ZAVRNIRADRazvojnafunkcijaMentor:Kandidat:doc.dr.SenadaPobriDalilaetka

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI MOSTAR MAINSKI FAKULTET

2

SADRAJDEFINICIJAPOJMOVASAETAK

1. UVOD..................................................................................................................6

2. OPENITO O ORGANIZACIJI I RALANJIVANJU FUNKCIJA..............7 3. RAZVOJNA FUNKCIJA.................................................................................10 3.1. Potreba i znaenje funkcije razvoja.................................................................................10 3.2. Zadaci razvojne funkcije.................................................................................................114. MEUZAVISNOST STUDIJA PROIZVODA I STUDIJA RAZVOJA.........13 5. STUDIJ RAZVOJA..........................................................................................16 5.1. Programski zadaci............................................................................................................18

5.2. Operativni zadaci.............................................................................................................206. IZRADA I REALIZACIJA PROGRAMA RAZVOJA....................................21

7. ORGANIZACIJA FUNKCIJE RAZVOJA......................................................24

8. RAZVOJNA FUNKCIJA SA OSVRTOM NA REDUZEE VISPAK D.O.O. VISOKO...................................................................................................................28 8.1. Osnovni podaci o preduzeu...........................................................................................28 8.2. Proizvodni program i struktura uposlenika....................................................................29

8.3. Organizacijska shema.....................................................................................................30

8.4.Realizacija razvoja proizvoda..........................................................................................33

8.4.1. Provoenje razvojnih istraivanja........................................................................36 8.4.2. Izrada i verifikacija tehnoloke i kontrolne dokumentacije prototipa (uzorka) ...36

8.4.3. Prpremne aktivnosti za izradu prototipa...............................................................36

8.4.4. Izrada prototipske partije proizvoda...................................................................36

8.4.5. Zavrno ispitivanje, kontrolisanje i verifikacija prototipske partije proizvoda...37

8.4.6. Validacija prototipske partije proizvoda..............................................................37

8.4.7. Izrada tehnoloke i kontrolne dokumentacije proizvoda za serijsku

proizvodnju.....................................................................................................................................37

8.4.8. Pripremne aktivnosti za izradu probne serije proizvoda.....................................38

3

8.4.9. Izrada probne serije proizvoda............................................................................38

8.4.10. Zavrno ispitivanje, kntrolisanje i verifikacija probne serije proizvoda.........38

8.4.11. Validacija probne serije proizvoda..................................................................38

9. ZAKLJUAK..................................................................................................39 10. LITERATURA.................................................................................................40

PRILOG

4

DEFINICIJE POJMOVA

Prototip proizvoda predstavlja odreenu koliinu izraenih uzoraka na kojima se vre sva potrebna ispitivanja, kako bi se ustanovilo da li njegove karakteristike u potpunosti zadovoljavaju

ulazne zahtjeve.

Razvojna istraivanja predstavljaju poslovi koji se izvode u cilju iznalaenja najboljeg

tehnolokog rjeenja proizvoda, npr:

-posjete sajmovima radi dobijanja ideja za rjeavanje konkretnih razvojnih problema,

- nabavku, analiziranje i ispitivanje slinih proizvoda i komponenti koje eventualno dolaze u obzir za primjenu u proizvodu koji se razvija, sa ciljem laboratorijskih ispitivanja njihovih

karakteristika,

- prouavanje dostupne strune literature i reklamnih publikacija.

Probna serija proizvoda predstavlja izradu serije od manje koliine proizvoda, koja se lansira u cilju posljednje kontrole spremosti procesa i proizvoda za serijsku proizvodnju, tj. u cilju

verifikacije i validacije razvoja proizvoda.

Verifikacija predstavlja proces ispitivanja rezultata odreene aktivnosti s ciljem da se ispita njihova usklaenost s postavljenim zahtjevima za tu aktivnost. (ISO 9000:2008).

Validacija prestavlja proces ispitivanja nekog proizvoda s ciljem da se ispita njegova

usklaenost sa potrebama korisnika. (ISO 9000:2008).

InCopyRectangle

5

SAETAK U ovom radu opisane su poslovne funkcije gdje je akcenat stavljen na razvojnu funkciju.

Razvojna funkcija je od velikog znaaja za jedno preduzee. Funkcija razvoja podrazumijeva razvoj preduzea u vie pravaca. U ovom radu osvrt je na preduzee VISPAK D.O.O. Visoko. Ovo preduzee stalno tei ka razvoju. Dolazi do proirenja proizvodnog asortimana i tenje ka poboljanju ve postojeih proizvoda. VISPAK D.O.O. Visoko ima uveden sistem kvaliteta i to je od velikog znaaja za preduzee. Opisana je svaka aktivnost koja se provodi.

InCopyRectangle

6

1. UVODKako bi neki poslovni sistem ostvario svoj cilj, nisu mu potrebni samo razni resursi. Kad imamo

sve potrebne resurse i ako ih stavimo zajedno, oni nee poeti raditi ono to nam treba iz jednostavnog razloga zato to ne znaju ta treba raditi. Kako bi se resursi poeli iskoritavati kako nam je potrebno, skladno i efikasno, potrebna je njihova meusobna organizacija. Organizacija predstavlja drutvenu cjelinu koja je nastala svjesnim udruivanjem ljudi kako bi se

koordiniranim aktivnostima ostvarili ciljevi.Organizacija je potrebna kako bi se pomou onoga ta imamo na raspolaganju kao mogunost odnosno potencijal, ostvario cilj. U njoj je zapravo sadrana pokretaka sila, incijativa i preko nje ona i djeluje.

Kako bi ostvarili ciljeve poslovnog sistema, treba rjeavati zadatke odnosno poduzimati radnje

koje zajedno svojim izvravanjem vode ka cilju.

Radnje tj. poslovi se mogu podijeliti prema svojim slinostima i povezanosti u skupine. Skup tako povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije realizira neki zadatak zove se poslovnom

funkcijom.

7

2. OPENITO O ORGANIZACIJI I RALANJIVANJU FUNKCIJAPrilikom razmatranja izgradnje organizacijske strukture preduzea bilo je teite na objanjenju organizacije njezinih elemenata pojedinano, kao sto su organizacija sredstava za proizvodnju, organizacija kolektiva zaposlenih, organizacija unutarnjih odnosa, ralanjivanje ukupnog zadatka na posebne i pojedinane te vremenski raspored poslova. Ralanjivanje zadataka ograniilo se na objanjavanje osnovnih kategorija, kao to su funkcija i radno mjesto odnosno na izlaganje nekih problema vezanih uz pojedinanu organizaciju svake od njih kao ope kategorije. U preduzeu ne postoji funkcija kao opa kategorija, nego kao odreena konkretna funkcija, kao funkcija prodaje, nabavke, proizvodna, itd., sa specifinim poslovima kojima se ostvaruju posebni zadaci. Nije dovoljno znati ta je funkcija, koliko funkcija ima u

preduzeu i kakav je njihov odnos prema slubama, odnosno organizacijskim jedinicama. Za svrsishodnu i racionalnu organizaciju potrebno je neto vie od toga. Potrebno je znati koje

poslove obuhvata pojedina funkcija i kakav je njihov intezitet. Jedna te ista funkcija se moe

organizacijski realizirati na razne naine i s razliitim obimom radnih mjesta. Realizacija funkcija nije proizvoljna stvar koja zavisi samo o subjektnim eljama rukovodnih organa, vec je

uvjetovana mnogim faktorima pa stoga predstavlja ozbiljan organizacijski problem koji se mora

rjeavati.

Na organizaciju i ralanjivanje pojedinih funkcija utiu sljedei faktori:

- broj i kvalifikacijska struktura kolektiva zaposelnih,

- sredstva koja stoje na raspolaganju u realizaciji zadataka funkcije,

- granina podruja funkcije, - organizacijska koncepcija i

- oblik organizacije preduzea.

Organizacija i ralanjivanje funkcija nije samo povjeravanje njezinih zadataka veem ili manjem broju ljudi, nego i odreivanje sredstava za proizvodnju pomou kojih se ti zadaci mogu racionalnije i efikasnije izvriti.

