Filozofski fakultet u RijeciOdsjek za psihologijuRazvojna psihologija 1

…SKRIPTA…

By: Sanda Pletikosić

1

UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU

Osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji RAZVOJ: relativno trajne promjene koje se odvijaju po određenom slijedu

RAST: kvantitativno povećanje tijela ili dijela uslijed povećanja broja stanicaOsnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji SAZRIJEVANJE: razvojna promjena pod utjecajem bioloških čimbenika; očituje se u isto vrijeme i na sličan način kod pripadnike iste vrste UČENJE: relativno trajne promjene u mišljenju, osjećajima i ponašanju koje nastaju na osnovi iskustva ili vježbe; ovisi o sazrijevanju nema učenja bez nužnog stupnja zrelosti

Periodizacija životnog ciklusa Prenatalno razdoblje (od začeća-rođenje) Period novorođenčeta (1.godina) Period malog djeteta (1- 3 godine) Predškolski period (3 – 6 godina) Srednje djetinjstvo (6-12 godina) Adolescencija (12 - 20 godina) Zrela dob (20 - 40 godina) Srednja dob (40 - 65 godina) Starija dob (65 godina i stariji)

Razdoblja životnog ciklusa

Prednosti i nedostaci periodizacije“+” Opis tipičnih stadija, opis tijeka razvoja; usporedba individualnog razvoja s

tipičnim razvojem u određenoj dobi

“-” kronološka dob nije uvijek objašnjenje promjena; kronološka dob neodgovarajući kriterij klasifikacije stadija; nejasne su granice među nekim razdobljima

Periodizacija prema funkcionalnom kriteriju Faza frontalnog rasta funkcija

dominacija evolucijskih procesa Faza stabilizacije

ravnoteža evolucijskih i involucijskih procesa Faza specijalizacije

dominacija involucijskih procesa uz zadržavanje relativno visokih funkcionalnih vrijednosti u stalnim aktivnostima

Dimenzije razvoja- povezani procesi

2

začeće

odrasla dob

starost

djetinjstvoadolescencija

prenatalno razdoblje

novorođenče

smrt

biološka

socijalnapsihološka

Biološki proces razvoja: fizičke i fiziološke promjene u tijelu

Psihološki proces: individualni doživljaj promjena i razvoja“Star si koliko se osjećaš starim”

Socijalni proces: društvena očekivanja vezana za određenu dob

TEORIJSKE DILEME- PITANJA O PRIRODI RAZVOJA Uloga nasljeđa ili okoline: nativizam-empirizam

Aktivna-pasivna priroda razvoja

Kontinuitet-diskontinuitet razvoja

Kritični-osjetljivi periodi razvoja

Stabilnost ponašanja

Konzistentnost ponašanja

Normativni-idiografski razvoj

Je li razvoj kontinuiran ili diskontinuiran?

NATIVIZAM EMPIRIZAMuloga urođenih procesa uloga odgoja

SAZRIJEVANJE RAZVOJ

kvalitativne kvantitativne promjene promjene

Kontekst i razvoj- sustav utjecaja Dobno normativni utjecaji i

n t e Povijesno normativni utjecaji r

a k

c Nenormativni utjecaji i

j vrijeme a

RAZVOJ RAZVOJNE PSIHOLOGIJE ekspanzija istraživanja- povećanje spoznaja i napredak teorija kronološka dob kao razvojna varijabla dominantna nezavisna varijabla- dob pokazivanja određenih kompetencija vrijeme razvoja i postizanja maksimuma i vrijeme opadanja

3

dob nije samo varijabla koja služi u opisu promjena već i kao pseudo objašnjenje promjena visoka korelacija procesa sazrijevanja, učenja s kronološkom dobi- KD «prazna varijabla» bez vrijednosti objašnjenja potreban niz različitih faktora- psiholoških, okolinskih, moderator poboljšanje cilja opisa i objašnjenja treba se odraziti na bolju predikciju – često teško jer je većina razvojnih problema prekompleksna ili multikauzalno determinirana

Razvojna psihologija kao izvor znanstvenih spoznaja za rješavanje praktičnih problema Razvoja psihologija kao praktično-teorijska disciplina

empirijske provjere teorija i praktični problemi kao izvor istraživanja

Specifična primijenjena područja razvojna psihopatologija

dijagnostika

predikcija i prognoza

intervencija

evaluacija

CJELOŽIVOTNA PERSPEKTIVA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI, BaltesRAZVOJ

Povijesni pogledi na djetinjstvo i prvi teoretičari antika i srednji vijek- položaj djece

filozofske rasprave o prirodi djeteta

urođeni grijeh (Calvin, 16.st)

tabula rasa (Locke, 17.st.)

urođeno dobro i čistoća djeteta (Rousseau, 18. st)

Darwin, “Porijeklo vrste”, 1859. prva razvojna studija- biografska metoda; doprinos znanstvenog pristupa proučavanja razvoja Evolucijska teorija- uloga ponašanja važnih za prilagodbu i opstanak Haeckel (1906), Rekapitulacijska teorija: razvoj pojedinca odvija se kroz stupnjeve koji su sukladni razvoju cijele vrste (razvoj pojedinca ponavlja razvoj vrste)

cjeloživotni

višedimenzionalni

plastičan

povijesno uvjetovan

multidisciplinaran

kontekstualan

4

TEORIJE RAZVOJA

POVIJESNI PRISTUPI U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI antika i srednji vijek- položaj djece

filozofske rasprave o prirodi djeteta

urođeni grijeh (Calvin, 16.st.)

tabula rasa (Locke, 17.st.); okolinska teorija: spoznaja rezultat učenja i iskustva

urođeno dobro i čistoća djeteta (Rousseau, 18. st.)- nativistički model, djetetovo ponašanje razvija se na osnovi urođenih ponašanja

Darwin, 1859. “Porijeklo vrste”

Teorija evolucije

Prirodna selekcija; razvoj prilagodljivih oblika ponašanja

Poticaj teoretičarima razvoja:

Teorija rekapitulacije: razvoj pojedinca (ontogeneza) odvija se po stupnjevima karakterističnim za razvoj vrste (filogeneza)

Razvojne teorije Važnost teorija u objašnjenju razvoja- nužnost konceptualnih osnova i jedinstvenih okvira istraživanja 2 funkcije teorija:

Integriranje postojećih informacija u cjelovitu sliku razvoja

Testiranje hipoteza ili predikcija o razvoju

Razvojne teorije Raznolikost teorija koje naglašavaju različite aspekte razvoja; različitost rješenja razvojnih dilema Povezanost teorija i istraživanja

Stalno potvrđivanje, preispitivanje teorija

Teorije nisu nužno isključive ili nezavisne- moguće djelovanje različitih čimbenika u različitom razdoblju Psihološke, sociološke i biološke razvojne teorije pokušavaju objasniti različite aspekte razvoja nadopunjavanje Nema jedinstvene sveobuhvatne teorije

Eklektični pristup- prihvaćanje nekih gledišta i razvijanje osobnih ideja i teorija

Što čini dobru teoriju razvoja: empirijska utemeljenost, mogućnost provjere

Efikasne teorije imaju internalnu konzistentnost

Dobra teorija donosi i neke radikalne promjene u odnosu na postojeće spoznaje

Dobra teorija treba upućivati na daljnje korake u istraživanju

5

Teorije razvoja: Psihoanalitičke teorije

Teorije učenja- biheviorizam; teorija socijalnog učenja

Kognitivističko-razvojni modeli

Etologija

Ekološki pristup

PRVI TEORETIČARI: Stanley Hall, (1846-1924) "otac dječje psihologije"; isticanje evolucijske osnove razvoja dječji razvoj kao rekapitulacija razvoja vrste- razvojna psihologija kao genetička psihologija adolescencija kraj biološke rekapitulacije John Watson (1878-1958) Biheviorizam: razvoj posljedica učenja i procesa uvjetovanja Djeca kao “proizvod” odgoja i okoline Važnost metode objektivnog opažanja aktualnog ponašanja Give me a dozen healthy infants, well-formed, and my own specified world to bring them up in, and I'll guarantee to take any one at random and train him to become any type of specialist I might select–a doctor, lawyer, artist, merchant-chief, and, yes, even into a beggar-man and thief, regardless of his talents, penchants, tendencies, abilities, vocations and race of his ancestors. [Watson, 1924, p. 10] Klasično uvjetovanje

bezuvjetni podražaj (BP) bezuvjetna reakcija (BR)

uvjetovani podražaj (UP) uvjetovana reakcija (UR) Objašnjenje učenja emocija (strah) Uvjetovanje 11-mjesečnog Alberta prodoran zvuk strah bijeli miš interes zvuk + miš miš strah

Operantno uvjetovanje Skinner

Respondentna ponašanja: reakcije utemeljene na refleksima i kontrolirane specifičnim podražajima Operantna ponašanja: voljna ponašanja kontrolirana njihovim posljedicama

Analiza ponašanja: uloga operantnog ponašanja u mijenjanju opažljivih ponašanja U objašnjenju razvoja ističe se uloga učenja

6

PSIHODINAMSKA TEORIJA Freud: teorija psihoseksualnog razvoja;

Teorija razvoja ličnosti

interakcijski model: uloga bioloških i okolinskih faktora

uloga ranih iskustava

stadiji razvoja

obrambeni mehanizmi: iskrivljenost mišljenja s ciljem izbjegavanja osjećaja tjeskobe ili krivnje Psihološki razvoj pod utjecajem nesvjesnih nagona koji su oblikovani pod utjecajem okruženja (članovi obitelji) Sposobnost doživljavanja ugode s razvojem djeteta usmjerava se na različite dijelove tijela Diskontinuiranost razvoja- stadiji unutar kojih se ostvaruje zadovoljstvo stimuliranjem određene zone Neriješene potrebe iz djetinjstva prenose se u naredne stadije (fiksacija određuje ličnost odrasle osobe)Struktura ličnosti prema psihoanalitičkoj teoriji: Id - načelo ugode, reprezentira biološke aspekte ličnosti, funkcionira po principu zadovoljstva, usmjeren zadovoljenjem seksualnih ili agresivnih nagona, nesvjesna razina

“Želim to sada” Ego - načelo realnosti, psihološki aspekt

“Možeš dobiti kasnije” Superego - načelo ideala, socijalni aspekt, usvajanje normi, izgrađivanje moralnih principa (savjest); funkcija kontrola impulsa

“ Ne možeš to uopće dobiti jer je to loše”

7

Freud: psihoseksualni stadiji razvojaDob Stadij Razvojni zadatak

0-1,5 god.1,5-3 god.3-5 god.

6-11 god.

adolescencija

Oralni stadijAnalni stadijFalusni stadij

Stadij latencije

Genitalni stadij

Odbijanje od prsaKontrola sfinkteraIdentifikacija s roditeljem istog spolaRazvoj obrambenih mehanizamaHeteroseksualna orijentacija

Odjeci psihoanalitičke teorije Važnost ranih iskustava Horney: pesimističko gledanje na mogućnosti oporavka od trauma iz djetinjstva Važna uloga roditelja u zadovoljenju potreba djece Kritika: prenaglašavanje spolnosti na uštrb socijalnih faktora Prenaglašavanje nesvjesnog Nejasnost konstrukta strukture- operacionalizacija? Održivost pretpostavki o funkcioniranju u razvojnim stadijima

Teorija psihosocijalnog razvoja Erik Erikson (1902-1990) Uzajaman odnos razvoja ličnosti i socijalnog razvoja Pojedinac psihološki sazrijeva kroz kontinuirano sukobljavanje osobnih potreba i uvjeta i očekivanja iz okoline 8 stadija razvoja- različita rješenja razvojnih zadataka/kriza Univerzalnost stadija

8

Uloga važnih osoba iz okoline (roditelji, vršnjaci, nastavnici, prijatelji, partneri, obitelj, kolege) svaki stadij je mogućnost ili prilika jer omogućuje i razvoj i neuspjeh: način rješavanja svake krize određuje kasniji razvoj ličnosti KRIZE : Svaki period vezan je uz određenu krizu koja predstavlja okretište u razvoju ličnosti. krize posljedica: a) fiziološke maturacije organizma

b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavlja pojedincu. društvo ima važnu ulogu u rješavanju kriza kroz udovoljavanje potrebama: u nedostatku podrške osoba može samo djelomično ili uopće neće riješiti krizu što otežava prilagodbu na nove razvojne zadatke pozitivan ili negativan način rješenja krize ovisno o prirodi interakcije s okolinom Pozitivno rješenje za posljedicu ima razvoj pozitivnih komponenti ličnosti: vrline Uspješno rješenje krize u prethodnom stadiju nužan preduvjet pozitivnog rješenja budućih kriza Negativno rješenje : Ako se kriza ne riješi na odgovarajući način razvijaju se negativne osobine (nepovjerenje, sram, očajanje, i sl.), koje otežavaju daljnji razvoj negativni efekti manifestiraju se i u drugim stadijima razvojaErikson- stadiji razvojadob stadij razvojni zadatak ishod0-1 god.

1-3 god.

3-6 god.

6-11 god.

Povjerenje vs. nepovjerenje

Autonomija vs. sram

Inicijativa vs. krivnja

Kompetentnost vs. inferirornost

Sigurnost

Nezavisnost

Istraživanje

Učenje vještina

Optimizam nada

Volja

Svrhovitost

Kompeten-tnost

12-20 god.

20-30 god.

30-60 god.

stari

Identitet vs. konfuzija uloga

Intimnost vs. izolacija

Stvaralaštvo vs. stagnacija

Ego integritet vs. očaj

Slika o sebi

Socijalni odnosi

Potomstvo i karijera

Osobno ispunjenje

Identitet

Bliskost

Produktivnost

Mudrost

Povjerenje vs. nepovjerenje • konzistentno zadovoljene djetetove potrebe i odnos kroz koji dijete prima pažnju i ljubav formira globalnu impresiju o svijetu kao sigurnom mjestu. Ako je taj svijet nekonzistentan, bolan, stresan i prijeteći, uče se očekivati loše i počinju vjerovati da je svijet nepredvidljiv i nepouzdan.

Autonomija vs. sram i sumnja

9

• mala djeca počinju otkrivati svoje vlastito tijelo i način kako ga kontrolirati, istražujući ga kroz proces hranjenja, oblačenja, stjecanja higijenskih navika i ovladavanja prostorom. Kada uspijevaju u tome da učine nešto za sebe, stječu osjećaj samopouzdanja i samokontrole. Ako kontinuirano ne uspijevaju i zbog toga su kažnjeni ili im se govori da su prljavi, mokri, ili zločesti, doživljavaju sram i sumnju u sebeErikson- stadiji razvoja

Inicijativa vs. krivnja• istražuju svijet i otkrivaju kako funkcionira i kako oni mogu djelovati na njega. Za njih se svijet sastoji od stvarnih i zamišljenih ljudi i stvari. Ako su njihova istraživanja općenito efikasna uče se suočavati sa stvarima i ljudima na konstruktivan način i stječu osjećaj inicijative. Ako ih se ozbiljno kritizira ili kažnjava razvijaju osjećaj krivnje za mnoge svoje aktivnosti

Kompetentnost vs. Inferiornost• razvijaju različite vještine i kompetentnosti u školi i vanjskom svijetu. Prema Eriksonu osjećaj selfa razvija se kroz realni razvoj ovih kompetentnosti. Posebice je važna usporedba s vršnjacima. Negativne procjena sebe u odnosu na druge izrazito je opasna u ovo vrijeme. Identitet vs. konfuzija uloga• prije adolescencije uče brojne različite uloge: učenik, prijatelj, brat, sportaš, muzičar i sl. U adolescenciji važna je organizacija i integracija tih uloga u jedinstven konzistentan identitet. Traže bazične vrijednosti. Ako ne uspiju formirati jedinstveni identitet ili ne mogu razriješiti konflikt između osnovnih uloga i njima suprotnog vrijednosnog sustava dolazi do difuzije identiteta. Intimnost vs. izolacija• intimnost podrazumijeva više od seksualne intimnosti. To je sposobnost dijeljenja sebe s drugom osobom bez straha od gubitka osobnog identiteta. Uspjeh u razvoju intimnosti ovisi o načinu rješenja prethodnih kriza. Stvaralaštvo vs. stagnacija• nakon što su bar djelomično riješeni raniji konflikti moguće je usmjeriti se na pomaganje drugima. Roditelji pomažu djeci, usmjeravaju se snage na rješavanje socijalnih pitanja. Ali neuspjeh u razrješavanju prethodnih kriza onemogućuje produktivnost u srednjoj dobi jer osoba postaju više okupirana ranije neriješenim problemima što se odražava kroz zdravstvene probleme, potrebe za psihološkom pomoći i sl. Ego integritet vs. očajavanje• u posljednjem stadiju života normalno je osvrnuti se na dosadašnji život s ciljem evaluacije. Ako je u toj rekapitulaciji osoba zadovoljna i zaključuje da je njezin život imao smisla, doživljava osjećaj integriteta. Ali ako joj izgleda da je njezin život samo niz pogrešno usmjeravanih napora i gubitak raznih šansi, osjeća se očajnom.

Komentar Eriksonove teorije Opravdanost određivanja stadija godinama

Primjena spoznaja Eriksonove teorije u radu s djecom predškolskog, školskog i adolescentnog uzrasta

10

Usporedba Freudove i Eriksonove razvojne teorije

Osvrt o osobnom iskustvu u pojedinim razdobljima

Dob FREUD ERIKSON

0-1 god.

1-3 god.

3-6 god.

6- 11 god.

adolescencijamlada odrasla dobsrednja dobstarija dob

Oralna

Analna

Falusna

Latencije

Genitalna

Povjerenje vs. nepovjerenje

Autonomija vs. sram i sumnja

Inicijativa vs. krivnja

Kompetentnost vs. inferiornost

Identitet vs. konfuzija ulogaIntimnost vs. izolacijaStvaralaštvo vs. stagnacijaEgo integritet vs. očajavanje

Teorija socijalnog učenja Bandura, 1965, 1989 Dijete uči nove obrasce ponašanje kroz neposredno iskustvo ili opažanjem važnije ponašanje modela od uputa koje daje, posebice kada su upute i ponašanje u konfliktu: modeliranje kroz roditeljsko ponašanje "Čini što ti govorim, a ne što ja radim" -nema smisla primjer učenja agresivnog ponašanja: BOBO lutka u različitim situacijama

Bandura: recipročni determinizam ponašanje

osoba okolina

Utjecaj osobe (P): kognitivne sposobnosti, tjelesna obilježja, njegova ličnost, stavovi, uvjerenja i sl. utječu (P B) na ponašanje djeteta i

(P E) gdje i s kim će se to ponašanje izvoditi. Utjecaj ponašanja (B): ponašanje (B P) utječe na osjećaje o sebi i stavove i uvjerenja djeteta te (B E) izaziva reakciju okoline Utjecaj okoline (E): Okolina, tj. djetetova obitelj, prijatelji i druge socijalno važne osobe, kao i fizičke karakteristike okoline (E P) utječe na dijete (znanja, stavovi i

11

uvjerenja o svijetu, razvoj ličnosti rezultat su informacija koje dijete dobiva iz vanjskih izvora), Okolina (E B) određuje ponašanje kroz modeliranje, potkrepljenje i kažnjavanje ponašanje

Teorija socijalnog učenja Pojam samoefikasnosti- promjena uvjerenja o vlastitim sposobnostima ima veći utjecaj na ponašanje od potkrepljivanja: promatranjem drugih koji postaju efikasniji uz pozitivno uvjerenje o vlastitim sposobnostima i pojedino dijete može postići uspjeh Izvor informacija za samoefikasnost: Prethodni uspjeh Opažanje drugih Verbalno nagovaranje Fiziološko stanje U usporedbi s ostalim teorijama učenja, teorija socijalnog učenja veći naglasak daje na kognitivnim čimbenicima Učenje opažanjem odvija se kada se ponašanje opažača mijenja pod utjecajem ponašanja modelaEkološki model razvoja Urie Bronfenbrenner, 1979, 1989- svijet djeteta poput koncentričnih kružnica, neposredna okruženja i indirektna šira okruženja Važnost interakcije ne samo pojedinog organizma i neposrednog okruženja već interakcije svih mogućih okolinskih sustava Kritika tradicionalnog pristupa laboratorijskih istraživanja:

“Razvojna psihologija je znanost o nepoznatom ponašanju djece, u nepoznatim situacijama s nepoznatim odraslima u najkraćem mogućem vremenu.”

Ekološki model razvoja, Bronfenbrenner

Mikrosustav: dijete, obitelj, vrtić, škola, vršnjaci Mezosustav: odnos između mikrosustava Egzosustav: rodbina, susjedstvo, zanimanje, mediji

makrorosustav

egzosustav

mezosustav

mikrosustav

kronosustav

12

Makrosustav: stavovi ideologija kultura Kronosustav: promjene unutar sustava kroz vremensku dimenziju

Važnost opažanja ponašanja djece u prirodnim okruženjima Bihevioralno okruženje: prostorne granice i tipična ponašanja

Ekološki model: Transakcijski sustav

Etološka teorija teorija o sličnostima među ljudima; istraživanje razvoja iz evolucijske perspektive istraživanja Nobelovaca zoologa Lorenza i Tinbergena važnost opažanja u prirodnoj okolini zajednička obilježja urođenih ponašanja: univerzalna za sve; ne zahtijevaju posebno učenje jer su biološki programirane; obično stereotipna (jednako se izvode); pod minimalnim su okolinskim utjecajem (kod novorođenčadi: sisanje) Dijete dolazi na svijet opremljeno određenim svojstvima na temelju kojih privlači druge i reagira na njih: signalizira potrebu za pomoći ili za kontaktom kroz plač ili smijanje Reakcija na dijete i briga za male bebe kao i afektivna reakcija koja se doživljava rezultat su urođenih reakcija na znakove malog djeteta:

Velika glava u odnosu na tijelo Ispupčeno čelo veće proporcije u odnosu na lice Velike razmaknute oči Mali nos Bucmasto lice

Razumijevanje razvoja privrženosti Etološka teorija omogućuje razumijevanje prvih interakcija s malim djetetom, ali malo govori o kasnijim razvojnim promjenama Važnost kritičnih/osjetljivih razdoblja razvoja Sociobiološka teorija- principi evolucijske teorije u objašnjenju socijalnog ponašanja Razumijevanje bioloških osnova ponašanja

Osvrt na razvojne teorije Kako isto ponašanje objašnjavaju različiti teoretičari (psihodinamske orijentacije, teoretičar učenja, teoretičar ekološkog modela)? Primjer:

Razvoj djeteta

Bračni odnosi

Roditeljstvo

13

Učenik se srami izlagati pred cijelim razredom Djevojka se boji malih zatvorenih prostora Kako različite razvojne teorije odgovaraju na razvojne dileme: Uloga nasljeđa ili okoline Aktivna-pasivna priroda razvoja Kontinuitet-diskontinuitet razvoja Kritični-osjetljivi periodi razvoja Stabilnost ponašanja Konzistentnost ponašanja Normativni-idiografski razvoj

METODE ISTRAŽIVANJA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI

RAZVOJ RAZVOJNE PSIHOLOGIJE ekspanzija istraživanja- povećanje spoznaja i napredak teorija kronološka dob kao razvojna varijabla dominantna nezavisna varijabla- dob pokazivanja određenih kompetencija vrijeme razvoja i postizanja maksimuma i vrijeme opadanja dob nije samo varijabla koja služi u opisu promjena već i kao pseudo objašnjenje promjena visoka korelacija procesa sazrijevanja, učenja s kronološkom dobi- KD «prazna varijabla» bez vrijednosti objašnjenja potreban niz različitih faktora- psiholoških, okolinskih, moderator varijabli poboljšanje cilja opisa i objašnjenja treba se odraziti na bolju predikciju – često teško jer je većina razvojnih problema prekompleksna ili multikauzalno determinirana Razvojna psihologija kao izvor znanstvenih spoznaja za rješavanje praktičnih problema Razvojna psihologija kao praktično-teorijska disciplina empirijske provjere teorija i praktični problemi kao izvor istraživanja

VRSTE ISTRAŽIVANJA DESKRIPTIVNO KORELACIJSKO EKSPERIMENTALNOISTRAŽIVANJE RAZVOJA Razvoj = promjena Reese i Lipsitt (1970) 2 vrste promjena:

1) Razvoj ponašanja unutar pojedinog organizma s prolaskom vremena – razvojna psihologija2) Evolucijski razvoj kapaciteta ponašanja vrste- komparativna psihologija

Ispitivanje promjene ponašanja u funkciji vremena R= f(D)

Npr. razvoj govora; povezanost boravka u vrtiću i prosocijalno ponašanje djece Istraživanja razvoja uključuje:– Ispitivanje odnosa između ponašanja i dobi

14

– Analiza odnosa s ciljem razumijevanja i predviđanja ponašanjaRazvojne teorije daju moguća objašnjenja procesa u podlozi promjena ne može se eksperimentalno varirati- postojeće svojstvo

korelacijski nacrt kao posredujuća varijabla povezana s drugim nezavisnim varijablamaDob kao varijabla- primjeri1. Koje su ponašajne promjene povezane s dobi?

npr. kako se s dobi mijenja vrsta dječije igre2. Kako su povezane nezavisne varijable: interakcija NV i dobi koja utječe na zavisnu varijablu

npr. Kako djeca različite dobi reagiraju na pritisak vršnjaka (hipoteza: 15-godišnjaci češće mijenjaju odgovor pod utjecajem vršanjak od 10-godišnjaka- interkacija pritiska i dobi)3. Koji su efekti iskustva u jednoj dobi na drugu?

npr. djevojčice koje ostaju bez oca i njihovo spolno ponašanje u adolescenciji

4. Kako su obilježja malog djeteta povezana s njegovim obilježjima u odrasloj dobi?npr. dijete s hiperaktivnošću hoće li biti hiperaktivno i s 18 godina?

Uobičajeni nacrti istraživanja razvoja: Transverzalni nacrt Longitudinalni nacrt Sekvencijalni nacrt (kombinirani nacrt)

Transverzalno istraživanje Ispitivanje povezanosti dobi i ponašanja Istovremeno ispitivanje osoba različite dobi Ispitivanje razlika među ispitanicima različite dobi Utvrđivanje normi razvoja Prednosti: Demonstracija dobnih promjena

(razvojni trend) Ekonomičnost Vremenski kratkotrajnije Nedostaci: Generacijski trendovi (kulturalni i povijesni) mogu izazvati veće razlike među uzorcima od pravih razvojnih promjena Nema informacija o individualnom razvoju, svaki ispitanik ispitan je samo jednom Ne ukazuje na stabilnost ponašanja, ni ulogu ranog iskustva za kasnije

Rezultati ispitivanja verbalnih sposobnosti transverzalnim i longitudialnim nacrtom

15

Longitudinalno istraživanja Opetovano ispitivanje istih ispitanika tijekom određenog vremenskog razdoblja Ispitivanje promjene kroz vrijeme Različiti vremenski okviri:

npr. kraće razdoblje za ispitivanje povezanosti stimulirajuće ponašanja majke i kvocijenta inteligencije djeteta, a dulje razdoblje za ispitivanje povezanosti kvalitete privrženosti u ranom djetinjstvu i privrženosti u odrasloj dobi Odgovara na pitanje trajnosti ili stabilnosti ponašanja ili obilježja Daje informacije o individualnim promjenama kroz vrijeme, npr. povijest slučaja Ispituje učinak ranih iskustava na kasnije ponašanje

npr. rani emocionalni odnos s roditeljem i kasniji vršnjački odnosi;učinak intervencijskih programa i intelektualne sposobnosti u školi

Prednosti : Podaci o individualnom razvoju Veza ranog iskustva i kasnijeg ponašanja Uvid u moguće razloge promjena Sličnosti i razlike među pojedincima koje se mijenjaju kroz vrijeme Uvid o stabilnosti ponašanja kroz vrijeme Nedostaci: Relativno dugotrajno i skupo Utjecaj vježbe i reaktivnosti ispitanika Gubitak ispitanika uslijed osipanja, vodi ka nereprezentativnom uzorku (problem generalizacije) Međugeneracijske promjene ograničavaju zaključak na promatrani uzorak Različite tehnike ispitivanja ovisno o dobi ispitanika Pitanje promjenjivosti cilja istraživanja

Transverzalni i longitudinalni nacrt

16

Sekvencijalni nacrt Kombinacija longitudinalnog i transverzalnog istraživanja Ispitivanje različitih uzoraka ponavlja se kroz vrijeme Omogućuje informacije o vremenskim promjenama

Sekvence uzoraka koje su longitudinalno ispitivane kroz nekoliko godina Omogućuje usporedbu generacija Praćenje dobnih razlika Ispitivanje ponavljanja dobnih razlika U kraćem vremenskom rasponu ispitan veći raspon godina (za ispitivanje promjena od 5-9 godina ispitivanje je provedeno kroz tri godine) Prednosti : Omogućuje razdvajanje razvojnog trenda od efekta uzorka Omogućuje zaključivanje o tome jesu li razvojne promjene u jednom uzorku slične razvojnim promjenama u drugom uzorku Ekonomičnije i kratkotrajnije od longitudinalnog istraživanja Nedostaci : Skuplje i dugotrajnije od transverzalnog

17

Otvoreno je pitanje o opravdanosti generalizacije izvan promatranog uzorka(razlike u ponašanju djece različitog uzorka mogu biti rezultat ispitivanog ili nekog

nekontroliranog faktora)- općeniti problem razvojnih istraživanja

Ostali pristupi istraživanja važni za razvojnu psihologiju Međukulturalna istraživanja:Istraživanje utjecaja kulture na neke aspekte razvoja (kultura kao nezavisna varijabla)

Npr. razvoj govora, moralni razvoj

Komparativna istraživanja:Istraživanja provedena na drugim vrstama s ciljem prikupljanja inforamcija

relevantnih za razvoj kod ljudi (utiskivanje, privrženost i sl)

Uobičajene metode istraživanja u razvojnoj psihologiji Opažanje Samoopažanje Intervju Skale procjene i samoprocjene

Samoprocjena Intervju:• Nestrukturirani klinički intervju ( npr. ispitivanje mišljenja, emocija)• Fleksibilan, variranje pitanja, prilagodba djetetovoj spoznajnoj razini• U kratko vrijeme može se saznati puno informacija• Osnovna kritika: promjenjivost, nisu svi u istim uvjetima; postavljanje pitanja može sugerirati odgovor Upitnik; skale samoprocjene:• Strukturirani pismeni oblik s jednakim tvrdnjama ili pitanjima za sve• Standardizirani postupak koji omogućuje usporedbu ispitanika i efikasnu administraciju• Nedostatak: moguća pristranost u odgovorima• ne zadire u dubinu problema

Problemi sa samoprocjenom djece S malom djecom ne možemo koristiti skale samoprocjene: ne čitaju, imaju ograničene sposobnosti izražavanja Problem u razumijevanju verbalnih uputa Ne razumiju zahtjeve ispitne situacije Metoda samoprocjene s djecom starijom od 8 godina, vođeno ispitivanje

Djeca kao ispitanici Otežana verbalna komunikacija- zahtjev za fleksibilnosti istraživača Npr.: “Molim te sjedni ovdje.” “Ja bih gledala kroz prozor.” “Ne pričajte međusobno kad počnemo!” “Ali ona mi je najbolja prijateljica!” “Napravi najbolje što možeš” “Pomogni mi!” “Pokaži mi još jednom”

18

“Sada ponovi riječ koju sam upravo rekao” “Hej, jesi gledao jučer onaj film” “Slijedeće što ćemo uraditi...” “ Idem ja sada...” i ode “Izaberi sliku koja ti se najviše sviđa!” “Ne sviđa mi se ova igra” “Što misliš o tome’” – šutnja Reakcije djeteta na ispitivanje ovise o varijacijama vanjskih i unutrašnjih čimbenika

Skale procjene Upitnik za roditelje, nastavnike ili druge osobe koje opisuju djecu Informacije o ponašanju, osobinama djeteta kao posljedica prikupljanja podataka kroz dugoročnu interakciju i u različitim situacijama Premda ne moraju uvijek odražavati realno stanje, važan izvor informacija

Roditelji kao izvor informacija, Glascoe i Dworkin, 1995. Opis djetetovih sposobnosti i vještina bez vrednovanja:

1. Prisjećanje informacija o djetetu vremenski opisi prošlih dostignuća 2. Izvještaji: opisi sadašnjih vještina predtsavljeni u obliku kratkih izraza

Roditeljske ocjene: mišljenje, prosudbe o kvaliteti djetetova razvoja i ponašanja1. Procjene: procjena dobnih ekvivalenata: kojoj dobi odgovara ponašanje vašeg

djeteta2. Predviđanje: predviđanje budućih ponašanja djeteta3. Zabrinutosti: prosudbe o djetetovu ponašanju

Glascoe i Dworkin (1995).“The role of parents in the detection of developmental and behavioral problems” Pediatrics, 95

Prisjećanje informacija o djetetu: pristranost veća za veći vremenski razmak Nerazumijevanje pitanja (“Kada je progovorilo 1. riječ?”- što je 1. riječ) Točniji podaci za značajne i nedavne događaje Bolje prisjećanje mlađih roditelja, s manje djece Točnije prisjećanje majki Nema razlika u prisjećanju s obzirom na SES status roditeljaRoditelji kao izvor informacija Prisjećanje pod utjecajem roditeljskih uvjerenja o razvoju (Robbins, 1963. Ispitivanje retrospektivnog izvještaja o odgoju djece: distorzije u sjećanju prema smjeru tadašnjih stavova o odgoj: dr. Spock) Usporedba opažanja nezavisnih opažača i roditeljskih dosjećanja razvojnih dostignuća djece: pogreške prisjećanja demokratičnih roditelja prema kasnijoj dobi, a autoritarnih prema ranije Uz roditeljske informacije poželjno koristiti i objektivne podatke (medicinska dokumentacija) “Pogreška ograničenoga uzorka” Roditelji laici u poznavanju normativnosti razvoja: Je li razvoj djeta u granicama prosjeka- što je to Plače li vaše dijete više od prosječne djece?- što je prosječna razina plakanja Razlozi roditeljske pristranosti

1. Neznanje o normativnom razvoju

19

2. Potreba “uljepšavanja”, davanje socijalno poželjnih odgovora3. Vrsta odgovora ovisi o prirodi ispitivanja: ponekada je pristranost i u smjeru

prikazivanja lošijeg od realnog stanja Opisi ponašanja djeteta za kratko vremensko razdoblje: inventari djetetova razvoja; lista označavanja pedijatrijskih simptoma; Achennbachova ček lista:”Child Behavior Cheklist” (CBCL) Pouzdanost roditeljskih izvještaja kod dobro formuliranih čestica Vjerojatnija manja točnost kod čestica s negativnom konotacijom Mjere koje sadrže tvrdnje ili pitanja za prepoznavanje ponašanja (“Koristi li vaše dijete neku od ovih riječi...?”) pouzdanija od tvrdnji za identifikaciju (“Koje riječi govori vaše dijete?”) Roditelji precjenjuju, a stručnjaci skloniji podcjenjivanju djetetovih kompetencija Slaganje procjena stručnjaka i roditelja 75-95% (Glascoe, 1998) Roditeljski opisi pod utjecajem njihova psihološka stanja:Stres, depresivnost, anksioznost umanjuju valjanost procjenaRoditelji s psihološkim problemima djecu procjenjuju problematičnijom- je li to realno: transakcijski odnos?

