenjegov prijatelj pjesnik Marko Maruli. Ljepotom arhitektonske izvedbe istie se zatvorenodvorite s bogato ukraenim portalom i loom, te dvorana prvog kata s reprezentativnomkvadriforom i obnovljenim drvenim stropom. Uz Zlatna vrata nalazi se lijepa romanika

palaa s elegantnom biforom na drugom katu. Ona je na proelju veeg sklopa zgrada koje jeu njegovom sjeverozapadnom dijelu preuredio Juraj Dalmatinac ostvarivi tu jedno od ljepihranorenesansnih dvorita u Dalmaciji, s vrlo zanimljivom otvorenom loom nad njim. Utijesnoj Kreimirovoj ulici, koja vodi prema eljeznim vratima Palae, nalazi se s desne stranelijepa barokna palaa stare plemike obitelji Cindro, s proeljem koje se moe usporediti sreprezentativnim proeljima venecijanskih palaa istog doba.

2.5. Proelje palae luka

Juno proelje Palae razlikovalo se od njezinih kopnenih proelja ralanjenouarhitektonske kompozicije. Izmeu dvije kule razvija se proelje dugako 180 metara, sneprekinutom arkadom. Izvrsno je sauvana, jugoistona ugaona kula koja se u ranomsrednjem vijeku nala unutar sklopa nadbiskupijske palae. Dvorane su bile povezanedugakim trijemom iz kojeg se kroz 42 luna prozora i tri poviene loe pruao pogled namora. Bila je to careva etnica. Mala Mjedena vrata, kojima se izlazilo k moru, imala su samofunkcionalni karakter, bez reprezentativnosti ostalih portala Palae. Koloristiki ugoajsplitske luke, neko razgledniki arene od jedara galije, trabakula i gajeta usidrenih podzidinama carske Palae, pred neorenesansnim Prokurativama, uz barokne lazarete (u koje suse slijevale robe to su karavanama stizale iz turskih zemalja), oarava putnike i slikare.Ugoaj luke prenosi danas u grad stara splitska Ribarnica na kojoj ribari prodaju ono to su

prethodne noi ulovili. Splitska Riva je najupadljiviji dio gradske slike.3J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005., str. 81.


9/18

6

3. DIOKLECIJANOVA PALAAU FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADASPLITA

Turizam danas mnogi shvaaju kao sociokulturnu pojavu i kao najbre rastuuindustriju novoga doba. Neki strunjaci vide kroz turistiko gospodarsku valorizaciju

kulturne batine promociju ukupnog turizma i njegovu veu uinkovitost na svjetskom tritu.To dovodi i do razvijenijeg lokalnog i regionalnog turizma u ijoj ponudi se nalazi batina.Turist prilikom odlaska u inozemnu dravu eli vidjeti ono najljepe to ta destinacija prua.Svaki grad je poznat turistima bilo po nekoj kulturnoj manifestaciji, znaajnoj ustanovi, crkv iareni, ulici, plai ili spomeniku. Uloga Dioklecijanove palae za razvoj branda grada Splita jevrlo bitna. Za nju moemo rei da je simbol grada Splita. Veina gostiju koji dolaze u Split,najvie ele posjetiti palau u kojoj je ivio car Dioklecijan. Dioklecijanova palaa premamiljenju Financial Timesa smatra da je poeljnijeimati stan u Dioklecijanovoj palai nego ucentru Venecije, Marakea ili Macaoa. Financial Times (FT) proglasio je Split, odnosno

jezgru Dioklecijanovu palau, najboljim mjestom za ivot na svijetu kada je rije o starimgradskim jezgrama. Split predvodi FT-ovu listu deset gradova ije su starogradske jezgre iliznamenitosti nale mjesto na popisu UNESCO-ove zatiene Svjetske kulturne batine. FTnapominje kako jo nitko nije egzaktno pokuao izraunati koju su cijenu ljudi voljni platiti zaivot na lokalitetima koji se nalaze na ovoj UNESCO-ovoj listi, ili ak i na mjestima koja barimaju pogled na zatienu batinu, ali navode kako je ekonomska prednost tih lokaliteta usmislu turizma nedostina. Taj podatak definitivno je veliko priznanje za Split, ali idobrodola reklama.