8

Malo je preduzea u kojima se prilikom organizacije (reorganizacije) neke funkcije polo od toga kakva sredstva postoje, odnosno kakva bi morala postojati da se omogui racionalna realizacija njezina zadatka, iako su sredstva vana komponenta u konkretnoj organizaciji, isto tako vana

kao i struktura rada.

Dolo je do pogrene predodbe zbog toga to su se prije sredstva na izvan proizvodnim radnim

mjestima sastojala uglavnom od klasine uredske opreme (stolovi, ormari, pisai strojevi i eventualno telefoni). To se desetljeima nije mjenjalo. Zato se organizacija i ralanjivanje funkcija praktiki svodilo samo na raspored radnika, a o sredstvima rada nije se uope vodilorauna. U novije vrijeme, posebno zadnjih 10-ak godina, uredska je oprema u realizaciji zadataka

neusporedivo znaajna. Veoma je raznovrsna i izuzetno skupa (kompjuteri s terminalima, telefaksi, teleprinteri, izlobeni saloni, razna prevozna sredstva itd.). Danas bi bilo veoma teko

ostvariti sloene zadatke na izvan proizvodnim radnim mjestima bez odgovarajuih modernih sredstava.

Posebno mjesto u organizaciji i ralanjivanju funkcija zauzimaju granina podruja. Onaj dio zadataka ili poslova koji ne spadaju strogo unutar jedne odreene funkcije, vec se mogu realizirati u sklopu ove ili neke druge funkcije. Ta granina podruja predstavljaju vrlo vaan organizacijski problem, kojem se mora pokloniti izuzetna panja zbog toga to:

- ini sponu izmeu dvije funkcije, - postoji mogunost da mu se ne odredi pravo mjesto i - postoji mogunost da se zapostavi.

Organizacijska koncepcija nije faktor organizacije i ralanjivana funkcija u onom smislu u kojem su to sredstva za proizvodnju odnosno kadrovi, ali snano utie na konkretizaciju organizacije funkcija. Usmjeravajui se vie na hijerarhijsku kompoziciju nego na racionalnu organizaciju i svrsishodno ralanjivanje funkcija. Funkcije predstavljaju aktivnosti odnosno poslove kojima se ostvaruju posebni zadaci kao

dijelovi ukupnog zadatka ili skup povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije obavlja poseban

zadatak preduzea. to su funkcije bolje ralanjene i bolje integrisane tj. medjusobno povezane, to je ukupna

9

efikasnost rada u poslovnom sistemu vea.

Savremena organizacija sadri sljedee funkcije:

- marketing,

- funkcija istraivanja i studij proizvoda,

- razvojna funkcija,

- kadrovska funkcija,

- proizvodna funkcija,

- nabavka,

- raunovodstvena funkcija, - pomono-tehnike slube i - upravljanje kvalitetom.

U nastavku emo detaljnije objasniti razvojnu funkciju.

10

3. RAZVOJNA FUNKCIJA3.1. Potreba i znaenje funkcije razvojaO funkciji razvoja, isto kao i o funkciji istraivanja i studija proizvoda, do sad se nije vodilo

dovoljno rauna. U najveem broju preduzea razvojna funkcija nije uope dola do izraaja. U preduzeima u kojim je i dola djelomino do izraaja njezina se uloga ograniavala uglavnom na izvrnotehnike poslove. Tj. na poslove koji su se odnosili na realizaciju unaprijed utvrenog investicijskog programa od strane drugih, najee od strane drutveno-politikih zajednica ili u njihovo ime, od odgovarajuih specijaliziranih ustanova izvan organizacija (preduzea). Ba zbog toga to razvojna funkcija nije dola do izraaja, nisu bile razvijene ni slube koje su

realizirale njezine zadatke, odnosno u obujmu u kojem su postojale obavljale su uglavnom

izvrnotehnike poslove. Posljedica toga bili su mnogi propusti, odluke donesene na brzinu provodei se momentalnim situacijama, koje su vrlo esto mogle odvesti na pogrean put. Koliko je sluajnosti i zabluda moglo biti uklonjeno i kolika je teta mogla sprijeiti da se u preduzeu dalo odgovarajue mjesto i sadraj razvojnim problemima. Danas izgleda naprosto nevjerojatno da treba dokazivati da je razvoj jedna od temeljnih i

specifinih funkcija, da zahtijeva najveu moguu sistematinost, poznavanje problema i odgovarajui kadar koji e je obavljati. Funkcija razvoja obuhvata neto drugo nego sto su obuhvatale tzv. slube kapitalne izgradnje koje jos uvijek postoje u nekim preduzeima, odnosno slube za investicije kako su ih preimenovali i koje se esto pogreno izjednaavaju s razvojnim slubama. Slube za investicije bave se uglavnom onim izvrnotehnikim poslovima to se odnose na realizaciju programa izgradnje ili jos ue na ugovaranje opreme i radova te osiguranje

financijskih sredstava. Vrlo rijetko bavile su se nekim razvojnim poslovima koje u biti obavljaju

razvojne slube.

Funkcija razvoja podrazumijeva razvoj preduzea u vie pravaca. Svakom razvojnom program prethode strune studije i istraivanja, odnosno sistemsko istraivanje internog i eksternog okruenja, znanstveni pristup u sagledavanju dugoronih vizija, misija i ciljeva preduzea, a rezultat takvih istraivanja su orijentiri za izradu projekata razvoja. Znaaj funkcije razvoja se sastoji u projektiranju optimalnog sistema razvoja kako bi se mogle strukturirati mogunosti,

11

potrebni resursi i snage kojima ce se ostvariti razvojni planovi.3.2. Zadaci razvojne funkcijeFunkcija razvoja ukljuuje sljedee poslove i zadatke:

- istraivanje kretanja ponude i potranje na domaem i meunarodnom tritu, - istraivanje motiva kupaca i korisnika usluga,

- istraivanje primjene savremene gradnje i opremanja objekata,

- istraivanje primjene i uvoenje alternativnih tehnologija usmjerenih zadovoljenju poveanih potreba kupaca i korisnika,

- istraivanje mogunosti financiranja i izvor financiranja - istraivanje mogunosti razvoja dioniarstva i strukture vlasnikog udjela u strukturi kapitala, - analize rezultata provedenih istraivanja, anketa, metoda, tehnologija i sl.,

- izrada programa dugoronog razvoja vizije, misije i ciljeva preduzea, - izrada investicijskih projekata i programa,

- izrada i projektiranje organizacijskih struktura,

- izrada planova i budeta tekueg poslovanja, - izrada izvjetaja, priopenja i ekspertiza o realizaciji izvrenog. Ovo su poslovi i zadaci objedinjeni u funkciji razvoja, moe ih izvravati vlastita sluba, ali se

mogu povjeravati nekom vanjskom partneru.

Razvojna funkcija mora omoguiti da se pri utvrivanju, a jos vie pri provoenju poslovne politike, pronau najpovoljnija rjeenja i to ne samo na temelju postojeih materijalnih, ljudskih i drugih resursa koje preduzee ima na raspolaganju, nego i na temelju tendencija koje se oekuju. Razvojna sluba vodi rauna da preduzee svoj razvoj temelji na najmodernijim i najekonominijim postrojenjima ili tehnolokim procesima odnosno vodi rauna o budunosti preduzea. U definiranju razvoja neophodno je provesti istraivanje trista kako bi se saznale relevantne

injenice vezane za asortiman proizvoda, konkurenciju, dobavljae i kupce. Zbog vanosti funkcije razvoja bilo bi poeljno da se razvojna funkcija u veim preduzeima organizira kao samostalna sluba.

U modernoj je organizaciji razvojna funkcija isto toliko vana, ako ne i vanija, od proizvodne,

12

nabavne, kadrovske ili neke druge funkcije.