Opažanje u razvojnoj psihologiji Prirodno opažanje / direktno opažanje u nesporednom okruženjunpr. ispitivanje razvoja prosocijalnog ponašanja: opažanje u kampu; koliko svako dijete pruža emocionalnu ili fizičku podršku drugoj djeci, s obzirom na iskazane znakove kod druge djece- nisu svi u istim uvjetima Laboratorijsko / Strukturirano opažanje: istraživač strukturira situaciju kako bi povećao vjerojatnost javljanja ponašanja koje želi opažatiPrimjer:

1. odrasloj osobi u sobi “slučajno” se raspu igračke po podu: opažanje reakcije djece

2. Kako djeca reagiraju na svađu odraslih- u laboratorijskom okruženju izložena “slučajnoj” svađi odraslih Izbor ponašanja, organizacija opažanja i obrada podataka Razlike u vrsti opažanja u različitim teorijskim pravcima: opažanje kod etologa i biheviorista Podjela s obzirom na uzorak opažanja

Metoda otvorenoga opažanja Biografska metoda: dnevnik

Redoviti dnevni intervaliOpis ponašanja i kontekstaKategoriziranje ponašanja, interpretacija razvojnih promjena

Opisivanje primjera ponašanja: Kontinuirani slijed ponašaanja; bilježi se sve što se događa

Metoda zatvorenoga opažanja Opis uzorka događaja:

20

praćenje ponašanja u vremenskoj jedinici (npr. kroz 1 sat epizode fizičke agresije) Vremenski uzorak:

- kratki vremenski intervali- bilježenje prisutnosti ili odsutnosti ponašanja

- kategorije ponašanja unaprijed su definirane i šifrirane

Nedostaci opažanja Utjecaj opažača: veći kod prirodnog opažanje; manji kod mlađe djece Socijalno poželjno ponašanje Kako umanjiti efekt opažača:

Familijariziranje; opažač poznata osobaZa opažanje rijetkih pojava- opažači roditelji

Opažanje Tehnike bilježenja

bežični mikrofoni, kamere Mjesta opažanja:

djetetov dom; vrtić; škola; bolnica/rodilište; dječiji kampovi; igralište

Etika istraživanja s djecom Etički kodeks s ciljem zaštite djece Opća načela Opće pretpostavke za provođenje istraživanja Pristanak na sudjelovanje u istraživanju Zaštita tajnosti podataka Posebni postupci tijekom provođenja istraživanja Postupci istraživača nakon istraživanjaPrimjer dozvole roditelja za sudjelovanje djece u istraživanju “Ovim dajem svoju suglasnot za sudjelovanjem moga djeteta u ispitivanju ______________, koje provodi student Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Rijeci. Jasno mi je da je ispitivanje u svrhu znanstvenoga rada i da se neće zloupotrijebiti i ne odnosi se na utvrđivanje individaulnih obilježja djeteta”Nasljeđe i okolina kao faktori razvojaNasljeđe ili okolina? dilema još iz antičkih vremena i srednjovjekovne filozofske misli nativisti Platon i Decartes: postojanje tzv. urođene ideje, programiranost za određene reakcije i dispozicije Locke, empirista, ističe tzv. tabulu rasu; otvorenost za različita iskustva Rousseau, «Emile» , ističe da je kulturalna evolucija i povijest ljudskog roda replicirana u individualnom razvoju, postojanje urođenih znanja; razvoj po predviđenom rasporedu (urođeno dobro i čistoća djeteta)

21

Osnovni pojmovi Genetika: biološki kontekst razvoja Znanost o nasljeđivanju; proučavanje strukture, prijenosa i djelovanja nasljedne tvari u stanici Kromosomi - tijelo stanične jezgre koje sadrži gene Geni – jedinice nasljeđa, odjeljak DNA, sastavljen od određenog broja nukleotida

Strukturalni geni - upravljaju sintezom bjelančevina Regulacijski geni - nadziranje brzine i vrijeme aktivnosti strukturalnih gena- uključuju ili isključuju njihovo djelovanje

Projekt humanog genoma Ciljevi: izraditi detaljne fizičke mape za svaki ljudski kromosom kako bi se olakšala identifikacija gena u ljudskom genomu Identifikacija sekvencija baza (ATGC) svakog gena humanigenomprojekt.ppt http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/benefits.shtml http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/medicine/assist.shtml http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/elsi/behavior.shtml

Zakoni nasljeđivanja, Mendel

Zakon segregacije: svaka se nasljedna osobina na potomke prenosi kao posebna jedinica

Zakon nezavisnosti: prijenos jedinica nezavisno jedne od druge Dominantni i recesivni geni Geni mogu biti nepotpuno dominantni ili recesivni Genotip - genetički ustroj koji pojedinac nasljeđuje; odnosi se na nasljeđenu osobinu, skup osobina ili sve osobine neke osobe Fenotip - opažljivi izraz genotipa

Model razvoja ponašanja Razlike među pojedincima rezultat odnosa genotipa i okoline. Genotip je pokretač, određuje što će se doživjeti iz okoline. Genotip određuje responsivnost osobe na mogućnosti okoline. Razlika okoline kojoj je osoba izložena i okoline koju ona doživljava Relevantnost okoline se mijenja kroz razvoj

kada dijete usvaja prve riječi, zahtjeva da mu se imenuju svi predmeti i drugačije reagira na verbalno okruženje, nego kada je bio beba, a roditelji su mu to isto pričali

BIHEVIORALNA GENETIKA Interdisciplinarno područje istraživanja koje se bavi ulogom gena u stvaranju individualnih razlika u ponašanju istraživanje relativnog utjecaja nasljeđa i okoline na pojavu individualnih razlika u osobinama i sposobnostima

22

Metode istraživanja Određivanje indeksa nasljednosti: proporcija varijance obilježja koja se može pripisati nasljeđu. Odnosi se na stupanj u kojem se razlike u fenotipu mogu objasniti razlikama u genotipu Vrijednosti indeksa nasljednosti: 0 (razlike su posljedica okolinskih faktora) 1 (sve razlike su genetskog podrijetla) Indeks nasljednosti određuje se na temelju korelacije između srodnika u nekom obilježju Tehnike za određivanje indeksa nasljeđa : Obiteljske studije Studije blizanaca Studije usvojenja Kombinacije studije blizanaca i usvojene djece Obiteljske studijeDjeca nasljeđuju 50% genetskog ustrojstva od svakog roditelja Sličnosti: braća i sestre- 0.55

baka/djed- unuk – 0.27Prvi bratići – 0.26Drugi bratići – 0.16

Studije blizanacaJednojajčani blizanci – 100% ista genetska strukturaDvojajčani blizanci – 50% zajednička genetska strukturaStudije usvojenjaUsvojena djeca nemaju zajedničko genetsko ustrojstvo, ali dijele slično okruženjeIspituje se je li dijete sličnije biološkim roditeljima s kojima ne živi ili usvojiteljima s kojima nema zajedničku genetsku osnovu

Kombinacija studija blizanaca i usvojenja blizanci okolina interpretacija

23

Identični

Identični

Dvojajčani

Zajednička

Odgajani odvojeno

Odgajani zajedno

Slični: uloga gena ili okoline

Slični: uloga genaRazličiti: uloga okoline

Ako je važna okolina očekuje se slična korelacija kao kod identičnih odgajanih zajedno

Korelacije između IQ djece različitog srodstva i odgajanih u različitim uvjetimaUvjeti r Broj

parovaJednojajčani bl. odgajani skupaDvojajčani bl. odgajani skupaJednojajčani bl. odgajani odvojenoBraća i sestre odgajani zajednoDjeca koja nisu u srodstvu odgajana zajedno

0.860.530.740.550.38

526517691671259

Zajednička okolinaNiz okolnosti i iskustava koja dijele djeca koja zajedno odrastajuVeće podudaranje identičnih blizanaca Nezajednička okolinaSpecifični uvjeti i aktivnosti koje doživljava pojedino dijete, ne dijeli se s drugom braćomSpoznaje o međudjelovanju gena i okoline- pogrešne pretpostavke: geni ograničavaju potencijale jaki genetski utjecaj znači da okolinski utjecaj nije važan - obogaćena ishrana može modificirati rast; bolji intelektualni razvoj u poticajnom okruženju nasljeđe i okolina djeluju razdvojeno – novi pristupi ne suprotstavljaju ove faktore

Spoznaje o međudjelovanju gena i okoline- pogrešne pretpostavke: genetski utjecaj smanjuje se s dobi – kompleksnost odnosa dobi i genetskog utjecaja, ovisi o promatranom obilježju geni reguliraju samo statična obilježja, a ne i promjene – vrijeme razvoja nekih obilježja i promjene su isto genetski određeni nemoguće je razmrsiti genetske i okolinske utjecaje

SPOZNAJE O MEĐUDJELOVANJU GENA I OKOLINE Pogrešno mišljenje o determinističkom djelovanju gena PROBABILISTIČKI MODEL: prisutnost gena povećava vjerojatnost razvoja određenog obilježja pogrešna pretpostavka o «dobrim» i «lošim» genima PRINCIP PLEJOTROPIJE: efekt pojedinog gena različit za različite domene ponašanja (gen za anemiju srpastih stanica)

24

Vrijeme djelovanja gena stabilnost utjecaja genetske strukture? različita uloga strukturalnih i regulacijskih gena promjena djelovanja gena i razvojni tempo važnost utjecaja iz okoline na genetski uvjetovane promjene (prehrana i stres i pojava menstruacije) periodi naglog razvoja i stagnacija umjerena dosljednost u intelektualnom razvoju kod identičnih blizanaca podudaranje promjena

Vrijeme djelovanja gena i okoline Razvojni tempo: brzina izmjenjivanja perioda rasta i zastoja- veća sličnosti u vremenu sazrijevanja kod jednojajčanih blizanaca nego kod dvojajčanih Raspon reakcija, Gottesman, 1974. količina mogućeg variranja neke osobine pod utjecajem iskustva unutar genetski određenih granica

Međudjelovanje genotipa i okoline Pasivna interakcija

roditelji određuju okolinu sukladno svom genotipu Poticajna interakcija

reakcije iz okoline prema djetetu određene su djetetovim genotipom Aktivna interakcija

biranje aktivnosti sukladno svom genotipu (odabir kutića,niche picking) - traženje okruženja koje odgovara osobi i potiče njezin daljnji razvoj Međudjelovanje genotipa i okoline relativna važnost tri vrste interakcije genotip-okolina mijenja se s razvojem: utjecaj pasivne opada od ranog djetinjstva do adolescencije, a raste važnost aktivne interakcije stupanj u kojem je iskustvo pod utjecajem individualnog genotipa povećava se s razvojem, s pomakom s pasivnog na aktivni odnos genotip-okolina.

Uloga okoline Nametnuta okolina- istraživanja s djecom odgojenom u izolaciji (Clarke i Clarke, 1976) ili djecom odgojenom u nestimulirajućoj instituciji (Hunt,1980), demonstriraju štetan efekt deprivirane okoline na mnoge aspekte razvoja usvojena djeca profitiraju u obogaćenim obiteljskim okruženjima Negativna korelacija genotipa i okoline- okolina koja je u negativnoj korelaciji s djetetovim genotipom može imati dramatične efekte na prosječnu razinu razvoja. Vanobiteljske intervencije koje pružaju neuobičajeno obogaćenu ili depriviranu sredinu mogu izmijeniti razvojnu razinu djeteta u odnosu na očekivanu s obzirom na obiteljsko podrijetlo i procijenjeni genotip.

U studijama s usvojenom djecom korelacija između IQ djece i edukacijske razine bioloških roditelja je oko .35. Usvojena djeca imaju višu korelaciju s biološkim roditeljima, nego s usvojiteljima - prosječan efekt usvajanja moguće povećava prosječan IQ, ali ne djeluje na rang djetetovog skora u odnosu na prave roditelje – usvojitelji su u pravilu nešto viših

25

sposobnosti i time mogu odgojem potencirati razvoj usvojene djece ali samo unutar genetski određenih dispozicija

Objašnjenja nalaza istraživanja s blizancima Sličnost jednojajčanih blizanaca određena ne samo genotipom nego i odabranom sličnom okolinom: MZ blizanci sličniji od DZ, a biološka braća su sličnija od usvojene. MZ blizanci imaju slične hobije, preferencije hrane, izbor prijatelja, akademsko postignuće- pretpostavlja se da je ponašanje roditelja, reakcije koje oni izazivaju kad su tako slični i njihovo aktivno traženje i izbori vode kao sve većoj sličnostiSmanjenje sličnosti među braćom zašto DZ blizanci vremenom sve manje sliče i zašto opada sličnost među usvojenom djecom u adolescenciji? Korelacija između DZ u ranom djetinjstvu je oko .60-.75, opada u školskoj dobi na .55. U ranom i srednjem djetinjstvu korelacija među usvojenom braćom je oko .25-.39, a u adolescenciji opada na 0 (Scarr i Weinberg, 1978) niti okolinske niti genetske teorije ne daje objašnjenje - kako objasniti da što dulje živimo s nekim to smo mu manje slični? Teorija o međudjelovanju genotipa i okoline predviđa različiti efekt pasivne i aktivne interakcije s dob Pasivni odnos je određen roditeljima koji osim gena djeci pružaju i okolinsko okruženje, koji koreliraju Kod DZ blizanaca sa zajedničkom prenatalnom okolinom i koji su u prvim godinama života bili slično tretirani pasivni je odnos veći nego što je uobičajeno za braću Biološka i usvojena braća razlikuju se u dobi pa i u okolini, i u manjoj mjeri su pod utjecajem pasivne interakcije. Kada aktivna interakcija nadvlada efekte pasivne interakcije kod MZ blizanaca ne dolazi do opadanja korelacije među njima - jer i dalje MZ biraju relativno slična okruženja. Usvojena djeca u odnosu na rano okruženje kada je majka mogla razvijati sličnost među njima, što su stariji samostalnije biraju okruženje Usvojena, nebiološka braća koja nemaju sličan genotip, ne pokazuju niti sličnost u biranju kutića U kasnoj adolescenciji usvojena braća imaju nultu korelaciju u inteligenciji, ličnosti, interesima ili drugim fenotipskim obilježjima (Grotevant i sur., 1977; Scarr i sur. 1981.) Ako je djetetov izbor pod utjecajem genotipa, postaje sve sličniji biološkim roditeljima, a sve različitiji usvojenoj nebiološkoj braći

MZ blizanci odgojeni odvojeno Nije iznenađujuća velika sličnost- objašnjiva modelom međudjelovanja g-o Osobe identičnog genotipa će i u aktivnoj interakciji tražiti slične miljee, kutiće, kao što će i poticati ljude na slične reakcije prema njima Moguće razlike rezultat su većih razlika u okolini kojoj su bili izloženi - ako je jedna bila previše nepoticajna, restriktivna i nije bio moguć aktivni izbor, jednako kao i kod neuobičajeno poticajne i obogaćene sredine (Bouchard, 1981).Zaključci:

26

geni usmjeravaju razvoj, ali su nužne i iskustvene mogućnosti Individualne razlike mogu rezultirati iz restrikcije okolinskih mogućnosti koje onemogućuju genotipu da pronađe odgovarajuće iskustvo Većina je razlika među ljudima posljedica genetički determiniranih razlika u iskustvu koje ih privlači i koje oni potiču u svojem okruženju.Zaključci: Individualne razlike u responsivnosti na okolinu - ovise o korelaciji genotipa i okoline Umjesto statičnog prikaza individualnih razlika, teorija o međudjelovanju genotipa i okoline pretpostavlja procese kombinacije ova dva čimbenika kroz razvoj koji nas čine ljudima i jedinstvenima

PRENATALNI RAZVOJPOČETAK...Ovulacija...• Oko 14.og dana ciklusa• obično otpuštanje jedne jajne stanica u jajovod• Razvoj spermija oko 30 dana (mejoza)• Oko polovina oslobođenih spermija odumre kratko nakon ejakulacije, većina nakon toga• Spermij može preživjeti oko 48 sati • Samo oko 50 spermija uspjeva doći do jajašca, a jedan prodre u njega

Zigota (od začeća- 2 tjedna)• Nakon oplodnje oslobađa se genetski materijal• Dioba stanica• Putovanje jajovodom• Nakon 6. dana implantacija za stijenku maternice (blastocista)• Specijalizacija stanica: unutrašnja masa (plod) i vanjska masa (potporne strukture)

Embrij, 3.-8. tjedan• Diferenciranje unutrašnje mase stanica• Endodermalni sloj: unutrašnji organi i žlijezde• Ektodermalni sloj: živčani sustav, osjetila, koža, kosa• Mezodermalni sloj: mišići, hrskavica, kosti, srce, spolni organiEmbrij, 3.-8-tjedan• Formiranje neuralne cijevi, razvoj glave i mozga, leđna moždina• Primitivani srčano-krvožilni sustav počinje funkcionirati• Srčana aktivnost na kraju 3. tjedna (18.-i dan)

Placenta

27

• Prehrana embrija preko krvotoka majke – izmjena hranjivih tvari• Posteljica- nastaje spajanjem tkiva embrija i maternice na mjestu pričvršćenja za maternicu• Izmjena tvari kroz polupropusnu membranu koja onemogućuje direktno miješanje krvi

4. tjedan• 2,5 mm• Savijeni izgled, brza promjena oblika, razvoj stanica• Začetak ekstremiteta, u obliku sitnih pupoljaka• Mozak i glava zauzimaju oko 1/3 mase• Kritično vrijeme za razvoj moždanog tkiva i unutrašnjih organa• Embrio pliva u amniotskoj vreći ispunjenoj tekućinom• Veza između placente i embrija je pupčana vrpca• Prolazak hranjivih tvari do embrija, izlazak štetnih tvari iz embrija u krvotok majke• Polupropusna membrana propušta i neke štetne tvari iz majčina krvotoka- odgovorno materinstvo!

5. tjedan• Razvoj glave i mozga• Cefalokaudalno načelo razvoja: sazrijevanje u smjeru od glave prema stopalima• Začetak očiju6. tjedan• Proksimodistalno načelo razvoja: razvoj od trupa prema ekstremitetima• Predvidljiv redosljed diferenciranja dijelova ruke, šake, prstiju i noge• Spolni organi nejasni: oslobađanje SRY gena na Y kromosomu potiče izlučivanje testosterona i razvoja muških spolnih organa kod XY strukture7,5 tjedana• 2,5 cm• Nagli razvoj udova8. tjedan• Karakterističan ljudski oblik• Do 8. Tjedna povećanje mase za oko 2 milijuna %Fetus (9.-38. tjedan)• 10. Tjedana oko 5 cm• Razvoj oka i očnog živca (pomicanje očiju s bočne strane prema naprijed)• začeci zubi, štitnjača, gušterača, bubrezi, funkcija jetre, želučani pokreti• Razvoj koštanog tkiva• Razvoj mozga3. mjesec• 7,5 cm• Većina organa razvijena

28

• Razvoj vanjskih spolnih organa; formiranje oocita kod ženskog fetusa• Razvoj živčanog i mišićnog sustava – refleksne aktivnosti• Reagira na dodir pomicanjem tijela, šake, nožnih prstiju• Guta• Zatvoreni očni kapci4. mjesec• 20 cm• Jača srčani mišić (otkucaji 120-160/min)• Osjetljivost očiju na svjetlost• Prozirna koža• Formirani nokti• Tanka prozirna koža, vidljive krvne žile• Reagira na vanjski zvuk5. mjesec• Učestaliji i intenzivniji pokreti (majka osjeća)• Plače, siše palac, štuca, okreće se• Razvijeno 100 milijardi moždanih stanica• Intenzivni rast• Jača stisak ruke• Razvijen osjet mirisa i okusa6. mjesec• Tijelo prekriveno masnim slojem (vernix caseosa) i lanugo dlačicama koje štite od pucanja kože zbog djelovanja amniotske tekućine• Nakon 24. tjedna vjerojatnost preživljavanja izvan tijela majke 50%• Oko 26. tjedna u formiranju corpusa callosuma razlike kod muškog i ženskog fetusa:

uloga testosterona u formiranju hemisfera7. mjesec• refleks sisanja kad mu se dotakne usnice• Može prepoznati glas majke- umiruje ga• Rapidan rast, dobivanje na težini• Ograničeni pokreti zbog nedovoljnog mjesta8. mjesec • kod muškog fetusa spuštanje testisa• Razvoj potkožnog masnog tkiva9. mjesec• Razvoj dnevnog ciklusa aktivnosti i spavanja• Otpadaju lanugo dlačice• Nestaje masni sloj• Preuzima antitijela od majke

29

• 3-5% živorođene djece rađa se s nekim poremećajem

• Do 90% poremećaja za vrijeme prenatalnog razvoja završava sponatnim pobačajem

• Uzroci poremećaja

Čimbenici prenatalnog razvoja• 3-5% živorođene djece rađa se s nekim poremećajem• Do 90% poremećaja za vrijeme prenatalnog razvoja završava sponatnim pobačajem• Uzroci poremećaja: nasljedni i stečeni

Teratogeni faktori• Činitelji koji mogu prouzročiti abnormalni prenatalni razvoj • Tvari koje mogu probiti polupropusnu membranu posteljice i oštetiti razvoj ploda • Teratologija: istraživanje utjecaja teratogenih faktora u prenatalnom razvoju• Definirani na temelju fizičkih posljedica; ali i zanimanje za njihov učinak na ponašanje- moguće bez vidljivih fizičkih promjena

Vrsta teratogenaPrirodne opasnostiBolesti majke:• Rubeola• Sifilis• Herpes• Citomegalovirus• Toksoplazmoza• AIDS

Okolinski teratogeni• Olovo• Živa• Polikronirani bifenili PCB (sastojci boja, lakova)• Pesticidi• Insekticidi• Herbicidi• Fungicidi• Zračenje

Utjecaj drogaKokain i crack • Smanjuje dotok krvi do maternice i time ograničava opskrbu fetusa hranjivim tvarima• Intrauterina hipoksija• Zastoj u rastu, mikrocefalija, rizik preranog poroda, spontanih pobačaja, povećani rizik smrti novorođenčeta• Razdražljivost novorođenčeta, teškoće s dnevnim ritmovima spavanja i budnostiHeroin, metadon:

zastoj u rastu, prerano rođenje, vjerojatniji pobačaj; povezan s iznenadnom smrti novorođenčeta; apstinencijski sindrom; motorička neusklađenost i poremećaji pažnjeNikotin

30

• Ostaci niktoina koje je inhalirala majka u tragovima u plućima, traheji, bubrezima, nadbubrežnim žlijezdama fetusa• Žene koje u vrijeme trudnoće puše imaju do 80% veću vjerojatnost spontanog pobačaja i preranog poroda• Nikotin sužava krvne žile u maternici i otežava protočnost krvi do fetusa uzrokujući kroničnu hipoksiju i pothranjenost ploda• Manja porođajna težina- težina novorođenčeta smanjuje se proporcionalno s brojem popušenih cigareta• Veća vjerojatnost iznenadne dojenačke smrtiFetalni alkoholni sindrom (FAS)• 2 od 1000 živorođene djece, ovisno o kulturi i SES• Alkohol prolazi placentarnu membranu i uzrokuje razvojne abnormalnosti• Etanol otežava protočnost krvi do ploda zbog sužavanja žila: indukcija hipoksije i neodgovarajuće prehrane fetusa• Poremećaj rasta• Kardiovaskularne bolesti• Mikrocefalija• Specifičan izgled lica• Mentalna retardacija• Problemi u ponašanju• Teškoće pažnje• Teškoće učenjaLijekovi• Aspirin: pobačaj, krvarenje, problemi disanja• Barbiturati: problemi disanja novorođenčeta• Dietilstilbestrol (DES)- za spriječavanje pobačaja: genitalne abnormalnosti, rak grlića maternnice adoelscnetica• Isoretinon (liječenje akni): oštećenje srca i CNSa, problemi ponašanja• Streptomicin: gubitak sluha• Tetraciklin: rast kostiju• Talidomid: izobličenje udova, oštećenja unutrašnjih organaStanja majke• Dob: premlade i trudnice starije od 35 god. češće rađaju djecu manje tjelesne težine, vjerojatnije rađanje djece s Down sindromom kod starijih trudnica• Neodgovarajuća prehrana: zastoj u rastu, prerano rođenje, slaba pažnja• Emocionalni stres majke: povećanje aktivnosti nadbubrežnih žlijezdi i oslobađanje hormona stresa koji može prijeći membranu posteljice. Smanjeno pritjecanje krvi do fetusa i slabija opskrbljenost kisikom

Osjetljivost na teratogene u prenatalnom razdoblju

31

Kritična razdoblja razvoja• Vjerojatnost prenatalnih utjecaja u razvoju oštećenja najveća je između 3. i 8. prenatalnog tjedna (stadij embrija), kada većina žena i ne zna da je trudna• Vrijeme organogeneze kritično pod utjecajem teratogena• Najdulje kritično razdoblje za razvoj CNS-aNačela djelovanja teratogena• Učinak teratogena ovisi o genetskoj strukturi organizma• Ovisi o vremenu kada teratogen djeluje• Jedinstven učinak svakog teratogena• Razlikuje se po načinu dolaska do ploda• Vjerojatnost i stupanj abnormalnosti razvoja raste s količinom teratogena• Abnormalan razvoj zbog teratogena: deformacije, zastoj u rasu, funkcionalni poremećaji, poremećaji ponašanja, smrt• Uloga prenatalne dijagnostike:

ultrazvuk amniocenteza

• Preventivno djelovanje: odgovorno roditeljstvoMisli, stavovi i ponašanje roditelja utječu na dječji razvoj od začeća ( i prije)

http :// www . wprc . org / preghealth . phtml http :// teratology . org / jfs / Main . html

POROD I PERINATALNI RAZVOJ • kemijski signali generirani u mozgu fetusa iniciraju produkciju hormona oksitocina koji uzrokuje kontrakcije maternice, čime započinje porod

STADIJI PORODA i rođenja djeteta 1)    latentna faza: najdulja, umjerene kontrakcije, širenje grlića maternice

• aktivna faza: učestalije i intenzivnije kontrakcije maternice, širenje vrata maternice; spuštanje ploda u porođajni kanal

32

• prijelazna faza: vrlo intenzivne, učestale kontrakcije, potreba za potiskivanjem i početak poroda

2)    porađanje djeteta 3)    izbacivanje posteljice

Stavovi prema rađanju

• Međukulturalne razlike

• prisutnost oca porodu

• «traumatsko» iskustvo za roditelje i dijete

• Lamaze, 1970.- «Bezbolni porođaj», priprema: vježbe disanja i opuštanje mišića

• Laboyer, 1975. «Rođenje bez nasilja»

• porod u vodi?Procjena prilagodbe na ekstrauterinu sredinu, Apgar test (1. i 5.’ po porodu)

• Apgar skor:• <4- neophodna neposredna medicinska intervencije• 77% novorođenčadi- 8-10 bodova; 6% 0-2 (Apgar, 1953)• niži Apgar: depresivnost i anksioznost trudnice, pušenje, alkohola, lijekovi u porodu

Rizična djeca• djeca koja se rađaju s poremećajem ili kod kojih postoji veća vjerojatnost razvojnih problema • Indikatori: 1)    obilježja majke i obitelji:izloženost teratogenim faktorima u trudnoćineodgovarajuća medicinska skrb (bez liječničkih kontrola)loše materijalne prilike

33

2)    fizička ugroženost novorođenčeta:• ►niska porođajna težina, <2500 grama (veća smrtnost i razvojni problemi)• prerano rođena djeca, prematurusi (prije 38. tjedna) • mali za gestacijsku dob (po težini među donjih 10% djece iste gestacijske dobi)• češći problemi disanja, pucanje krvnih kapilara, slabiji mišićni tonus, nezreliji mozak, slabije organizirano ponašanje; zaostajanje u razvoju tijekom prve godine

► porođajne komplikacije:• anoksija (nedostatno opskrbljivanje stanica kisikom- oštećenja u određenom dijelu mozga: cerebralna paraliza)• abnormalan položaj ploda kod poroda• utjecaj lijekova i opstretičkih pomagala (forceps, vakuum ekstraktor)• porođaj carskim rezom (razlozi za ovaj porod?)