3.1. Manifestacije u Dioklecijanovoj palai

Dioklecijanova palaa nije samo antiki spomenik, nego je zajedno s kasnijomsrednjovjekovnom dogradnjom iznimno vrijedan arheoloki i povijesno-umjetniki kompleksi zato je od 1979.g. pod zatitom UNESCO-a. Palaa slui kao prostor gdje se odravaju raznemanifestacije, slikarske izlobe, koncerti, te razni sajmovi poljoprivrede, cvijea.Manifestijacija koje se odravaju u Dioklecijanovoj palai zaista ima mnogo ali izdvojit emonajzanimljivije: Dioklecijanovi dani, blagdan sv. Dujma, Croatia boat show, Festival ulinihzabavljaa, izloba slika Mersad Berber, Meunarodni sajam autohtonih poljoprivrednih

proizvoda.

Dioklecijanovi dani se odravaju sredinom ili krajem kolovoza. Iako je Dioklecijanovapalaa znak velianstvene splitske povijesti, Spliani ovom raskonom manifestacijom svojimgostima ele jo znakovitije ukazati na 1700 godina svoga Grada vraanjem u svoju antiku

prolost. Ulicama nekadanje palae eu prolaznici u togama i tunikama, rivom prolazipovorka starinskih koija, koja cara Dioklecijana i njegovu svitu prevozi do Peristila gdje seCar ba kao nekad obraa graanima. Uskim prolazima ire se zamamni mirisi mediteranskekuhinje, a u isto vrijeme ivopisni tandovi obiluje delicijima, rukotvorinama, prolosti isadanjosti. Dani Dioklecijana su postali nezaobilazni sadraj u turistikoj ponudi grada Splitai ta manifestacija privlai sve vie turista. Ova manifestacija dokazuje veliki potencijalkoritenja motiva Dioklecijana u turistike svrhe, to otvara mogunost da se taj turistiki

proizvod prodaje tijekom cijele godine, a ne samo u kratkom ljetnom periodu. Dani

Dioklecijana predstavljaju tradiciju grada Splita to e biti brendirano kao prepoznatljivost


10/18

7

splitske upanije. elni ljudi grada Splita uz potporu predsjednika te ministra turizma setrude od ove manifestacije napraviti gradski brand.

Blagdan sv. DujmaSudamja je tradicionalni blagdan grada Splita koji se odava 7.svibnja. Sveti Dujam je bio sveenik i salonitanski biskup koji je ivio i djelovao u doba

vladavine rimskog cara Dioklecijana.Pogubljen je 304.godine za vrijeme progona krana.Dujma su pokopali vojnici izvan gradskih zidina, na sjevernom groblju tj. u Solinu. Danas sezemni ostaci sv. Dujma nalaze u katedrali. Ulomak nadgrobne ploe sv. Dujma uva se uarheolokom muzeju u Splitu. Bivi Dioklecijanov mauzolej u Splitu, u meuvremenu je

postao kranska crkva i uskoro se poeo nazivati njegovim imenom. Datum odravanja, 7.svibnja je ujedno i dan grada Splita. Osim vjerske sveanosti, odravaju se mnoge drugekulturne, gospodarske, sportske i zabavne manifestacije, kao npr. tradicionalna Splitska

tombula. Lik sv. Dujma nalazi se na kovanom srebrnom novcu poetkom 15. stoljea a dandanas se nalazi na grbu grada Splita.

Croatia boat show je meunarodni nautiki sajam za inozemnu i hrvatsku nautiku

industriju. Povezuje brodograditelje i klijente, mami zaljubljenike u brodove i ljubitelje mora iplovidbe te takoer privlai veliku medijsku pozornost koja pozorno prati sva zbivanja vezanauz ovaj nautiki sajam. Sajam se odrava jednom godinje, krajem oujka ili poetkomtravnja u mediteranskom ambijentu splitske gradske luke, na vratima prekrasne

Dioklecijanove palae. Nautiki sajam sadrava sve, brodsku opremu, brodske motore,nautiarsku odjeu i obuu, rekviziti i pribor za sport i rekreaciju na moru, luksuzne jahte teskupocjene brodove. Posebno je zanimljiv Croatia boat show u brojkama. Vie od 1500izlagaa/proizvoaa na povrini od 140.000 m , cca 400 plovila, cca 35.000 posjetitelja i sveto tijekom 9 dana trajanja sajma. Cijena ulaznice je cca 50 kn.