U eri dananjeg burnog napretka, razvoj preduzea se ne moe spontano provoditi ve se mora predvidjeti. Predvianja se moraju temeljiti na najnovijim znanjima i tehnologiji s kojima se osigurava najpovoljniji pravac i intezitet razvoja. Razvojna funkcija mora omoguiti da se prilikom utvrivanja, a jo vie prilikom provoenja poslovne politike, pronau najpovoljnija rjeenja i to ne samo na osnovi postojeih materijalnih, kadrovskih i drugih resursa s kojima preduzee raspolae ili moe raspolagati nego i na osnovi tendencija. Promjene su toliko brze da postoji realna opasnost da se primjeni npr. stari tehnoloki proces ili manje produktivna

postrojenja, pa ak i za nove proizvode, odnosno da ta postrojenja ve u fazi izgradnje budu nemoderna i neadekvatna najsavremenijim rjenjima. Tehniki napredak trai da se razvojnimproblemima pokloni duna panja i da se formira odgovarajua sluba koja e obuhvatiti irok krug specijalista koji ce zajedniki raditi na tim delikatnim i odgovornim zadacima. Stoga je jasno da problem razvoja ne mogu biti ukljueni u druge zadatke, pa ak ni u okviru proizvodnje, iako ona moze mnogo pridonijeti da se razvojni problem bolje uoe ili bre rijee. U tom smjeru neophodna je suradnja kadrova zaposlenih u proizvodnji. Uprkos tome postoji bitna razlika

izmeu razvojne funkcije i proizvodne funkcije, odnosno izmeu razvojne slube i proizvodnje. Razvojna sluba vodi rauna o tome da preduzee vodi brigu o budunosti preduzea. Nasuprot tome, proizvodna funkcija brine se o postojeem proizvodnom procesu i o efektima koji se njime postiu. To ne znai da kadrovi u proizvodnji ne znaju za efekte postojeeg proizvodnog procesa i za mogunosti njegova poboljanja. Oni se pri tom ipak moraju ograniiti na davanje odgovarajueg poticaja razvojnoj slubi i ne bi se smjeli uputati u konkretno rjeavanje razvojnih problema, u programiranje i provoenje razvoja, jer postoji realna opasnost da zanemare svoju primarnu funkciju, brigu o tekuem procesu proizvodnje. Naime, angairanje na problemima razvoja trai kompletne, specijalistiki obrazovane kadrove koji redovno prate i dobro poznaju sve to se dogaa na podruju tehnike i tehnologije, robnom i financijskom tritu zanimljivo za njihovo preduzee.

13

4. MEUZAVISNOST STUDIJA PROIZVODA I STUDIJA RAZVOJAIstraivanje odnosno studij proizvoda u najuoj je vezi s proizvodnim procesom i upotrijebljenim

reprodukcijskim materijalom odreenih karakteristika uz optimalne cijene, isto kao i s upotrijebljenim postrojenjima za proizvodnju eljene vrste, oblika i kvalitete proizvoda.

Proizvodnja novog proizvoda, u pravilu, zahtijeva velike promjene, u proizvodnom procesu njega

samog ili u proizvodnom procesu reprodukcijskog materijala. Promjene proizvodnog odnosno

tehnolokog procesa vezane su, dakle, za velike trokove za nabavu novih i modernizaciju nekih

postojeih dijelova postrojenja, izgradnju radionikog prostora i infrastrukturnih objekata, za angairanje novih i osposobljavanje postojeih kadrova za novu proizvodnju i poslovanje preduzea u cjelini. Istraivanja u mnogim granama proizvodnje stvaraju zatvoren lanac dogaaja, kojima je vrlo teko nai bilo poetak ili zavretak. Oboje, svako istraivanje proizvoda ili svako istraivanje razvoja, reflektira se u krupnim promjenama u proizvodnji, zahtijeva poveane trokove za nova postrojenja kao i za promjenu kvalifikacijske strukture radnika, a ponekad trai ak i promjenu lokacije proizvodnje. Npr., razvoj i uvoenje elektrovarenja omoguilo je upotrebu irokih ploa limova, a to je revolucioniralo proizvodnju koljke automobile. Primjena irokih ploa limova omoguila je proizvodnju koljke u jednom komadu i bez upotrebe profilnog eljeza, umjesto dotadanje metode u kojoj se koljka proizvodi nadograivanjem valjanih i profilnih dijelova. Upotreba tih irokih ploa zahtijevala je nova postrojenja: velike prese postaju neophodno potrebne u proizvodnji koljke iz jednog komada. Robotizacija je u jo veoj mjeri revolucionirala, ali i racionalizirala proces proizvodnje koljke automobile, znatno ga je skratila,

omoguila je proizvodnju praktiki bez prekida i prema eljama kupaca (fleksibilnu proizvodnju), visoke kvalitete i relativno niim trokovima proizvodnje. Dakle, kako se vidi,

postoji velika uzajamna zavisnost izmeu studija proizvoda i studija razvoja, koja s razvojem nauke i tehnike postaje sve vea i potrebnija. Proizvodnja novog proizvoda trai, u pravilu, uvoenje novog tehnolokog i proizvodnog procesa, i obrnuto, novi tehnoloki proces rezultira, u pravilu, novim proizvodom. Neka su preduzea ak i formalno nastojala naglasiti tu uzajamnu zavisnost time to su programski dio razvoja vezala uz istraivanje proizvoda odnosno, kako to

oni nazivaju, cjelokupni studij razvoja, dok su operative ostavila samostalno ili su je vezala uz

14

tehnikog rukovodioca kao slubu za investicije. U vezi s tim potrebno je objasniti zato se u ovim izlaganjima zauzelo gledite da se funkcija istraivanja i studija proizvoda odvojeno tretira i

organizacijski konkretizira od funkcije razvoja kad je evidentna njihova prenaglaena uzajamna

zavisnost.Tri su osnovna motiva uticala na takav stav:

- prvi to postoji relativna samostalnost tehnolokog procesa u odnosu prema proizvodu pa

uslijed toga motivi za razvoj mogu biti, osim proizvoda, i izgledi za snienje trokova, uklanjanje

uskih grla, modernizacija konkurentskih preduzea itd., - drugi, to se razvoj i unapreenje tehnolokog procesa ne mora nuno reflektirati u kupovanju nove opreme, ve do toga moe doi i reorganizacijom postojeeg tehnolokog procesa, poboljanjem postojee opreme itd., - trei, to postoje mnoge samostalne institucije (instituti, centri) u kojima je redovno naglasak na jednoj funkciji pa bi se orijentacijom na koritenje njihovih usluga moglo dogoditi da druga

funkcija bude u odreenoj mjeri zanemarena.

Meutim, treba istai da to ne moraju biti vrsti argumenti za njihovo praktino organizacijsko odvajanje. Vjerojatno nee biti velika pogreka ako se u nekom preduzeu obje razvojne funkcije obuhvate u jednoj zajednikoj organizacijskoj jedinici, odnosno slubi. Osnovno je da se vodi rauna o tome da ukupni zadaci razvoja budu izvravani, kako oni koji se odnose na proizvod, tako i oni koji se odnose na tehnoloki odnosno proizvodni proces. Jer, zadatak preduzea nije samo da prati tehniki razvoj ve da ga i primjenjuje, stvara i racionalno iskoritava. Funkcija istraivanja i studij proizvoda je u uskoj vezi sa razvojnom funkcijom. U tenji za

ostvarivanjem sto breg tempa razvoja i to veih ekonomskih efekata, preduzea moraju poklanjati veliku panju problemima proizvodnje odnosno proizvoda koje proizvode ili

namjeravaju proizvoditi. U okviru ove funkcije provode se sistemska i dugotrajna istraivanja

kojim se postie:

- realno identificiranje stvari i dogaaja i - sagledavanje potreba koje e sutra nastati.

15

Industrijska istraivanja omoguuju:

- da preduzea konkretnije zacrtavaju svoju budunost, - da dre koraj s razvojem i

- da svoju proizvodnju neprestano, ali svrsishodno mijenjaju i usavravaju.

Istraivanje je kritiko prouavanje razliitih pojmova sa ciljem da se otkriju nova znanja rada stvaranja novih proizvoda, procesa i usluga.