• Sindrom iznenadne dojenačke smrti:

• veći rizik kod djece s niskom porođajnom težinom, majke pušači; niski Apgar skor; problemi s disanjem (apnea), češće muška novorođenčad

• Postporođajno razdoblje: fizička i psihološka prilagodba majke, oko 6 tjedana nakon poroda: oporavak, briga za dijete, promjene u bračnim odnosima

• Promjene u produkciji hormona, umor, neiskustvo, zahtjevnost bebe = emocionalna nestabilnost majke

• Postporođajna depresija majke

• Prediktor razvojnih problema: ukupan broj rizičnih faktora;

• Ishod ovisi o kvaliteti brige za dijete, kvaliteti ranog stimuliranja razvoja

SKALE PROCJENE PONAŠANJA NOVOROĐENČETA• BRAZELTON NEONATAL BEHAVIORAL ASSESMENT SCALE (NBAS)• Brazeltonova Ljestvica za procjenjivanje ponašanja novorođenčadi• novorođenče raspolaže organiziranim ponašanjima kojima reagira na ugodne i neugodne podražaje• procjena djece u različitim stanjima i razinama budnosti• uz neurološke procjene i procjena kapaciteta ponašanja i socijalne responsivnosti• Kategorije procjene : • Habituacija: Kako brzo se dijete prilagodi, navikava na ponavljani podražaj (svjetlo, zvečka, zvono, ubod)• Orijentacija i pažnja: Koliko brzo se dijete umiri i okrene prema vizualnom ili slušnom podražaju • Kontrola budnosti: Kojom brzinom i lakoćom prelazi iz stanja spavanja u stanje budnosti ili plača• Mišići tonus i tjelesni pokreti: Koliko je snažna i stabilna motorna aktivnost• Fiziološka reakcija na stres: Kako dijete reagira na buku: trgne li se ili zadrhti

34

• Regulacija stanja: Kako se smiruje, je li ga lako umiriti; razdražljivost

STANJA NOVOROĐENČETA

33%

10%

11%5%

8%

33%

DUBOKI SAN

BUDNO

NEMIRNO BUDNO

PLAČ

NEODREĐENO STANJE

AKTIVNO SPAVANJE-REMfaza

• REM spavanje novorođenčeta 50% vremena, 25% spavanja dvogodišnjaka

• “autostimulacijska teorija”

• Iznimno duži REM kod prematurusa

• Poremećaj izmjene faza spavanja znak mogućih neuralnih oštećenja• biološka određenost organiziranih stanja: ritam spavanja i hranjenja; refleksne reakcije; urođena organizirana stanja • novorođenče opremljeno prirodnim ritmovima aktivnosti koji stvaraju obrasce spavanja i budnosti, hranjenja • reakcija na podraživanje ovisi o stanju budnosti: spremnost za učenje u budnom stanju• sazrijevanje obrasca spavanja i budnosti nakon 3. mjeseca • urođena organizirana ponašanja: – gledanje– sisanje (različita svrha; ovisnost o vanjskim podražajima)– plakanje: temeljni plač (glad); ljutiti; bolni; lažni plač (Wolf, 1969)• plač nezrele djece viših frekvencija- plač odražava funkcije CNS-a

Refleksi novorođenčeta• Refleksi: automatska i stereotipna reakcija na određeni podražaj

35

• Prisutnost refleksnih aktivnosti po rođenju i nestajanje nekih refleksnih reakcija nakon par mjeseci znak normalnog razvoja• Refleksi se nakon nekog vremena zamjenjuju voljnim reakcijama kako sazrijeva korteks• Neodgovarajuće refleksne reakcije nakon poroda i njihovo perzistiranje kada bi se već trebali izgubiti znak neurološkog poremećaja

Tjelesni i motorički razvojSmjer tjelesnog i motoričkog razvoja• Cefalokaudalno načelo (od glave prema repu)

Tendencija sazrijevanja dijelova tijela od glave prema stopalimaVoljni pokreti- kontrola pokreta glave i vrata; ruku, nogu

• Proksimodistalno načelo (od bližeg prema daljem)Tendencija razvoja dijelova tijela od trupa prema ekstremitetimaVoljni pokreti ruke iz ramena, pa iz lakta i na kraju šake i prstiju

Promjene u tjelesnim proporcijama i građi

Neujednačena brzina rasta različitih dijelova tijela Kod adolescenata brži rast ekstremiteta od trupa Zaustavljanje rasta reproduktivnih organa do puberteta i onda nagle promjeneTjelesni razvoj u predškolskoj dobi: Razvoj fine motorike i velikih mišića Razvoj mozga i živčanog sustava; do 3. godine ¾ veličine mozga odrasle osobe

NEURALNI RAZVOJ

36

Genetski faktor Okolinski faktori (prehrana i osjetilno iskustvo)PRENATALNI RAZVOJ "spektakularan" rast mozga ( 250000 stanica / min)

živčane stanice ( do 7. prenatalnog mjeseca)

NEURALNI RAZVOJ

glija stanice- formiraju se i kasnijeRAZVOJ MOZGA oblikovanje šuplje cijevi- duž vanjskog zida formiranje živčanih stanica 3 faze: formiranje neurona- proliferacija- unutrašnji zid neuralne cijevi migracija (seoba) stanica na krajnje odredište- ?različiti putovi elaboracija stanica: diferencijacija- grananje dendrita i rast aksona prema drugom neuronu uloga iskustva- poticaji iz okoline; odgovarajuća stimulacija sinapsogeneza- formiranje sinapsi - postnatalno kroz više godina- metabolizam glukoze (izvor energije) različiti u različitim područjima; opada do puberteta na razinu karakterističnu za odrasle

Razvoj sinapsi i razvoj određenih vještina/ funkcija : motorički korteks- oko 2. mjeseca; vidno područje oko 3-4. mjeseca; hipokampus (pamćenje) oko 8. mjeseca dob maksimalnog učenja= vrijeme formiranja sinapsi ? kritična razdoblja (Chugani; Rakic) mijelinizacija- stvaranje ovojnice ubrzava prijenos signala različito vrijeme trajanja za različita područja motoričko područje do 4. god.; asocijativna područja do 20-30 god. podudaranje vremena mijelinizacije dijelova mozga i vremena sazrijevanja kognitivnih funkcija sinaptičko " kresanje"- odstranjivanje, propadanje sinapsi koje se ne koriste selektivan proces- ovisno o iskustvu zadržavanje sinapsi koje odgovaraju na aspekte okoline zajedničke svima i specifično pojedinačnom iskustvu optimiziranje specifične prilagodbe primjeri razlika u strukturi mozga štakora iz stimulirajuće i deprivirane okoline specifičnosti jezika: jačanje veze među neuronima za foneme iz materinjeg jezika; iskustvo traume- oslobađanje kortizola; hipersenzitivnost amigdale Figure 1. Razvoj mozga kao posljedica zanemarivanja u ranom djetinjstvu.

37

Mozak zanemarivanog 3-godišnjaka uslijed ekstremne senzorne deprivacije je značajno manji (3.centil), s kortikalnom atrofijom i povećanim ventrikulima. uloga roditelja/ odgajatelja u neuralnom razvoju djeteta važnost poticajne sredine usklađenost socijalne politike skrbi o djeci i znanstvenih spoznajaTjelesni razvoj u srednjem djetinjstvu Usporavanje tjelesnog razvoj u prvim godinama školovanja, nagli rast prije puberteta Rast kostiju brži od rasta mišića- osjećaj boli Potreba za češćom motoričkom aktivnošću- u školskom radu važne pauze s tjelesnom aktivnošću Do 8 godine brži rast mozga od ostalih dijelova tijela

Tjelesni razvoj i rad s djecomObilježja rasta Posljedice

Velike individualne razlike Izbjegavati aktivnosti u kojima uspjeh ovisi o veličini ili snazi

Razvoj velikih mišića Osigurati prostor za igru, trčanje na otvorenom

Razvoj fine motorike Poticanje aktivnosti

Višak energije Potreba za opuštanjem nakon tjelesne aktivnosti

Tjelesni razvoj u adolescenciji Nagli rast u visinu; nagle promjene počinju kod djevojčica oko 9-10 god., kod dječaka oko 11 god. Porast težine posljedica porasta mišićnog tkiva kod dječaka, i masnog tkiva kod djevojčica Promjene u sekundarnim spolnim obilježjima: uloga hormonalnih promjena Kontinuirani razvoj mozga do kasne adolescencije- nepotpune veze između neurona razlog nedovoljne emocionalne, kognitivne nezrelosti Sekularni trend: trend sve ranije maturacijeČinitelji rasta Nasljeđe Prehrana- problem pothranjenosti i neodgovarajući kognitivni razvoj, sporije sazrijevanje u pubertetu Neodgovarajuća prehrana u prvoj godini uzrokuje slabiji rast stanica mozga

38

Neodgovarajući unos hranjivih tvari i zastoj rasta- cink- uživaoci marihuane Važnost optimalnog vježbanjaMotorički razvoj Razvoj sposobnosti svrhovitog i skladnog korištenja vlastitog tijela za kretanje i baratanje predmetimaRazvoj: posturalne kontrole (držanje tijela) lokomocije (kretanja) manipulacija (baratanje predmetima) Razvoj rudimentarnih ponašanja, Krogh, 1994: Pokretanje glave i gornjeg dijela trupa, prevrtanje, sjedenje, puzanje, stajanje i hodanjeGlavne prekretnice u razvoju motorike: Držanje i pokretanje u prostoru Hvatanje i baratanje predmetima Prikaz prosječne dobi pojavljivanja i raspona dobi u kojem većina djece postiže vještinu- Starc i sur. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi, str.18 i 19Lokomocija Razvoj hodanja – od urođenog refleksa do namjernog koračanja Thelen, 1988, 1994.- pristup dinamičkog sustava: hodanje rezultat različitih čimbenika: anatomskih, položaja, emocionalnih, perceptivnih, motivacijskih Svaki od ovih čimbenika mora biti zreo i potreban je odgovarajući razvojni kontekst (težina tijela u odnosu na snagu nogu) da bi dijete prohodalo Uz osjećaj stabilnost i održavanja uspravnog položaja dijete pravi korake od 7 mjeseci, koordinacija pokreta nogu Razvoj finog manipuliranja predmetima Voljna kontrola pokreta ruku jedno je od važnijih postignuća u prve dvije godine, Berthenthal i Clifton, 1998 Thelen, 1993.- od 3. mjeseca usmjereno posezanje za predmetom, od 5. mjeseci hvatanje

Najvažnije prekretnice u motoričkom razvoju

DOB U MJESECIMA

POKRETLJIVOST I RAZVOJ TJELESNOG DRŽANJA

HVATANJE I VJEŠTINE BARATANJA PREDMETIMA

0

Kada leži na trbuhu, okreće glavu u stranu; slabo upravljanje glavom kad ga se podigne; kad je na trbuhu pravi naizmjenične pokrete nogama kao da

će puzati

Refleksno hvatanje – ne ispušta kolut iz ruku

3Glava uspravna i čvrsta kad ga se

drži uspravno; kad je na trbuhu podiže glavu i ramena pomoću ruku,

Hvata zvečku, poseže za predmetima s obje ruke

39

šaka ili laktova; sjedi uz oslonac, priprema se na podizanje

6Kratko sjedi samo; podiže se u sjedeći položaj uz pomoć ruku

odraslih; okreće se s leđa na trbuh

Hvata kocku istovremenim skupljanjem svih prstiju; poseže

za predmetima samo jednom rukom i okreće ručni zglob;

premješta kocku iz jedne ruke u drugu

9Sjedi samo; u krevetiću se podiže u

sjedeći položaj; puže; hoda držeći se za namještaj

Kod uzimanja kocke plac stavlja nasuprot drugim prstima; uzima

kuglicu kažiprstom i palcem

12Sjedi samo; spušta se iz stojećeg u

sjedeći položaj; hoda uz pomoć; puže savršeno

Prikladno drži olovku

18Hoda dobro (od oko 15.mj); penje se

uz stepenice i na stolicu

Baca lopte u kutiju; energično šara olovkom; gradi toranj od 3 ili

više kockice

24 Hoda natraške, uz i niz stepenice; trči

Stavlja kvadrat u odgovarajući otvor u ploči; oponaša savijanje

papira; slaže toranj od 6 kockica; stavlja kockice u niz kako bi

napravilo vlak

Osjetljivost na veličinu predmeta kojoj se prilagođava način hvatanja, 4 mjesečne bebe moraju dotaći predmet kako bi prilagodili način hvatanja, 8-mjesečne se oslanjaju samo na vizualnu informacijuRazvoj finog manipuliranja predmetima Hvatanje sitnih predmeta: hvatanje cijelom rukom, lepezasto širenje prstiju, hvatanje pomoću opozicije palca, od 9. mjeseca, hvatanje kažiprstom i palcem od 11 mjeseci Pravilno držanje olovke, od 3 do 6 godine Poticanje razvoja kroz izlaganje novim iskustvima koji su nešto malo više od trenutnih mogućnosti djeteta, ali ne prezahtjevnaUtjecaj motoričkog razvoja na ostale aspekte razvoja Ovladavanje kretanjem direktno povezano sa većim stupnjem nezavisnosti- mogućnost samostalnog istraživanja okoline – promjena u interakciji s roditeljima Djeca koja ranije prohodaju izazov za roditelje- inhibicija neželjena dječjeg ponašanja

40

Lokomotorni razvoj povezan s perceptivnim- strah od visine nakon ovladavanja puzanjemNormativni razvoj Utvrđivanje sličnosti u razvoju Procjene psihičkog razvoja djece:– Uloga sazrijevanja– Određivanje normi razvoja

NORMA: – relativno mjerilo na temelju dugotrajnog promatranja specifičnosti razvoja većeg broja djece ( iskustveno mjerilo)– prosječno vrijeme pojavljivanja određenog ponašanja– ovisnost norme o ispitivanoj populaciji (međukulturalne i međugeneracijske razlike)Metode procjene psihomotoričkog razvoja MILJOKAZI (milestones): određena ključna ponašanja značajna za pojedinu razvojnu dob djeteta gruba procjena razvoja ako se ponašanje ne javi u dobi kada je inače prisutno kod 90-100% djece to se smatra značajnim usporenjem psihomotoričkog razvoja i neophodno je daljnje ispitivanje

Metoda screeninga (provjeravanja) unaprijed opisane aktivnosti djeteta koje se izazivaju pomoću standardiziranog materijala Ljestvica psihičkog razvoja: Brunet- Lezine (prilagodba Čuturić)

motorički razvoj, okulomotorna koordinacija, govor, društvenost– Bayley Scale of Infant Development (BSID-II)

mentalna skala, motorička skala, skala procjene ponašanja

Međukulturalne razlike u motoričkom razvoju Uloga sazrijevanja i iskustva Različito vrijeme dostizanja motoričkih vještina kod američke, afričke i europske djece Zelazzo i sur. (1993) djeca koja vježbaju koračanje ranije prohodaju Kopp, 1979. univerzalnost prekretnica- razlike unutar mjesec dana do par mjeseci Način držanja, nošenja djece i uvježbavanje motoričkih vještina Primitivnija društva- promocija fizičkog i motoričkog razvoja zbog preživljavanja i vrste poslovaPredikcija razvoja na temelju ranih razvojnih ljestvica Vrijeme motoričkog sazrijevanja ne predviđa tijek intelektualnog razvoja, osim u uvjetima ekstremnog zaostajanja Testovi rane procjene psihomotoričkog razvoja imaju nižu test-retest pouzdanost zbog mogućih individualnih varijacija u ponašanju od jedne do druge procjene

41

Osjetni i perceptivni razvojVID• Razlikovanje intenziteta svjetlosti (novorođenče okreće glavu prema izvoru svjetlosti);

u mraku širom otvaraju oči• Preferencija svjetlosti umjerene jačine• Osjetljivost na pokretne podražaje• Sklonost promatranja uzorakaKako ispitivati percepciju malih beba?• posredni indikatori: fiziološke mjere (srčana aktivnost - puls, brzina disanja) • učenje: metoda habituacije (navikavanje na podražaje na koje se više ne reagira) model novosti• kolika je promjena potrebna da novorođenče primijeti razliku?• metoda preferencije: različito vrijeme promatranja podražaja upućuje na uviđanje razlike• paradigma iznenađenja na neočekivane podražaje • preferencija uzorka - ispitivanje oštrine vida- razlikovanje pruga različite gustoće (preferencija nad homogenom sivom pozadinom)• oštrina vida novorođenčeta 6/120 do 6/240• s 12 mjeseci oštrina kao u odrasla čovjeka (6/6)• žarište očne leće podešeno za udaljenost od 18-20 cm ( do tri mjeseca postupno povećanje; sa šest mjeseci akomodacija leće)• viđenje boja: razlikovanje crvene od zelene od rođenja; od 3 mj. funkcioniraju receptori za boje• preferencija žute i crvene nad plavom i zelenom• stereoskopski vid od 3-5 mjeseci

• Fantz: preferencije vidne percepcije: kontrastni rubovi i gušći uzorci

• vidna aktivnost odraz biološkog programa održavanja moždane aktivnosti

• U dobi od 1-3 mjeseca percepcija organizacije podražaja • Preferencija ljudskog lica - prepoznavanje sheme lica od 2 mjeseca• Dobne promjene u preferenciji promatranja dijelova lica: • 5 tjedana- kontrastne granice lica• 7 tjedana- unutrašnji dijelovi: oči, nos; oči-nos-usta• 3 mjeseca preferencija lica s većim osmjehom

• Perceptivna konstantnost - veličina od 3 mjeseca; oblika 3-4 mj.• Percepcija dubine: ispitivanja s «umjetnim ponorom» • 2 mj. usporavanje srca na «dubokoj» strani- prepoznavanje promjene; • 7-9 mj. ubrzani otkucaji zbog strahaImitacija• Meltzoff i Moore, 1977.• Oponašanje gesti kod neposrednog promatranja modela• Proturječni rezultati (Bornestein i Lamb, 1992)

42

• Biološki determiniran odgovor na posebne podražaje?

Dodir

• Dodirna osjetljivost sastavni dio refleksnih reakcija

• Socioemocionalna uloga

• Istraživanje okoline

• Ispitivanja važnosti dodirne stimulacije za brži razvoj prematurusa

Miris i okus

• Preferencija ugodnih mirisa (okretanje glave)

• Razlikovanje mirisa majke i drugih dojilja

• Različite facijalne ekspresije na slatko, kiselo i slano

• Dulje sisanje slatke tekućine

• Urođene preferencije okusa i mirisa

Vestibularna osjetljivost

• Osjetljivost na različite osi kretanja: gore-dolje, lijevo-desno

• Umirujuće djelovanje ljuljanja

• Povezanost budnog stanja i uspravnog položaja tijela

• Kod neusklađenosti vestibularnih i vidnih osjeta dominiraju vidne informacije

Sluh• Reakcija novorođenčeta na zvučne podražaje: zatvara oči, okreće glavu• Razlikovanje tonova različite frekvencije: u početku osjetljiviji na niže tonove, od 6 mjeseci veća osjetljivost za više tonove• Niski tonovi djelotvorniji za smirivanje, visoki tonovi djeluju uznemirujuće• Osjetljivost na razliku u intenzitetu i jačini zvuka• Osjetljivost na zvukove s frekvencijom ljudskog glasa• Razlikovanje složenih zvukova: uspavanka za djecu i pjesme za odrasle

POVEZANOST OSJETNIH MODALITETA• Odnos dodira i vida: doživljaj neusklađenosti vida i dodira jasniji od 9 mj.• Odnos sluha i vida: prepoznavanje usklađenosti sluha i vida• Od 3 mj. dulje promatra majku ako čuje njezin glas a ne nepoznatu osobu• Od 4. mj. dulje gledaju u lica usklađena s glasom po spolu• Od 2-4 mj. osjetljivi za neusklađenost pokreta usana i zvukova

PAŽNJA• Orijentacijski refleks: reakcija na nove podražaje• Obrambeni refleks: kod preintenzivnih ili prenaglih podražaja

43

• Selektivna pažnja• Što privlači pažnju? Kagan:• Do 3 mj. podražaji s obrisima i pokretni• 3-12 mj. iznenadni podražaji ili neusklađeni s poznatim• od 12 mj. događaji koji potiču na razmišljanje• samoregulacija pažnje starije djece: kontrola, prilagodljivost, planiranje

Kognitivni razvoj

• Kognitivni razvoj obuhvaća razvoj složenih misaonih procesa (rasuđivanje, mišljenje, uočavanje i rješavanje problema)

• Različiti teorijski modeli:

• Kognitivni razvoj kao posljedica međudjelovanja biološkog sazrijevanja i djetetove aktivnosti

• Za razvoj mišljenja je ključan odnos djeteta s odraslim osobama

Teorije kognitivnog razvoja

• Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja

• Teorija obrade informacija

• Sociokulturalna teorija Vigotskog

Teorija J. Piageta (1896-1980)• J.Piaget, studirao zoologiju, bavio se filozofskim, spoznajno teorijskim pitanjima• Izvor motivacije za istraživanja: veza između biologije i teorije spoznaje• Interes za filozofska pitanja o prirodi ljudske spoznaje (struktura, granica, mogućnosti)• U Binetovom psihološko-pedagoškom laboratoriju radi na standardizaciji testova- interes za pogrešne odgovore• Razrada “kliničke metode”-postavljanje pitanja• Piaget napisao niz knjiga o dječjem govoru i mišljenju, o predodžbi svijeta, o dječjoj koncepciji fizikalne uzročnosti, o moralnom prosuđivanju• Genetska epistemiologija: kako se i prema kojim strukturalnim zakonitostima razvija ljudska spoznaja- analiza odnosa između onoga tko spoznaje i onoga što se spoznaje kroz ontogenetsko-razvojnu psihološku perspektivu

• Funkcije –urođeni biološki procesi usmjereni na organizaciju spoznajnih procesa – analogija ljudske inteligencije i visokostrukturiranih sustava (organizam)• U razumijevanju kognicije ističe važnost načela organizacije, karakteristično za razumijevanje funkcioniranja organizama u biologiji• Organizacija - integriranje novih spoznaja

44

• Adaptacija /prilagodba organizma - intelektualno funkcioniranje kao odraz prilagodbe

• Činitelji kognitivnog razvoja:

• Maturacija, biološko sazrijevanje organizma i živčanih struktura

• Aktivnost djeteta

• Dijete razumije svijet djelujući na njega

• Konstruktivizam: djeca aktivno stvaraju znanje djelujući na dobivenu informaciju; njihovo znanje nije doslovna reprodukcija

• Spoznajna struktura (povezani sustavi znanja) Sheme: opći potencijal za izvedbu nekog ponašanja ili procesa mišljenja

• Organizacija: cilj razvoja kroz integriranje novih spoznaja

• Adaptacija: težnja za uklapanjem u okolinu

• Asimilacija: interpretacija novih iskustava na temelju postojećih znanja

• Akomodacija: mijenjanje postojećih spoznajnih struktura kako bi se uskladile s novim iskustvom

• Urođena sklonost ka održavanju skladnih odnosa s okolinom - adaptacija

• Smanjivanje neravnoteže između nepoznatog i poznatog – ekvilibracija Glavna motivacijska snaga u osnovi kognitivnog razvoja

Diskontinuiranost kognitivnog razvoja

• Razvoj se odvija kroz 4 stupnja (stadija)

• Kvalitativno različiti oblici funkcioniranja

• Djeca prolaze kroz iste stupnjeve razvoja istim redoslijedom

Stadiji kognitivnog razvoja

Stadiji kognitivnog razvoja I. Senzomotorički stadij II. Predoperacijski stadijIII. Stadij konkretnih operacijaIV. Stadij formalnih operacija

I. Senzomotorički stadij - dijete spoznaje svijet izravnim djelovanjem; jednostavne reakcije postupno zamjenjuje namjerno ponašanje s ciljem produženja trajanja

>12 god.

0-2 god.

2-6 god

7-12 god.

I

II

III

IV

45

zanimljivih događaja; počinje razlikovati sebe od drugih, razvoj razumijevanja uzročnosti, vremena i prostora, razvoj odložene imitacije; razvoj pojma predmeta II. Predoperacijski stadij – dijete može rješavati probleme pomoću predočavanja; stvaranje mentalnih predodžbi svijeta, upotreba simbola mišljenje brže i učinkovitije, uz određena ograničenja

III. Stadij konkretnih operacija - logično mišljenje-upotreba operacija konzervacije pojmova, klasificiranja i odnosnog rasuđivanja; razumijevanje stajališta druge osobe;

IV. Stadij formalnih operacija – fleksibilnost mišljenja sposobnost apstrakcije i testiranja mentalnih hipoteza, mogućnost sagledavanja alternativa u kompleksnom rezoniranju i rješavanju problema

Senzomotorički stadij

• Dijete reagira na vanjski svijet najprije kroz refleksne aktivnosti i senzomotoričke sheme koje postaju sve složenije

• Postojanje tzv. kružnih reakcija: primarne, sekundarne i tercijarne

• Reakcije na podražaje u početku slučajne, zadovoljstvo zbog postignutog efekta; postupno stjecanje uvida kroz pokušaje i pogreškeKružne reakcije

Podstupnjevi senzomotoričkog razvoja (6)• 1. Uvježbavanje urođenih refleksa i koordinacija instinkta kao temelj daljnjeg kognitivnog razvoja (rođenje -1 mjesec)• 2. Razvoj shema (1-4 mjesec)- razvoj primarnih kružnih reakcijaPodstupnjevi senzomotoričkog razvoja (6)• 3. Sekundarne kružne reakcije (4-8 mjesec) - razlikovanje sredstva koje služe cilju od stvarnog ponašanja - postupci otkrivanja, prvi oblici intencionalnog ponašanja - ponašanja ponavljanja zanimljivih događanja (npr. slučajan udarac izazove promjenu- ponovi to); ograničenje: magična uzročnost: vjerovanje da određeni postupak može proizvesti bilo koji zanimljiv ishod Podstupnjevi senzomotoričkog razvoja (6)• 4. Namjerno ponašanje (8-12 mjeseci)- razlikovanje sredstva od cilja• 5. Tercijarne kružne reakcije (12-18 mjeseci) “Eksperimentalno” postupanje: novost i istraživanje, sustavno mijenjanje shema s ciljem produkcije novih učinaka kroz niz pokušaja i pogrešaka• 6. Prijelazni stupanj: mentalno predočavanje, početak interiorizacije i razvoja uloge simbola umjesto rješavanja putem pokušaja i pogrešaka

46

47

Postignuća senzomotoričkog stadijaStalnost objekta Do 7 mjeseci dijete nije svjesno postojanja predmeta koje više ne vidi• Od 8 mjeseci – spoznaja da predmeti i ljudi postoje neovisno o našem zapažanju• AB pogreška. Sklonost traženja predmeta na mjestu gdje je prvotno nađen , a ne na novom

Predoperacijski stadij• Dijete može rješavati problem predočavanjem, a ne samo izravnim djelovanjem• Upotreba simboličkog mišljenja: imenovanje premeta, upotreba jezika, odloženo oponašanje, simbolička (“Kao da..” igra); crtež• Konkretnost mišljenja: razmišljanje o mentalno lako predočljivim predmetima ili povezanim s neposrednom situacijom – mišljenje o sada i ovdje• Intuitivno, a ne logičko mišljenjeOgraničenja mišljenja u predoperacijskom stadiju

• Egocentričnost: nesposobnost razlikovanja osobne od tuđe perspektive; tendencija razumijevanja problema iz perspektive djetetaOgraničenja mišljenja u predoperacijskom stadiju

• Centracija - sklonost djeteta usmjeravanju samo na jedan aspekt problema

• Ireverzibilnost - razumijevanje odnosa među stvarima, pojavama samo kroz jedan smjer (“Ja imam sestru, moja sestra nema brata /sestru”)

• Usmjerenost na stanje, a ne na transformaciju – nema konzervacije pojmova

Obilježja mišljenja u predoperacijskom stadiju

• Razlikovanje pojavnosti od stvarnosti –djeca do 6 godine imaju poteškoća u razlikovanju izgleda stvari od onog što ona jest (“Lijepa vještica”)

• Pogrešna uvjerenja: shvaćanje da ljudi mogu vjerovati u nešto što nije točno (razlikovanje misaonog i nemisaonog) - problem s 3 godine

• Animizam: “Drveće ima lišće jer ga ono grije”“Zvijezde trepere jer su sretne”

• Artificijelizam: “Kiša pada jer netko prazni kantu za zalijevanje.” “Nebo je plavo jer ga je netko obojio.”

• Realizam- vjerovanje da su ljudi i predmeti u mislima i snovima stvarni (Čudovište iz sna je ispod kreveta)

Stadij konkretnih operacija

• Mogućnost logičkog razmišljanja i konzervacije na poznatim sadržajima

• Korištenje operacija mišljenja

• Ne može razmišljati o apstraktnim pojmovima

48

• Konzervacija pojmova broja, mase, tekućine, dužine (između 6 i 7 god.): spoznaja o tome da se kvantitativna svojstva predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda

• Zadatak konzervacije volumena

• Reverzibilnost mišljenja- operacije pomoću kojih se može predočiti prijelaz iz jednog u drugo stanje; simboličko predočavanje vraćanja na početno stanje (argument kompenzacije, inverzije, negacije)Stadij konkretnih operacija• Uključenost klasa- spoznaja da podrazredi ne mogu biti veći od razreda koji ih uključuje • Odnosno rasuđivanje- serijacija: redanje predmeta po nekoj količinskoj dimenziji, npr. dužina • Logično kombiniranje odnosa: ako je Petar>Ivana, a Ivan>Ante, onda je Petar>Ante

Stadij formalnih operacijaRazvijene internalizirane mentalne strukture:

• mentalno manipuliranje idejama

• rezoniranje na temelju verbalnih izjava bez konkretnih primjera

• razmišljanje o hipotetičkim problemima i apstraktnim pojmovima s kojima se nikada prije nisu sretali

• sistematično i organizirano pristupanje problemu

• Stadij formalnih operacija

• Mišljenje adolescenta je apstraktno, idealističko i logično

• Adolescenti mogu razmišljati o idealnim obilježjima sebe, drugih i svijeta

• Mišljenje odgovara znanstvenom rješavanju problema

• Hipotetičko-deduktivno mišljenjePodstupnjevi formalnog stadija

• Stupanj A: 11,12-14,15 godine- formalne operacije koriste se samo u nekim situacijama s kojima imaju više iskustva

• Stupanj B: od 15 godina sustavna upotreba formalnih logičkih operacija u različitim situacijama

• Tipični zadaci deduktivnog rasuđivanja

• Zadatak s klatnom - o čemu ovisi brzina njihanja klatna (duljina uzice, težina utega, zamah)• Zadatak s vagom

• Zadatak s miješanjem tekućine različite boje• Na stadiju formalnih operacija sustavno traženje rješenja

49

• Mentalne operacije organizirane u operacije višeg reda

• Upotreba apstraktnih pravila za rješenje problema

• Primjer: Koji je broj za 30 manji od svog dvostrukog iznosa?

• x = 2x- 30

• adolescenti razmišljaju o svom mišljenju: uočavaju dvosmislenosti, isključivosti

Razlika srednjeg djetinjstva i adolescencije• Dijete na stadiju konkretnih operacija ne razumije izjave: "Ovaj žeton (drži ga u ruci da se ne vidi) je ili zelen ili nije zelen." "Žeton u ruci je zelen i nije zelen." -• Ako ne vide ne znaju odgovoriti, ako vide točnom smatraju obje tvrdnje kad je žeton zelen• Nerazumijevanje zadatka: "Što bi se dogodilo da ljudi imaju treće oko?"• Sve ptice imaju dvije glave. Moja papiga je ptica. Znači, moja papiga ima______glave?