U splitskoj palai Milesi i u Galeriji Kula otvorena je izloba 40 -ak slika MersadaBerbera koje je ovaj bosanskohercegovaki akademski slikar stvarao u posljednje dvijegodine svojeg ivota od 2010. do 2012. godine. Mersad Berber je roen 1. sijenja 1940.godine u Bosanskom Petrovcu, a umro je 7. listopada 2012. u Zagrebu i poznat je u svijetu

kao jedan od najpoznatijh suvremenih grafiara. Njegovo djelo uvrteno je 1984. godine uprestinu kolekciju Tate Gallery. Imao je niz samostalnih izlobi diljem svijeta, a dobitnik jevie od 50 nagrada i priznanja za svoj umjetniki angaman.

Sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda je gospodarsko-turistika i kulturnapriredba, gdje svoje proizvode izlau proizvoai iz opina i gradovadiljem Hrvatske, kojaprivlai vie tisua posjetitelja i gostiju iz dalekih zemalja. Sajam autohtonih poljoprivrednih

proizvoda obuhvaa predstavljanje dalmatinskih gradova i opina, turistikih zajednica itvrtka, na ijim tandovima posjetitelji mogu degustirati maslinovo ulje, soparnik, kolae,dimljenu i suenu ribu, sireve, vina, rakije, likere, demove, povrtlarske proizvode poputsvjeih paprika, bajama, smokava, oraha, rogaa, mandarina, koljaka, razliitih zaina,slavonski kulen te dalmatinsku pancetu. Sajam je konkretan primjer kako Hrvatska ima to

ponuditi, a u Dioklecijanovim podrumima i na Rivi je i tada prometno ba kao u srcuturistike sezone. Ovdje su i dalmatinske klape takoer sastavni dio tog programa to

predstavlja gotovo cjelovitu ponudu i seoskog turizma.

Festival ulinih zabavljaa je meunarodni festival ulinih zabavljaa u trajanju od 15dana, sa po tri veernje predstave i performance. Festival ulinih zabavljaa odrava se u

Splitu 7 godina. Umjetnici, ulini zabavljai, performeri neformalnog umjetnikogizraavanja iz 16 zemalja uveseljavaju goste i graane na 6 lokacija u Gradu Splitu. Gradski
http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimsko_Carstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/304http://hr.wikipedia.org/wiki/Progoni_kr%C5%A1%C4%87anahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Progoni_kr%C5%A1%C4%87anahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Progoni_kr%C5%A1%C4%87anahttp://hr.wikipedia.org/wiki/304http://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rimsko_Carstvo


11/18

8

trgovi i kalete/ uliice oive sa ugodnim zvukovima udnih instrumenata, akrobatikom kojagranii s vjetinama nadnaravne snage, zabavljaima koji dobesvijesti nasmijavaju sluajne

prolaznike. Kontakt izmeu izvoaa i gostiju se oituje i u direktnim kontaktima, animacijii zabavi samih gledaoca, pa i sudjelovanju gledatelja u programima izvoaa. S obzirom naintenciju, irenja Festivala u velikom broju zemalja koje gostuju unutar Europe, a od ove

godine i s drugih kontinenata, snaga Festivala je u povezivanju, upoznavanju imultikulturalnosti koje Grad Split njeguje, to je jedan od osnova da Grad postigne status

pravog grada domaina.

3.2. Vizija razvoja turizma u gradu Splitu

Do 2015. godine grad Split transformirat e se iz tranzitnog centra neiskoritenihrazvojnih resursa u prepoznatljivu destinaciju urbanog turizma mediteranskog stila koju ekarakterizirati cjelogodinje poslovanje, jedinstveni urbanistiki, arhitektonski i hortikulturniizgled, prepoznatljivih vizura nad kojima e dominirati Dioklecijanova palaa te turistikikomplementarno razvijena prigradska podruja.4 Turistiki razvoj grada u konanici treba

posluiti podizanju kvalitete ivota stanovnika grada ne samo kroz poveane ekonomskeprihode ostvarene od turistikih aktivnosti ve i kroz poboljanje komunalne infrastrukture ivizualnog izgleda grada, poveanje vrijednosti nekretnina, njegovanje kulturno povijesne

batine, izgradnja dodatno sportskih i zabavnih sadraja kojima e se sluiti i domaestanovnitvo, produljiti turistiku sezonu, poboljati stanje smjetajne infrastrukture.