Svrha istraivanja je upoznavalje zakona (prirodnih i drutvenih), a svrha razvoja je da ovi zakoni

nau svoju praktinu primjenu. Rezultati funkcije istraivanja koriste se za donoenje odluka u vezi sa ciljevima, razvojom i

strategijom.

16

5. STUDIJ RAZVOJARazvoj preduzea je kompleksna aktivnost usmjerena na pronalaenje najmodernijih I najracionalnijih rjeenja to bi se u neporednoj budunosti mogla primjeniti u proizvodnji novih ili poboljanih starih proizvoda. Zato se u definiranju razvoja mora poi od istraivanja trita kojim se doznaju relevantne injenice i tendencije trinih kretanja posebno u podruju asortimana proizvoda ukljuujui poloaj i namjere konkurencije da bi se dobili osnovni parametri za izbor odgovarajueg proizvoda i njemu primjerenog tehnolokog procesa. Budui da su proizvodni, odnosno tehnoloki procesi razliiti ne samo za razliite proizvode nego esto i za isti proizvod, osnovni je zadatak studija razvoja, dakle, u tome da izvri izbor onog procesa koji

sa stajalita (tehnikih, ekonomskih, ekolokih) osigurava odreene prednosti. Razumljivo je da izbor treba da ide u smjeru onih rjeenja to su znanstveno i tehnoloki najpovoljnija.

Meutim, iz toga nuno ne slijedi da e se organizacije, im saznaju za njih, odmah za njih odluiti jer su za njihovu primjenu isto toliko vani, ako ne i vaniji, ekonomski momenti. Kad bi privredne organizacije raspolagale i potrebnim financijskim sredstvima ili bi ih mogle pribaviti,

ipak bi bilo potrebno prije toga rijeiti i pitanje da li se uope isplati ulagati sredstva. Naime, uvijek i ne mora biti racionalnije i ekonominije sve to je savrenije samo s tehikoga ili organizacijskog gledita.

Zadaci studija razvoja mogu se, dakle, podijeliti i pored objektivnih tekoa u povlaenju jasne granice, na tehniko-tehnoloke i ekonomske zadatke koji se odnose na budui razvoj. Tehniko-tehnoloki zadaci obuhvataju zadatke praenja, projektiranja i svrsishodne primjene najnovijih proizvodno-tehnolokih i organizacijskih rjeenja imajui pri tome na umu sadanju razinu preduzea i njegovih sadanjih i potencijalnih konkurenata. Ekonomski zadaci obuhvataju sav rad koji se odnosi na vie varijantni financiranja i visine

trokova, a kojem je svrha postizanje povoljnijih rezltata. Oni, pored toga, obuhvataju

pronalaenje potrebnih financijskih sredstava za realizaciju razvojnog projekta, ugovaranje

radova, kontrolu faktura i definitivan obraun projekta. Iz toga proizlazi vanost i potreba da se tim zadacima pokloni najvea mogua panja jer pogreke na podruju razvoja mogu imati kobne posljedice za budunost preduzea.

17

S druge strane, zadaci studija razvoja mogu biti podijeljeni, s obzirom na podruje na koje se odnose:

1. Programske i

2. Operativne.

18

5.1 Programski zadaciProgramski se zadaci odnose na ispitivanje postojeeg proizvodnog i tehnolokog procesa, istraivanje znanstvenih i tehnolokih dostignua i izradu cjelokupnog plana razvoja.

Ispitivanje postojeeg proizvodnog i tehnolokog procesa ima svrhu da se utvrde eventualni defekti i nedostaci i da se ustanovi razlika koja postoji izmeu upotrijebljenih tehnolokih i proizvodnih rjeenja, postrojenja i drugih ureaja i onih koje prua sadanja znanost i tehnika, odnosno onih ija je proizvodnja najavljena ili se za kratko vrijeme oekuje. Kod toga je naroito vano utvrditi i to da li bi se nova rjeenja mogla svrishodno primijeniti ve na postojeu situaciju putem novog dimenzioniranja, preureenja ili zamjene pojedinih dijelova postrojenja i ureaja, zgrada, transporta i sl. Treba, dakle, ispitati da li se odreenim doradama, preinakama itd. mogu postii odgovarajui efekti, da li se isplati ili ne isplati postojei tehnoloki proces dotjerati tako da se svrsishodno upotrijebi u proizvodnji tog novog ili preinaenog proizvoda. Znanost i tehnoloka dostignua moraju se pratiti i istraivati radi toga da bi se upoznala njihova funkcionalna vrijednost za svrhe za koje se istrauju odnosno za procese za koje se ele

upotrijebiti i da bi se mogao izvriti najpovoljniji izbor. Jer, nova znanost i tehnika rjeenja ne moraju biti, a u pravilu i nisu, jednako realizirana u svim organizacijama koje mogu biti

potencijalni isporuioci opreme i ostalih sredstava za proizvodnju preduzea koje izrauje svoj program razvoja. U tom pogledu postoje razliite razine usvajanja novih rjeenja, raznovrsna alternativna rjeenjam tehniki ekonomski razliita, pa organizacija koja se eli razvijati mora znati odabrati upravo najpovoljnije rjeenje. Ali, preduzea esto, pa makar i imaju dobro organiziran studij za razvoj, ne mogu sama aurno pratiti dostignua na podruju tehnike i tehnologije koja ih zanimaju. Stoga je nuno koristiti se svim moguim sredstvima i svim moguim institucijama koje stoje na raspolaganju da bi se u danom momentu optimalni tehnoloki i proizvodni proces mogli projektirati, naruiti i primijeniti. U naoj zemlji postoji ve prilino razvijena dokumentacijska sluba, kojom se, naalost, koriste vrlo mali broj organizacije, pa ak i mali broj projektanata, tehnologa itd. Planiranje cjelokupnog, djelominog ili etapnog razvoja ima svrhu da na osnovi prethodnih istraivanja uskladi sve komponente tehnike, ekonomske i financijske naravi, da utvrdi optimalno rjeenje i pokae preduzeu siguran put kojim se treba kretati. Koliko se defekata u

19

naoj privredi desilo i koliko se odugovlailo aktivizacijsko razdoblje investicijskih objekata zbog toga to se nije ilo za etapnim ili djelominim putanjem u pogon, nego za cjelokupnim zavravanjem objekta, a to je izazvalo znatno odgaanje stavljanja u pogon. Sigurno je da se to kod mnogih tehnolokih procesa ne da napraviti, naroito kod kontinuiranih procesa, iako su i tamo mogua mnoga poboljanja. Kod tih kontinuiranih procesa nije mogu etapni razvoj u onom stepenu kao kod mehanikih procesa. Meutim, ni kod mehanikih procesa nije se koristila etapna izgradnja i zbog toga je aktivizacijsko razdoblje bilo prosjeno gotovo dva puta dulje nego u svijetu. To je ozbiljan razlog da se programiranju razvoja posveti duna panja. Greke koje sepoine mogu se kasnije vrlo teko ispraviti ili se moe dogoditi da se, zbog nedovoljno brzog reagiranja na nova tehnika rjeenja, zakasni u razvoju ili zaostane sa drugim istovrsnim organizacijama.

20

5.2. Operativni zadaciOperativni zadaci se odnose na konkretizaciju cjelokupnog ili etapnog plana razvoja putem

ugovaranja postrojenja i radova, njihove kontrole i njihove predaje na upotrebu.