EVALUACIJA PIAGETOVE TEORIJETEORIJSKE KRITIKE:• DOB: novija istraživanja potvrđuju kognitivne sposobnosti djece ranije no što je Piaget tvrdio;• precijenjene mogućnosti formalnih operacija - samo kod trećine ispitanika• KONCEPT: stadiji se češće preklapaju što više odgovara kontinuitetu razvoja• horizontal decalage- jedinstvena postupna progresija unutar jednog stadija• NEDOSTACI: usmjeravanjem na individualnu maturaciju zanemaruje ulogu socijalnih faktora u facilitiranju spoznavanja, ulogu jezika i djetetovu sposobnost razumijevanja socijalnih situacijaMETODOLOŠKE KRITIKE• NEODGOVARAJUĆI PRISTUP: prekomplicirani eksperimenti• Pojednostavljivanjem zadataka i približavanjem na djeci prihvatljiv način- djeca pokazuju ispitivane sposobnosti (lutka policajac; zločesti medvjedić i sl., Donaldson- zadaci sa smislom)• OBILJEŽJA ZAHTJEVA: • Zbog ignoriranja djetetovog socijalnog razumijevanja zadatka djeca mogu davati socijalno poželjne i očekivane odgovore• METODOLOGIJA: klinički intervju, mali uzorak- pristranost

ISTRAŽIVANJA UVJEŽBAVANJA ZADATAKA KONZERVACIJE

• uvježbavanje teško, ali nije nemoguće

• uspjeh ovisi o razvojnoj razini djeteta

• uspjeh se postiže različitim metodama uvježbavanja

PREDNOSTI PIAGETOVE TEORIJE:

50

• TEORIJSKA VAŽNOST:• Longitudinalna, transverzalna i kroskulturalna istraživanja potvrđuju postavke teorije• PRODUKTIVNOST: poticaj brojnim istraživanjima koja su povećala razumijevanje kognitivnog razvoja; poticaj za razvoj novih kognitivnih teorija• PRIMJENA: doprinos razumijevanju dječje igre i moralnog razvojaUtjecaj na edukacijsku praksu• spremnost za učenje: važnost prethodnih iskustava → asimilacija novog u postojeće; novo iskustvo koristi samo ako ga dijete razumije• motivacija za kognitivnu aktivnost: prenapredan ili prejednostavan obrazovni kontekst nezanimljiv → potrebno je uvijek nešto više od trenutne razine- izazovno ako uzrokuje neravnotežu• skup znanja o djetetovoj spoznajnoj razini• inteligencija kao djelovanje- obrazovanje graditi na prirodnoj radoznalosti djeteta

TEORIJE OBRADE INFORMACIJA • Cilj: opis kognitivnih aktivnosti od ulaska informacija do odgovora (ishoda)•  KAKO se informacije obrađuju• kompjutorska metafora: kognitivni sustav sustavno i inteligentno mijenja ulazne informacije u različite izlazne odgovore• Metafora dijagrama tijeka skladišta pamćenja i kontrolni procesi• usmjerenost na specifične kognitivne procese• Kognitivni razvoj povezan je s promjenom efikasnosti obrade informacije• Mehanizmi promjene:• ENKODIRANJE: prepoznavanje najvažnijih obilježja predmeta i događaja i upotreba obilježja u stvaranju unutrašnjih predodžbi• AUTOMATIZACIJA: povećanje učinkovitosti kognitivnih operacija nakon uvježbavanje• TVORBA STRATEGIJA: olakšava obradu i pohranu informacija: mnemoničke strategijePamćenje od rođenja ( i prije)- proučavanje habituacije pamćenje prepoznavanjem razvojna promjena u vremenu zadržavanja informacija:s 5 mjeseci prepoznaju podražaj nakon 2 tjedna• s dobi pamti se veći broj i složenije informacije; mogućnost kategorizacije• nedovoljno slaganje u razumijevanju pamćenja dosjećanjem- teže provjerljivo kod male djece - odloženo oponašanje (nakon 24 sata s 9 mj., 14 mj. nakon tjedan dana); pamćenje redoslijeda događanja• pamćenje dosjećanjem razvija se kroz predškolsku dob- bolje kod školske djece

Mnemoničke strategije:ponavljanje; organizacija (kategorizacija); elaboracija• češća upotreba strategija kod starije djece

51

•     nedostatna iskorištenost: neuspjeh u iskorištenosti strategije kod manje djece•     nedostatnost izvedbe: djeca do 5 god. ne primjenjuju strategije spontano•    ispitivanja u jednostavnom okruženju potvrđuju i kod male djece upotrebu strategijeMetamemorija: znanje o vlastitom pamćenju s 5 godina znaju da je lakše upamtiti poznato od nepoznatog, lakše je prepoznavanje od dosjećanja prolazak vremena pridonosi zaboravljanju djeca predškolske dobi precjenjuju svoje sposobnosti pamćenja razvoj metamemorije povezan s većom učinkovitosti pamćenja zbog upotrebe strategije uloga pogrešnih uvjerenja?Uloga znanja u pamćenju: konstruktivno pamćenje • pamćenje odraz razumijevanja, sukladno trenutnoj spoznajnoj razini, a ne zadržavanje doslovnog podražaja pozitivan i negativan ishod konstruktivnog pamćenja: presloženo iskustvo – djetetovo pamćenje pojednostavljuje i moguće iskrivljuje djeca kao očevici?- starija djeca navode više pojedinosti od mlađe; mlađa djeca podložnija sugestibilnosti; češći problemi izostavljanja nego izmišljanja- spontano izvještavanje nije podložno iskrivljavanju

• skript: predodžba o tipičnom slijedu aktivnosti ili događaja u poznatom okruženju (npr. proslava rođendana) konstrukcija događaja koja utječe na pamćenje budućih iskustava bolje pamćenje događaja sličnijih postojećem skriptu ili jako različitih iskrivljavanje pamćenja s ciljem približavanja skriptu skriptovi olakšavaju pamćenje jer oslobađaju usmjeravanje pažnje na uobičajeno i očekivano- okvir za pamćenje novoga uloga roditelja u razvoju pamćenja: razrađeni i ponavljajući razgovor autobiografsko pamćenje: dugotrajno pamćenje o samom sebi• infantilna amnezija: nesposobnost sjećanja događaja iz prve dvije godine• promjena kategorija mišljenja• sazrijevanje živčanog sustava- centar za pamćenje• ranije pohranjivanje iskustva dok je dijete nezrelo za procesiranje; Nelson i Ross, 1980. autobiografsko pamćenje razvija se tek nakon razvijenih skriptiDoprinosi razvoju pamćenja:

• Shema: opća predodžba o tipičnoj strukturi poznatih iskustava, o tipičnim elementima poznate situacije i odnosima među elementima djeluju na prihvaćanje informacija i usmjeravanje ponašanja

• mentalne mape: kognitivna predodžba prostora- razvoj od upotrebe jednostavnih orijentira do integracije predodžbe novih u postojeće mapeDoprinosi razvoju pamćenja:• simboličko predočavanje: pomoć u rješavanju problema; mlađa djeca nemaju razvijeno dvostruko predočavanje- upitnost upotreba modela kod mlađe djece• razvoj pravila: postupci u rješavanju problema; "ako... onda....“

52

• Siegler (1978, 1981): problem s vagom- važnost težine i udaljenosti utega• - upotreba složenijih i prikladnih pravila razvija se s dobi razvojne su promjene postupne i manje predvidljive, povezane s težinom zadataka

Pamćenje i rješavanje problema• Teorija Case-a (1992) – neopiagetovac; • radni prostor: "prostor" potreban za izvođenje operacija;• mogućnosti izvođenja kognitivne aktivnosti (mentalna energija)• prostor kratkotrajne pohrane: pohrana rezultata prethodne operacije i izvođenje nove• ograničenost prostora kratkotrajne pohrane kod manje djece

• modeli objašnjenja povećanja prostora kratkotrajne pohrane: veći kapacitet kratkotrajne pohrane uz povećanje ukupne mogućnosti

rješavanja problema smanjenje prostora za operacije uz nepromjenjivosti mogućnosti obrade

2 čimbenika povećanja operacijske učinkovitosti

• vježba (automatizacija)

• biološko sazrijevanje- stadiji razvojaPamćenje se poboljšava s razvojem, a poboljšano pamćenje olakšava

rasuđivanje i rješavanje problema

Sociokulturalna teorija, Vigotski (1896-1934)• uloga socijalnog okruženja u kognitivnom razvoju • Misaoni razvoj ovisi o savladavanju sustava znakova zajedničkih određenoj kulturi• Postupno učenje simboličkog sustava• Učenje prethodi razvoju• Kognitivni razvoj potiče se suradnjom djeteta s odraslima i vršnjacima• Smjer razvoja: ponašanja kontrolirana izvana ponašanja kontrolirana iznutra Stupnjevi razvoja: prepoznavanje značenja razvoj misaonih struktura i upravljanje okolinom samostalna upotreba simbola u prosuđivanju i rješavanju problema

Područje približnog razvoja

• razlika izmeđuStvarne razvojne razine: što dijete može samo iRazine mogućeg razvoja: što dijete može uz tuđu pomoć

53

• Znanja i vještine iznad područja približnog razvoja dijete ne može usvojiti ni uz tuđu pomoć• Djeca se razlikuju u stupnju poučljivosti• uloga poticanja: privremeni potpornji (scaffolding: podizanje skela)• Tharp i Galimore (1988) načini podizanja skela:• modeliranje; potkrjepljenje; povratna informacija; izravno poučavanje; postavljanje potpitanja; kognitivno strukturiranje: objašnjenje načela• važnost osjećaja neposrednog uspjeha i razvoja samostalnosti i odgovornosti za uspjeh

RAZVOJ GOVORA

Razvoj govora jedno od najznačajnijih i najneobičnijih postignuća u djetinjstvu Zanimanje znanstvenika za razvoj govora od 60-ih god. 20. st. Interdisciplinarno područje: interes lingvista, antropologa, filozofa, sociologa, psihologa, pedagoga

Osnovna pitanja: ŠTO? KAKO? KADA?

ŠTO JE GOVOR? Proces proizvođenja glasovnih sklopova koji imaju značenje; Glasovno ostvarenje jezika

ŠTO JE JEZIK? Sustav znakova koji služi ljudima za sporazumijevanje i komunikaciju Društveno uvjetovan Apstraktan sustav

54

GOVOR

STRUKTURALNI ASPEKTizgovor

gramatika

FUNKCIONALNI ASPEKT

semantikapragmatika

IZGOVOR: Izvedba određenih glasova- fonema Broj glasova različit u svakom jeziku Nepoznavanje glasova otežava razumijevanje Razlika u glasovima nositelj razlike u značenju: piti i biti Naučiti izgovoriti zvukove i razlikovati one koje čuje

SINTAKSA Poredak riječi u rečenici:u hrv. SUBJEKT-PREDIKAT-OBJEKT

“Marko čita knjigu.” - “Knjigu čita Marko”SEMANTIKA Značenje riječi ili skupa riječi Povezana s gramatikom i sintaksom Uloga konteksta (npr. “Baš si točan!”) Povezanost učenja riječi s usvajanjem pojmovaPRAGMATIKA: komunikacijska uloga govora Proučavanje socijalne uporabe jezika Učinci konteksta na značenje Pravila komuniciranja: fraze Motiviranost djece za usvajanjem jezika kao učinkovitog sredstva komuniciranja svojih potreba Govor kao sredstvo socijalizacije Prve riječi nisu u zrakopraznom prostoru

KAKO SE USVAJA GOVOR? Istraživanja govornog razvoja: Bilježenje uzorka govora male djece Ispitivanje dječjih jezičnih oblika i okolnosti u kojima se koriste Razumijevanje jezičnih oblika i gramatičkih pravila Procjena djeteta o gramatičkoj ispravnosti

TEORIJE RAZVOJA GOVORA Različita teorijska objašnjenja i modeli Suvremene tri teorijske tradicije: biološki model kognitivno razvojni model analiza utjecaja okoline

55

GRAMATIKA

SINTAKSA: poredak rijeci

INFLEKSIJA:sklanjanje

INTONACIJA:naglašavanje

TEORIJE UČENJA Isticanje uloge učenja, okolinski faktori OPERANTNO UVJETOVANJE: potkrepljenje Hipoteza komunikacijskog pritiska: roditelji češće potkrepljuju sadržajnu a ne gramatičku ispravnost SOCIJALNO UČENJE: imitacija Djeca ovladaju jezikom sredine koja ih okružuje Uče nazive predmeta oponašajući druge

FUNKCIONALISTIČKA TEORIJA Važnost konteksta i djetetove motivacije za komunikacijom Djeca iz govora izdvajaju značenje Sustav jezične podrške (Bruner, 1983.) Formati: scenariji strukturiranih socijalnih interakcija (listanje slikovnica, igre imenovanja, dječije pjesmice) Pojednostavljeni, tzv. “majčinski govor” (motherese ili baby talk) Ponavljanje i ispravljanje netočnih rečenica Podupiranje: dijaloško čitanje slikovnicaMajčinski jezik Pojednostavljen govor s malom djecom kratki izrazi gramatički i artikulacijski ispravni usporen govor različite varijacije u intonaciji ponavljanje izraza govor usmjeren na objekte i događaje “sada i ovdje” Osjetljivost za djetetovu razvojnu razinu Nejasna uloga u sintaktičkom razvoju Povećava djetetov interes za govor pomaže fonološko razlikovanje, povezano s bržim govornim razvojem Koristan, ali ne neophodan i dovoljan

Povratna informacija o gramatičkoj ispravnosti“Konjevi trčiju po cesti!” rijetka reakcija neodobravanja: “Ne, to nisi točno rekao” Proširivanje: ponavljanje uz točan način Prepravljanje: korištenje drugačije strukture, npr. pitanje Pojašnjavajuće pitanje: pokazuje da se nije razumijela poruka (Što rade konji?)

PSIHOLINGVISTIČKA TEORIJA nativistički model u tradiciji evolucijske teorije Reakcija na teoriju učenja: ne potkrepljuje se gramatička ispravnost djeca koriste fraze koje nisu prije čula tipične pogreške u dječjem govoru Sposobnost govora je genetski određena i svojstvena ljudskom mozgu: lijeva hemisfera i govor

56

osjetljivost novorođenčeta za govor lingvistička univerzalnost iste razvojne faze postojanje kritičnog razdoblja za razvoj govora

Noam Chomsky (1959, 1965, 1980), lingvist Urođeno sredstvo za stjecanje jezika, LAD (language acquisition device) Jezična pravila, npr. redoslijed riječi i gramatičke oznake Površinska struktura jezika: način slaganja riječi Dubinska struktura jezika: urođeno znanje o jeziku Transformacijska gramatika: prevođenje površinske u dubinsku strukturu

Mačka jede miša. Miš je pojeden od mačke.Uz različit redoslijed riječi isto značenje

Kada djeca jednom shvate gramatička pravila mogu razumjeti i stvoriti neograničeni broj rečenica

Mehanizmi obrade odnose se samo na apstraktnu strukturu, gramatiku, a ne i na semantiku

Ovo je jedan wug.

Sada su dva _______

Suvremeni psiholingvistički modeli : umjesto jedinstvenog LAD, postojanje modula zaduženih za različite aspekte jezika Potpora modularnog modela: oštećenja s očuvanim gramatičkim procesuiranjem uz nerazumijevanje značenja

KOGNTIVNO RAZVOJNI MODELI Djeca usvajaju jezične oblike koje uklapaju u posjedovane kognitivne pojmove Povezanost kognitivnog i govornog razvoja Riječ “nema” javlja se nakon usvajanja pojma o konstantnosti objekta Govor se ne analizira na temelju gramatike, nego na temelju semantike (značenja) Djeca razlikuju pojmove subjekta, radnje i objekta u razumijevanju ispravnosti govoraOdnos govora i mišljenja Piaget: govor sredstvo za izjašnjavanje misli Vigotski: u prvim godinama mišljenje i govor se razvijaju neovisno, misao se temelji na neverbalnim senzomotoričkim i kognitivnim shemama- malo dijete svoje misli ne pretače u jezik

57

Govor se razvija kao sredstvo izjašnjavanja osjećaja i potreba- sredstvo komunikacije a ne mišljenja Sposobnost slušanja i razumijevanja govora prethodi sposobnosti produkcije

INTERAKCIONISTIČKA PERSPEKTIVA Interakcija nasljeđenih , bioloških i okolinskih faktora Razvoj govora kao posljedica kognitivnog razvoja, pod utjecajem biološkog sazrijevanja te uvjetuje kulturalnu univerzalnost u razvoju govora Usvajanje jezika kroz interakcije s drugima i na temelju konkretnih aktivnosti s konkretnim predmetima

FAZE U RAZVOJU GOVORA 1. PREDVERBALNO RAZDOBLJE

Prvih 12 mjeseci

2. VERBALNO RAZDOBLJE Razdoblje prve riječi: holofraze “eksplozija imenovanja” Telegrafski govor: rečenice od dvije riječi (od 18 mjeseci)

PREDVERBALNO RAZDOBLJE Receptivni jezik javlja se prije ekspresivnog Djeca najprije razvijaju osjetljivost na govor drugih Podešenost na ljudski govor: preferencija ljudskog glasa nad drugim zvucima Razlikovanje glasova od rođenja Osjetljivost na glasove povezana s izloženosti glasovima odrasli Japanci teško razlikuju r i l, za razliku od novorođenčadi); do kraja 1. godine gubi se sposobnost razlikovanja glasova kojima nisu izloženi Postupna produkcija glasova Predlingvistička vokalizacija: Plač: različite vrste plača Gukanje (od 2 mjeseca): produkcija jednosložnih vokalnih zvukova (“OOOOOO”) povezano s ugodom, postupno dodavanje suglasnika Slogovanje (brbljanje, bubbling) (od 6 mjeseci): spajanje nekoliko jednakih slogova (ba-ba-ba-ba) Sličnost slogovanja djece iz različitih kultura Višestruko slogovanje, pred kraj 1. god. kombinacija glasova da-du Slogovanje i potkrijepa hipoteze o kontinuiranosti ili diskontinuiranosti razvoja? Važnost slogovnih poticaja Razlike u slogovanju kod gluhe djece Rano slogovanje urođeno, kasniji oblici ovisni o okolinskim čimbenicima Uz slogovanje javljaju se i temeljna obilježja govora: prilagođavanje intonacije Različito brbljanje ovisno o situaciji

Što djeca u predverbalnom razdoblju znaju o govoru? Do 6 m. češće guče dok drugi pričaju Nakon 6 mj. šuti dok drugi pričaju: pravilo naizmjeničnosti u komunikaciji

58

Neverbalne geste: traženje igračke usmjeravanjem pogleda, nemir i plač Oko 11 mj. referencijalna komunikacija: pokazivanje predmeta, davanje Djeca nauče značenje riječi prije njihova izgovaranja: 8-mjesečno dijete reagira na zahtjev da doda igračku

PERIOD HOLOFRAZA Izraz od jedne riječi koja izražava objekt, akciju ili stanje PRVA RIJEČ? Izgovaranje glasovnih kombinacija s većom učestalosti u određenoj situaciji (di-di) oko 10. –13. mjeseca Prekretnica razvoja; postupno zamjenjivanje slogovanje i geste Razumljive samo najbližoj okolini

Uobičajene kategorije prvih riječi (Nelson, 1973)Kategorija primjer %

Opće imenice Specifične imenice Aktivnost Pridjev Socijalni izraz Funkcionalne riječi

Pas, autoMama, GolfPije, pa-paVeliko, punoHvala, molimGdje, što

511413984

Prve riječi i eksplozija imenovanja – do 18 mj. oko 50 riječi Do 6 godina rječnik od 10000 riječi Referencijalni stil: imenice i predmeti (češće djevojčice) Ekspresivni stil: pragmatička funkcija (sporije usvajanje riječi) Prekomjerno proširivanje: rana pogreška govora kada se koriste poznate oznake za nove pojmove(maca – sve četveronožne životinje) Preuske kategorije pojmova- preuska primjena poznatog imena (maca je samo jedna) Izmišljanje riječi-neologizmi- nove riječi za nove predmetePrimjeri neologizamaLopatica- kopaticaVentilator- vrtilatorDvopek- dvogrizPrekidač- ugasivačMetla- čistilica

59

Koturaljke- padaljkeUdžbenik- čitanik

Mehanizmi semantičkog razvoja Model sržne funkcije: Grupiranje riječi za predmete temeljeno na funkciji predmeta (kolačić ono što se jede, i isto tako se zove ostala hrana) Hipoteza semantičkog obilježja: grupiranje riječi za predmete prema perceptivnim obilježjima predmeta (mali okrugli predmet: kolačić, i sve slično tomu) Telegrafski govor ( oko 2. god.)

Spajanje dviju riječi, bez pomoćnih riječiFunkcija rečenice rečenica

LociranjeZahtjevNegacijeImovinapitanje

Tu bebuJoš mlijekaNije pi-piMarko cipeleGdje lopta

Semantičke kompozicije prvih rečenica:funkcija primjer

Subjekt-radnjaRadnja-objektSubjekt-objektRadnja-objekt

Zeko skačeUdari loptuBebe medoHrani bebu

Važnost poznavanja tipičnog razvoja govora Uloga roditelja i odgajatelja u poticanju govornog razvoja Usvajanje stranog jezika: Bilingvalni razvoj? Od 3. godine povećanje broja riječi u rečenici, upotreba gramatičkih oblika (množina, padeži, vremenske oznake, zamjenice..) pretjerano pridržavanje pravila: čovjek-čovjeki) Nagli rast rječnika u predškolskom razdoblju, udvostručivanje svakih 6 mjeseci Porast kompleksnosti rečenice, upotreba pomoćnih riječi Do 6 godina rječnik od 8000 - 14000 riječi Dijete koje do kraja 5. godine ima teškoća u izgovaranju nekih glasova, zamjenjuje ih ili izostavlja, treba stručnu pomoć! Rječnik sedmogodišnjaka razmjerno bogat, varira ovisno o okolini Školsko doba: do 10% osmogodišnjaka može imati teškoća u izgovoru glasova (s, š, z, ž) Prvoškolci ne razumiju različito naglašavanje riječi u rečenici Njoj ne dam tu knjigu. Ne dam joj tu knjigu. Razdoblje srednjeg djetinjstva važno za širenje rječnika

60

Glasovni govor preduvjet za učenje pisanog jezika

EMOCIONALNI RAZVOJ

Područja emocionalnog razvoja1.ispitivanje razvoja emocija (opis razvojnih promjena u sposobnosti djece za izražavanje, prepoznavanje i interpretiranje emocionalnih signala).2. ispitivanje individualnih razlika u temperamentu i ličnosti, biološki i okolinski uzroci razlika i razvojni trend3. razvoj privrženosti s primarnim njegovateljem. Osjećaj sigurnosti kao osnova različitih aspekata psihološkog rasta.

3 osnovna obilježja emocija: fiziološka promjena subjektivno iskustvo manifestiranje ponašanjaRAZVOJNE TEORIJE EMOCIJA• porast složenosti emocionalnih doživljaja kroz razvoj socijalizacijskih i kognitivnih procesa• normativni razvoj i razvoj individualnih razlika u socioemocionalnoj kompetenciji• univerzalnost u razvoju osnovnih emocija, sukladno evolucijskoj teoriji • povezanost emocionalnog razvoja s kognitivnim (povezanost spoznaja o uzroku i doživljaj emocije)

Teorijski pristup razvoju emocija• Izard, 1991. – afektivna orijentacija, teorija odvojenih emocija• Lewis i sur., 1993.- kognitivno-emocionalna teorija• Sroufe i sur. 1996. - organizacijski pristup• kognitivni razvoj kao preduvjet pojave primarnih emocija i povezanost svijesti o sebi i emocija

BIHEVIORISTIČKE TEORIJE

• Klasično uvjetovanje emocionalne responsivnosti;

• operantna uvjetovanja ekspresija;

• ograničenje pristupa: ne objašnjava spontano javljanje nekih emocija

KOGNITIVNO RAZVOJNA TEORIJA DISKREPANCE

• Emocionalna reakcija ovisi o procjeni sličnosti među podražajima- optimalna umjerena diskrepanca

61

• interes djece za nove igračke- umjerena diskrepanca s obzirom na postojeće iskustvo, kod preplavljenosti novim podražajima dolazi do povlačenja

ORGANIZACIJSKA TEORIJA

• središnje mjesto emocija u ponašanju; funkcija emocija u prilagodbi: istraživanje okoline, povlačenje, povezivanje ljudi, olakšavaju pojavu samosvijesti

• život bez emocija? – Neemocionalan dom– Neemocionalna škola– Neemocionalna osobni život

Zajedničko teorijama emocija:

• Emocije kao niz povezanih reakcija na događaj ili situaciju

• Odnos pojedinca s objektom ili događajem

• Prepoznatljivo mentalno stanje i emocionalno izražavanje, povezanost s fiziološkim promjenama

• Reguliraju intrapersonalno i interpersonalno ponašanje i utječu na prilagodbu

FUNKCIJA EMOCIJA• Regulacija kognitivnih procesa: – učenje (naučiti izbjeći opasnost: glasno podviknuti da se dijete prestraši); pamćenje i emocije?• Emocije kao regulator socijalnog ponašanja– Djetetov plač ili smijeh potiče reakciju odgajatelja; uloga tuđih emocionalnih ekspresija na ponašanje djeteta• Emocije kao čimbenik fizičkog zdravlja– Dugotrajna izloženost negativnim emocijama umanjuje otpornost imunološkog sustava– Primjeri djece iz sirotišta koja se nisu fizički razvijala uslijed ekstremne emocionalne deprivacije (failure to thrive sindrom)

Emocionalni razvoj u djetinjstvu:aspekti razvoja izražavanje emocija: neverbalna ekspresija; iskazivanje složenih emocija ovisno o kontekstu; kontrola izražavanja: unutrašnje stanje ne mora odražavati vanjsku ekspresiju razumijevanje emocija: razumijevanje osobnog stanja; razumijevanje emocija drugih osoba regulacija: suočavanje s neugodnim ili ugodnim emocijama ili situacijama koje ih izazivaju; iskazivanje emocija na odgovarajući način u odgovarajuće vrijemeIstraživanja facijalne ekspresije• http://www.pitt.edu/~emotion/research.html

62

Izražavanje emocija: facijalna ekspresije

novorođenče:• interes: zanimanje za ljudsko lice;• gađenje2-4- mjeseca:• ugoda: osmijeh;• žalost, srdžba7 mjeseci: • strah1 godina: • bojažljivost, sramOsmijeh• REFLEKSNI SMIJEŠAK- nema veze s vanjskim podražajima, javlja se za vrijeme prvog mjeseca u toku spavanja• SOCIJALNI SMIJEŠAK- odgovor na vanjske podražaje (ljudski glas ili lice u pokretu), odražava ugodu, od 1-2. mjesecaInteres

• “Ovo me zanima!”

• otvorene oči

• Gleda u osobu ili predmet interesa     

• Smije se, pokazuje radost“Gladan sam!”•  rooting refleks —siše prste ili krajeve odjeće• Otvara usta• Stavlja stvari u usta• “Spava mi se !”• Trlja oči• Trlja lice• Razdražljivo• Dira se za uhoPrepoznavanje emocija u ranom djetinjstvu• < 6 mjeseci ne razlikuju emocionalne ekspresije• Od 6 tjedana: razlikuju nasmijano i namršteno lice na fotografiji• Nakon 6 mjeseci razumijevanje značenja emocionalne ekspresije• Od 5 mjeseci razlikuju glasovnu emocionalnu poruku (zabrana, odobravanje)Socijalno okruženje• Interakcijska usklađenost: interakcija licem u lice• Obrazac naizmjeničnih reakcija majke i djeteta• Proces usklađivanja oblikuje emocionalna očekivanja- potiskivanje emocija kada nema reakcije (depresivne majke• Komunikacija majka-dojenče je recipročna i sinkronizirana

63

• istraživačka tehnika- mikroanaliza

RAZVOJ REGULACIJE EMOCIJA• usmjerenost na emocije s ciljem smirivanja povećava se s dobiRano djetinjstvo:• emocije kao način komuniciranja; kroz reakcije njegovatelja na emocije djeteta grade se očekivanja o interakciji• rana socijalizacija i kasnije sposobnost praćenja i izražavanja emocija• selektivne reakcije na emocije djeteta• regulacija emocija u 1.-oj godini: senzomotorički procesi ( skretanje pogleda, samostimulacija)

Pravila za pokazivanja emocija• selektivno reagiranje majke na iskazane emocije: oponašanje pozitivnih, rijetko ponavljanje negativnih izraza (Malatesta, 1986) • kroz potkrepljivanje samo poželjnih emocija već u prvoj godini raste iskazivanje pozitivnih, a opada negativnih emocija Prepoznavanje i interpretiranje emocija• proces socijalne reference (Feinman, 85, 92) :• pri kraju prve godine djeca koriste tuđu emocionalnu ekspresiju u regulaciji osobnog ponašanja i procjene nejasne situacije• zainteresirani za ekspresiju njihovih roditelja (Dicsktein, Parke, 88 )– Vizualni ponor, reakcija na stranca, nova igračka

RAZVOJ REGULACIJE EMOCIJA• Srednje djetinjstvo• integracija emocija i simboličke funkcije jezika: verbalno etiketiranje emocionalnih stanja; razvoj samokontrole• suočavanje s afektivnim sukobom pomoću mašte, kroz igru• osviještenost osobnih emocionalnih stanja• samoinstrukcije: kognitivna kontrola ponašanja, usmjerenost na emocije s ciljem smirivanja povećava se s dobi

Pravila za pokazivanja emocija• socijalizacija emocionalne ekspresije• Društvene norme određuju kada i kako se mogu iskazivati emocije • Pokušaji prikrivanja emocija rezultat povećanog razumijevanja pravila za pokazivanje emocija• spolno stereotipizirana pravila: dječake se uči da nije prikladno pokazivati strah ili bol • Kroz inhibiranje nekih emocija onemogućuje se manifestiranje kompletnog emocionalnog repertoara

64

RAZVOJ REGULACIJE EMOCIJA• Osnovnoškolsko doba• skok od 5. - 7-e godine, razmišljanje o problematičnim situacijama• sposobnost smirivanja u emocionalno nabijenim situacijamaStrategije regulacija emocija• Strategije spoznajne distrakcije (misliti na nešto drugo) kod starije djece,• kod manje djece češće ponašajna distrakcija• Primarna kontrola: mijenjanje okolnosti ili događaja, smanjuje se s dobi• Sekundarna kontrola (prevladavanje emocija) se povećava s dobi• Uloga unutrašnjih strategija (od 10 godina sami koriste bez vanjskih uputa)• Važnost tuđe podrške u ovladavanju emocijama veća kod manje djece (8-godišnjaci češće traže podršku od 12- godišnjaka)

Razvoj bazičnih emocija• Strah• novorođenče -refleksni strah od gubitka podloge i jakog zvuka • Strah od nepoznatih osoba: između 7. i 9. mjeseca reakcije straha u susretima s nepoznatim osobama – kognitivni razvoj- stalnost– motorički razvoj: samostalno kretanje• Separacijski strah: povećani protest kada se odvaja od poznate osobe koja ga čuva• razvojni strahovi• Radost• djeca od 2 ili 6 godina različito iskazuju način kada su sretni, razdragani, veseli.• Mlađa djeca neposrednija u iskazivanju svojih emocija: skaču, viču, plješću. • Procesom socijalizacije kanalizira se spontana reakcija, sram otvorenog iskazivanja svojih emocija, osim u specifičnim situacijama kao npr. rođendan, proslave i sl. • Ljutnja• U prva dva mjeseca ljutnja reakcija na fizičko sputavanje ili bolne podražaje• u prvoj godini reakcija ljutnja kod kratke separacije od majke, kad su onemogućeni bebini ciljevi; • ljutnja se povećava s ponavljanjem frustrirajuće situacije.• Reakcija ljutnje kao prilagodba na situaciju mobiliziranjem potrebne energije kako bi se savladale prepreke (Izard, 87). • Ispadi bijesa kod dvogodišnjaka:– intenzivan nagli plač, vrištanje, zabacivanje glave, udaranje, bacanje po podu • Ekspresija ljutnje mijenja se s dobi: – neusmjerena reakcija ljutih ispada kroz udaranje i bacanje opada nakon druge godine• spolne razlike u iskazivanju: – dečki otvorenije pokazuju ljutnju (socijalna očekivanja: od tradicionalne muške uloge očekuje se veća agresivnost)

65

Razvoj kompleksnih emocija

• Sram, ponos, krivnja, zavist• krivnja je važna u razvoju samoodgovornosti i moralnosti;• sram, ponos i zavist u motiviranju za postignuće socijalno poželjnih ciljeva i vještina, • preintenzivni ili dugotrajni mogu biti i neadaptabilni.• Važnost socijalne interakcije i usvajanja pravila– kada se osjeća ponos (međukulturalne razlike)• Opis doživljaja krivnje ili srama kod mlađe djece povezano s ishodom– svaki puta kada se napravi nešto loše i kada nas drugi vide, – starija djeca uzimaju u obzir i namjeru

Razvoj emocionalne kompetentnosti uloga odraslih • roditeljska ekspresivnost;– veća socijalna kompetencija djece čiji roditelji pokazuju češće pozitivnu emocionalnost; djeca depresivnih majki ne uče kako regulirati negativno emocionalno stanje• razgovor o emocijama s djecom potiče bolje razumijevanje emocija kod djece od 18 mjeseci – Pričanje o emocijama i emocionalnom iskustvu pomaže djetetu boljem razumijevanju osjećaja. važnost roditeljskog podržavanja djetetove emocije:– obraćanje pažnje, potkrepljivanje djetetovih emocionalnih stanja kroz prihvaćanje i njihovo osvješćivanje• Uloga svakodnevnog iskustva u identificiranju i imenovanju emocije, – npr. objašnjenja roditelja o tome kako se osjećaju: "Izgleda da se ljutiš na mamu" "Beba se uznemirila jer joj je ispao sladoled".• U dobi od 4-5- god. dijete može točno procijeniti je li druga osoba sretna, ljuta ili tužna

Model razvoja emocija

66

Emocije predškolskog djetetaDječje emocije:• Jednostavne, spontane• Česte i kratkotrajne• Snažne i nestabilne• Otvoreno pokazivanje emocija

Emocije u srednjem djetinjstvu• Od 6-e godine češće razumijevanje razlike između onoga što se osjeća i što s pokazuje (4-godišnjaci razumiju prikrivanje negativnih emocija)• Ambivalentnost emocija ranije se pokazuje, osviještenost o ambivalenciji od školske dobi– Istovremeno moguće doživjeti emocije iste valencije prema različitim predmetima, prema isitim ciljevima– Istovremeno doživljavanje različitih emocija prema različitim ciljevima

TEMPERAMENT Što je temperament? Individualne razlike u temperamentu djece? Treba li isticati obilježja temperamenta djece? Uloga nasljeđa ili okoline?

Razvoj ličnosti Ličnost: rezultat individualnog razvoja kroz djetinjstvo Temperament: individualne razlike u tipičnom načinu reagiranja male djece Temperament kao dio ličnosti: naslijeđeni oblik reakcije, o njemu ovisi na koji način djeca tipično reagiraju Buss i Plomin, 1984. Temperament: early Development of Personality Traits

Temperament

Kognitivni kapacitetiOdnosni self

Samosvjesne emocijePosramljenost, empatija

Kognitivni kapacitetiStandardi i pravila

Samosvjesne emocijePonos , sram , krivnja

vrijeme

Primarne emocijeRadost, iznenađenje, ljutnja, tuga,gađenje strah

67

Individualne razlike u reakcijama i emocionalnim stanjima Prva objašnjenja razlika Hipokrat (460 god.pr.Kr.), Galen (129-201. god.) Kolerik Sangvinik Flegmatik Melankolik

Stabilne, individualne razlike u kvaliteti i intenzitetu emocionalne reakcije (Thomass i Chess)

Bazični osobni stil u pristupanju i reagiranju na situacije Biološki uvjetovana osnova individualnih razlika ličnosti Specifičnost individualnog djeteta u reaktivnosti na okolinu i sposobnosti

samoregulacije ponašanja (Rothbart)

Uloga temperamenta u razumijevanju individualnih razlika- osnovne pretpostavke1.Svaki je pojedinac rođen sa specifičnim oblikom reagiranja na okolinu i druge ljude.

