DISANJE - RESPIRACIJA

U organizmu živih bića neprestao se troši energija za razne fiziološke procese.

Da bi se oslobodila energija iz hrane potreban je kisik.

Tokom ovih procesa stvara se CO2 . Ovaj gas je štetan i zato se mora izbaciti iz organizma.

Unošenje kisika i izbacivanje ugljičnog dioksida naziva se disanje ili respiracija.

Načini razmjene gasova između organizma i spoljašnje sredine Način razmjene gasova zavisi od toga gdje

organizam živi – u kakovoj životnoj sredini. Ovisno o vrsti i složenosti organizma, u životinjskom

svijetu su se razvili i posebni organi i načini disanja. Disanje putem: kože, škrga, traheja i pluća. Bez obzira na tip organa za disanje. kod svih

životinja disanje može biti: Unutrašnje i spoljašnje. Unutrašnje – razmjena gasova između krvi i tkiva. Spoljašnje – razmjena gasova između zraka i

tjelesne tečnosti.

Disanje preko kože

Preko kože dišu samo najprostiji oranizmi. Disanje preko kože prisutno je i kod

kičmenjaka ali kao dopunski način. Isključivo preko kože dišu neke gliste,

praživotinje. Preko kože kod kičmenjaka uglavnom se

odstranjuje CO2. Koža uvijek vlažna.

Disanje preko škrga Preko škrga dišu: crvi,

rakovi, mekušci, bodljokošci, niži hordati, ribe i larve vodozemaca.

Škrge su nastale od prednjeg dijela crijeva.

Kod riba voda se unosi kroz usta a izbacuje kroz škržni prorez.

građa škrga

Unutrašnje i spoljašnje škrge

Disanje preko traheja

Preko traheja dišu insekti (kukci).

Traheje su sistem cjevčica koje prožimaju čitavo tijelo.

Traheje su stalno otvorene i zrak stalno struji u njima.

Razmjena gasova se vrši putem difuzije.

Otvori traheja su na trbuhu.

Disanje preko pluća Organizmi koji žive na

kopnu dišu uglavnom preko pluća.(kopneni kičmenjaci)

Zrak smjesa: N – 79.02%, O2 – 20.95%, CO2 – 0.03%.

Vodozemci imaju pluća najprimitivnije građe.

Odnos između površine tijela i pluća 1:3

Pluća gmizavaca su mnogo složenija, imaju veću površinu i zapreminu.

Kod ptica umjesto plućnih mjehurića postoje sitni zračni kapilari. Osim zračnih kapilara postoje i zračne kese u grudnoj i trbušnoj duplji. (Ptice letačice i plovuše).

Kod Sisavaca pluća su najsloženije građe.

Velika površina (100 – 150 m2.) preko koje se vrši razmjena gasova.

Velika površina zahvaljujući prisustvu plućnih mjehurića Alveola.

Organi za disanje kod čovjeka Organi za disanje kod

čovjeka se sastoje od: disajnih puteva i pluća.

Disajni putevi su: nosna duplja ždrijelo grkljan dušnik (traheja) dušnice (bronhije) i

njihovi ogranci u plućima.

1. NOSNA DUPLJA (CAVUM NASI)

2. USNA ŠUPLJINA3. ŽDRIJELO (PHARYNX)4. GRKLJAN (LARYNX)5. DUŠNIK (TRAHEA)6. DUŠNJAČKE CIJEVI

(BRONHIJE)7. PLUĆA8. SRCE9. PRESJEČNI KRAJ REBARA10.10.DIJAFRAGMA (PREČAGA)

Nosna duplja (cavum nasi)

Komunicira sa ždrijelom preko hoana, a naprijed preko nozdrva sa spoljašnjom sredinom.Ima dlačice u svojm šupljinama.

Ždrijelo (pharynx)

To je raskrsnica respiratornih i digestivnih puteva.U donjem dijelu ždrijela otvaraju se dva kanala: jednjak i grkljan

Grkljan (lraynx)

Početni dio je donjih disajnih pteva.

Građen je od hrskavica među kojim je najveća štitasta hrskavica koja gradi adamovu jabučicu.

U grkljanu su glasne žice.

Otvor grkljana zatvara epiglotis.

hrskavice od kojih je građen grkljan

glasne žice

Dušnik (trachea)

U zidovima dušnika nalaze se hrskavičavi prstenovi koji ga stalno čine otvorenim

Dušnik se račva u dvije dušnjačke cijevi koje ulaze u pluća i granaju se.

Na početku dušnik se grana u lijevi i desni bronh.

Po ulasku u pluća bronhije se višestruko granaju.

Pluća

Pluća - pulmones

Alveole

udisaj i izdisaj Pri udisanju (inspirium) zrak ulazi u pluća a pri izdisaju (expirium) zrak

izlazi iz pluća. U disajnim pokretima učestvuju dijafragma, međurebarni i drugi mišići

grudnog koša.

Vitalni kapacitet pluća

Čovjek udahne oko 0,5 litara zraka. Pri napornom disanju ta količina može biti 3,5 l Za procjenu stanja pluća u praksi se koristi

vitalni kapacitet pluća. To je količina zraka koja se izdahne pri

maksimalnoj ekspiraciji, kojoj je prethodila maksimalna inspiracija.

Prosječan vitalni kapacitet pluća iznosi 4600 ml

Razmjena gasova između krvi i tkiva

Parcijalni pritisak gasova u zraku, alveolama i krvnim kapilarima pluća (kPa)

GasAtmosfersk

i zrakAlveolarni

zrakKapilarni

(krvni) tlak

pO2

21,0016,00 5,30

pCO2 0,03 5,00 6,00

pN 79,00 79,00 2,00

Regulacija disanja Nervna regulacija:

Iz kičmene moždine impulsi pojačavaju disanje (reakcije na toplo, hladno i sl.).

Impulsi preko vagusa reguliraju pravilno odvijanje udisaja i izdisaja.

Impulsi iz kore velikog mozga stimuliraju centar za disanje Humoralna regulacija:

Porast koncentracije CO2 i H stimuliraju centar za disanje.

Ako se količina CO2 povećća za 50% broj disajnih pokreta se udesetorostruči.

Smanjenje koncentracije oksigena povećava disanje.