Postoji miljenje da operativni zadaci ne spadaju u djelokrug zadataka razvojne funkcije, ve da bi trebalo da ugovaranja budu zadatak nabavne funkcije. Kontrola izvrenja isporuka ili radova

trebalo bi da bude zadatak nabavne odnosno djelomino nabavne, djelomino proizvodne funkcije (tehnike kontrole), a putanje u pogon spadalo bi u djelokrug proizvodne funkcije. Ipak ima mnogo razloga da operativni zadaci ostanu u djelokrugu razvojne funkcije. Nabava odnosno

ugovaranje specifine opreme ili graevinskih objekata zadaci su to ih nabava ne bi mogla lahko obaviti kao to obavlja nabavu reprodukcijskog materijala, poluproizvoda ili nekih gotovih

proizvoda za redovnu proizvodnju. Oprema za razvoj zahtijeva vrlo esto (iz razliitih razloga kao to su: konstruktivnih, statikih, teholokih itd.) najuu suradnju dobavljaa i naruioca, koju mogu obaviti samo specijalizirane osobe to rade na razvojnim zadacima. Osim toga, i metode

nabavljanja jednih i drugih razliite su pa se moe lahko dogoditi da neke prednosti u redovnoj nabavi i za redovnu proizvodnju budu u drugom sluaju nedostatak, i obratno. Nadzor nad putanjem u pogon mora svakako biti u djelokrugu razvojne funkcije, jer ga uspjeno mogu

obaviti samo oni koji su ga programirali i kojima su poznati svi parametri to se moraju postii s novim tehnolokim procesom. Dodue, mogue je angairati specijalizirane vanjske organizacije da nadziru putanje u pogon kompletnog postrojenja ili jednog njegovog dijela. Ali, i u tom

sluaju zadatak je onih koji rade na razvoju da u ime preduzea ugovore taj posao, da se brinu o tome da se kvalitetno obavi i da potvrde da je uspjeno obavljen.

Postoji takoer razmimoilaenje u vezi s organizacijskim smjetajem poslova financijske prirode vezanih za razvoj. Relativno je veliki broj onih koji smatraju da se oni trebaju obaviti u okviru

financijsko-raunovodstvene funkcije. Koliko god argumenata bilo u prilog tog rjeenja, isto toliko argumenata ima i za rjeenje koje ih ukljuuje u razvojnu funkciju. Vjerojatno su najvea razmimoilaenja oko svrstavanja kapitalnog remonta u zadatke, odnosno poslove studija razvoja

zbog toga to se kapitalni remont obavlja u pravilu svake godine, a opseniji razvojni radovi

nakon etiri, pet i vie godina. Ipak ima argumenata u prilog ukljuivanja kapitalnog remonta u studij razvoja, jer se na taj nain moe realizirati kao sastavni dio razvojnog programa.

21

6. IZRADA I REALIZACIJA PROGRAMA RAZVOJARazvojni poslovi preduzea predstavljaju stalnu aktivnost u smislu bavljenja s problemima vezanim za razvoj koji od vremena do vremena rezultiraju konkretnim razvojnim programom.

Ali, izrada razvojnog programa nije ni malo lahka ni jednostavna s obzirom na to da se razvoj

preduzea moe ostvarivati na vie naina:

- modernizacijom i proirenjem postojeih kapaciteta, - primjenom nove tehnike i tehnologije,

- uvoenjem nove opreme, - poboljanjem starog ili uvoenjem novog proizvoda ili njihovom kombinacijom u razliitim razmjerima.

Svaki od tih naina razvoja preduzea moe poprimiti razliit opseg i intezitet, a moe se realizirati kroz razliito vrijeme i u razliitim razdobljima. Iz tog proizlazi da razvojni program svakog preduzea mora biti prilagoen sa sadrajem, metodom i ciljevima to se ele postii i mogunostima koje ima preduzee. Premda je razvoj preduzea u izvjesnom smislu objektiviziran, ipak nije lahko pronai odnosno programirati takav razvoj koji je u odreeno vrijeme optimalan. Kvaliteta kadra i njegova koncepcija izrade razvojnog programa imaju presudnu ulogu, jer o njima zavisi kako e se i u kojoj mjeri iskoristiti faktori razvoja.

U izradi razvojnog programa prije svega valja postaviti realne ciljeve u vezi s proizvodom,

opremom, tritem i drugim s obzirom da se svako preduzee susree s izvjesnim vanjskim i unutranjim ogranienjima. Osim toga u izradi razvojnog programa mora se voditi rauna o duini trajanja (vremenu) njegove izrade. To vrijeme ne smije biti suvie dugo jer ono odugovlai zavretak, a moe i obezvrijediti prikupljanje informacije i dokumentaciju ime se preduzee izlae ne samo dodatnim trokovima nego i kanjenju u ostvarivanju razvojnog skoka. No, jo bi

loije bilo za preduzee, ako bi se nasilno skraivali rokovi, izrade razvojnog programa preskakanjem odreenih istraivakih poslova ili njihovim povrnim obavljanjem. Proces izrade razvojnog programa i njegova realizacija moe se pojednostavljeno prikazati kao

na sljedeoj slici.

22

Slika 1. Grafiki prikaz izrade i realizacije razvojnog programa

23

Jasno je da proces izrade i realizacije razvojnog programa u svim preduzeima ne tee do u tanine ovim redoslijedom. Mogua su ak i znatna odstupanja s obzirom na uvjete u kojima preduzee djeluje, ciljeve koje eli ostvariti, na pristup i kadrove koji se angairaju u izradi razvojnog programa.

Premda izrada razvojnog programa predstavlja, moglo bi se rei, veoma vanu aktivnost, jer se njome utvruju pravci, intezitet i nain ostvarivanja razvojnih ciljeva, ipak bi bilo nepravilno smatrati da je time sve rijeeno odnosno da prestaju sve brige oko realizacije razvoja. Naprotiv,

izrada razvojnog programa, makar i najkvalitetnije iznesena, predstavlja samo okosnicu za

ostvarenje konkretnih rjeenja u realizaciji razvoja preduzea koja, kao to je iz prakse poznato, mogu u znatnoj mjeri odstupati od onih definiranih u razvojnom programu. Tako se s obzirom na

nova tehnika, tehnoloka i ostala saznanja do kojih se u meuvremenu dolo, moraju u realizaciji ponekad prihvatiti novi pravci i rjeenja zbog niih trokova i vee solidnosti ili pak zbog kanjenja ili otkazivanja pojedinih isporuioca (dijelova) opreme, izvoaa montanih i graevinskih radova itd. moraju angairati novi. Bez pretjerivanja se moe rei da je faza konkretne realizacije razvojnog programa neusporedivo vanija i po posljedicama tea (opasnija) od faze izrade razvojnog programa. U fazi izrade

programa izmjene i dopune obavljaju se relativno lake i sa znatno manjim trokovima, nego u

fazi izvoenja. Moe se samo zamisliti kakve bi tete nastale kad bi se nakon ugovaranja ili jo gore nakon ugradnje opreme utvrdilo da neki njeni dijelovi nemaju istu proizvodnu sposobnost

kao svi ostali dijelovi, da su se u meuvremenu pojavili novi strojevi ili proizvodne linije koje su znatno veeg kapaciteta od onih predvienih razvojnim programom, odnosno da su se na tritu pojavili mnogo jeftiniji sklopovi za koje smo ve ugradili opremu jer smo ih namjeravali proizvoditi u vlastitim radionicama.

24

7. ORGANIZACIJA FUNKCIJE RAZVOJAIz svega to je navedeno proizlazi da bi bilo najpovoljnije da se razvojna funkcija (barem u veim preduzeima) organizira kao samostalna sluba. Usprkos tome, a i podaci potvruju, malo je preduzea u nas koja imaju organiziranu razvojnu slubu. Najrairenija je varijanta ona koja je slubu za razvoj svela samo na jednog radnika, ali ni druge varijante u kojima su radnici, koji

rade na razvojnim poslovima, ukljueni unutar proizvodnje ili slube za investicije, nisu ni malo bolje jer se angairani radnici uope ne bave razvojnim problemima u pravom smislu (projektiranjem, programiranjem) ve uglavnom obavljaju neke izvrnotehnike poslove. To znai da najvei broj naih preduzea mora prije ili kasnije pokloniti veu panju i dati odgovarajui organizacijski status razvojnoj slubi, pogotovo ako ele da se optimlano ukljue u trino poslovanje. U tom cilju razradili smo model organizacije razvojne slube u kojem su

prikazivani svi glavni poslovi koji se moraju obavljati,a iju konkretnu organizaciju svako preduzee mora prilagoditi svojim potrebama i mogunostima.