2. Obilježja temperamenta utječu na način kako pojedinac reagira na okolinu i druge ljude

reaktivna interakcija3. Individualna obilježja pojedinca određuju način kako drugi ljudi reagiraju prema njima.

evokativna interakcija

Kako biste opisali svoje ponašanje i način reagiranja dok ste bili manji?, kakva ste bili beba? Sjećate li se što su vam obično govorili kakvi ste bili kao beba?

Modeli temperamenta Alexandar Thomas i Stella Chess New York Longitudinal Study (1956, 1986) Ispitivanje individualnih razlika između djece kao osnove prilagodbe i razvoja psihopatologije Metoda: intervju s roditeljima 9 dimenzija 3 klastera karakteristika- 3 ponašajna stila – 3 tipa temperamenta djece

Osnovne dimenzije temperamenta, Thomas, Chess1.razina aktivacije: stupanj pokretljivosti, motorna aktivnost 2. ritam ili regularnost: predvidljivost bioloških ciklusa, npr. hrana, spavanje 3. pristupačnost-povučenost: kako početno reagira na novi podražaj, situaciju 4. adaptabilnost: koliko se lako privikava na promjene u željenom smjeru 5. intenzitet reakcije: koliko energično odgovara6. prag responsivnosti: koji intenzitet podražaja je potreban da pobudi reakciju 7. kvaliteta raspoloženje: ponašanje je pretežno ugodno, prijateljsko, veselo ili neugodno, nesretno, neprijateljsko

68

8. distraktibilnost: koliko lako irelevantan podražaj mijenja ili interferira s ponašanjem 9. opseg pažnje i ustrajnost: koliko ustraje u aktivnosti i nastavlja je usprkos preprekama

Vrste temperamenta, Thomas i Chess, 1977: Laki: 40% djece Teški 10%djece Suzdržani 15% djece

Dijete “lakog" temperamenta dobro odgovara na nove situacije i promjene; brzo usvaja navike spavanja i hranjenja lako se privikava na novu hranu smije se strancima lako se prilagođava na novu situaciju prihvaća većinu frustracija sa minimalnim uznemiravanjem brzo se prilagođava novim rutinama i pravilima novih igara raspoloženja blagog do umjerenog intenziteta, uglavnom pozitivna

Dijete "teškog“ temperamentaslabo odgovara na nove situacije i promjene ima nepravilan ritam hranjenja i spavanjasporo prihvaća novu hranusumnjičavo prema strancimasporo se prilagođava na nove situacije ima česte periode glasnog plača, glasno se smijepokazuje intenzivna i često negativna raspoloženja

Dijete suzdržanog temperamenta odgovara sporo na nove situacije i promjene spava i hrani se regularnije od djece teškog temperamenta, ali manje

pravilno od djeteta lakog temperamenta pokazuje blaži negativni početni odgovor na novu situaciju (prvo kupanje,

nova hrana, osobe, mjesta, polazak u vrtić ili školu) postupno prihvaća nove podražaje nakon ponovljenog izlaganja bez

pritisaka pokazuje reakcije blagog intenziteta, podjednako pozitivnog i negativnog

Procjena temperamenta u školskom okruženju Nisko slaganje u roditeljskim i nastavničkim procjenama temperamenta Usmjerenost na različite dimenzijeNastavnicima važniji: AKTIVNOST

69

ne može mirno sjediti; vrpolji se, diže se sa stolice USTRAJNOST kada ga se prekine u nekoj aktivnosti, ponovno se vrati na isto DISTRAKTIBILNOST buka izvana ili šaptanje lako ga "odvuku" od onoga što radi Procjena temperamenta u školskom okruženju

Roditeljima važniji: ADAPTABILNOST dugo vremena treba kako bi se prilagodio na novu sredinu (razred) RASPOLOŽENJE dobro je raspoložen kada je s drugom djecom PRISTUPAČNOST- POVUČENOST izbjegava nove igre i aktivnosti, sjedi i gleda PRAG pretjerano osjetljiv na jače osvjetljenje INTENZITET: preintenzivno reagira u stresnim situacijama

EAS model temperamentaRobert Plomin i Arnold Buss, 1986

Metoda: upitnik za roditelje

Emocionalnost- Odraz pobuđenosti živčanog sustava; opća reakcija na stresnu situaciju Primjeri emocija: strah, ljutnja, uznemirenost Aktivitet Odraz tempa i energičnosti- pobuđenost motoričkog sustava Socijabilnost (društvenost) Interes za druge ljude i pozitivne emocije prema njima

Model Mary Rothbart, 1986, 1992.Individualna specifičnost djeteta koja se očituje kroz reaktivnost na okolinu i sposobnost samoregulacije ponašanja

70

Biološka osnova kvalitete emocionalnog reagiranja Metoda ispitivanja: upitnici za roditelje, opažanje u laboratorijskog situaciji

Komponente temperamenta jednogodišnjaka, Rothbart i Bates, 1998.Pozitivna afektivnost Osmjehivanje, smijanje,

koooperativnost, poslušnost

Iritabilnost Uzrujanost, ljutnja, frustracija, stres zbog ograničenja ponašanja

Strašljivost/bojažljivost Duljina vremena potrebnog za prilagodbu na novu situaciju, tendencija povlačenja i pokazivanja nelagode u novim situacijama

Razina aktivacije Tendencija za većom ili manjom aktivnošću

Opseg pažnje/ustrajnost

Sposobnost koncentriranja, fokusiranja na zadatak

Ritmičnost Predvidljivost ili regularnost uzoraka ponašanja

Child Behavior Questionnaire, RothbartSmijanje “Često se smije kada se igra s

drugom djecom POZITIVNA AFEKTIVNOSTNivo aktivnosti “Puno je energije, čak i

navečer”Strah (unutarnji nemir, briga zbog očekivanja nelagode)

“Boji se mraka”

NEGATIVNA AFEKTIVNOSTIritabilnost (Frustracija) “Jako se ljuti i negoduje kada

mu se kaže da mora ići spavati”

Opseg pažnje(usmjerenost na zadatak)

“Kada crta djeluje jako koncentrirano”

POZITIVNA AFEKTIVNOSTInhibitorna kontrola “Kada treba nešto učiniti

prestaje s prethodnom aktivnošću.

Biološka osnova temperamenta

71

Longitudinalno istraživanje s blizancima Veća sličnost jednojajčanih blizanaca na emocionalnoj reaktivnosti i razini aktivnosti Geni objašnjavaju 30-40% obilježja temperamenta Nejednaki utjecaj gena na dimenzije: Značajan utjecaj nasljeđa na sramežljivost i razinu aktivacije različiti podaci o ulozi nasljeđa zbog različitih mjera: roditeljske procjene ili opažanje Plomin, 1988. – slabiji dokazi o ulozi nasljeđa u ispitivanju povezanosti emocionalnih obilježja roditelja i njihove biološke i usvojene djece Različiti EEG s obzirom na obilježja temperamenta: Pozitivnije raspoloženje i veća aktivnost lijeve hemisfere Anksioznija, povučenija i razdražljivija djeca- veća aktivnost desne hemisfere

Prilagodba i temperament Djeca teškog temperamenta rizična za razvoj odstupajućih ponašanja U adolescenciji teški temperament povezan s izraženijom depresivnošću, zlouporabom droga, nižom razinom roditeljske podrške (Tubman, Windle, 1995) Iritabilnost i distraktibilnost kod predškolaca povezane s eksternaliziranim problemima adolescenata (Caspi i sur., 1995) Longitudinalno istraživanje Caspi i sur.- djeca teškog temperamenta u odrasloj dobi imaju više problema u prilagodbi Interakcija temperamenta i okoline Stabilnost temperamenta: negativna emocionalnost (strah, uzrujanost), reakcije na nove situacije Temperament i prilagodba Goodness of fit Temperament i socijalna interakcija – usklađenost temperamenta pojedinca i zahtjeva okoline Usklađenost temperamenta djeteta i roditelja – bolji ishod u prilagodbi djeteta

Odgoj djece teškog temperamenta Roditelji imaju osjećaj gubitka kontrole, anksiozni, ljuti, osjećaj krivnje, depresivni su, frustrirani, izolirani, ranjivi Nekonzistentno discipliniranje- od popuštanja do kažnjavanja Vikanje i fizičko kažnjavanje povećavaju agresivnost i otpor djeteta teškog temperamenta Korisna upotreba tehnika modifikacije ponašanja: pozitivni potkrepljivači, 5-10 minutni time-out; fraza “Znam da biti…, ali moraš…!”

Sramežljiva djeca Dimenzija pristupačnost-povučenost, inhibiranost Vrlo sramežljiva djeca: visok stabilna broj otkucaja srca Veća simpatička reaktivnost – niži prag limbičko-hipotalamičke pobuđenosti zbog neočekivanih podražaja u okolini Dimenzija pristupačnost-povučenost, inhibiranost

72

Kagan, 1988. - ispitivanje 2-godišnjaka izloženih novim podražajima- 7% vrlo povučeno, zakočena u susretu s nepoznatim 75% vrlo povučene djece pokazuje sličnu reakciju i u dobi od 5,5 i 7,5 god. Fiziološko uzbuđenje inhibirane djece- biološka određenost obilježja, stabilnost Povezanost sa specifičnim iskustvom (sramežljivi roditelji ili roditelji koji prezaštićuju povučenu djecu) Procjena sramežljivosti 7godišnjaka predviđa usamljenost i slabiju interakciju s vršnjacima 14 godišnjaka

Povezanost obilježja temperamenta i opisa ličnosti odraslih Opis ličnosti djeteta na temelju 5-faktorskog modela, McCrae i Costa, 1990.: Ekstraverzija Neuroticizam Ugodnost Savjesnost Otvorenost Kohnstamm, Mervielde i Halverson (1998): Parental descriptions of child behavior: Antecendents of Big five?, Lawrence Erlbaum

Temperament kao odrednica prilagodbe Ekstremno izražene dimenzije povećavaju dispoziciju za psihopatologiju Obilježja temperamenta kao rizičan ili zaštitni čimbenik: Povećavaju ili umanjuju štetno djelovanje okolinskih čimbenika Različita obilježja temperamenta kao predispozicija različitog razvojnog puta na slične rizične uvjete

Kako koristiti informacije o temperamentu? Edukacija o individualnim razlikama u temperamentu Procjena individualnog temperamenta Okolinske intervencije: sustavne promjene okruženja s ciljem prilagodbe na obilježja temperamenta

PRIVRŽENOSTDefinicija Privrženost: snažna emocionalna veza pojedinca u odnosu na jednu ili više osoba Afektivan recipročan odnos između dvije osobe

Osnovni pojmovi Figura privrženosti: osoba s kojom se razvija privrženost Sigurna baza/utočište Ponašanja privrženosti: ponašanja s ciljem održavanja bliskosti s figurom privrženosti Smješak, kontakt očima, održavanje fizičke blizine: primicanje, pridržavanje, Dodirivanje Plač

73

Aktivacija ponašanja u stresnim situacijama: umor, bolest, strah

Faze razvoja privrženosti Nediskriminativne socijalne reakcije (do 6-8 tjedana) Diskriminativne socijalne reakcije (6 do 8 tjedana- 6 do 7 mjeseci) Usmjerena, jasno formirana privrženost (između 7 i 9 mjeseci-18 mjeseci) Formiranje recipročnih odnosa Razvoj multiple privrženostiReakcija na odvajanje od figure privrženosti, Bowlby Protest - dijete plače i traži da se majka vrati Očaj - apatično, gubi nadu, neresponsivno na druge i igračke Emocionalno udaljavanje - izgleda oporavljeno, igra se, ali promijenjena kvaliteta interakcije s majkom

Teorije priv r ženosti Psihoanalitička teorija Freud: odnos s majkom izvor zadovoljstva i ugode Erikson: najvažnije zadovoljavanje djetetovih potreba- osjećaj povjerenja Teorija učenja “Volim te jer me hraniš”; potkrepljenje kroz hranjenje. Kognitivna teorija “Da bih te volio moram znati da si uvijek tu” stalnost objekta Etološka teorija: “Rođen sam da bih se vezao uz nekoga.” Istraživanja s utiskivanjem, Lorenz Urođene dispozicije s ciljem preživljavanje kroz odnos sa skrbnikom Instinktivna ponašanja s ciljem razvoja dugoročnog odnosa sa specifičnom osobom Bowlby: aktivna uloga djece u pretraživanju okoline

Mladunčad različitih vrsta svojom pojavnošću izazivaju brigu i pažnju odraslih “kewpie-doll” effect, Lorenz., 1943

Razvojni strahovi i privrženosti Strah od nepoznatih Separacijska anksioznost Teorijska objašnjenja: Etolozi: biološka programiranost reakcija straha Kognitivna teorija: razvoj stabilne sheme primarnog skrbnika

Uloga tjelesnog kontakta Harlow Istraživanja s mladunčadi majmuna odvojenih od biološke majke, odrastali u različitim uvjetima Žičana majka zadovoljava potrebu za hranom

74

Plišana majka udovoljava potrebu za tjelesnim kontaktom Mladunčad više vremena uz plišanu surogat majku- izvor sigurnosti- pobijena hipoteza teorije učenja

Biološka funkcija privrženosti

Ispitivanje privrženosti Mary Ainsworth, 1969. Test strane/nepoznate situacije Ispitivanje reakcije djeteta u novoj okolini, u susretu sa stranom osobom, kod odvajanja od majke i ponovnog susreta 8 epizoda, max. trajanje svake 3 min. Q sort tehnika Uvježbani opažač kodira interakciju djeteta i majke u kućnom okruženju

Test strane/nepoznate situacijeIndividualne razlike u kvaliteti privrženosti Prema ispitivanju u nepoznatoj situaciji na temelju reakcije djece razlikuje se : Sigurna privrženost (65%): uznemireni kod odvajanja, zadovoljni kod vraćanja majke Nesigurno izbjegavajuća privrženost (20%): slaba nelagoda kod odvajanja, izbjegavanje majke kod povratka Nesigurno ambivalentno privrženi (15%): stalna uznemirenost tijekom ispitivanja, najviše kod odvajanja Dezorganizirana privrženost (rijetko)Stilovi privrženosti prema Stranoj situaciji Sigurna privrženost “Ovo je nova i nesigurna situacija, ali bit ću zaštićena.” Nesigurno izbjegavajuća privrženost “Ja sam u nesigurnoj situaciji, probat ću se nositi s time, a mamu ću zvati ako baš bude jako potrebno.” Nesigurno ambivalentno privrženi “Ja sam u nesigurnoj situaciji, nisam sigurna kako se trebam ponašati i koje će biti posljedice.”

privrženost

Održavanje blizine: neposredni

kontakt

Sigurna baza: Polazište za istraživanje

Sigurno utočište:

Vraćanje radi umirivanja ili

tješenja

Separacijski prosvjed

75

Čimbenici privrženosti Osobine skrbnika Senzitivnost Responsivnost Unutrašnji model

Reakcije usmjerene potrebama djeteta Osobine djeteta temperament Kulturalna uvjetovanost: međukulturalne razlike u odgoju

Čimbenici sigurne privrženosti, DeWolff, vanIjzedoorn, 1997obilježja opisSenzitivnost Neposredno, odgovarajuće reagiranje

na djetetove potrebePozitivan stav Pozitivne emocije prema djetetu

Usklađenost Recipročna interakcija s djetetom

Uzajamnost Zajednička usmjerenost pažnje

Podrška Emocionalna podrška djetetovim aktivnostima

Stimulacija Učestalo usmjeravanje aktivnosti prema djetetu

Objašnjenje privrženosti Biološka disponiranost za održavanje fizičke blizine sa skrbnikom u istodobno istraživanje okoline Skrbnici imaju ulogu sigurne baze koja omogućuje razvoj djeteta Doživljaj sigurne baze omogućuje razvoj stabilnog unutrašnjeg modela važnog za buduće odnose

Čimbenici privrženosti

Odnos između nesigurne privrženosti i prisutnosti problema kod djeteta ili majke: problemi majke značajno više povezani s pojavom nesigurne privrženosti, van Ijzendoorn et al., 1992. Rizici nesenzitivnog skrbništva/roditeljstva : Klinička depresija Loše osobno iskustvo iz djetinjstva: zanemarivani ili zlostavljani Neplanirana trudnoća i neželjena djeca

76

Ekološki čimbenici senzitivnosti • Zdravstveni, zakonski ili financijski problemi • Loši bračni odnosi Moguće intervencije i kompenzacije neodgovarajućeg roditeljskog odnosa- povećanje senzitivnosti promjenom životnih okolnosti Privrženost i kasniji razvoj

Dugoročni korelati sigurne privrženosti Socijalna i kognitivna kompetentnost

Rješavanje problema Kompleksnost i kreativnost u simboličkoj igri Privlačniji drugoj djeci

Dugoročni korelati nesigurne privrženosti Hostilni i agresivni predškolci Vjerojatnije odbacivanje od vršnjaka Socijalno i emocionalno povlačenje

Objašnjenje dugoročnog efekta privrženosti Privrženost kao radni model sebe i drugih Radni model roditelja utječe na oblik privrženosti koji se razvija s djecom Kvaliteta privrženosti iz djetinjstva nije determinirajuća i nepromjenjiva Inhibiranje razvoja privrženosti- socijalna deprivacija

Uloga socijalne deprivacije u ranom djetinjstvu 6-mjesečno dijete slabije reagira na socijalne podražaje Opće zaostajanje u razvoju Razvoj reaktivnog poremećaja privrženosti

Razlog štetnosti rane depriviranosti Važnost kontinuirane interakcije s responsivnim skrbnikom Važnost osjećaja kontrole nad socijalnim okruženjem

Inhibiranje razvoja privrženosti- Kompenzacija rane deprivacije: djeca smještena u okruženje sa responsivnim i brižnim njegovateljima Oporavak izvjesniji i olakšan ako je deprivacija kraća od dvije godine i nije bilo zlostavljanja

Privrženost u odnosu na oba roditelja: Main and Weston (1981) Mogući statusi privrženosti: Sigurno privrženi s oba roditelja Nesigurno privrženi prema oba roditelja Sigurni u odnosu na majku, nesigurno na oca Sigurno privrženi ocu, nesigurno majci Ispitivanje socijalne responsivnosti i emocionalnog konflikta Sigurno privrženi s oba roditelja najresponsivniji i s najmanje konflikta Nesigurni s oba roditelja: najmanje responsivnosti i najviši konflikt Odnos s ocem kao ublaživač

Hijerarhija privrženosti

77

Multipla privrženost: bliski emocionalni odnos s više osoba Najčešće primarna figura majka, ali i gotovo istodobno razvoj privrženosti ocu Privrženost braći/sestrama, bake/djedovi, odgajateljice

Privrženost u adolescenciji i tijekom života Promjena oblika interakcije s figurom privrženosti Uloga unutrašnjeg radnog modela: Slika o sebi Slika o drugima Privrženost u partnerskim odnosima

OBITELJ I ODNOS S RODITELJIMA Cilj obitelji:• Primarna socijalizacija• Zadovoljenje potreba članova obitelji• Emocionalna i materijalna sigurnost

Obitelj- prvi i najdugotrajniji izvor socijalnih interakcija Socijalizacija: proces usvajanja poželjnih i društveno prikladnih standarda ponašanja, stavova, vještina i motiva Uloga roditelja u procesu socijalizacije djeteta Cilj socijalizacije:

poslušnost samoregulacija self Utjecaj obitelji kroz direktno podučavanje, modeliranje, pripisivanje osobina djetetu i pružanje okruženja u kojem se dijete razvija

Obiteljski sustav međuzavisnost odnosa održavanje homeostaze– uloga rituala i svakodnevnih rutina, i prilagodljivost na promjene granice koje određuju izloženost vanjskim utjecajima– prekrute granice otežavaju osamostaljivanje članova izvan obitelji Obiteljski podsustavi: – bračni, roditeljski i odnos braće  Uloga obitelji:– održavanje obiteljske povijesti i rituala kojima se prenose vrijednosti,– uče obiteljske uloge i potkrepljuje obiteljsko jedinstvo

OBITELJ KAO SOCIJALNI SUSTAVBRAČNI ODNOSI

78

DIJETE RODITELJSTVO

Bračni odnosi zadovoljavajući odnosi ključni za dobro funkcioniranje obitelji bračni konflikti negativna emocionalnost i ponašanja prema djeci slabija socijalna i kognitivna kompetentnost djece veća osjetljivost dječaka na negativne efekte obiteljske disharmonije Uloga braćeFunkcioniranje obitelji ovisi o: broju djece razmaku rođenja i spolu djece

veća nezavisnost djece u mnogobrojnim obiteljima, niža kognitivna kompetentnost?

Veća uključenost roditelja s prvorođenom djecom: viša očekivanja, veći pritisak za postignućem, očekivanje veće odgovornosti; Ljubomora na mlađu braću ovisi o pripremi djeteta, ponašanju majke i oca Karakteristike prvorođenih: orijentacija na odrasle; viša samokontrola, konformiranje, veća anksioznost od braće; veće akademsko i profesionalno postignuće Jedinci slični prvorođenima, manje anksiozni i bolje socijalno prilagođeni

Specifičnost odnosa s majkom i s ocem majka - ekspresivna uloga

više emocionalno uključena veći osjećaj emocionalne bliskosti s majkom

češći svakodnevni konfliktiotac - instrumentalna uloga

uključen u rješavanje "životnih" problema: škola, profesionalni razvoj

Uloga oca prosjeku provode manje vremena s djecom od majki Interakcija više kroz fizičku stimulaciju veza s vanjskim svijetom Sinovi i izgrađivane identiteta; topao odnos s kćeri preduvjet njezina samopouzdanja i prihvaćanja spolne ulogeZaposlenost majke Uloga zaposlenosti majke: roditeljski stil kao medijator (Beyer) pozitivniji stavovi prema ravnopravnosti spolova; viši edukacijski i profesionalni interesi djece poticanje nezavisnosti; problemi zbog manje supervizije veći kod dječaka

Roditeljski stil

79

Darling i Stenberg, 1993: skup stavova prema djetetu koji kreiraju emocionalnu klimu u kojoj se ispoljava roditeljsko ponašanje roditeljska disciplina i specifičnosti odnosa roditelj-dijete

Roditeljska ponašanja: specifična ponašanja usmjerena cilju i nespecifična spontana ponašanja (neverbalne geste) Roditeljski stil osnova opisa roditeljskog okruženja Bolja prediktivna vrijednost od pojedinačnih ponašanja

Osnovne dimenzije roditeljskog stila: Emocionalnost: responsivnost, toplina, usmjerenost na dijete Zahtjevnost

postavljanje pravila i granica ponašanja dimenzija kontrole: sputavanje autonomije, nezavisnosti

Dvodimenzionalna klasifikacija stilova, Maccoby i Martin, 1983.  Responsivni

Usmjereni na djecu

Neresponsivni, usmjereni na roditelje

Zahtjevni AUTORITATIVNI AUTORITARNI

Nezahtjevni PERMISIVNI NEUKLJUČENINEMARNI

Roditeljski stilovi, prema Baumrind: permisivan autoritativan (demokratičan) autoritaran (autokratski)

Opis autoritativnog stila Rezoniranje/indukcija: objašnjenje pravila Toplina i uključenost: pokazivanje ljubavi kroz zagrljaj, poljubac Demokratičan odnos: uvažavanje i poticanje djetetova nezavisna mišljenja, dogovaranje s djecom Smirenost: strpljivost Responsivnost: odgovaranje na potrebe djece, igranje s djecom Nadziranje ponašanja i aktivnosti djeteta

Opis autoritarnog stila Disciplina prisile ili gruba disciplina

80

Tjelesno kažnjavanje; verbalna hostilnost Rigidna pravila, bez njihova objašnjenja Direktivnost Očekivanje bespogovorne poslušnosti, potiskivanje nezavisnog mišljenja Niska toplina i uključenost, izostaje roditeljska podrškaOpis permisivnog stila Popustljivost, razmaženost Malo ograničenja i pravila i njihovo ne pridržavanje Visoka toplina Roditeljska podrška i uključenost Poticanje ekspresivnosti djeteta

Opis neuključenog stila Malo ograničenja, nekonzistentna disciplina Zadovoljavaju bazične potrebe, ali emocionalno neuključeni i nesuportivni Nezainteresirani za brigu o djetetu Minimalna toplina i uključenost

Obilježja ponašanja djece autoritativnih roditelja Samopouzdani, samokontrolirajući Veseli i prijateljski nastrojeni Dobro se suočavaju sa stresom Kooperativni s odraslima Znatiželjni Usmjereni na cilj Orijentirani na postignuće Ostvaruju visoku kognitivnu i socijalnu kompetetnost

Obilježja ponašanja djece autoritarnih roditelja Bojažljivi, zabrinuti Ćudljivi, zlovoljni Nesretni Lako se naljute; skloni konfliktima Pasivno neprijateljski ili otvoreno agresivni Ranjivi u stresnoj situaciji Besciljni

Obilježja ponašanja djece permisivnih roditelja Buntovnički; neposlušni Niskog samopouzdanja i samokontrole Impulsivni Agresivni

81

Dominirajući (potreba za vladanjem) Bez cilja Slaba kognitivna i socijalna kompetencija

Obilježja ponašanja djece neuključenih roditelja Zlovoljni, nesigurno privrženi, impulsivni, agresivni, neodgovorni Niskoga samopoštovanja, nezreli, otuđeni od obitelji Nemaju vještine za socijalna ili akademska postignuća Sklonost skitnji i besposličarenju, povezuju se s problematičnim vršnjacima, skloni delinkvenciji Prerana seksualna ponašanjaZašto je autoritativno roditeljstvo najbolje? Roditelji podržavaju postignuće i nezavisno mišljenje Postavljanje granica ponašanja, jasna struktura i konzistenta disciplina umanjuju pojavu problematičnog ponašanja Responsivnost djeluje poticajno na prihvaćanje roditeljskih vrijednosti Percepcija prihvaćenosti, uključenost roditelja i poticanje promoviraju pozitivnu sliku o sebi

Mehanizam autoritarnog roditeljstva Blokiranje nezavisnog mišljenja i nedovoljna roditeljska podrška razlogom neodgovarajućeg razvoja socijalne kompetencije Akademsko postignuće ograničeno izostankom poticanja i ohrabrivanja Naglašavanje pravila djeluje pozitivno na obeshrabrivanje u iskazivanju neposluha

Mehanizam permisivnog roditeljstva Nedostatak granica i roditeljskog nadzora povećava osjetljivost za eksternalizirane probleme (agresija, delinkvencija, ovisnost) Roditeljska uključenost povezana je s višim samopoštovanjem koje štiti od razvoja internaliziranih problema (anksioznost, depresivnost) Nepoticanje postignuća vodi slabijoj kognitivnoj kompetencijiMehanizam neuključenog roditeljstva Nedosatak pravila povećava rizik razvoja eksternliziranih proberlma Niska prihvaćenost i uključenopst povećava rizik za razvoj internaliziranih probelma Nepoticajnost kao i nedovoljna podrška

uvjetuje slabiju akdemsku i socijalnu kompetenciju

Obilježja obitelji Utjecaj socioekonomskog statusa: zanimanje roditelja i odgoj (podređena pozicija – naglasak na poslušnosti, zabranama, konformiranju)

82

Zanimanje oca i uključenost u odgoj djece (poticanje sinova, veća kontrola djevojaka), kompleksnost profesionalne uloge odražava se na odnos sa sinom

Negativni primjeri obiteljskog života Obiteljsko nasilje Zlostavljenje i zanemarivanje djece: Emocionalno zlostavljanje Fizičko zlostavljanje Seksualno zlostavljanje

Nasilje u obitelji nasilje roditelja nad djecom bračni sukobi nasilje između djece nasilje nad starijim članovima obitelji

Zlostavljanje i zanemarivanje djece Zlostavljanje: fizičko i mentalno povređivanje, seksualno zlostavljanje i nemaran postupak i maltretiranje djece mlađe 18 godina od strane osoba koje su odgovorne za djetetov razvoj, Buljan-Flander, Kocijan-Hercigonja, 2003 Zanemarivanje: nedostatak odgovarajuće brige i njege odraslih osoba prema djetetu, što bitno utječe na djetetov normalni fizički i psihički razvoj

Rizični faktori zlostavljanja i zanemarivanja djece socijalni: siromaštvo ekološki faktori, životni uvjeti, stresovi obilježja roditelja: prerano roditeljstvo, mentalna retardacija, psihičke bolesti (depresija, psihoza, alkoholizam, narkomanija); obilježja djeteta : zahtjevni temperament, teško ili kronično bolesna djeca Zlostavljanje češće u brojnijim obiteljima, s djecom mlađom od 3 godine, s djecom koja imaju fizičke ili intelektualne deficite, djeca koja previše plaču Roditelji nemaju podršku, loši bračni odnosi Nerealna roditeljska očekivanja o sposobnostima djece i odnose roditelj-dijete

Verbalno zlostavljanje- riječi koje bole Odbacivanje: “Nitko te ne može voljeti” Omalovažavanje: “Glup si!” Zahtjevi za savršenstvom: “Zašto si došao drugi?!” Negativno predviđanje: “Nikad ništa od tebe!” Negativno uspoređivanje:”Zašto nisi kao tvoja sestra?” Okrivljavanje: “Ti si kriva što smo se tata i ja rastali!” Posramljivanje: “Pogledajte svi kakva je ona beba!” Kletva: “Nek’ te vrag odnese!

83

Prijetnja: “Prebit ću te!” Induciranje krivnje: “Kako mi možeš to raditi nakon svega što sam učinila za tebe?”