Pri definiranju strategije za razvoj turizma grada Splita posebnu panju treba posvetitiprimarnim atrakcijama pod koje spada kulturno povijesno nasljee, mediteranska klima tepovoljan poloaj. Kulturnu povijesnu batinu treba uvati te konstantno ureivati kako biresurs to dulje zadrao svoju prvobitnu formu i ljepotu. Trebalo bi poveati broj smjetajnih

jedinica u centru grada unutar Dioklecijanove palae kako bi turistima atrakcije grada bile topristupanije. Podii kvalitetu uslunog i trgovakog sektora, otvaranjem restorana salokalnom autohtonom gastronomskom ponudom te nizom ugostiteljskih objekata tipa selfservice sa irokim asortmanom ponude za turiste izletnike. Vlasnici restorana moguorganizirati Dane dalmatinske kuhinje, lokalni umjetnici i obrtnici u suradnji sa turistikomzajednicom grada Splita mogu osmislit programe kojima se evocira ivot u rimsko doba ili usrednjovjekovnom Splitu.

Uvaavajui injenicu da konkurencija na Mediteranu i Jadranu nudi sunce i plae,stare lijepe gradove, Split mora objasniti turistima razloge dolaska u grad Split. Naglasak je

upravo u upuivanju na specifinosti i raznolikosti kako bi se izbjegla meusobnakonkurencija sa ostalim hrvatskim i mediteranskim gradovima. Za ispravno pozicioniranje

splitskog turizma potrebno je poi od proizvoda koji se nudi, trita i klijentele kojima senudi, atmosfere koja se producira po splitskoj destinaciji. Za Split moemo rei da je:

4Razvojno marketinki plan turizma grada Splita 2005.-2015. godine, Turistika zajednica grada Splita, str. 54.


12/18

9

- 1700. godina stari povijesni grad grad spomenik- Split je grad sa najvie spomenika na Jadranu- Split - grad s najveom kulturnom batinom na Jadranu

-

Splitgrad izvornog mediteranskog stila ivota- Split grad porta i zabave

Neobino vrijedni i originalni kulturni sadraji Grada mogu biti jedan od temeljnihprivlaenja i zadravanja turista u Gradu. Takoer, ovakav bi pristup ukljuivao smiljenuanimaciju turista prezentacijom i aktualizacijom nekih autohtonih i tradicionalno dalmatinskih

djetatnosti kakvo je primjerice kamenoklesarstvo, ribarstvo. Razvijanje kulturnih aktivnosti s

naglaskom na povijest Splita muzeji, kazalita, predstave u zatvorenom i otvorenomprostoru, Splitske igre, cjelogodinja kulturna dogaanja po uzoru na sadanje Ljetnje igre.5

Turisti koji posjeuju kulturne znamenitosti grada Splita su mladi i preteno visokoobrazovani ljudi. Putuju uglavnom dva do tri puta godinje i to najradije u paru, s prijateljimai obitelji, te najee bez djece. Na putovanje idu uglavnom vlastitim automobilom i javnim

prijevozom, a odsjedaju u privatnom smjetaju. Kulturna motivacija je uglavnom primarna ilisekundarna, a interes za kulturu im je nespecifian, odnosno zanima ih ire podruje kulture.Uglavnom posjeuju samo najistaknutije kulturne znamenitosti, te ih najee zanimaspomenika batina, a vrlo malo muzeji, galerije i kazalita. Najposjeenije su kulturneznamenitosti one koje se nalaze unutar zidina Dioklecijanove palae, a one koje su udaljene

od gradske jezgre su slabije posjeene. Turisti se u Splitu zadravaju uglavnom jedan dan topotvruje injenicu da je on jo uvijek tranzitni grad. Kulturna ponuda treba turistima pruitiodreeni doivljaj i oni bi trebali biti zadovoljni posjetom. Upravo je zbog toga potrebno

poraditi na marketingu kulturnih znamenitosti i na njihovoj prezentaciji i interpretaciji.

Graani kulturne destinacije trebaju biti srdani i gostoljubivi kako bi gosti bili zadovoljniposjetom i ponovo posjetili grad. Potrebno je poboljati slube za istou grada kao i zakontrolu ilegalnih iznajmljivaa, jer to sveukupno utjee na doivljaj turista i mogunost

ponovog posjeta. Split jo uvijek ne koristi u potpunosti potencijal zbog kojeg privlae turisteu najveem broju. Upravo zbog toga treba podupirati ideje istraivakih projekata u

meunarodnim okvirima unutar kojih bi se afirmirala i intenzivnije razvijala jo i kulturnasuradnja. Razvoj kulturnog turizma je taj koji omoguuje aktiviranje tradicionalne isuvremene kulturne batine. U tom smjeru bi se trebao kretati i razvoj splitskog turizma

budui da je Split jedan od kulturnih centara Dalmacije i biser svjetske kulturne batine

U nastavku emo prikazati ukupan broj tranzitnih putnika u Splitu u razdoblju od 2001.-2012. godine, ukupan broj posjetitelja muzeja, galerija i Dioklecijanovih podruma 2001.-

2012. godine., te broj turista i broj noenjaprema zemljama porijekla za razdoblje 2012/2011.u Splitu.