25

Slika 2. Organigram razvojne funkcije

RAZVOJNAFUNKCIJA Tehnikiarhiv

Biblioteka

Programiranjerazvoja

Stratekimarketing

Istraivanjepostojeegstanja

Praenjeznanostiitehnolog.

Istraivanjekooperacije

Izbortehnolskogprocesa

Ekolokiuvjeti

Graevinskiobjekti

Razradaidejnogrjeenja

Izvedbenadokumentacija

Dobivanjedozvola

Izborizvoaca

Kontrolaradova

Strojevii postrojenja

Izradaspecifikacijaopreme

Izborisporuiocaopreme

Kontrolaiprijemopreme

Izbormontaera

Putanjeupogon

Kapitalniremont

Ekonomskofinancijskiposlovi

Utvrivanjepotrebnihsredstava

Osiguranjefinancijskihsredstava

Ugovaranje

Kontrolafaktura

Predvianjeorgan.promjene

26

Iz organigrama na slici 2. razvidno je da razvojna funkcija u cilju realizacije svojih zadataka

obavlja ove grupe poslova: programiranje razvoja, poslove projektiranja i izgradnje graevinskih objekata, ureenje prostora sa zatitom okoline, poslove nabavljanja opreme i putanja u pogon te ekonomsko-financijske i druge poslove (organizacijske, pravne...) koji se odnose na realizaciju

programa razvoja.

Poslovi programiranja razvoja obuhvataju strateka marketing istraivanja, istraivanja

postojeeg proizvodnog odnosno tehnolokog procesa s pripadajuom opremom, praenje znanstvenih i tehnikih dostignua u cilju njihovog koritenja, izbor najpovoljnijeg tehnolokog procesa i na kraju istraivanje ekonomskih uvjeta o kojima valja voditi rauna pri realizaciji razvoja preduzea.

Graevinska grupa izrauje projekte i brine se o ureenju prostora, razrauje idejna rjeenja, a zatim izrauje izvedbenu dokumentaciju objekata, prikuplja potrebne dozvole, obavlja izbor izvoaa, kontrolira i preuzima objekte.

Grupa za strojeve i postrojenja izrauje specifikaciju potrebnih strojeva i postrojenja, izbor isporuioca opreme i kontrolu isporuene opreme, izbor montaera i kontrolu njihovog rada, putanje u pogon odnosno u redovnu proizvodnju te projektiranje i organiziranje kapitalnog

remonta kao dijela razvojnih planova.

Ekonomsko-financijska grupa sudjeluje u realizaciji razvojnog programa obavljanjem

ekonomskog vrednovanja tehnikih rjeenja i sudjelovanjem u izboru ekonomski najpovoljnije varijante. Osim toga ekonomsko-financijska se grupa brine za osiguranje potrebnih financijskih

sredstava i, ako je potrebno, sastavlja zahtjev za investicijskim kreditom, obavlja ugovaranje za

izradu graevinskih objekata, nabavu i montau sredstava i opreme uz aktivno sudjelovanje ostalih grupa, kontrolira fakture i na kraju, obavlja i druge poslove (pravne, kadrovske,

organizacijske) koji se odnose na razvoj.

U predlozenom na slici 2.(Organigram razvojne funkcije) razvojna funkcija odnosno sluba koja

ju realizira tako je ustrojena da bi bila sposobna da obavi sve bitne radove koji se odnose na

27

programiranje i organizaciju izvoenja poslova razvoja. Medjutim, u najvecem broju ak i velikih preduzea razvojna se sluba nee organizirati tako da sama mora obavljati sve projektne i izvrne poslove.

Postoje najmanje dva vana razloga za to:

- prvi, to su neki poslovi (istraivackog karaktera) toliko sloni i raznovrsni da trae specifina znanja koja vlastiti kadrovi nemaju i koja mogu obaviti samo kadrovi specijaliziranih znanstvenih

i strunih organizacija i - drugi, neki su poslovi tako malog opsega da bi bilo neracionalno i preskupo da ih obavljaju

vlastiti kadrovi ve se oni obino povjeravaju drugim slubama u preduzeu ili vanjskiminstitucijama.Polazei upravo od toga da praktiki nema preduzea pa ni meu onim najveim u kojima razvojne slube obavljaju sve poslove, realno je pretpostaviti da ce se one razliito strukturirati, odnosno da e njihova organizacijska podjela i kadrovska popunjenost biti takoer razliite. to se tie srednjih preduzea ona, ako ele opstati i napredovati, moraju na odreeni nain da vode rauna o svom razvoju pa s tim u vezi trebali bi imati odreeni broj kadrova koji e izvoditi ili se brinuti o operativnim poslovima, a moda i o jednom dijelu istraivakih poslova. Manja i mala preduzea, naprotiv, ne osjeaju takvu potrebu za sistematskim bavljenjem razvojnim problemima, a ne posjeduju ni sredstva ni kadrove s kojima bi se mogli rjeavati.

Razvoj je malih preduzea relativno jednostavan i malog opsega pa poslovi s kojima se realiziraju ne zahtijevaju ponekad ni itavo radno vrijeme jednog strunog radnika. Razvojne poslove u malim i manjim preduzecima obino obavljaju neki rukovodni radnici odnosno vlasnici preduzea. Meu malim preduzeima najbolje prolaze ona iji je razvoj sistemski povezan s razvojem i potrebama velikih preduzea. U toj sprezi mala preduzea ne moraju uope imati kadar koji se brine o razvoju. Oni razvojna rjeenja dobivaju od svojih velikih partnera koji im u svojim

razvojnim programima odreuju mjesto koje e zauzimati. Uspostavljanje takvih odnosa, meutim, zahtijeva da je poslovna etika na visokoj razini.

28

8.RAZVOJNA FUNKCIJA SA OSVRTOM NA PREDUZEE VISPAK D.O.O VISOKO8.1. Osnovni podaci o preduzeuVISPAK Visoko je osnovan 1972. godine, kao dio preduzea Velepromet Visoko sa ciljem prerade i pakovanja kafe i itavog niza prehrambenih proizvoda. Odmah je postao prepoznatljiv po prenoj i mljevenoj kafi ZLATNA DEZVA.

Preduzee VISPAK se nastavlja afirmisati i razvijati. Dolazi do proirenja proizvodnog asortimana. Instaliraju se kompletne linije kafe, kikirikija, ajeva, prakastih proizvoda i zaina za jelo. Od 1983. godine u proizvodnju se puta okoladni krem STAMPI , koji je veoma brzo svojim kvalitetom osvojio trite, kao prvi bosanskohercegovaki proizvoa krema. 1988. godine, odvajanjem od Veleprometa, VISPAK postaje samostalna organizacija.

Usvajanjem zakona o privatizaciji dolazi do promjene u vlasnikim odnosima. 1991. godine VISPAK postaje dioniko drutvo. Preduzee VISPAK kroz svoj rad proiruje broj asortimana i tei ka poboljanju postojeih proizvoda. 1998. godina je vrlo znaajna godina za ovo preduzee. Poinju se izvoziti proizvodi u vedsku. Taj dogaaj obiljeava poetak izvoznih aktivnosti. VISPAK Visoko posjeduje certifikate: sistem upravljanja kvalitetom prema ISO 9001:2008 sa

HACCP-om, TUV SUD Managment Servis Munchen, HALAL CERTIFIKAT.

29

8.2. Proizvodni program i struktura uposlenikaProizvodni program DD VISPAK podijeljen je u etiri osnovne grupe proizvoda:

1. Kafe i ajevi, 2. Krem proizvodi, okolade i okoladne praline, 3. Snack proizvodi: kikiriki, flips i extrudirani proizvodi,

4. Prakasti proizvodi: pudinzi, lag pjene i kreme, sladoledi, zaini i juhe.

Broj uposlenika d.o.o. VISPAK Visoko je 189 sa razliitom kolskom spremom, koja je prikazana na sljedeoj tabeli.