Posljedice zlostavljanja na razvoj djece• negativni efekt na tjelesni, mentalni i socijalni razvoj• problemi u ponašanju• česte psihosomatske reakcije na traumu (glavobolje, bolovi u trbuhu, gubitak apetita, povraćanje, gušenje), uz vidljive i tjelesne ozljede• učestaliji simptomi depresivnosti• osjećaj bespomoćnosti i straha• negativna slika o sebi• otežana ekspresija emocija• češće osjećaj srama i krivnje • poteškoće u kognitivnom funkcioniranju (rješavanje problema)• nedovoljna kreativnost• zaostajanje u razvoju govora i čitanja• slabiji školski uspjeh• slabija socijalna kompetencija kao posljedica lošije slike o sebi i niskog samopoštovanja• fizički zlostavljana djeca agresivnija, s nedovoljnom empatijom i prosocijalnim ponašanjem- razlog odbačenosti od vršnjaka• povezanost s bullingom u školi• Dugotrjana izloženost zlostavljanju rizik za razvoj: delinkvencije, autodestruktivnosti, ovisnosti o drogama i alkoholou• pokušaji suicida

Izloženost djece bračnim sukobima otvoreni neprijateljski i fizički sukobi imaju najveći negativni utjecaj na djecu izloženost bračnim sukobima ima neposredne, kratkoročne i dugoročne posljedice indirektni efekt bračnih konflikta kroz odražavanje na kvalitetu roditeljstva i obiteljske odnose (braća) prijetnja emocionalnoj stabilnosti djeteta ugrožen osjećaj sigurnosti osjećaj krivnje, srama i povlačenje uzajamno ugrožavanje roditelja narušava potrebu djeteta da održi pozitivnu sliku o oba roditelja negativni efekti izloženosti bračnom sukobu povezani su sa snažnim emocionalnim, kognititivnim i ponašajnim reakcijama kao i kod djece koja su i sama žrtve nasilja dječaci skloniji eksternaliziranim problemima, a djevojčice internaliziranim

84

Mogući prediktori nasilja u obitelji: obilježja odnosa i osobe ljubomora; kontrolirajuće ponašanje sklonost fizičkom i verbalnom nasilnom reagiranju sklonost čestim i naglim promjenama raspoloženja izolacija, okrivljavanje drugih nerealna očekivanja preosjetljivost odrastanje u nasilnom obiteljskom okruženju ovisnost o alkoholuSpolne razlike s obzirom na posljedice izloženosti nasilju• mladići češće postaju zlostavljači• djevojke su sklonije odnosima u kojima su i dalje viktimizirane (efekt model o sebi prema teoriji privrženosti)

Posljedice nasilja u obitelji generacijski prijenos nasilja:

održavanje normi o prihvatljivosti nasilja u rješavanju sukoba- utjecaj na odgojne postupke i odnose među članovima obitelji žrtve zlostavljanja u oko 40% slučajeva u odrasloj dobi postaju zlostavljači, a veliki broj žrtvi postaje autodestruktivno oko 80% psihijatrijskih bolesnika s poviješću traumatskih iskustava iz djetinjstvaIshodi obiteljskog nasilja

EFEKTI ZLOSTAVLJANJA ovise o:• obilježjima zlostavljanja (čestina, trajanje, kroničnost, ozbiljnost povreda)• obilježjima djeteta ( dob, razvojna razina, djetetovom atribuiranje zlostavljanja, strategije suočavanja sa zlostavljanjem)• obilježjima obitelji (funkcioniranje drugog roditelja, podrška, spol zlostavljača)

Strategije suočavanja kod većeg stresa vjerojatnije mehanizam izbjegavanja i pasivnosti, osjećaj bespomoćnosti negativna slika o sebi, niska socijalna podrška i strah od osvete razlog lojalnosti prema zlostavljaču ovisnost djece o roditeljima- paradoks privrženosti roditelju zlostavljaču

Izvori otpornosti Socijalna kognicija (razvija se s dobi)Depersonalizacija događaja- sposobnost zauzimanja perspektive druge osobe, moguće kod situacijski uvjetovanog zlostavljanjaOsjećaj osobne vrijednosti djetetaOsjećaj osobne djelotvornosti (lokus kontrole)Sposobnost rješavanja problema Socijalna okolina: podrška prijatelja i povjerenje u barem jednu odraslu osobu

85

Prevencija nasilja nad djecom u obitelji Cilj prevencije:

• umanjivanje efekta rizičnih faktora a jačanje zaštitinih faktora

• prepoznavanje nasilja i sposobnost odupiranja

• jačanje roditeljskih kompetencija

Primarna prevencija poboljšanje kvalitete života, poticanje razvoja zaštitnih čimbenika aktivnosti prema široj zajednici, obitelji i djeci formiranje stava javnosti o štetnosti nasilja edukacija roditelja; učenje roditeljskim vještinama razvoj pozitivne slike o sebi kod djece

Formiranje stava javnosti o problemu nasilja nad djecom Uključivanje stručnjaka različitog profila Razrađena nacionalna strategija u promociji dječijih prava Netoleriranje nasilja Definirane preventivne mjere i zakonske intervencije Djelovanje na “potencijalne nasilnike” Važnost prepoznavanja rizičnih situacija

Utjecaj na stav javnosti: Upoznavanje s posljedicama nasilja u obitelji Promoviranje stava o štetnosti tjelesnog kažnjavanja djece (dijete nije objekt discipliniranja!) Isticanje ideje da dobrobit djece nije isključivo u roditeljskoj nadležnosti, jer roditelji nisu “vlasnici” djece Promoviranje “odgovornog roditeljstva”Razlozi nedovoljnog isticanja problematike nasilja u obitelji• obitelj kao zatvoreni sustav definiranih odnosa u koje se ne intervenira – predrasude krive za toleriranje obiteljskog nasilja• ne pridavanje pozornosti problemu zbog potrebe održavanja idealne slike društva i obitelji

Šutnja djeteta ne znači odobravanje nasilnog ponašanja! Šutnja odraslih znači indirektno sudjelovanje u ugrožavanju djece i negiranju dječijih prava! Killen (2001.) Izdani: Zlostavljana djeca su odgovornost svih nas

Razvoj slike o sebi

86

• U priči o Alisi u zemlji čuda, Alisa se stalno iznova čudi, zbog stalnih promjena svoje veličine: "Tko sam ja u svijetu?" i susreće se s pitanjem koje nas prati čitavog života: spoznavanje sebe Tko sam ja?• “Ja sam…”• “Ja sam…”

Pojam selfa

• SELF= kombinacija atributa, motiva, vrijednosti i ponašanja jedinstvenih za pojedinca

• Self = hipotetički konstrukt (ne možemo ga spoznati samo kroz osjetila)

– kompleks fizičkih, ponašajnih i psiholoških karakteristika pojedinca

• Self povezuje različite aspekte ličnosti

• SELF-KONCEPT / SAMOPOIMANJE

– pojam o sebi– doživljaj sebe kao odvojenog pojedinca koji posjeduje jedinstven sklop karakteristika

Sustav pojma o sebi

RAZVOJ SLIKE O SEBI• Fizička i psihička separacija u 1. godini• James, 1890.• Egzistencijalni “I” (ja)• Empirijski “me” (mene)

• Subjektivni self: “Ja” postojim, odvojen od drugih• Objektivni self: “Ja” kao objekt u svijetu sa obilježjima

RAZVOJ SLIKE O SEBI Slika o sebi nije prisutna pri rođenju

Znanje o Znanje o sebisebi

(Deskripti(Deskriptivni vni

Self)Self)

Vrijednosni Vrijednosni selfself

(samopoštov(samopoštovanje)anje)

Regulacijski Regulacijski self self (samokontro(samokontrola)la)

Funkcija self koncepta: usmjeravanje i Funkcija self koncepta: usmjeravanje i razumijevanje ponašanja, odluka, željarazumijevanje ponašanja, odluka, želja

87

Oko 4. mjeseca usmjeravanje aktivnosti u odnosu na vlastito tijelo – pretraživanje

Svjesnost o osobnom djelovanju: razumijevanje da je pojedinac uzročnik događaja

Vizualno samoprepoznavanje

Reakcija na zrcalni odraz Većina djece od 18 mjeseci ima razvijenu shemu svoga lica i prepoznaje se

u zrcalu (Lewis, Brooks-Gunn, 1979)

RAZVOJ SLIKE O SEBI• Jednogodišnjaci svjesni predmeta oko sebe, osjećaja iz svog organizma, ali nisu svjesni sebe kao odvojenog bića koje to doživljavaju • Doživljaj sebe kao odvojenog, integriranog "ja" ne razvija se sve do 2-3. godine života. • 2-3- godišnjaci se počinju doživljavati samostalnim u ostvarenju svojih prava (povećani negativizam, tvrdoglavost).– Počinju koristiti osobnu zamjenicu "JA". – Osjećaj posjedovanja i vlasništva predmeta- zamjenica “moje”

3 stadija razvoja djetetova samoopisa

Razvojne promjene u samoopisu• Fizička/konkretna obilježja- psihološka obilježja• Povećana diferencijacija • Povećana uporaba socijalne usporedbe

88

Čimbenici razvoja slike o sebi• Važnost interakcije s drugima• Cooley, 1912. – socijalno ogledalo• Mead, 1934. • simbolički interakcionizam: važnost mišljenja o prirodi interakcije od same interakcije• looking glass self/zrcalni self

"Looking-glass self" (zrcalni self) • načini na koje druge osobe reagiraju prema nama u velikoj mjeri određuju pojam o sebi• drugi ljudi su nam poput ogledala koje nam govori tko smo mi• zamišljamo kako nas drugi vide i procjenjuju, i ta pretpostavka o reakciji drugih vremenom postaje naša slika o nama

"Značajni drugi " u razvoju selfa• U razvoju samopoimanja važne su osobe u našoj okolini i interakcija s njima. • Uloga roditelja, vršnjaka i nastavnika• Asimetrične i simetrične interakcijeUloga roditelja• Roditelji značajne osobe s kojima ostvarujemo prve i najsnažnije socijalne kontakte • Beba ovisna o brizi roditelja (hrana, ugoda) i s vremenom roditelji poprimaju veliki značaj u djetetovom svijetu• Sve što dolazi od roditelja dobiva posebnu vrijednost• Roditelji pružaju prve informacije o djetetu, posreduju u kreiranju očekivanja djeteta • Asimetrična interakcija Roditelji:• uče djecu pravilima (Lagati znači biti loš) • nameću standarde kao “Ja bih trebao...“• načinom ponašaja prema djeci poručuju ima da "zaslužuju" takvo ponašanje • određuju osjećaj osobne vrijednosti dijeteta • procjene roditelja opstaju i u odrasloj dobi kada ljudi još uvijek sebi pripisuju karakteristike koje su im nametnuli roditelji.• utjecaj roditelja na realni i na idealni self, onaj kojem težimo• Osim internaliziranja stavova drugih o nama, na samopoimanje utječe i internaliziranje standarda društva. • Kompeticijske ili suradničke sredine• samopoimanje socijalno određeno kao produkt učenja kroz interakciju s drugima Vršnjaci• potreba prihvaćanja od vršnjaka

89

• osjećaj odbačenosti i ismijavanje djeluju negativno na samopoimanje• Začarani krug: dijete koje već ima pozitivno samopoimanje vjerojatno će biti i omiljenije kod vršnjaka, za razliku od djeteta koje će zbog loše slike o sebi i drugoj djeci predstavljati izvor zadirkivanja Samopoštovanje• Svijest o vlastitoj vrijednosti• James, 1890.

Samopoštovanje= postignuće/očekivanje• Rosenberg, 1979.

visoko samopoštovanje= realna procjena osobina i kompetencija+samoprihvaćanje

• Izvor samopoštovanja: Diskrepanca između onoga što bi željeli biti i onoga što mislimo da jesmo

Osjećaj podrške od značajnih drugih Samopoštovanje• Procjena sebe odnosi se na usporedbe onog što bismo trebali s onim što jesmo i onog što bi željeli.• Rezultat tih procjena jest samopoštovanje: koliko se sviđamo sami sebi na temelju procjene vlastite vrijednosti.• Što je veće neslaganje između prave slike i željene- niže samopoštovanje.• Osoba koja živi u skladu sa postavljenim standardima i očekivanjima, kojoj se sviđa kakva je i što radi, imat će visoko samopoštovanje.

• Postavljeni standardi trebali bi biti sukladni sposobnostima i ne previše odstupati od njih

• Optimalno postavljanje ciljeva nešto viših od trenutnih mogućnosti/ uspješnosti

• Ostvarenje takvih ciljeva vjerojatnije će voditi višem samopoštovanju.

• Postavljanje podciljeva koji se lakše realiziraju

• Značajan izvor samopoštovanja je sistem samonagrađivanja i selektivnost pažnje na informacije o sebi

Ispitivanje samopoštovanja kod djece i mladih

• Spontani i reaktivni self

• Uobičajena metoda: upitnici

• Coopersmith upitnik samopoštovanja (Self-esteem inventory, SEI)

– Mjera globalnog samopoštovanja

• Harter – skala percipirane kompetentnosti

• Procjena po područjima i globalna procjena

• Ispitivanjime školske djece Harter (1982) izdvojila

90

4 vrste kompetentnosti:1) kognitivna kompetentnost: biti dobar u školi, pametan, lako pamtiti, razumjeti što čita2) socijalna kompetentnost: imati puno prijatelja, biti popularan, važan, osjećati da se sviđa drugima3) fizička kompetentnost: biti dobar u sportu, biran za igre, dobar u novim igrama, radije se voli igrati nego gledati 4) generalna vrijednost selfa: siguran u sebe, dobra osoba, sretan kakav je, želi ostati isti

• Coopersmith, 1967.• Razlika između djece visokog i niskog samopoštovanja: Visoko samopoštovanje: realna slika o sebi, akademska i socijalna uspješnost, popularni, rado sudjeluju u aktivnostima Nisko samopoštovanje: preosjetljivost na kritike, slabijeg akademskog uspjeha, okupirani svojim problemimaCoopersmith• Razlika između djece visokog i niskog samopoštovanja: odnos roditelja• Djeca s visokim samopoštovanjem imaju roditelje koji– ponose se uspjesima djece– toleriraju neuspjeh– prihvaćaju i poštuju svoju djecu– roditelji su im emocionalno stabilne osobe koje postavljaju više ciljeve za svoju djecu– imaju konzistentna pravila– u odgoju više koriste nagrade od kazni.

Faktori koji određuju samopoštovanje, Coopersmith

• Značajnost- osjećaj ljubavi i odobravanja od drugih

91

Kompetentnost- uspješnost u područjima koja se smatraju važnim

Vrlina- postignuća očekivanih moralnih standarda društva

Moć- mogućnost samokontrole i kontrole svog utjecaja na druge

• Kritično u razvoju selfa je rano iskustvo s osobama koje se brinu o djetetu (Beck, 1976, Bolwby, 1988, Kohut, 1977, Mahler, i dr. 1975, Rogers, 1961).• Rogers (1961): važnost podudaranja osobne slike s povratnom informacijom iz okoline. • Poteškoće kada bliske osobe, roditelji, nastavnici, prijatelji ne prihvaćaju osobu kakva je ona zapravo• bezuvjetno pozitivno prihvaćanje djeteta• radni model privrženosti – slika o sebi na temelju reakcija figure privrženostiSamopoštovanje odraz slike o sebi

• Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje potencijale koje će moći razviti tek ako se osjeća prihvaćeno i voljeno takvo kakvo jest Stabilnost samopoštovanja:• Visoko kod predškolaca• Promjene s polaskom u školu• Promjene nakon prijelaza u srednju školu i pubertetskih promjena• Promjene u diferencijaciji:– Početno odvojene procjene (npr. kompetencija i socijalna prihvaćenost, kod predškolaca)– Globalni osjećaj osobne vrijednosti- integracija procjena po područjima (srednje djetinjstvo: razlikuju akademsko, tjelesno i socijalno)

Spolne razlike u samopoštovanju• Nekonzistentni rezultati o razlikama na globalnoj razini• Razlike po pojedinim komponentama:– Manji varijabilitet po komponentama kod dječaka– Djevojčice lošije procjenjuju tjelesni self i atletsku kompetentnost– Djevojčice svoju sliku o sebi temelje više na ponašanju u školi, manje na postignuću, za razliku od dječaka

Samopoštovanje i prilagodba

92

Nisko samopoštovanjeUobičajeni znakovi da dijete ima problema sa samopoštovanjem su:• potreba da neprestano pobjeđuje u igrama • varanje u igrama • perfekcionizam • pretjerana samokritičnost • pretjerano hvalisanje • davanje slatkiša, novca ili igračaka drugoj djeci, kako bi se "potkupila" prijateljstva • privlačenje pažnje neodgovarajućim ponašanjem (glupiranje, zadirkivanje, agresivnost)

Uobičajeni znakovi problema sa samopoštovanjem su:• plačljivost • povučenost ili sramežljivost • pretjerano ispričavanje za sve što kaže ili napravi • strah od toga da pokuša nešto novo • stalno traženje isprika • prebacivanje odgovornosti ili krivnje na druge • antisocijalno ponašanje • nepovjerenje prema ljudima • stalna potreba da se ugodi drugima • nesposobnost donošenja vlastitih odluka ili izbora • nesposobnost da kaže "neću" ili odbije nešto što ne želi

Školski pojam o sebi• Školsko samopoimanje značajno doprinosi školskom uspjehu (podjednako kao intelektualne sposobnosti i osobine ličnosti)• Značajnija procjena u tzv. formativnim predmetima (Lacković-Grgin) potiče više samopoštovanje kod učenika boljih kognitivnih sposobnosti• Povezanost specifičnog samopoimanja uz određeni školski predmet i uspjeha u tom predmetu veća nego povezanost općeg samopoimanja i pojedinih uspjehaPoticanje samopoštovanja iz perspektive srednjoškolaca

Tjelesno Tjelesno i i psihološpsihološko ko zdravljezdravlje

Otpornost na Otpornost na stresstres Pozitivne Pozitivne

emocijeemocijeEfikasnostEfikasnost

ZadovoljstZadovoljstvo vo životomživotom

93

• Razvijati samopoštovanje

- znači da:

• Samopoštovanje se gradi

Scena iz jednog dječjeg vrtićaOdgojiteljica u ruci drži kutiju privlačnog izgleda, umotanu u sjajne, šarene papire, koja privlači pažnju i budi znatiželju.  „ Teta, što je u toj kutiji ? " zapitkuju mališani, a odgojiteljica pomalo tajanstvenim tonom odgovara: “ U ovoj kutiji nalazi se nešto naj, najvrjednije, najdragocjenije što si možete zamisliti. Nešto što je jako posebno i što treba njegovati i cijeniti. Sad ćete jedan po jedan zaviriti u kutiju i pogledati što je u njoj, no neka to bude Vaša tajna..“

Djeca, jedno po jedno, prilaze kutiji, zavire u nju i sjajnih se očiju, s osmijehom na licu, udaljuju. Što su vidjeli? U kutiji se nalazi ogledalce i djeca su, spremna pogledati ono najvrjednije, najdragocjenije, ugledala vlastito lice.

Samoregulacija

• Razvoj unutrašnje samokontrole

• ponašanje do druge godine dominantno pod kontrolom okoline

• Poslušnost: spremnost podvrgavanju zahtjevima okoline

• Treća godina: poticaj ka samostalnosti samokontroli

• Verbalne upute roditelj: “Ne!”

• Privatni govor- internalizacija poruka od 5.godOdupiranje iskušenju• Tehnika zabranjene igračke: ovisi o modeliranju, isticanju razloga; kod male djece moguća distrakcija irelevantnim samouputama• Sadržaj samoupute – “Ne smijem to dirati” učinkovit kod djece školske dobi

94

• Odgoda zadovoljenja- odgoda manje neposrednije nagrade s ciljem dobivanja veće • Dječje razumijevanje učinkovitih strategija povećava se s dobi, neučinkovito kod predškolacaTeorije pojma o sebi• Kognitivno-razvojni pristup• 5 faza razvoja svijesti o sebi, Selman, 1982• Model obrade informacija• Shema o sebi – organizacija informacija o sebi

• Teorija socijalnog učenja, Bandura, 1977.

• Etološka teorija• Privrženost- unutrašnji radni model o sebi

Teorije pojma o sebi- Kognitivno-razvojni pristup5 faza razvoja svijesti o sebi, Selman, 1982• Razina 0 (male bebe) ne razlikuju ponašanje od psiholoških doživljaja• Razina 1 (rano djetinjstvo) misli kontroliraju ponašanje i dostupne su kroz ponašanje• Razina 2 (srednje djetinjstvo) osjećaji i motivi ne moraju se pokazati kroz ponašanje• Razina 3 (predadolescencija) odvojenost unutrašnjeg i vanjskog selfa• Razina 4 (adolescencija) neki aspekti selfa ne mogu se spoznati

MJERENJE SAMOPOIMANJA KOD DJECE

• TEHNIKE SPONTANOG SELFA (tko sam ja?)

• TEHNIKE REAKTIVNOG SELFA (upitnici i skale)

PREDŠKOLSKA DOBTEHNIKE SPONTANOG SELFA

• Tehnike spontanog selfa – deskriptivno samopoimanje

Unutrašnje reakcije

95

samoučinkovitost

Verbalne upute

iskustvo

modeliranj

• Usmjerenost samoopisa na tjelesne osobine, posjedovanje, preferencije, objektivna usmjerenost na sada i ovdje

• “Imam dugu kosu, imam crveni bicikl, volim sladoled”

PREDŠKOLSKA DOBTEHNIKE REAKTIVNOG SELFAOgraničenja vezana uz stupanj kognitivnog i verbalnog razvoja djece: Kratkotrajnost pažnje Nedosljednost u odgovaranju Tendencija davanja socijalno poželjnih odgovora Nečitanje Ograničenost govornih sposobnosti Nerazumijevanje apstraktnih osobina, razumijevanje konkretnih

• Specifična prilagodba u primjeni skala:

crteži ili lutke

individualna primjena

prezentacija i pozitivnih i negativnih odgovora – socijalna poželjnost

• Skala samopercepcije za djecu (Cugmas, 2002)

• Taktilno-vizualna metoda ispitivanja self-koncepta (Rodrigues-Andrew i Zurcher, 1986)

1. Skala samopercepcije za djecu (Cugmas, 2002) • Većina pitanja je konkretna - opisuju konkretna ponašanja, znanja, osjećaje, interese • Obuhvaća različita područja (model hijerarhijske strukture samopoštovanja kod osnovnoškolaca - Harter, 1982): akademska kompetencija, negativni osjećaji, agresivnost, umjetničko estetska kompetencija i interes, socijalna spretnost • 44 čestice• od djeteta zahtijeva poznavanje pojmova "uvijek", "ponekad" i "nikad”

• Primjer pitanja:I: "Vole li mama i tata razgovarati s tobom?'"D: "Da"I: "Vole li mama i tata uvijek razgovarati s tobom ili samo ponekad?"D: "Uvijek"

96

• Tri oblika: verbalni, slikovni i uz pomoć lutaka

• Izvedba s lutkama: postavlja se pitanje lutkama (Pingo i Pongo), jedna bira odgovor da, a druga ne, a onda se postavlja pitanje djetetu

• Preliminarna analiza Skale samopercepcije na našem uzorku 80 djece (55 djevojčica i 25 dječaka),dobi 4-6 godina (M=5.35; SD=0.76) Pouzdanosti podljestvica od 0.61 do 0.79 Statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica na skalama agresivnosti-hostilnosti (t= 2,34, p<.05; M>Ž) te umjetničko-estetske kompetencije i interesa za umjetničku aktivnost (t=4.26, p=.00; M<Ž). Osnovni parametri primjene skale: trajanje 15 minuta, visoka spremnost na suradnju, malo dosađivanje

2. Taktilno-vizualna metoda ispitivanja self koncepta (Rodrigues-Andrew i Zurcher, 1986)• Sreća (sretan), tjelesna veličina (velik), inteligencija (pametan), fizička privlačnost (lijep), tjelesna snaga (jak)• “Sada ćemo se malo poigrati. Ali za ovu igru moraš gledati moju ruku. Ako je ovaj prst (palac) najsretnije dijete u tvojoj grupi, ovaj ovdje (kažiprst) malo sretno, ovaj (srednjak) nije ni sretno ni tužno, ovaj ovdje (prstenjak) najtužnije i ovaj prst (mali) najtužnije dijete u tvojoj grupi – koji od njih si ti?”

• Likertova skala od 1 do 5, maksimalni broj bodova 25• Rezultati primjene ove skale ukazuju na preferenciju odgovora koji ukazuju na superiornost djeteta u svim procjenjivanim aspektima• Subjektivnost procjene: samoprocjene su su usmjerene željama (onakav sam kakav bih želio biti)

• Spolne razlike: M biraju u većem postotku najpozitivnije kategorije, a ne biraju kategorije najgluplji i najslabiji

• Ž ne biraju kategoriju najružniji, ali u većem postotku biraju kategorije najmanja, najgluplja i najslabija

• Efekti socijalizacije na usvajanje spolnih uloga

PREDŠKOLSKA DOBPROCJENE RODITELJA I ODGAJATELJA

• Primjer tvrdnji:

• Druga ga djeca biraju za igre i cijene njegovo društvo.

• Nestrpljivo iščekuje nove zadatke.

97

• Samostalno je u izvođenju različitih aktivnosti.

• Prema sebi se općenito negativno odnosi.

ŠKOLSKA DOBTEHNIKE SPONTANOG SELFA• Srednje djetinjstvo (faza konkretnih operacija) Usmjerenost samoopisa na ponašajne crte, sposobnosti i osjećaje Naglasak na pripadnosti kategoriji i neopazivim osobinama, socijalna komparacija “Dobar sam pjevač. Najbolji sam u razredu u matematici. Ponekad sam tužan.”

• Adolescencija (faza formalnih operacija)

Usmjerenost samoopisa na stavove, osobine ličnosti, uvjerenja Apstraktni, hipotetični komentari

“Mrzim kemiju. Znatiželjan sam. Ne trebaju mi droge da bih bio sretan.”

ŠKOLSKA DOBTEHNIKE REAKTIVNOG SELFA

• Piers-Harrisova skala dječjeg self-koncepta (1964)

• Jednodimenzionalna skala općeg samopoimanja, prediktivna u kliničkoj dijagnostici, sociometrijski status, postignuće.

• Najpouzdanija za djecu u dobi od 9 do 12 godina.

• Coopersmithov upitnik samopoštovanja (1959)• Dvije forme: A (samopoštovanje kao višedimenzionalni konstrukt – opći, socijalni, školski, obiteljski self i skala laži) i B (samopoštovanje kao jednodimenzionalni konstrukt – globalna mjera samopoštovanja)• Dobra prediktivna valjanost upitnika, ali još uvijek nejasno što ovaj upitnik doista mjeri.

• Skala percipirane kompetentnosti (Harter, 1982)

• Dvije forme: slikovna (4-7 godina; samo 5 subskala bez općeg samopoštovanja) i tekstualna verzija (od 8 godine; školsko postignuće, sportsko postignuće, socijalna prihvaćenost, ponašanje, tjelesni izgled, samopoštovanje).

• Skala tjelesnog samopoštovanja (Body Cathexis Scale)

98

• Ovaj se aspekt samopoimanja pokazao vrijednim prediktorom ponašanja mladih

MORALNI RAZVOJ

MORAL (lat. mos, moris- običaj)

skup društvenih pravila o odnosima među ljudima u skladu s općim pravilima o

dobru i

ispravnost, poštenje, čestitost, krepost, vrlina, etika

ETIKA (grč. Ethos - običaj, navada, ćud)- učenje o moralu, načelima moralnog

djelovanja čovjeka kao pripadnika zajednice

ponašanje u skladu s moralnim pravilima

Filozofske rasprave:

Procjene moralnih obveza:

“Što bi trebali činiti?»

“Kako možemo procijeniti što je dobro, a što loše?”

Utjecaj na psihologiju:

usmjerenost na moralno rasuđivanje, prosuđivanje, principe

Procjene moralnih vrijednosti: vrijednost osobe, obilježja, motiva i ljudskih

kvaliteta

Utjecaj na psihologiju:

ispitivanje moralnih dispozicija ili crta

Društvena pravila:

Moralna pravila - štite dobrobit pojedinca, osiguravaju ostvarenje ljudskih prava i

određuju što je pošteno, a što nije

Društvene norme- pravila kojima se određuju svakodnevni postupci i održava

red u društvu

Istraživanja o moralnom razvoju uključivala su pitanja:

razvoj savjesti i krivnje, djelovanje sankcija na loše ponašanje

kako se razvija razumijevanje osnovnih pravila i moralnih principa

99

kako učimo kulturalno uvjetovane obrasce ponašanje

kako razvijamo moralne emocije koje motiviraju našu brigu za druge

Interindividualne razlike (strogo pridržavanje pravila ili stalno kršenje)

Dobne razlike - razlike u moralnim sudovima djece i odraslih

Determinante moralnosti

EMOCIONALNA:

afektivna reakcija, krivnja zbog nelagode drugih

KOGNITIVNA:

aktivno razmišljanje i moralno prosuđivanje

PONAŠAJNA:

moralne emocije i kognicije usmjeravaju ponašanje

MORALNI RAZVOJ: usvajanje socijalnih normi dobrog vladanja

od eksternalnog, usmjereno i kontrolirano autoritetom do internaliziranja:

ponašanje usmjereno unutrašnjim standardima i principima

Teorije moralnog razvoja

Ističu različite aspekte moralnosti

Različite metode ispitivanja moralnog razvoja

Različita pitanja o procesu razvoja

Različite definicije prediktora moralnog razvoja- usmjeravanje na različite

varijable

Različito viđenje prirode razvoja- stadiji ili kontinuitet

Teorije moralnog razvoja

1. PSIHOANALITIČKA TEORIJA

razvoj superega savjest

osjećaj krivnje: preusmjeravanje hostilnih impulsa na sebe

100

strah od kažnjavanja i gubitka roditeljske ljubavi

Teorije moralnog razvoja

2. BIHEVIORALNA TEORIJA

učenje moralnosti kroz mehanizme potkrjepljenja i modeliranje

Važnost utjecaja iz okoline

Neusklađenost ponašanja i rezoniranja

3. KOGNITIVNE TEORIJE

AKTIVNOST +

KOGNITIVNA ZRELOST +

SOCIJALNO ISKUSTVO

Najviša razina: sposobnost višestrukog sagledavanja kompleksnijih moralnih

pitanja

Piagetov model moralnog razvoja

ponašanje djece u igri s pravilima

priče s moralnim dilemama

stadiji moralnog razvoja

uloga kognitivnog sazrijevanja (odmak od egocentričnosti)

iskustvo interakcije s drugima- vršnjaci

1. PREDMORALNI STADIJ (2-4 godine)

2. STADIJ HETERONOMNE MORALNOSTI (5-7 godina)

MORALNI REALIZAM: fiksna pravila

“Crno-bijele” procjene postupaka na temelju posljedica:

Više je kriv onaj tko je napravio veću štetu

OBJEKTIVNA ODGOVORNOST- "objektivna moralnost” (loše je ono iza čega

slijedi kazna)

NEPOSREDNA PRAVDA – brkanje moralnih i fizikalnih zakonitosti

Piagetov model moralnog razvoja

3. STADIJ AUTONOMNE MORALNOSTI (8-11 godina)

MORALNI RELATIVIZAM- fleksibilna pravila

101

"subjektivna moralnost"- namjere i motivi počinitelja

Kazna mora biti primjerena počinjenom djelu

Neka loša djela prođu nekažnjeno

4. STADIJ STVARANJA NOVIH PRAVILA; zanimanje za opća moralna pitanja

Kohlberg - teorija moralnog rezoniranja

Odgovor na hipotetičnu moralnu dilemu: odluka između pridržavanja pravila i

zakona i zadovoljenja ljudskih potreba

važnost argumentiranja:

Osobe u istom stadiju moralnog rezoniranja mogu dati suprotne odgovore na

moralnu dilemu.

Osobe u različitim stadijima mogu dati iste odgovore uz različito rezoniranje

Kohlbergova teorija

Hainzova dilema:

spasiti ženu i ukrasti lijek?

3 RAZINE (6 stadija):

1. PREDKONVENCIONALNA : 1.i 2. stadij

2. KONVENCIONALNA: 3. i 4. stadij

3. POSTKONVENCIONALNA: 5. i 6. stadij

nepromjenjivost slijeda stadija

1. stadij: orijentacija na kaznu i poslušnost

Pridržavanje pravilima s ciljem izbjegavanja kazne

moralnost određuju autoriteti čija se pravila moraju poštivati;

Razumijevanje namjere lika- uz crtež već od dobi od 4-6 god.

102

je li nešto dobro ili loše ovisi o kažnjivosti: nešto je loše ako se kažnjava; djeca

su dobra da bi izbjegla kaznu

2. stadij: naivni instrumentalni hedonizam

Poslušnost s ciljem dobivanja nagrade

«Biti moralan znači voditi brigu o sebi».

Dobro i loše ovise o tome što donosi nagradu i što ljudi žele. Moralno ponašanje

ima smisla ako služi vlastitim interesima.

Djeca se pridržavaju pravila i surađuju zbog očekivanja reciprociteta: «Udario si

me, vratit ću ti! Pomogao si mi pomoći ću ti!»

3. stadij: moralnost dobrog djeteta (odobravanje od drugih)

konformiranje s ciljem izbjegavanja neodobravanja ili nesviđanja od drugih

«Biti moralan znači činiti nešto zbog čega ćeš se sviđati drugima».

Dobro je sve što zadovoljava druge, što drugi odobravaju. Ponašanje određuju

pravila koja većina ljudi smatra ispravnim.

Pravila se poštuju da bi nas cijenili ljudi do kojih nam je stalo: «Ne čini drugima

ono što ne bi htio da oni čine tebi!»

4. stadij: moralnost održavanja autoriteta- red i zakon

Konformiranje pravilima s ciljem izbjegavanja kritika autoriteta

Biti dobar znači činiti ono što je naša dužnost. Ispravno je ono što je u skladu sa

zakonom.

Pravila vrijede za sve ljude i cilj je iskazati poštivanje nadređenom autoritetu s

ciljem održavanja socijalnog reda. Zakoni su bespogovorno prihvaćeni i pridržavaju ih

se.

5.stadij moralnost ugovora

Pridržavanje društvenim pravilima zajednice

Ljudska su prava važnija od zakona- moralnost se zasniva na zaštiti ljudskih

prava svih ljudi, uz održavanje društvenog sustava koji to omogućuje.

103

Zakoni postoje radi zaštite, a ne ograničavanja slobode osobe. Postupci koji štete

društvu su pogrešni čak i kada su u skladu sa zakonom- zato zakone nekada treba

mijenjati. U nekim situacijama pravo pojedinca može nadići zakon.

6. stadij moralnost individualnih principa savjesnosti

uvažavanje univerzalnih etičkih principa

Moralno ponašanje je određeno individualnom sviješću o postojećim etičkim

principima: pravda, poštenje, jednakost, svetost ljudskog života, dignitet ljudskog bića.

Postojanje univerzalnih moralnih pravila koja su iznad svih zakona. Osoba koja

se ponaša prema ovim pravilima dostiže potpunu odgovornost za svoja ponašanja.

Dobni trend:

dominantno rezoniranje na 2. stadiju kod 10-godišnjaka, na 3. stadiju kod 16-

godišnjaka

adolescenti i mladi odrasli na višem stadiju moralnog rezoniranja od djece

prijelaz na viši stadij:

KOGNITIVNA NERAVNOTEŽA

NAPREDOVANJE U PREUZIMANJU PERSPEKTIVE

Razine moralnog rezoniranja u različitoj dobi

Stadiji moralnog rezoniranja u različitoj dobi

Adolescenti na postkonvencionalnoj razini ističu moralnost nad zakonom

104

Spremnost angažiranja u društveno manje prihvatljivim ponašanjima (žestoki

prosvjedi protiv ratova, diskriminacije i sl.)

Spremnost podnošenja nepovoljnih posljedica za svoja ponašanja i stavove

(zatvor, gubitak posla i sl.)

Kritika Kohlbergove teorije

Neprimjerenost primjera dileme

Nejasan način procjene odgovora

Univerzalnost stadija: uloga obrazovanja, socijalnog statusa

Kritika Kohlbergove teorije

Spolne razlike

Gilligan, 1982. “Drukčiji glas”

2 moralne orijentacije

pravda briga

3 razine moralnog razvoja žena

Pretkonvencionalna-usmjerenost na sebe i preživljavanje

Konvencionalna razina- usmjerenost na odgovornost i brigu za druge

Postkonvencionalna razina- usmjerenost na sebe i druge kao međuovisna bića

Odnos moralnog rezoniranja i moralnog ponašanja

Osnovna kritika Kohlbergu- usmjerenost samo na rezoniranje

Nejasna veza s ponašanjem- znanje o tome što je ispravno, a što ne ne znači i

moralno ponašanje

Usklađenost samo na posljednjoj razini

Zašto djeca lažu?