5Razvojno marketinki plan turizma grada Splita 2005.-2015. godine, Turistika zajednica grada Splita, str. 95.


13/18

10

Tablica 1. SPLIT - UKUPAN BROJ TRANZITNIH PUTNIKA

2001.-2012.

Godina Zrana luka Autobusnikolodvor

Luka Split Kruzeri eljeznikikolodvor

Ukupno

2001 568.625 263.901 2.286.898 357.090 3.476.514

2002 617.005 366.445 2.562.694 20.616 407.953 3.954.097

2003 698.128 393.314 2.891.271 46.105 321.325 4.304.038

2004 795.000 412.659 3.173.117 34.134 215.170 4.595.946

2005 934.049 405.937 3.482.567 47.315 270.608 5.093.161

2006 1.095.852 460.535 3.440.094 46.999 337.800 5.334.281

2007 1.190.551 440.000 3.744.322 99.281 371.000 5.745.873

2008. 1.203.778 450.000 4.096.469 121.525 411.184 6.161.431

2009. 1.115.099 450.000 3.955.846 131.833 360.500 5.881.445

2010 1.219.741 397.000 4.109.879 172.376 369.800 6.096.420

2011 1.300.381 404.224 4.085.531 181.963 393.800 6.183.936

2012 1.425.749 436.000 4.088.957 228.450 366.459 6.317.165

Izvor: Turistika zajednica grada Splita

Iz tablice moemo vidjeti da je u 2012. godini najvei broj tranzitnih putnika doao izLuke Split sa 4. 088.957 putnika zatim slijedi Zrana luka s 1. 425.749 putnika, autobusnikolodvor sa 436.000 putnika, eljezniki kolodvor sa 366.459 putnika a najmanji broj putnikasa kruzera, 228.450 putnika. Ukupan broj tranzitnih putnika 2012. godine iznosi 6. 317.165.


14/18

11

Tablica 2. Ukupan broj posjetitelja muzeja, galerija i Dioklecijanovih podruma

2001. - 2012.

odina Dioklecijanovi

Podrumi

Arheoloki

muzej

Muzej

grada

Etnografski

muzej

Galerija

umjetnina

Prirodoslovni

muzej

ZOO Galerija

Metrovi

Muzej

HAS

Ukupno

2001 60977 3350 3640 3530 5600 Zatvoren 17625 8525 1250 106927

2002 76887 3700 3766 2563 4200 532 20393 11667 1250 129158

2003 108097 3100 5650 3151 4500 350 19483 9187 1250 160393

2004 133297 4150 7713 5381 4300 3036 22153 14115 1250 199224

2005 180919 4573 12314 5907 3400 1920 22972 14804 4217 256001

2006 198000 4868 8553 5745 6600 1151 20314 16949 5157 270701

2007 260000 4776 23459 7476 630 1704 24349 20710 4143 351103

2008 230000 3654 33648 24400 2500 1759 27533 25817 5668 357986

2009 188000 6107 34119 15900 5000 2215 20874 24307 4227 304483

2010 220000 8404 45408 16351 24428 3140 21238 31477 8270 386509

2011 206000 7966 50615 19161 12786 6206 20852 25754 7988 369591

2012 218000 7768 44002 18551 8335 1435 20961 28274 10525 366416


Iz tablice moemo vidjeti da su u 2012. godini upravo podrumi Dioklecijanove palaenajvie posjeeni sa 218 000 posjetitelja, zatim slijedi Muzej grada sa 44 002 posjetitelja teGalerija Metrovi sa 28 274 posjetitelja a najmanje posjeen je Prirodoslovni muzej sa 1 435

posjetitelja.

Procjenjuje se da e 2013. godine i dalje na prvom mjestu posjeenosti ostatiDioklecijanovi podrumi sa otprilike 220 000 posjetitelja a najmanje posjeen da e ostatiPrirodoslovni muzej sa prosjeno 2000 posjetitelja. Ukupan broj posjetitelja u 2012. godiniiznosi 366 416.