Tabela 1. Struktura uposlenika d.o.o. VISPAK

R. br kolska sprema Stepen obrazovanja Broj uposlenika 1. Visoka VII 22+4 2. Via struna sprema VI 4 3. Srednja struna sprema V 137 4. NK II 24 5. 6. 7.

UKUPNO: 189

30

8.3. Organizacijska shema Organizacijska struktura d.o.o. VISPAK prikazana je putem eme na datoj slici.

Legenda: Predstavnik rukovodstva za kvalitet je ujedno rukovodilac slube osiguranja kvaliteta i

GENERALNIDIREKTORVISPAK

PREDSTAVNIKRUKOVODSTVAZAKVALITET*VODITELJHACCPTIMA

RUKOVODILACSlubaosiguranja

kvaliteta

RUKOVODILACSlubazaistraivanje

irazvoj

IZVRNIDIREKTORSektormarketingaiprodaje

IZVRNIDIREKTORSektorproizvodnjeinabave

IZVRNIDIREKTORSektorfinansija,raunovodstvaizajednikihposlova

IZVRNIDIREKTORSektorzamaloprodaju

Slubaprodajesadistribucijomihorecom

Slubamarketingaiizvoza

Odjellogistike

Skladitegotovihproizvoda

Odjelzafakturisanje

PoslovnajedinicaTuzla

Slubanabave

Skladitesirovinaiambalae

Operativnapriprema

PCkafa,aj,snack

proizvodi

PCokolada,krem,

prakastiproizvodi

Slubaodravanja

Odjelzaobezbjeenjeihigijenu

Odjelmaloprodaja

CaffeeshopVisoko

PJcaffeeshopZenica

PJcaffeeshopBugojno

PJcaffeeshopMostar

GlavniknjigovoaKonter

Odjelzatrokovnoraunovodstvo

OdjelzaKUF

OdjelzaKIF

Odjelblagajnaibanka

Odjelzapravneiopteposlove

31

voditelj HACCP tima. Slika 3. Organizacijska ema

to se tie razvojne funkcije u preduzeu VISPAK D.O.O. Visoko objasnit emo preko razvoja proizvoda. Poto je tema razvojna funkcija stoga emo izdvojiti Slubu za istraivanje i razvoj. Sluba je od znaaja za preduzee i stavljen je akcenat na nju. Rukovodilac slube za istraivanje i razvoj direktno je odgovoran direktoru. Rukovodilac slube razvoja odgovoran je za: -definiranje, implementiranje i odravanje procesa razvoja i dizajna, - prikupljanje, evidentiranje i obrada ideja o razvoju, - izradu prethodne analize o mogunosti razvoja proizvoda, - identificiranje i validiranje procesa gdje se rezultirajui izlazi ne mogu verificirati naknadnim kontroliranjem i mjerenjem tj. kod kojih nedostaci postaju oigledni tek nakon upotrebe izlaznog dokumenta, - izradu razvojne dokumentacije, prototipa, odobrenje dokumentacije, - primjenu i pridravanje HACCP zahtjeva, planova higijene i zakonskih propisa. Direktor DD VISPAK imenovao je prestavnika rukovodstva za kvalitet i dodjelio mu je slijedea ovlatenja: - primjena sistema upravljanja kvalitetom, - odravanje i prilagoavanje integriranog sistema kvaliteta organizacijskim i tehnolokim potrebama kao i revizijskim stanjima ISO standarda i HACCP normi, - izdavanje zahtjeva i planova za interne audite, - interna i eksterna osposobljavanja i upoznavanja uposlenika sa zahtjevima sistema upravljanja kvalitetom i HACCP sistemom, - suradnja sa certifikacijskim institucijama, - upravljanje sa sistemskom dokumentacijom, - planiranje i voenje trokova kvaliteta, - pokretanje zahtjeva za korektivnim i preventivnim mjerama iz sistema kvaliteta i to u svim procesima i podrujima preduzea, - za izradu izvjetaja i informiranje rukovodstva o stanju uvedenog sistema kvaliteta, - za izradu izvjetaja i informiranje rukovodstva o djelovanju procesa stalnih poboljanja, - informiranje rukovodstva o rezultatima internih audita i pokretanje mjera za korektivne i preventivne akcije, -za periodini pregled Poslovnika i procedura sistema upravljanja kvalitetom, promjene u njima i informiranje korisnika o promjenama, - za podjelu sistemske dokumentacije

32

i odgovornosti: -za uvanje i arhiviranje originalne sistemske i HACCP dokumentacije, povlaenje nevaee i nadometaj vaeom na mjestima upotrebe, - za primjenu sistema upravljanja kvalitetom i HACCP sistemom u skladu zahtjeva i interesa kupaca, - za obezbjeenje standarda iz podruja kvaliteta i zdravstvene sigurnosti hrane, kao i njihovu aurnost, - za promoviranje svijesti unutar organizacije o zadovoljstvima kupaca.

33

8.4. Realizacija razvoja proizvodaU ovom poglavlju opisat emo postupak realizacije razvoja proizvoda. Sektor za proizvodnju i razvoj uestvuje i on ubuhvata realizaciju aktivnosti raznih faza. Poevi od faze izrade prototipova (uzoraka) proizvoda, preko izrade probne serije do donoenja odluke o serijskoj proizvodnji. Realizacija razvoja proizvoda vri se po redoslijedu aktivnosti prikazanom na slici.

34

35

Slika3.Dijagramtokarazvojaproizvoda

36

8.4.1.. Provoenje razvojnih istraivanjaVoditelj razvojnog projekta odogovoran je odrediti lanove Projektnog tima za razvoj, ukoliko je predvieno verificiranim Planom razvojnog projekta, (Prilog 1.). lanovi Projektnog tima e provesti razvojna istraivanja, ije aktivnosti odreuje voditelj razvojnog projekta. Izvrioci razvojnih istraivanja obavezni su nakon obavljenih aktivnosti sainiti izvjetaj, (Prilog 2.). Izvjetaj analizira i ovjerava voditelj razvojnog projekta. 8.4.2. Izrada i verifikacija tehnoloke i kontrolne dokumentacije prototipa (uzorka)Voditelj razvojnog projekta nalae efu Slube razvoja sa dizajnom da pristupi izradi tehnoloke i kontrolne dokumentacije prototipa, na osnovu ulaznih zahtjeva za razvoj i rezultata razvojnih istraivanja (prikazanih u Izvejtajima o razvojnim istraivanjima). ef Slube razvoja angaira odgovarajue struno osoblje iz Slube razvoja i ostalih organizacijskih cjelina. Po potrebi moe angairati strune osobe i organizacije izvan DD VISPAK. ef Slube razvoja sa dizajnom ovjerava tehnoloku dokumentaciju, a voditelj razvojnog projekta je verificira. Voditelj razvojnog projekta nije sudjelovao u izradi tehnoloke dokumentacije. 8.4.3.Pripremne aktivnosti za izradu prototipaPripremne aktivnosti za izradu prototipa vri ef Slube razvoja sa dizajnom, ef proizvodnje i koordinator nabave. ef Slube razvoja sa dizajnom odgovoran je ispostaviti Zahtjev za nabavu za nedostajue komponente, alate, pribore i tehnoloku opremu. Zahtjev za nabavu pregleda i ovjerava voditelj razvojnog projekta, a dalji postupak odvija se u skladu sa Procedurom za nabavu.8.4.4. Izrada prototipske partije proizvodaNa osnovu obrasca Vanredni nalog prodaje lansira se izrada prototipa. Prilikom planiranja i izrade prototipa potreban je stalni nadzor tehnologa u razvoju. Postupak se vri u skladu sa procedurom za pripremu i kontrolu procesa proizvodnje. U Planu projekta, voditelj razvojnog tima, odreuje koliinu prototipova (uzoraka). Izrada prototipske partije (uzoraka) obavlja se na osnovu tehnoloke dokumentacije. U toku same izrade kontrolor procesne i zavrne kontrole vri kontrolisanja i ispitivanja. Rezultate kontrolisanja zapisuje u kontrolne liste definisane u proceduri za kontrolisanje i ispitivanje proizvoda u procesu proizvodnje. Nakon zavrene izrade prototipske partije tehnolog u razvoju zajedno sa efom Slube razvoja i dizajna i voditeljem razvojnog projekta, treba da izradi predkalkulaciju.