Ekman, 1989.

4-godišnjaci koriste laž da bi se izvukli iz nevolje

92% 5 godišnjaka vjeruje da je laganje uvijek loše, a ipak lažu

28% 11 godišnjaka izjavljuje da nisu nikada lagali

Do 8 godine djeca ne razumiju uvijek razliku pogrešne informiranosti i laganja

105

Varanje na ispitima uobičajena pojava u adolescenata

Moralno obrazovanje?

Moralni odgoj- uloga obitelji

Formalno obrazovanje – usmjerenost na razvoj konvencionalne moralnosti

“spontani” razvoj postkonvencionalne moralnosti- viša razina kognitivnog razvoja i

viši obrazovni stupanj

Kako poticati moralni odgoj mladih

HOFFMAN (1984): roditeljski disciplinski postupci i moralni razvoj

1. pokazivanje moći: moralno rasuđivanje na najnižoj razini

2. uskraćivanje ljubavi

3. induktivna disciplina (razgovor o razlozima zabrana): najviša razina

moralnog rasuđivanja, internalizacija moralnih normi

Spoznaja jesmo li odgojili moralno dijete iz uvida o djetetovu ponašanju kada roditelji

nisu prisutni

Prosocijalno i agresivno ponašanje

• Prosocijalno ponašanje- ponašanje u korist drugih

• Altruizam

• Altruističko ponašanje

• Agresija- društveno neprihvatljivo ponašanje s namjerom nanošenja štete

Razvoj prosocijalnog ponašanja

• Eisneberg i Fabes, 1998.• 1-2. god. – pomaganje, dijeljenje, pokazivanje emocionalne reakcije na nelagodu drugih• Od 2. godine verbalni savjeti drugima, pokušaj zaštite drugih• Djeca starija od 4 god. reagiraju i na manje jasne znakove • Stabilnost prosocijalnog ponašanja• Nekonzistentni rezultati o spolnim razlikama

Odrednice prosocijalnog ponašanjeUloga okoline:• roditelji kao modeli • poticanje i oblikovanje prosocijalnog ponašanja

106

• učenje altruističnog ponašanja na temelju reakcije okoline- poticanje razvoja empatije kroz induktivnu disciplinu• poticanje prosocijalnog ponašanja kroz preuzimanje odgovornosti u kućnim poslovima• modeliranje prosocijalnog ponašanja kroz TV emisije s prosocijalnim sadržajima

Paradoks altruizmaKognitivne i emocionalne odrednice prosocijalnog ponašanja

Prosocijalno moralno rezoniranje, Eisneberg- Socijalna dilema- odluka o pružanju pomoći

• Hedonistički-orijentirani na sebe

• Orijentacija prema potrebama

• Orijentacija na priznanje

• Empatički- prijelazni

• Izrazito internalizirani

Empatija

• Razumijevanje i uživljavanje u osjećaje drugih

• Povezanost s prosocijalnim ponašanjem

• Stadiji razvoja, Hoffman:– Globalna empatija– Egocentrična empatija– Empatija za osjećaje drugih– Empatija za nečije životne uvjete– Empatija prema cijeloj grupi

• Kognitivni aspekt prosocijalnog ponašanja- razumijevanje perspektive druge osobe

• Selman- faze preuzimanja socijalne perspektive

• Različiti odgovori na dilemu

Selmanove faze preuzimanja socijalne perspektive (1976): Holly-na dilema

Moralno Moralno rezoniranjerezoniranje

Uživljavanje u tuđi Uživljavanje u tuđi položajpoložaj

Razumijevanje perspektive Razumijevanje perspektive druge osobedruge osobe

EmpatijaEmpatija

107

Holly je 8 - godišnja djevojčica koja se voli penjati po drveću. Ona je u susjedstvu najbolja u toj aktivnosti. Jedan dan dok je silazila s drveta, pala je...ali se nije ozlijedila. Njen otac je vidio kad je pala. Uzrujao se i zatražio od nje da obeća kako se više neće penjati. Holly je to obećala.Kasnije, istog dana, Holly i prijatelji sreli su Shawn. Njena mačkica nije mogla sići s drveta. Trebalo je odmah nešto poduzeti jer bi mačkica mogla pasti. Holly se jedina zna penjati po drveću dovoljno dobro da dohvati mačkicu i skine je s drveta, ali se sjeća svog obećanja ocu.Holly-na dilema• Pitanja postavljena djeci:1. Zna li Holly kako se Shawn osjeća?2. Kako će se osjećati Hollyn tata kad sazna da se ona penjala na drvo?3. Što Holly misli da će tata napraviti ako otkrije da se ona penjala po drvetu?4. Što bi ti napravila u ovoj situaciji?

0 Egocentrična, nediferencirana perspektiva (približno 3 - 6 godina)• Djeca nisu svjesna perspektive drugih osoba osim njihove vlastite. Pretpostavljaju da je u redu da i drugi učine ono što je sukladno njihovim osjećajima.• (Holly će spasiti mačkicu. Hollyn tata, po njima biti će sretan jer voli mačkice. • Ako djeca i sama vole mačke pretpostavljaju isto i za Holly i njenog tatu.

1. Socijalno-informacijsko preuzimanje uloge (oko 6-8 god)• Djeca prepoznaju da drugi mogu imati različito gledište od njihovog, ali samo zato jer su primili različite informacije. Dijete još uvijek ne može koordinirati različita gledišta.Ne može se staviti u poziciju drugoga da bi razumijelo njegova ponašanja.• "Ako tata nezna zašto se penjala, naljutiti će se. Ali, ako zna zašto je to učinila, zaključiti će da je imala razloga za to." 2. Recipročno preuzimanje perspektive (oko 8-10 god) • Moguće je neslaganje između njihovog i tuđeg načina razmišljanja iako raspolažu istim informacijama. • Mogu razmatrati i tuđe gledište. Svoje misli, osjećaje i ponašanje mogu sagledati iz perspektive druge osobe i prepoznaju da i drugi mogu to isto. • Bolje mogu predvidjeti tuđe reakcije na njihovo ponašanje. Teško nadilaze situaciju interakcije dvije osobe u razumjevanju perspektive treće strane.• Tata će razumjeti zašto se popela

3. Uzajamno preuzimanje uloge (oko 10-12 god) • Istovremeno razmatraju vlastito i tuđe gledište i znaju da to mogu i drugi • Obje strane se mogu staviti na mjesto drugoga, vidjeti sebe sa oba aspekta prije nego donesu odluku kako reagirati. • Može se pretpostaviti perspektiva i treće nezainteresirane strane i anticipirati način reakcije svih aktera (sebe i drugih) na njegovo ili nečije drugo gledište.• Djeca znaju da i Holly i njen otac razmišljaju o tome što onaj drugi misli. Npr. "Holly želi uzeti mačku jer voli mačke, ali zna da se ne bi smjela penjati.

4. Socijalni i konvencionalni sustav preuzimanja uloga (oko 12-15 i stariji)

108

• Pokušaj razumjevanja tuđe perspektive uspoređujući je sa socijalnim sustavom s kojim se služi (gledište "generaliziranih drugih").• Adolescent očekuje da drugi razmatraju i uglavnom pretpostavljaju perspektivu događanja koju će zauzeti većina ljudi u njihovoj socijalnoj grupi.• Otac će se razljutiti i kazniti je što se popela jer očevi u pravilu kažnjavaju djecu kad ne slušaju. Međutim, zna se da svi ljudi nisu tradicionalni ili imaju osobno gledište donekle različito od od onog od "generaliziranih drugih".

Agresija• Ponašanje s namjerom nanošenja štete ljudima ili predmetima• Prema obliku:

VerbalnaTjelesna

• Prema funkciji:instrumentalna: cilj je dobiti što želihostilna (neprijateljska): s ciljem nanošenja boli

• Proaktivna agresija – potreba za dominacijom ili prijetnjom drugima• Reaktivna agresija - reakcija na napad, prijetnju ili frustraciju• Otvorena agresija: – udaranje, direktno verbalno vrijeđanje; otvorena prijetnja• Relacijska agresija:– Širenje glasina, isključivanje iz grupe, ignoriranje, izbjegavanje

Odrednice agresivnosti

• Biološki čimbenici:– Muški hormoni (testosteron)– Temperament– Evolucijsko objašnjenje: dominacija, hijerarhija nadmoći

• Društvene i okolinske odrednice- učenje– Obitelj:• Modeliranje agresivnog ponašanja• Disciplina prisile– Nasilje u medijima:• Modeliranje• Veća tolerancija nasilja• Kružan odnos promatranja nasilja i agresivnosti• Utjecaj kognitivnih procesa– Atribucijski model agresivnosti: pogrešna interpretacija tuđih namjera (Dodge, 1990)

109

Razvojne promjene u agresivnom ponašanju  2-4 godine 5-8 godinaTjelesna agresija

najčešća Opada s vremenom

Verbalna agresija

Rijetka kod 2-godišnjakaPovećava se s razvojem verbalne vještine

Dominantan oblik

Cilj agresije Primarno instrumentalan: uzeti objekt

Češće hostilna radi povrede osobe

Razvojne promjene u agresivnom ponašanju• Spolne razlike• Crick i Grotpeter, 1995. razlike otvorene i relacijske agresije

• Stabilnost agresivnog ponašanja

Kontrola agresije

• Zamjenska ponašanja

• Teorija katarze: preusmjeravanje energije

• Podučavanje roditelja

• Učenje tehnika rješavanja problema

4. Neprijateljsko ponašanje

vršnjaka koji odbijajuagresivca

2. Situacijsko zaključivanje o neprijateljskim namjerama

vršnjaka

3. Agresivno uzvraćanjepotiče

1. Očekivanje djeteta potkrjepljuje

110

• Poticanje empatije

• Važnost razvoja samokontrole

• Razvoj poslušnosti

RAZVOJ SPOLNIH ULOGASPOLNE RAZLIKE• Razvoj spolnih uloga• Biološki i socijalni čimbenici• Teorija razvoja spolnih uloga• Razlike između spolova• Klasifikacija spolnih uloga

Određenje spola

• Biološki

• Socijalni

• Pojam:

• rod (gender): socijalno značenje pripadnosti

• Spol (sex): biološki status (genetska i anatomska obilježja)• Rodni identitet-– Doživljaj sebe kao muškog ili ženskog bića (u ranom djetinjstvu na osnovu tjelesnih obilježja, kasnije uloga socijalizacije)(Lacković-Grgin, 2006. )• Identitet spolne uloge– prepoznavanje sebe kao ženske ili muške osobe i ponašanja koja su društveno prihvatljiva• Spolna uloga:– očekivanja o tipičnom ponašanju pripadnika 1 spolaBiološka uvjetovanost spolnog razvoja Genetski utjecaj: X kromosom sadrži više genaBiološka uvjetovanost spolnog razvoja• Spolni dismorfizam Genetski utjecaj: • Kromosomske anomalije• Osobine povezane sa spolom Hormonalni utjecaji• Prenatalna izloženost testosteronu• Hormonalne anomalije: • Kongenitalna adrenalna hiperplazija• Neosjetljivost na androgene

111

• Lateralizacija mozga i spolne razlike

Teorije razvoja spolne uloge

• Etološka i sociobiološka:

• evolucijski uvjetovanje razlike zbog opstanka vrste

• Bihevioralna teorija:

• potkrepljenje

• Teorija socijalnog učenja

• modeliranje

• Psihodinamska teorija

• Imitacija i identifikacija s roditeljem

Biosocijalni model razvoja spolnih uloga, Money i Erhradt, 1985.

• Money i Erhradt, 1972, 1987.

• Razvoj djevojčica s kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom –

• odgajane kao dječaci ILI

• pravovremene kirurške intervencije + socijalizacija poticanja ženske uloge =

“muškobanjaste” uslijed prenatalne izloženosti androgenimaPriča Davida Reimera: Kakvog ga je priroda stvorila• Ne prihvaća ženski identitet;• Nelagodno se osjeća uz djevojčice• Ponaša se više kao dječak• Crtež čovjeka- muškarac• Odluka za promjenom spola nakon 14. god. - David Reimer• Suicid u 38.god.

Kognitivno razvojni model

• Kohlberg (1966)

• Model stadija:– Spolni identitet: “Ja sam djevojčica/dječak!” (do 3 god.)– Stabilnost spola: “Kad narastem bit ću žena/muškarac” (4-5 god.)– Spolna dosljednost: Ne mogu promijeniti svoj spol. “ (6-7 god)

• Doživljaj spolne nepromjenjivosti:

112

XX i XY kromos

omi

Razvoj spolnih žlijezda

Izlučivanje hormona

Razvoj spolnih organa

Reakcijadrugih

Reakcija djeteta na tijelo

Bazičnispolni

identitet

Razvoj spolnihrazlika umozgu

Hormoni u

pubertetu Spolno

isticanje

Spolni identitetodraslog

• spol kao trajni dio identiteta

Teorija spolnog tipiziranja• Model obrade informacija• Bem, 1981, Martin, 1993• Sheme:– kognitivna struktura organizacije podatka o spolu

Razvoj spolnog ponašanja prema kognitivnoj razvoj teoriji i teoriji spolne shemeTeorija Procesi Ishodi

Kognitivnorazvojna teorija

Razvoj spolne konstantnosti oko 7 god.

• usvajanje konzistentnog doživljaja sebe kao dječaka ili djevojčice odražava se na organizaciju okruženja na temelju pripadnosti spolu

Kognitivna spremnost facilitira identitet spola

Teorija spolne sheme

• Sociokulturalni naglasak na spolno baziranim standardima i stereotipima

• Djetetova pažnja i ponašanja internalno motivirana ka konformiranju standardima

• Interpretacija informacija kroz spolne sheme

Spolne sheme pojačavaju spolno ponašanje

113

Kulturalni utjecaji

Spolna shemadoživljaj kroz

spolna obilježja

Način mišljenja

+Spolno tipična

ponašanja

Dječje procjene kompetentnosti muškaraca i žena u spolno stereotipnim zanimanjima  M Ž

“maskulina zanimanja” % procjena muškarca kao kompetentnijeg % procjena žene kao kompetentnije

8713

7030

“feminina zanimanja” % procjena muškarca kao kompetentnijeg % procjena žene kao kompetentnije

3564

892

Razvoj spolnog tipiziranja

• Razlike u procesu socijalizacije

• Reagiranje određeno spolom djeteta:

• tehnika “nepoznate bebe”

• Poticanje na aktivnosti određeno spolom djeteta

• Djevojčicama dopušten veći raspon ponašanja

• Modeliranje: pozornost prema istospolnom modelu

114

• Rano djetinjstvo: manje razlike u ponašanju

• Predškolska dob: ponašanja sukladno spolnoj ulozi

• Preferencija igračaka i aktivnosti

• Asimetričan obrazac spolnog tipiziranja

• Razdvajanje spolova /segregacija

Razumijevanje spolnih uloga i stereotipa

• Svijest o spolnim ulogama

• Razlikovanje spolnih kategorija:• Razlikovanje glasova (2 mj); uparivanje glasa i lika određenog spola (9 mj)

• Znanje o spolnoj ulozi:• igračke (3 god.); boje (4 god.)

• Prihvaćanje spolnih stereotipa

• Spolne oznake utječu na ponašanje

Odrednice usvajanja spolne uloge

• Uloga obitelji

• Uloga vršnjaka

• Uloga škole/nastavnika

• Uloga mediji: stereotipi spolnih uloga- Knjige- TV- Video i kompjutorske igrice

• Uloga obitelji• Uloga očeva u spolnom tipiziranju• Manji spolni stereotipi u obitelji višeg SES, obitelji s jednim roditeljem, zaposlenom majkom

• Uloga vršnjaka

• Mehanizam potkrepljivanja/kažnjavanja

• Važna povratna informacija od djeteta istog spola

• Različiti obrasci igre dječaka i djevojčica

• Starija braćaOdnos nastavnika prema djeci s obzirom na spol• Diferencijacija u odnosu- naglasak na poslušnosti i konformiranju s pravilima• U nižim razredima djevojčice postižu bolji uspjeh, kasnije zbog konformiranja i zavisnog ponašanja ne razvijaju motivaciju za postignućem i dječaci ih sustižu u uspjehu• Češće kritiziranje i opominjanje dječaka od djevojčicaOdnos nastavnika prema djeci s obzirom na spol

115

• Škole kroz neke predmete više favoriziraju djevojčice: djevojčice u nižim razredima više vole školu• Dječaci koji ne percipiraju pozitivno školu manje se trude (problemi s čitanjem u nižim razredima)• Školsko okruženje mjesto neravnopravne raspodjele uloga: ravnatelji muškarci, a nastavnici dominantno ženeOdnos nastavnika prema djeci s obzirom na spol• Više poticanje dječaka u matematici- djevojčice ranije odustaju zbog uobičajenih stereotipa• Češće poticanje informatičke pismenosti kod dječaka nego kod djevojčicaRazlike između spolova

• Utvrđene razlike u psihološkim obilježjima- razlike u prosječnim postignućima

Spolne razlike u rješavanju problema

• Razina testosterona i uradak na nekim zadacima: različiti efekt kod žena i muškaraca• Efekt kod spacijalnih zadataka• Nema efekta kod perceptivne brzineSpolne razlike

Dokazane spolne razlike:• tjelesni, motorički, osjetilni razvoj– djevojčice fizički i neurološki naprednije kod rođenja; ranije prohodaju, ranije uđu u pubertet– dječaci imaju zreliji mišićni razvoj, pri rođenju manje osjetljivi na bol– dječaci s dobi superiorniji u aktivnosti koje zahtijevaju snagu i grube motoričke vještine– veća vjerojatnost pobačaja muškog fetusa, veća stopa smrtnosti muške novorođenčadi, veća osjetljivost dječaka na nasljedne bolesti- veća vulnerabilnost muške djece• kognitivni razvoj:– od rođenja djevojčice verbalno superiornije (rječnik, čitanje, verbalna kreativnost)– srednje djetinjstvo i adolescencija male spolne razlike– od 10-e godine dječaci imaju razvijene vizualno spacijalne sposobnosti (manipulacija objektima u 2 ili 3-dimenzionalnom prostoru, čitanje mapa, pogađanje cilja)– od 12 godina dječaci bolji u matematici posebice rezoniranju i geometrijiPotvrđene spolne razlike:• socijalni i emocionalni razvoj– Dječaci – općenito, posebice fizički, agresivniji i češće žrtve agresije; – Djevojčice

116

– koriste indirektne oblike agresivnosti– poslušnije (od 2.-e godine);brižnije prema manjoj djeci• atipičan razvoj– Dječaci više: nasljednih oboljenja, tjelesnih poteškoća, skloniji mentalnoj retardaciji, teškoćama čitanja, govornim poremećajima, problemima u školi i emocionalnim problemima

Spolne razlike potvrđene u nekim istraživanjima• Razina aktivacije: dječaci aktivniji• Zavisnost: djevojke i žene se procjenjuju zavisnijima• Strah, sramežljivost, anksioznost: djevojčice i žene se procjenjuju bojažljivijima• dječaci skloniji rizičnijim ponašanjima• Aktivnosti istraživanja: najčešće se ne potvrđuju spolne razlike- kad postoje- dječaci znatiželjniji i spremnije napadaju prepreke do cilja• Osjetljivost na stres: dječaci osjetljiviji na obiteljske probleme i interpersonalni stres• Orijentacija na socijalne podražaje: bebe djevojčice više usmjerene na lica i ranije prepoznaju majčino lice

• Kod djece slabija samoregulacija povezana s agresivnošću, pretjeranom reakcijom na frustraciju, nesposobnošću odgode zadovljstva (Block i Block, 1980)

Pogrešna očekivanja spolnih razlika• Nisu potvrđene razlike u:– društvenosti;– sugestibilnosti i konformnosti;– stilovima učenja; – postignuću; – samopoštovanju

Klasifikacija spolnih uloga• Bem (1979.) Inventar spolnih uloga• Maskulinost– dominacija instrumentalnih obilježja• Femininost– dominacija ekspresivnosti• Androginost– Obiljžja i maskulinosti i femininosti• Različiti rezultati o prirodi prilagodbe s obzirom na dominantna obilježja

Odnosi s vršnjacimaDefinicija Vršnjaci (peers): Osobe čije je ponašanje na sličnoj razini ponašajne kompleksnosti Isti, jednaki (socijalni status)

117

Vršnjački odnosi omogućuju više interpersonalnog eksperimentiranja u odnosima koji promoviraju jednakost

Interakcija adolescenata s drugima(prosječan dan)

Teorijsko objašnjenje vršnjačkih odnosa Teorija grupne socijalizacije (GS), Harris, 1995., 1998. Psihološka obilježja djece oblikovana poticajima iz okoline Uloga istospolne i grupe iste dobi Važnost socijalizacije u vršnjačkoj grupi Uloga direktno i indirektno nasljeđa; utjecaj vršnjačke grupe roditeljaTeorijska objašnjenja vršnjačkih odnosa

Kognitivno razvojni pristup Piaget, Vigotski, Kohlberg vršnjaci potiču promjene u kognitivnom razvoju i prosocijalnom rezoniranjuTeorijska objašnjenja vršnjačkih odnosa

Teorija socijalnog učenja potkrjepljenje/ kažnjavanje modeliranje izvor procjene samoefikasnosti recipročni determinizam: osoba, njeno ponašanje i okolina u interakcijiTeorijska objašnjenja vršnjačkih odnosa

Etološki pristup evolucijski značaj odnosa s vršnjacima značaj prirodnog opažanjaOdnosi s vršnjacima: Razvojne promjene Način interakcije različit s obzirom na dob• male bebe i interes za drugu djecu; • predškolski uzrast i promjena vrste igre;

118

• školska dob: formalne i neformalne grupe situacijski faktor socijalna okolina kognitivna razina

situacijski faktor: fizička okolina: poznatost, veličina prostora dostupnost materijala: manje igračaka potiče svađe ali i razvija kooperativnu igru i konverzaciju socijalna okolina: broj i poznatost djece: manje grupe, poznate djece potiču intenzivniju i kooperativniju izmjenu dobno mješovite grupe poticajne za razvoj i starije i mlađe djece

Igra Oblik aktivnosti koja je intrinzično motivirana Važnije značenje od krajnjeg ishoda Slobodna od nametnutih pravila Visoko angažirajuća Funkcija igre Facilitira kognitivni i socijalni razvoj Eksperimentiranje s različitim ulogama i predmetima u relativno sigurnom okruženju bez ozbiljnih posljedica

Vrsta igre Podjela s obzirom na spoznajnu razinu (Smilansky, 1968) Podjela s obzirom na socijalnu razinu

(Partenm 1932) Dobna promjena u spoznajnoj složenosti igre Razmatranje i socijalnog i spoznajnog aspekta igre

Igre s obzirom na spoznajnu razinu Funkcionalna: isprobavanje sposobnosti, ponavljanje jednostavnih mišićnih pokreta (1-2 god.) Konstruktivna: upotreba predmeta s ciljem stvaranja (3-6 god.) Igra pretvaranja (“Kao da”): upotreba predmeta ili osoba kao simbola za nešto (3-7 god.) Igre s pravilima: igranje u skladu s unaprijed definiranim pravilima (6-11 god.) Promatranje - gledanje bez uključivanja Samostalna igra - nezavisna igra Usporedna igra - zajednički materijal, bez druženja Povezujuća igra - zajednička aktivnost Suradnička igra - zajednički cilj

Dobna promjena u socijalnoj igri predškolaca, Barnes, 1971., Rubin i sur., 1978.

119

  3-4 god. 5-6 god.

PromatranjeSamostalna igra Usporedna igra Suradnička igra-

19 %22%22%37%

14%20%23%43%

Pripadnost vršnjačkoj skupini težnja pripadnosti grupi djece iste dobi s kojima imaju slične interese i stavove potreba za pripadanjem vršnjacima u adolescenciji rezultat prijelaznog razvojnog statusa kada djeca ulaze u pubertet i njihove želje da se odvajaju od roditelja vrijeme kada se ne žele više doživljavati djecom, a nisu još ni odrasli- praznina u životu koju se može ispuniti prijateljskim odnosima popunjavanje emocionalne praznine radi udovoljenja potrebe za pripadanjem uključivanje u grupe omogućuje preuzimanje odgovornosti eksperimentiranja u suočavanju s novim situacijama, učenje na tuđim pogreškama; formiraju se pravila ponašanja u područjima gdje ne žele tražiti savjet roditelja određuje se stil odijevanja, frizure, muzike i slobodnog vremena različit od ukusa odraslih grupna pripadnost omogućuje mladima donošenje vlastitih odluka, osjećaj pripadnosti grupi koja se razlikuje od odraslih

Vršnjačke grupe u adolescenciji Osnovna grupa od nekoliko vršnjaka (do 6) najčešće istog spola, većinu vremena provode zajedno, često iz iste škole ili susjedstva: klika Veći broj vršnjaka (od 15-30) često iz razreda, škole, ili iz istog kafića, sličnih interesa, podrazumijeva zajedničke grupne norme ili aktivnosti: “škvadra”, “kompa” facilitacija razvoja heteroseksualnih odnosa Veća grupa mladih najčešće devijantnog ponašanja koja štiti svoje članove u definiranom teritoriju: banda

Funkcija vršnjačke grupe Kontrola agresivnih impulsa kroz učenje rješavanja sukoba Socijalna i emocionalna podrška vršnjaka često kao zamjena za roditeljsku podršku Razvoj socijalnih vještina- diskusije, rješavanje problema Razvoj stavova o odnosu prema suprotnom spolu i seksualnosti Razvoj moralnog rezoniranja Razvoj samopoštovanja kao rezultat prihvaćenosti od vršnjaka

Teorijski model odnosa s vršnjacima

120

Odnosi s vršnjacima

PopularnostOdnosi u grupi

PrijateljstvoOdnosi u dijadi

Odrednice položaja u vršnjačkim grupama Najčešće tehnike- sociometrija, određivanje prihvaćanja i odbačenosti u grupi Tehnika imenovanja: emocionalni i funkcionalni kriterij ograničeni i neograničeni izbor Tehnika procjene

Sociometrijski status Popularna djeca (puno pozitivnih procjena, malo negativnih procjena) Odbačena djeca (malo pozitivnih, puno više negativnih biranja) Izolirana djeca (općenito malo biranja i pozitivnih i negativnih) Kontroverzna djeca (podjednaki broj pozitivnih i negativnih biranja)

Determinante popularnosti redoslijed rođenja, intelektualne sposobnosti, fizička atraktivnost, kod mlađe djece školski uspjeh, kasnije uspjeh u sportskim aktivnostima socijalne vještine: vještine u započinjanju interakcije, vještine održavanja interakcije, vještine rješavanja sukoba

Popularnost djece i socijalne vještine 2-5 godina: sve učestalija interakcija s drugom djecom; zajednička igra, prva prijateljstva osnovna obilježja za preferenciju vršnjaka i popularnost: ovisi i ukupnoj razini davanja i primanja pozitivnih ponašanja (pokloni, pažnja, prihvaćanje) negativna ponašanja (agresija odbacivanje, neposluh) povezana sa odbacivanjem

Prihvaćenost - odbijenostUzajamnostBroj uzajamnih odnosaKvaliteta prijateljstva

121

Masters i Furman, 1981. ističu razliku između popularnosti i prijateljskih odnosa- pozitivniji odnosi s prijateljima

predikcija socijalnog statusa djece u školi na temelju njihovih reakcija na eksperimentalnu situaciju reakcije na problematične socijalne situacije npr., netko traži pomoć u igri - traženo je objašnjenje reakcije - djeca koja ulaze u grupu vršnjaka koristeći relevantnu u konverzaciju kasnije vjerojatnije imaju viši sociometrijski status- važnost točne percepcije trenutnog ponašanja u grupi djeca koja imaju irelevantne izjave ili nastoje prekidati vjerojatnije su kasnije odbačeni

nepopularna djeca se češće ignoriraju kada se približe nekoj dijadi odbačena djeca češće pokazuju neodgovarajuća i agresivna ponašanja u razredu i na školskom igralištu djeca sama prepoznaju negativna obilježja slabog statusa: odbačenu djecu vide kao više iritirajuće, agresivne, stalno se žale, nameću, narušavaju ili mijenjaju pravila igre i smetaju drugima dok rade

školska dob: raste efikasnost interpersonalne komunikacije i preuzimanje uloga, raste prosocijalno a opada agresivno ponašanje istraživanje Dodga, 1983. pokazalo da djeca s neodgovarajućim socijalnim ponašanjem na početku kasnije su odbačeni ili zanemareni nepopularna djeca u igri češće pokazuju neslaganje, ne daju razloge neslaganja niti nude konstruktivne alternative kada kritiziraju vršnjake

Obilježja djece različitog statusa, J.J. Cogner (1991) Popularni: druželjubivi, živahni, poduzetni, optimistični, vješto komuniciraju, sa smislom za humor, visoko samopoštovanje, niska anksioznost Zanemareni: neasertivni, niska samosvijest, socijalno pasivni, skloni uzmicanju pred teškoćama Odbačeni: usredotočeni na sebe, snažno teže za pažnjom drugih, precjenjuju se, egoistični su, vrlo agresivni, zanemaruju potrebe drugih, sarkastični Kontroverzni: slabije razvijene sposobnosti uživanja u tuđi položaj, teško procjenjuju namjere druge djece (često uzrok veće agresivnosti), slabije razvijene vještine rješavanja društvenih problema

Konformnost sklonost djelovanja na način kako to čine drugi ljudi, ili na temelju onoga što se smatra da drugi očekuju od pojedinca, ili s ciljem ostavljanja povoljne impresije važnost vršnjačke prihvaćenosti kod mnogih mlađih adolescenata uvjetuje potrebu za konformiranjem grupnim standardima promjene u srednjoj školi kada se postupno šira grupna pripadnost zamjenjuje selektivnijim izborom prijatelja

122

adolescenti više od drugih uzrasta zabrinuti bliskim konformiranjem vrijednostima i ponašanju vršnjaka

podložnost vršnjačkom utjecaju primjena paradigme Aschovog eksperimenta konformiranja u procjeni duljine štapa

konformiranje je najveće u dobi od 11-13 godina u odnosu na skupinu od 7-9 , 15-17 i 19-21 godinuSklonost konformiranju isti razvojni uzorak za djevojčice i dečke nešto veća sklonost konformiranju kod djevojčica konformnost opada u vrijeme srednje škole, nakon vrhunca u višim razredima osnovne utjecaj vršnjaka veći u ranoj adolescenciji (Youniss, Smollar, 1989)

Pritisci od strane vršnjaka:1) za uključivanjem- provođenjem slobodnog vremena- najveći osjećaj pritiska2) sudjelovanje u školskim i vanškolskim aktivnostima3) konformiranje normama vršnjaka u odijevanju 4) za neodgovarajućim oblicima ponašanja (droga, alkohol, seksualna sloboda i delinkventno ponašanje) ostali pritisci (od 2-4) manje snažni u odnosu na 1. utjecaj adolescenata jednih na druge nije nužno asocijalan i kontra obitelji

123

Konformiranje vršnjacima za različita ponašanja

Vršnjački pritisak podložnost adolescenata pritiscima hipotetičke situacije u kojima ih dobar prijatelj moli da nešto učine istraživanje potvrdilo da su adolescenti od 12-18 godina manje spremni učiniti nešto asocijalno u odnosu na nešto neutralno (Brown, i sur, 1986)

Spolne razlike u konformiranju vršnjacima djevojčicama više važna vršnjačka pripadnost, više se konformiraju očekivanjima grupe, češće imaju problema zbog vršnjačkog pritiska dečki se više konformiraju kod neodgovarajućih oblika ponašanja djevojčice više zabrinute zbog posljedica slaganja ili smanjenog slaganja s prijateljima (Pearl i sur, 1990); veća uključenost djevojaka povezana s većom intimnošću u prijateljskim odnosima sposobnost preuzimanja tuđe perspektive povezuje se sa sposobnošću održavanja prijateljstava bolja sposobnost onih koji mogu zauzeti tuđu ulogu- bolje zaključuju o potrebama drugih- fleksibilnost u preuzimanju uloge objašnjava njihovu popularnost

Odrednice potrebe za konformiranjem povezanost obilježja ličnosti i sklonosti konformiranju: djeca s višim stupnjem samookrivljavanja sklonija konformiranju, kao i djeca s nižim socijalnim statusom djeca s višim samopoštovanjem i osjećajem kompetentnosti manje se konformiraju mladi su manje pod utjecajem onoga što čini veća grupa nego pod utjecajem stavova prijatelja pitanje jesu li bliski prijatelji sličniji jer utječu jedni na druge znatno ili sličnost između njih dovodi do toga da postanu prijatelji konflikti su više povezani s odbacivanjem od agresije- važna je procjena opravdanosti nekog ponašanja starija djeca bolje rješavaju konflikte od mlađih vještina upravljanja konfliktom u atmosferi otvorenih poštenih ravnopravnih odnosa

124

Uloga vršnjaka i roditelja u delinkventnom ponašanju

Program of Research on the Causes and Correlates of Delinquency. 1993. (November). Urban Delinquency and Substance Abuse,

PRIJATELJSTVO Različite definicije Interpersonalan odnos produktivan za pojedince u odnosu okarakteriziran pozitivnim nagradama Damon(77) 1. Prijateljstvo kao dostupnost partnera u igri (5-7 god)2. Prijateljstvo kao uzajamno povjerenje i podrška (8-10 god)3. Prijateljstvo kao intimnost i uzajamno razumijevanje (11-15 god i stariji)

Formiranje prijateljstva u djetinjstvu 0 stadij: Egocentričnost djeteta razlog da su mu prijatelji oni koji blizu žive ili se s njim igra 1. stadij: dijete je sposobno prepoznati da njegov prijatelj ima drugačije emocije i namjere, prijatelj je bilo tko pokuša učiniti nešto lijepo za njega 2. stadij: prijateljstvo podrazumijeva recipročnost, dijeljenje, uzajamno poštovanje, ljubaznost i osjećajnost 3. stadij kod predadolescenata: svijest o ličnosti i preferencijama vršnjaka, prijatelji su oni koji imaju slične interese i vrijednosti, uzajamna podrška i dijeljenje intimnih osobnih informacija 4. stadij: rana adolescencija: odnosi su istodobno međuovisni i intimni, uz poštivanje autonomije drugoga

Odnosi s prijateljima Različita ponašanja s prijateljima od onih koji nisu prijatelji češće prosocijalno ponašanje: dijeljenje, pomaganje, uspješnije rješavanje sukoba; dijeljenje intimnih informacija

125

Prijatelji postaju integralni dio većine socijalnih mreža i značajan su izvor podrške kad trebaFunkcija prijateljskih odnosa u adolescenciji, Wright i Bergloff, 1984. Druženje Stimulacija Podrška egu Socijalna usporedba Potvrđivanje Sigurnost Intimnost/emocionalnost

ADOLESCENCIJA

ZAŠTO INFORMIRANJE O ADOLESCENCIJI ? Poznavanje specifičnosti razvoja olakšava interakciju s mladima Bolje razumijevanje ponašanja mladih- NORMATIVNE PROMJENE Uvažavanja specifičnosti pojedinaca- INDIVIDUALNE RAZLIKE

Trend istraživanja o adolescenciji veliki broj istraživanja

novi časopisi

najčešće teme (Steinberg, 2001):1. razvoj u obiteljskom okruženju2. problematična ponašanja3. utjecaj pubertetskih promjena

Adolescere (lat.) = odrastanje; rast u zrelost

trajanje : cca. 12-20 god.

međukulturalne razlike –odrastanje u primitivnijim društvima

početak:- biološke promjene: PUBERTET

hormonalne promjene; fizičke promjene

• kraj:socijalne promjene; kriteriji socijalnih institucija (kraj srednje škole; zakonske odredbe o krivičnoj odgovornosti; mogućnost zapošljavanja i sl.); socijalne uloge i ponašanja odrasle osobe

126

Adolescencija je životno razdoblje koje započinje pubertetom i završava kada je pojedinac nezavisan i preuzima uloge odrasle osobe

PRIJELAZNO RAZDOBLJE ·        • razdoblje promjene, rasta i neravnoteže, most između dva stabilnija kvalitativno različita razdoblja       • unutrašnji i vanjski uzroci prijelaza·        • normativne promjene i individualne specifičnosti·        • očekivani (na vrijeme) i neočekivani (prerani ili prekasni) prijelazi

RAZVOJNI MODELI ADOLESCENCIJE Biološki: sazrijevanje; pubertet Etološki: evolucijska perspektiva Kognitivni: promjene u načinu razmišljanja Psihodinamski: uloga seksualnih impulsa Model učenja: okolinski utjecaji Psihosocijalni: razvojni zadaci i razvojne krize Egzistencijalistički: smisao u životu Ekološko-interakcijski: multipla razina utjecaja

Biološko sazrijevanje Glavno obilježje:

Postizanje seksualne zrelosti (reproduktivna sposobnost)

PUBERTET razdoblje prijelaza iz reproduktivne nezrelosti u reproduktivnu zrelost (Cameron, 1990) prosječno trajanje 4 godine

nagli rast, kod djevojčica počinje oko 9-10 godi, kod dječaka oko 11 godina

seksualna zrelost: sposobnost reprodukcije

Tjelesni razvoj u adolescenciji Nagli rast u visinu; nagle promjene počinju kod djevojčica oko 9-10 god., kod dječaka oko 11 god.