15/18

12

Grafikon 1. Broj turista prema zemljama porijekla za razdoblje 2012./2011. u Splitu


Iz grafikona moemo vidjeti da je u 2011. godini najvei broj turista doao izpanjolske (20 000) a najmanji iz Norveke (5 000). U 2012. godini najvei broj turista je bioiz Njemake ( 19 000) dok najmanji iz Poljske te Norveke ( 6 500).

Grafikon 2. Broj noenja prema zemljama porijekla za razdoblje 2012./2011. u Splitu


Iz prikazanog grafikona moemo vidjeti da je najvei broj noenja u 2011. godiniostvaren u Njemakoj (59 000) a najmanji u Norvekoj (15 000). U 2012. godini najvei brojnoenja ostvaren je takoer u Njemakoj (75 000) a najmanji u ekoj i Norvekoj (22 000).


16/18

13

4. ZAKLJUAK

Split je glavno urbano, kulturno i prometno sredite Dalmacije te grad s 1700 godinapostojanja uz mnotvo arheolokih, povijesnih i kulturnih spomenika, meu kojima posebnomjesto svakako zauzima uvena Dioklecijanova palaa. Povijesna jezgra Splita sDioklecijanovom palaom ula je meu prvim urbanim cjelinama na listu svjetske batineUNESCO-a 1979. Careva palaa je jedno od najznaajnijih djela kasnoantike athitekture nesamo zbog ouvanosti svojih izvornih dijelova i cjeline, nego i originalnih arhitektonskihformi koje su navjestile ranokransku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.

Uvaavajui injenicu da konkurencija na Mediteranu i Jadranu nudi sunce i plae,stare lijepe gradove, Split mora objasniti turistima razloge dolaska u grad Split. Naglasak je

upravo u upuivanju na specifinosti i raznolikosti kako bi se izbjegla meusobnakonkurencija sa ostalim hrvatskim i mediteranskim gradovima. Za ispravno pozicioniranje

splitskog turizma potrebno je poi od proizvoda koji se nudi, trita i klijentele kojima senudi, atmosfere koja se producira po splitskoj destinaciji

Kao to smo ve spomenuli, Dioklecijanova palaa ima vrlo bitnu ulogu pri razvojubranda grada Splita. Njena ljepota i ar starih zidina, podruma, ulica, hramova, muzeja tepalaa ini grad Split biserom svjetske kulturne batine. Upravo manifestacije poputDioklecijanovi dani, blagdan sv. Dujma, Croatia boat show, Festival ulinih zabavljaa,Meunarodni sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda se odravaju na prostorima

Dioklecijanove palae to posjetiteljima daje posebnu dra te mogunost ostvarenja ponudekulture, zabave, animacije, gastronomije u jednom.

Do 2015. godine grad Split transformirat e se iz tranzitnog centra neiskoritenihrazvojnih resursa u prepoznatljivu destinaciju urbanog turizma mediteranskog stila koju ekarakterizirati cjelogodinje poslovanje, jedinstveni urbanistiki, arhitektonski ihortikulturniizgled, prepoznatljivih vizura nad kojima e dominirati Dioklecijanova palaa te turistikikomplementarno razvijena prigradska podruja.


17/18

14

POPIS ILUSTRACIJA

TABLICA 1.SPLIT-UKUPANBROJTRANZITNIHPUTNIKA .............................................................. .......... 102001.-2012. ........................................................................................................................................................... 10TABLICA 2.UKUPAN BROJ POSJETITELJA MUZEJA,GALERIJA I DIOKLECIJANOVIH PODRUMA................................ 112001.-2012. ......................................................... ................................................................. ................................ 11GRAFIKON 1.BROJ TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA ZA RAZDOBLJE 2012./2011.U SPLITU........................ 12GRAFIKON 2.BROJ NOENJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA ZA RAZDOBLJE 2012./2011.U SPLITU....................... 12


18/18

15

LITERATURA

J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005.

Razvojno marketinki plan turizma grada Splita 2005.-2015. godine, Turistika zajednicagrada Splita

www.visitsplit.com

arhiv.slobodnadalmacija.hr

croatia.hr

croatiaboatshow.com

Documents

Dioklecijanova Palača u Funkciji Razvoja Branda Grada Splita