37

8.4.5. Zavrno ispitivanje, kontrolisanje i verifikacija prototipske partije proizvodaZavrno ispitivanje prototipske partije obavljaju rukovodilac Slube osiguranja kvaliteta i kontrolor procesne i zavrne kontrole ili vanjska ustanova. Ispitivanje se vri u skaldu sa Tehnikim uslovima zavrnog prijema, pri emu se rezultati upisuju u Zapisnik o zavrnom kontrolisanju. Rezultati ispitivanja trebaju ukazati da li zadovoljavaju kriterije koji su definisani Planom kontrolisanja prototipske partije.Ukoliko su zadovoljeni kriteriji prihvatljivosti, voditelj razvojnog projekta svojim potpisom ovjerava Odluku o verifikaciji prototipske partije proizvoda, i dostavlja je lanovima Strunog tima.8.4.6. Validacija prototipske partije proizvoda Voditelj razvojnog projekta dostavlja lanovima Strunog tima za razvoj: - Zapisnik o zavrnom kontrolisanju prototipske partije, - Odluku o verifikaciji rezultata zavrnog kontrolisanja prototipske partije proizvoda, - Izvjetaj o neusaglaenosti prototipske partije, (Prilog 4.), sa prijedlogom korektivnih mjera, - Utvrenu predkalkulaciju za proizvod. Kada se dostavi Izvjetaj o neusaglaenosti prototipske partije Struni tim za razvoj donosi Odluku o postupanju sa neusaglaenom prototipskom partijom, (Prilog 5.). Ona moe biti: - Izricanje korektivnih mjera uz dalji postupak prema proceduri za korektivne mjere i - Prekidanje svih daljih aktivnosti. Odustaje se od razvoja novog proizvoda.

Na osnovu dostavljene Odluke o verifikaciji prototipske partije proizvoda, Struni tim za razvoj donosi odluku o validaciji prototipske partije proizvoda., (Prilog 6.). 8.4.7. Izrada tehnoloke i kontrolne dokumentacije proizvoda za serijsku proizvodnju Na osnovu Odluke o validaciji prototipske partije proizvoda, voditelj razvojnog projekta nalae rukovodiocu Slube razvoja sa dizajnom da organizira i pristupi izradi tehnoloke i kontrolne dokumentacije proizvoda za serijsku proizvonju. Tehnoloka i kontrolna dokumentacija proizvoda za serijsku proizvodnju se svodi na konano dotjerivanje dokumentacije i pripremu za predaju Arhivi razvoja.

38

8.4.8. Pripremne aktivnosti za izradu probne serije proizvoda Pripremne aktivnosti za izradu probne serije vre iste funkcije kao i pri izradi prototipa. Izrada probne serije se obavlja prema dokumentaciji i ostalim uslovima kao i za serijsku proizvodnju. 8.4.9. Izrada probne serije proizvodaef proizvodnje vri lansiranje izrade probne serije proizvoda i to prema Vanrednom nalogu prodaje. Postupak planiranja i izrade probne serije proizvoda vri se u skladu sa procedurom za pripremu i kontrolu procesa proizvodnje. Izrada probne serije obavlja se prema tehnolokim postupcima izrade koju prati i nadzire ef razvoja sa dizajnom. Kontrolor procesne i zavrne kontrole vri kontrolisanje u skaldu sa planom kontrolisanja.8.4.10. Zavrno ispitivanje, kontrolisanje i verifikacija probne serije proizvodaRukovodilac Slube osiguranja kvaliteta i kontrolor procesne i zavrne kontrole i/ili vanjskeustanovevre ispitivanjeodreenoguzorka izprobneserije.Rezultati ispitivanjazapisujuseuZapisnikozavrenomkontrolisanju.8.4.11. Validacija probne serije proizvodaStruni tim uz odobrenje Generalnog direktora donosi Odluku o validaciji probne serije proizvoda i ulasku u serijsku proizvodnju odnosno o preuzimanju korektivnih mjera. Na osnovu dostavljenog Izvjetaja o neusaglaenosti Struni tim utvruje korektivne mjere uz dalji postupak prema proceduri za korektivne mjere. Uz odluku o Validaciji probne serije definiu se i zadaci koje treba obaviti prije prvog lansiranja razvijenog proizvoda u serijsku proizvodnju. Ti zadaci su sljedei: - Zadatak Strunom timu da izradi konanu kalkulaciju proizvoda, - Zadatak funkciji marketinga da obavi poslove promocije novorazvijenog proizvoda, - Zadatak efu Slube razvoja sa dizajnom da originalni primjerak tehnoloke i kontrolne dokumentacije razvojenog proizvoda preda tehnologu u razvoju.

39

9. ZAKLJUAKRazvojna funkcija je vrlo znaajna u ivotu svakog preduzea. Ona predstvalja jezgro koje pokree preduzee naprijed. Funkcija razvoja podrazumijeva razvoj preduzeca u vie pravaca (npr.ekonomskom, tehnikom, tehnolokom, organizacijskom i sl.). Svako preduzee bi trebalo njegovati razvojnu funkciju, jer to donosi bolje rezultate. Razvojna funkcija dovodi do proirenje preduzea, poveanog broja proizvodnih asortimana, veceg broja kadrova i sl. Takoer, razvojna funkcija zahtjeva upotrebu nove opreme, tehnike i tehnologije. Razvojna funkcija je vrlo bitna gledajui smjer poboljanja postojeeg stanja. Ona namee usavravanje postojeih kadrova i poboljanje proizvoda koji se ve plasiraju na trite. Konkretno na primjeru preduzea VISPAK Visokomoemo vidjeti koliki je znaaj razvojne funkcije. Preduzee VISPAK Visoko pomou razvojne funkcije ostvaruje stalni razvoj u mnogim pogledima. Preduzee treba uvijek da tei razvoju i uvoenjem promjena. Na tritu je velika konkurencija i stalno se treba boriti za zavidno mjesto. Bez obzira koliko je preduzee razvijeno i bogato uvijek moe bolje. Ukoliko ne primjenjujemo razvojnu funkciju u odreenom preduzeu ono stagnira, a vremenom se to preduzee i gasi.

40

10. LITERATURA [1]P.Sikavica,M.Novak:Poslovnaorganizacija,InformatorZagreb1999.[2]A.Hodi:Organiacionostrukturiranjepreduzea,Zenica2007.[3]http://www.slideshare.net/tinastefica1205/12poslovneiprocesnefunkcijeupoduzecu[4]http://beleske.com/funkcijaistrazivanjairazvoja/[5]http://nubl.org/wpcontent/uploads/2014/12/DraganGolijanTijana%C5%A0ojaSREDNJAIMALAPREDUZE%C4%86AKAOFAKTORRAZVOJA.pdf

InCopyRectangle

41

PRILOZIPrilog1.Planrazvojnogprojektanovogproizvoda,DDVispakVisoko.Prilog2.Izvjetajoprovedenimrazvojnimistraivanjima,DDVispakVisoko.Prilog3.Odlukaoverifikacijiprototipskepartije/probneserijeproizvoda,DDVispakVisoko.Prilog4. Izvjetajoneusaglaenostiprototipskepartije/probne serijeproizvoda,DD VispakVisoko.Prilog 5. Odluka o postupanju sa neusaglaenom prototipskom partijom/ probnom serijomproizvoda,DDVispakVisoko.Prilog6.Odlukaovalidacijiprototipskepartije/probneserijeproizvoda,DDVispakVisoko.

InCopyRectangle

42

PRILOG 1.

I

InCopyRectangle

43

PRILOG2.

II

InCopyRectangle

44

PRILOG3.

III

InCopyRectangle

45

PRILOG4.

IV

InCopyRectangle

46

PRILOG5.

V

InCopyRectangle

47

PRILOG6.

VI

InCopyRectangle