127

menarha: prva menstruacija (prosjek 12.5 godina)

Menarhe razmjerno je kasni događaj u pubertetu i uvijek nastupa kad je prošao najveći zamah rasta u visinu. Prosječna dob nastupa menarhe 12,6 godina u Hrvatskoj (Dabo).

primarne seksualne promjene: promjene reproduktivnih organa

sazrijevanje jajnika; ovulacija obično nekoliko mjeseci nakon menarhe

spermatogeneza: produkacija spermija u testisima, oko 11 godina, prve ejakulacije kasnije

Sekundarne spolne karakteristike: tjelesna dlakavost;

rast prsiju

facijalna obilježja odraslih

produbljivanje glasa (dečki)

povećanje masnog tkiva (djevojke)

Pokretači puberteta kontrola fizičkog razvoja kroz živčani sustav;

regulirano endokrinim žlijezdama i razinom hormona

dva hormonalna sustava u regulaciji pubertetskih promjena:

hipotalamus-hipofiza-nadbubrežne žlijezde

hipotalamus- hipofiza- spolne žlijezde

model kritične težine kritičan postotak masnog tkiva od 23,5% potreban da bi došlo do menarhe. izuzetno mršave djevojčice, kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti, imaju kasnu menarhu i sekundarnu amenoreju.

128

pretile (gojazne) djevojčice (više od 30% masnog tkiva), kao i dijabetičarke, također imaju kasniju menarhu.

Efekt hormona DIREKTNI EFEKT

hormonalne promjene

raspoloženje i ponašanjePOSREDUJUĆI EFEKT HORMONA

DVOSMJERNI EFEKT HORMONA

Hormonalne razine kod djevojaka i mladićau različitim stadijima

Slijed tjelesnih i fizioloških promjena u djevojčica Promjene hormonalne ravnoteže Početak naglog rasta kostura Početak rasta grudi Početak pigmentacije stidnih dlačica Ubrzani tjelesni rast Potpuno pigmentirana pubična dlakavost

hormonalne promjene raspoloženje i

ponašanje

Unutrašnje stanje

sekundarne spolne

karakteristike

hormonalne promjene raspoloženje i

ponašanje

Unutrašnje stanje

sekundarne spolne

karakteristike

129

Prva menstruacija Rast dlačica ispod ruku

Slijed tjelesnih i fizioloških promjena u dječaka Promjene hormonalne ravnoteže Početak rasta kostura Povećanje genitalija Pojava početne pigmentacije stidnih dlačica Rane promjene glasa Prva noćna ejakulacija Potpuno pigmentirana pubična dlakavost Ubrzani tjelesni rast Početak rasta dlačica na licu i bradi Rast dlačica ispod ruku i na prsima Kasne promjene glasa Gruba pigmentirana dlakavost lica i brade

Procjena pubertalnog statusa The Self-Rating Scale for Pubertal Development Petersen AC, Crockett L, Richards M & Boxer A (1988). A self-report measure of pubertal status: reliability, validity, and initial norms. Journal of Youth and Adolescence, 17, 117-133

Skala procjene pubertalnog statusa bodovanje:

Dečki: 3-prepubertalni status 4-5 rani pubertet (bez odgovora 3) 6,7,8 srednji 9-11 kasni pubertet 12- postpubertalni status bodovanje:

Djevojke: 2 i nema menstruacije- prepubertalni status 3 i nema menstruacije - rani pubertet (bez odgovora 3) > 3 i nema menstruacije- srednji <=7 i menarha - kasni pubertet 8 i menarha- postpubertalni status

Tannerove skale za razvoj djevojaka

130

Sekularni trend: trend sve ranije maturacije

Efekt promjena Povezanost tjelesnog razvoja i slike o sebi

Veća nespretnost zbog neproporcionalnog rasta

Zabrinutost zbog težine- više od 50% adolescentica žele smršaviti

Veća potreba za spavanjem

Individualne razlike u vremenu sazrijevanja:

Medijatori u objašnjenju utjecaja puberteta na prilagodbu

Uloga moderatora u objašnjenju efekta puberteta na prilagodbu

Stadij 1 Stadij 2 Stadij 3 Stadij 4 Stadij 5

Visoki dečkiVisoki dečki djevojkedjevojke

NizaNizakk

rano rano kasnokasno

Osjećaj privlačnosti Osjećaj privlačnosti i vrijeme i vrijeme sazrijevanjasazrijevanja

različite reakcije različite reakcije djevojka i mladića djevojka i mladića koji ranije ili koji ranije ili kasnije sazrijevajukasnije sazrijevaju

131

Psihološke posljedice bioloških promjena emocionalna nestabilnost

nagle reakcije; impulzivnost

promjene raspoloženja

promjena slike o sebi

promjene u odnosima s roditeljima

promjene u odnosima s vršnjacima i suprotnim spolom

svijest o vlastitoj seksualnosti

ADOLESCENCIJA Specifičnosti rješavanja razvojnih zadataka:

Autonomija od roditelja

Odnosi s vršnjacima

Problemi prilagodbe

ODNOSI S RODITELJIMA Konflikti zbog različitih očekivanja (nesklad između izgleda odrasle osobe i psihološke nezrelosti) Ambivalencija između potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja

Neprihvaćanje odgovornosti odraslih

generacijski jaz

Razvojni zadatak adolescenata- stjecanje nezavisnost od roditelja

Različita teorijska objašnjenja

Tradicionalni, psihodinamski modeli i novija objašnjenja

Separacija-individuacija

Razvoj autonomije

Važnost privrženosti

Odnos s roditeljima, Smollar i Youniss (1989)

132

transformacija u doživljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo deidealiziranje oslobađanjem od utjecaja "sveznajućih" roditelja - osjećaj gubitka sigurnosti

istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja

P otreba za autonomijom sloboda odlučivanja za sebe, kako se osjećaju, misle i ponašaju

nezadovoljstvo adolescenata zbog ograničavanja slobode

postupno osamostaljivanje adolescenta sve veći osjećaj odgovornosti i samopouzdanja

Roditeljska nedoumica “pustiti ih da odrastu” – gurnuti ih u svijet ili “držati uz sebe” “Umjesto da ih učimo letjeti, podrezujemo im krila i onemogućujemo ih u pokušajima uzlijetanja prema visinama odraslosti”

ODNOSI S VRŠNJACIMA Vršnjačka grupa kao izvor informacija o sebi

priklanjanje vršnjacima zbog separacije od roditelja

traženje idola

pritisak vršnjaka i sklonost konformiranju s ciljem prihvaćenosti od drugih

slika o sebi ovisno o pripadnosti vršnjačkoj grupi heteroseksualna i homoseksualna orijentacija prvo spolno iskustvo pseudoseksualnost nedovoljna seksualna educiranost spolno zlostavljanje promiskuitetno ponašanje kao znak emocionalnih problema

IZVORI STRESA U ADOLESCENCIJINORMATIVNI STRESORI zahtjevi škole, testovi, ispiti znanja

nesigurnost zbog tjelesnog izgleda

problemi u odnosima s prijateljima

konflikti s roditeljima

problematični obiteljski odnosi: odnosi između roditelja

izbor i promjena škole

NENORMATIVNI STRESORI smrt člana obitelji ili prijatelja

133

zdravstveni problemi (osobna kronična bolest ili bolest člana obitelji)

fizička nesposobnost

siromaštvo

obiteljsko nasilje

razvod roditelja

PRILAGODBA ADOLESCENATA Optimalno psihološko funkcioniranje, Waterman, 1992.: samoprihvaćanje- osjećaj osobne dobrobiti prihvaćanje od strane drugih realiziranje ciljeva od osobne i društvene važnosti model deficita u adolescenciji: neprilagođenost u adolescenciji je normativna, neizbježna i univerzalna upitnost mita o "turbulentnom" razdoblju: prema rezultatima istraživanja većina dobro prilagođena često otežano razlikovanje normalnog od problematičnog ponašanja povremeno iskazivanje neodobravanog ponašanja adolescenata u procjeni odstupanja važnost učestalosti i ozbiljnosti problematičnog ponašanja iskustvo normativnih i nenormativnih stresora

Područja optimalne prilagodbe, Wagner, 1996. Biološko Zdravlje, tjelesna zrelost, odgovarajuće prehrambene navike i tjelesne aktivnosti Kognitivno Sposobnost apstraktnog mišljenja usmjereno budućnosti; završena srednja škola Emocionalno Emocionalna svjesnost, osjećaj sigurnosti i samopouzdanja; optimizam glede budućnosti, otpor Socijalno Sposobnost angažiranja u kooperativnim, povjerljivim interakcijama s prijateljima i romantičnim partnerima Moralno Internalizirani osobni sklop moralnih prinicipa; odgovornost za osjećaje i potrebe drugih Profesionalno Osvještenost osobnih jedinstvenih potencijala, pokazivanje profesionalne spremnosti; posjedovanje profesionalnih vještina i planova za život

Dobro prilagođen adolescent: Ne ugrožava svoje zdravlje i sigurnost Osjeća se ugodno s članovima obitelji i prijateljima Ima realno samopoštovanje Postiže odgovorajući uspjeh u školi Postavlja si realne ciljeve

134

Sudjeluje u bliskim prijateljskim odnosima Dobro se nosi s neizbježnim promjenama/ izazovima

RANJIVOST/OTPORNOST ADOLESCENATA Rizični čimbenici: osobni ili situacijski, povećavaju vjerojatnost neprilagođenog ponašanja Vulnerabilnost: podložnost razvoju problema prilagodbe Adolescencija kao prijelazno razdoblje- veća podložnost neprilagođenosti Zaštitni čimbenici: ublažavaju efekt stresora Otpornost – posjedovanje osobnih obilježja uz situacijske čimbenike

MODEL RIZIČNOG PONAŠANJA ADOLESCENATA PSIHOSOCIJALNI FAKTORI, Jessor, 1992. Rizični i zaštitni čimbenici: biologija/nasljeđe; socijalno okruženje; ličnost; ponašanje Ponašanja: životni stil: problematična ponašanja, zdravstvene navike Ishodi: zdravlje, socijalne uloge, osobni razvoj, priprema za odraslu dob

UOBIČAJENI POKAZATELJI PROBLEMA U PRILAGODBI• osjećaj bezvoljnosti, besperspektivnosti• povlačenje • depresivnost• agresija (suprotstavljanje, bijes, nasilje)• zanemarivanje školskih obaveza• bijeg iz škole• somatske pritužbe

Čimbenici rizičnog funkcioniranja Rano javljanje problematičnog ponašanja

Slab školski uspjeh i niska očekivanja

Asocijalna ponašanja i ispadi ponašanja

Neotpornost na pritisak devijantnih vršnjaka

Neodgovarajući odnos s roditeljima

NEPRILAGOĐENO FUKCIONIRANJE MLADIH oko 10-20% mladih razvija neprilagođeno funkcioniranje

važnost učestalosti i ozbiljnosti problematičnog ponašanja za procjenu odstupajućih ponašanja uočavanje čimbenika rizika i prepoznavanje zaštitnih mehanizamaOBLICI NEPRILAGOĐENOG FUNKCIONIRANJA MLADIH Usamljenost

135

Depresivnost

Suicidalnost

Delinkventna ponašanja

Ovisnosti

Poremećaji hranjenja Sindrom multiplih problema ponašanja

SINDROM MULTIPLIH PROBLEMA PONAŠANJA Kombinacija povezanih ponašanja i osobina ličnosti:

asocijalnost

školski neuspjeh i odustajanje od škole

podložnost devijantnom vršnjačkom utjecaju

zlouporaba droga

ASOCIJALNA PONAŠANJA modeli razvoja delinkvencije izostanak razvoja prosocijalnog ponašanja + neodgovarajuće roditeljstvo (nekonzistentna preblaga ili prekažnjavajuća disciplina) + agresivnost prema vršnjacima i njihovo odbacivanje; članovi devijantnih grupa modeliraju i potkrepljuju devijantno ponašanje Počinitelji 1/3 ozbiljnijeg kriminala su mlađi od 21 god. (USA)

USAMLJENOST nerealizirana povećana želja za intimnošću

nezadovoljstvo kvantitetom i kvalitetom socijalnih kontakata

20-50% umjereno usamljeno

normativna potreba za osamljivanjem

DEPRESIJA zbog stereotipa o promjenjivosti raspoloženja adolescenata ne uočava se umjerena depresija i ne liječi

SUICIDALNOST 1 od 6 adolescenata pomišlja na samoubojstvo, češće djevojke, ali mladići češće i realiziraju osjećaj bespomoćnosti zbog obiteljskih i problema s vršnjacima, te školskih pritisaka obitelj i prijatelji često ne uviđaju upozoravajuće znakove

POREMEĆAJI HRANJENJA anoreksija nervoza i bulimija

136

multifaktorijalni model: nasljeđe; vanjski pritisak ka mršavosti; izmijenjena predodžba o prehrani i težini interpersonalni stresori; nisko samopoštovanje; nezadovoljstvo tijelom i preokupiranost izgledom; strah od odbacivanja; neodgovarajuće navike hranjenja i dijete; traume u djetinjstvu; iskustvo zlostavljanja, obiteljski faktori

OVISNOSTI eksperimentiranje s legalnom ili ilegalnom drogom normativno u adolescenciji sve ranija dob prve upotrebe porast učestalosti konzumiranja lakih droga multipli čimbenici, rizični faktori dio asocijalnog i autodestruktivnog ponašanja

ČIMBENICI POVEZANI SA ZLOUPORABOM DROGA Kimmel i Weiner, 1995 Osobni:

obilježja ličnosti Socijalni čimbeniciObilježja ličnosti i ovisnostiVisoko izraženi: otvorenost ka iskustvima tolerancija na devijacije traženje uzbuđenja ("senzation seeking") impulzivnost nekonvencionalnost buntovništvo Obilježja ličnosti i ovisnostiNisko izraženi: socijalna inhibiranost

motivacija ka postignuću

religioznost

Obilježja ličnosti i ovisnostiRazlozi uzimanja droga i status identiteta: Češće kod onih u statusu difuzije identiteta nego zatvorenog identiteta

Kod ostvarenog identiteta i moratorija: primarni razlog je znatiželja

Veći rizik za razvoj ovisnosti kod onih koji očekuju da će im droga pomoći u boljem funkcioniranjuSocijalni čimbenici u razvoju ovisnostiO dnosi s vršnjacima

137

češće konzumiranje uz prijatelje kojima su bliski i čijem odobravanju teže najveći pritisak vršnjaka za konzumiranjem droga u ranoj adolescenciji i prijelaz u srednju adolescencijuObitelj primjer roditelja obiteljska klima ( roditelji okupirani osobnim problemima) neorganizirane obitelji

Čimbenici u razvoju ovisnosti Brook i sur., 1992., međukulturalne sličnosti u relevantnosti čimbenika veća vjerojatnost drogiranja kod veće zastupljenosti svih rizičnih čimbenika dovoljan je i jak utjecaj samo jednog čimbenika posebno pozitivan utjecaj jednog aspekta kao zaštita od drugih rizika (dobri odnosi s roditeljima štite od štetnog utjecaja vršnjaka)

OBILJEŽJA USPJEŠNIH INTERVENCIJSKIH PROGRAMA rana identifikacija i intervencija dostupni onima kojima su najpotrebniji prepoznavanje međusobne povezanosti problematičnih ponašanja suradnja među institucijama programi unutar škola treninzi socijalnih vještina vršnjačke intervencije uključenost roditelja profesionalna orijentacija i priprema najveća efikasnost multidimenzionalnih prevencijskih programa koji počinju u osnovnoj školi Važnost razlikovanja uobičajenih razvojnih promjena od ozbiljnijih problema

ZAKLJUČAK: Adolescencija je razdoblje intenzivnih fizičkih i psihičkih promjena

Nije nužno razdoblje “bura i oluja”

Uz uobičajene razvojne promjene i normativne izazove, važno je razumijevanje i individualnih specifičnosti radi pravovremene intervencije

ADOLESCENCIJA

138

Medijatori u objašnjenju utjecaja puberteta na prilagodbu

Uloga moderatora u objašnjenju efekta puberteta na prilagodbu

Psihološke posljedice bioloških promjena emocionalna nestabilnost

nagle reakcije; impulzivnost

promjene raspoloženja

promjena slike o sebi

promjene u odnosima s roditeljima

promjene u odnosima s vršnjacima i suprotnim spolom

svijest o vlastitoj seksualnosti

RAZVOJNE TEORIJE O ADOLESCENCIJI Hall, 1904. “Adolescencija” – prvi sustavan pristup

tradicionalno viđenje adolescencije

“storm und stress” nesigurno razdoblje intenzivnih, promjenjivih emocija

tjelesne/biološke promjene uzrok psihičkim

M. Mead, 1928., 1935.

139

antropološka istraživanja u otočju Tihog oceana

kultura određuje trajanje adolescencije

Uloga predvidljivih ponašanja odraslih

S. Freud- psihodinamski pristup

Genitalni stadij razvoja

Seksualni nagon usmjeren na socijalno prihvatljiv način- heteroseksualnost

Neizbježnost pobune (“oluja”)

Osjećaj krivnje

A. Freud, 1964.

Uloga adolescencije u razvoju ličnosti

Pobuđeni libido prijetnja ravnoteži ega i ida

Obrambeni mehanizmi: intelektualizacija; asketizam

Psihološko udaljavanje kroz ignoriranje roditelja

Prihvaćanje stereotipa o razdoblju “bura i oluja”

“proročanstvo koje se samo ispunjava”

ignoriranje ozbiljnih problema

pretjerano reagiranje

inhibiranje rasta

RAZVOJNI ZADACI, Havighurst (1972.) specifična znanja, vještine, stavovi ili funkcije koje pojedinac treba razviti

rezultat napora pojedinca, fizičkog sazrijevanja i socijalnog pritiska

Svaki je adolescent pojedinac s jedinstvenom osobnošću i interesima

Svi se suočavaju s razvojnim zadacima kroz tri razvojna stadija adolescencije u kojima su uobičajena neka ponašanja i osjećaji.

GLAVNI RAZVOJNI ZADACI U ADOLESCENCIJI Postizanje autonomije i nezavisnosti od roditelja

Formiranje identiteta – osjećaj integriranog selfa (kombinacija različitih komponenti ličnosti; jedinstveni sklop osobina, stavova, uvjerenja)Tri stadija adolescencije Rana adolescencija (12-14 god.)

140

brzi fizički i intelektualni rast; sekundarna spolna obilježja – prilagodba na promjene Srednja adolescencija (14-16 god) težnja ka autonomiji; prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi Kasna adolescencija (17-20) ravnoteža nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne uloge i životni ciljevi

Rana adolescencija pubertet brzi fizički rast; razvoj sekundarnih spolnih obilježja – prilagodba na promjene kognitivni razvoj- intelektualni rast i prilagodba Usmjerenost na fizički izgled Povećana sposobnost apstraktnog rezoniranja i hipotetičko-deduktivno mišljenje Esktremna samosvijest - “osobna priča “ Sklonost idealiziranju (ako može- onda treba biti) Druženje s vršnjacima uz pritisak za konformiranjem Isticanje razlika među spolnim ulogama

Srednja adolescencija  težnja ka nezavisnosti od roditeljskih

pravila prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi zainteresiranost za seksualnost veća osviještenost tuđih potreba i spremnost za kompromis važnost odobravanja “značajnih drugih” povećana diferencijacija od vršnjačke skupine; tolerancija na iskazivanje individualnosti eksperimentiranja u definiranju identiteta

Kasna adolescencija razvijen osjećaj identiteta ravnoteža nezavisnosti i povezanosti usvojene socijalne uloge i životni ciljevi: sužavanje izbora za budućnost veći kapaciteti za intimnije odnose (ranije kod djevojaka) manje konflikata s roditeljima, očekivanje roditeljskog uvažavanja individualnosti djeteta

KOGNITIVNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI hipotetičko-deduktivno mišljenje

141

baratanje apstraktnim pojmovima

sustavno rješavanje problema: kompleksne strategije

efikasniji načini usvajanja i pohranjivanja informacija; razvijena metamemorija

Kognitivne promjene i psihološko funkcioniranje adolescenata Razmišljanje o odnosima među ljudima: zabrinutost za socijalna, politička i moralna pitanja Osjećaj neusklađenosti moralnih normi i ponašanja Sklonost maštanju, fantaziranju, idealiziranju Suprotstavljanje idealnog i realnog: promjene u doživljavanju roditelja Promjena u odnosu s autoritetom; sklonost kritiziranja institucija

Posljedice kognitivnog sazrijevanja Povećana sposobnost introspekcije

EGOCENTRIČNOST ADOLESCENATA

stanje samousmjerenosti i sagledavanja svijeta kroz osobnu perspektivu

Kritiziranje autoriteta

Nespremnost prihvaćanja kritike

Procjenjivački odnos prema drugima

Vjerovanje da su sami u središtu pozornosti drugih

Elkind, 1967.

fenomen “zamišljene publike”: osjećaj stalnog procjenjivanja; zaokupljenost samim sobom fenomen “osobne priče”: osjećaj jedinstvenosti; neshvaćenosti; nedodirljivosti Sklonost rizičnom ponašanju

OSJEĆAJ IDENTITETA: “Tko sam ja?”

obitelj odnosi s vršnjacima moralnost spolna uloga

fizički izgled školazanimanje

Kriza identiteta Odnos prema sebi: samokritičnost; prilagodba na promjene

142

Odnos prema odraslimaotpor autoritetu

otvoreni: prikriveni:izazovno ponašanje, nezainteresiranost neposluh površnost

Potreba za prihvaćanjem pretjerano prilagođavanje tuđim zahtjevima Zbunjenost uočenom razlikom između “lažnog” i “pravog” selfa Rješenje krize identiteta ovisi o iskustvu u prošlim razdobljima (osjećaj pripadanja, povjerenja, kompetentnosti)

Status identiteta, Marcia Ispitivanje načina rješenja krize identiteta

4 statusa identiteta s obzirom na: postojanje krize (razdoblje svjesnog donošenja odluka, preispitivanje starih vrijednosti i izbora) i postojanja odluke (ishod preispitivanja kroz konačan izbor uloge i uvjerenja)

Statusi identiteta Stupanj krize

  velika mala

jakoOstvareni identitet

Spriječeni/zatvoreni

slabo Moratorij Difuzija identiteta

stupanj odluke

Difuzija identiteta - ne razmišlja o ulogama i vrijednostima odraslih, bez dugoročnih ciljeva, nezainteresiranost, mala ili nikakva predanost poslu, drugima Spriječeni/zatvoreni identitet - nije doživljena kriza, dovoljna je identifikacija s roditeljskim vrijednostima, prihvaćanje odluka koje su donijeli drugi Moratorij – razmatranje različita gledišta i eksperimentiranje s ulogama bez konačnih odluka; proživljavanje krize Ostvareni identitet – pojedinac je pošao kroz krizu identiteta istražujući razne opcije i odlučio se; predan je poslu, drugim ulogama i odnosima s drugim osobamaODNOSI S RODITELJIMA

143

Konflikti zbog različitih očekivanja (nesklad između izgleda odrasle osobe i psihološke nezrelosti) Ambivalencija između potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja

Neprihvaćanje odgovornosti odraslih

generacijski jaz

Razvojni zadatak adolescenata- stjecanje nezavisnost od roditelja

Različita teorijska objašnjenja

Tradicionalni, psihodinamski modeli i novija objašnjenja

Separacija-individuacija

Razvoj autonomije

Važnost privrženosti

Smollar i Youniss (1989) transformacija u doživljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo deidealiziranje oslobađanjem od utjecaja "sveznajućih" roditelja - osjećaj gubitka sigurnosti

istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja

Potreba za autonomijom

sloboda odlučivanja za sebe, kako se osjećaju, misle i ponašaju

nezadovoljstvo adolescenata zbog ograničavanja slobode

postupno osamostaljivanje adolescenta sve veći osjećaj odgovornosti i samopouzdanja

ODNOSI S VRŠNJACIMA Vršnjačka grupa kao izvor informacija o sebi

priklanjanje vršnjacima zbog separacije od roditelja

traženje idola

pritisak vršnjaka i sklonost konformiranju s ciljem prihvaćenosti od drugih

slika o sebi ovisno o pripadnosti vršnjačkoj grupi

SEKSUALNOST MLADIH heteroseksualna i homoseksualna orijentacija prvo spolno iskustvo pseudoseksualnost nedovoljna seksualna educiranost spolno zlostavljanje promiskuitetno ponašanje kao znak emocionalnih problema

144

RAZVOJNI ZADACI-RANA ADOLESCENCIJA Važnost bliskih prijatelja Manje pažljivi prema roditeljima, uz povremeno otresanje ili osornost Shvaćanje da roditelji nisu savršeni, identifikacija njihovih slabosti Naklonost i prema drugim ljudima Tendencija ka djetinjastom ponašanju, ali i odbijanje neumjerenih aktivnosti Vršnjačka skupina utječe na interese i stil odijevanja Poticaj ka nezavisnosti Napori u razvoju osjećaja identiteta Hirovitost, mušičavost Bolje sposobnosti verbalnog samoiskazivanja Vjerojatnije iskazivanje osjećaja ponašanjem nego riječima INTERESI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ Više zainteresirani za sadašnjost i blisku budućnost Veća sposobnost za radSEKSUALNOST Djevojke naprednije od mladića Istospolni prijatelji i grupne aktivnostiSramežljivost, postiđenost i pristojnost Veća važnost privatnosti Eksperimentiranje s tijelom (masturbiranje) Brinu jesu li normalni ETIKA I SAMOUSMJERAVANJE Testiranje pravila i ograničenja Povremeno eksperimentiranje s cigaretama, marihuanom i alkoholom Sposobnost apstraktnog mišljenja

RAZVOJNI ZADACI-SREDNJA ADOLESCENCIJAPOTICAJ KA NEZAVISNOSTI Izmjenjivanje nerealnih visokih očekivanja i oskudnog pojma o sebi Pritužbe na roditeljsko interferiranje s nezavisnošću Ekstremno zabrinuti zbog pojavnosti i vlastitog tijela Osjećaj neobičnosti u doživljaju sebe i svoga tijela Lošije mišljenje o roditeljima, manje iskazivanje emocija prema njima Napori u ostvarivanju novih prijateljstava Jako naglašavanje identiteta nove vršnjačke grupe kroz selektivnost, superiornost i kompetitivnost Povremeni osjećaj žaljenja zbog psihološkog gubitka roditeljskog mjesta Preispitivanje unutrašnjih iskustava (npr. pisanje dnevnika)INTERESI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ Važnost intelektualnih interesa

145

Preusmjeravanje seksualne i agresivne energije u kreativne profesionalne interese SEKSUALNOST Zabrinutost zbog seksualne atraktivnosti Učestalo mijenjanje veza Pomak ka heteroseksualnosti, uz strah od homoseksualnosti Osjetljivost i strah prema suprotnom spolu Osjećaj ljubavi i strastiETIKA I SAMOUSMJERAVANJE Razvoj ideala i izbor modela uloge Konzistentniji dokazi savjesnosti Veći kapaciteti u postavljanju ciljeva Zainteresiranost za moralno rezoniranje POTICAJ KA NEZAVISNOSTI Postojaniji, čvršći osjećaj identiteta Sposobnost odgađanja zadovoljstva Sposobnost prorade i verbalnog iskazivanja ideja Razvijeniji osjećaj humora Stabilniji interesi Veća emocionalna stabilnost Sposobnost donošenja nezavisnih odluka Sposobnost kompromisa

RAZVOJNI ZADACI-KASNA ADOLESCENCIJA Ponos zbog vlastitog rada Samooslanjanje Veća briga za drugeINTERESI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ Jasnije definirane radne navike Veća zabrinutost za budućnost Razmišljanja o svojoj ulozi u životuSEKSUALNOST Važnost ozbiljnijih odnosa Jasniji seksualni identitet Kapacitet za nježnost i senzualnu ljubavETIKA I SAMOUSMJERAVANJE Sposobnost uviđanja i postavljanja ciljeva i njihova slijeđenja Naglašavanje osobnog digniteta i samopoštovanja Prihvaćanje socijalnih institucija i kulturalnih tradicija Samoreguliranje samopoštovanja

146