��

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

DRAGAN ALADŽI�

DISTRIBUCIJA PROIZVODA GAVRILOVI� U

PRIMORSKO – GORANSKOJ ŽUPANIJI

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

��

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

DISTRIBUCIJA PROIZVODA GAVRILOVI� U

PRIMORSKO – GORANSKOJ ŽUPANIJI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Špedicija i logistika

Mentor: prof. dr. sc. Blanka Kesi�

Student: Dragan Aladži�

Broj indeksa: 21628

Smjer: Menadžment

Rijeka, velja�a 2013.

��

PREDGOVOR

Put Gavrilovi�a kao mesne industrije seže još iz daleke 1690. godine. Tako je kroz

povijest stvaran jedan nezaboravan i prepoznatljiv brand. Brand uz koji su odrasle mnoge

generacije, kojima je proizvod Gavrilovi� nezaobilazan dio doma�instva. Brand Gavrilovi�

stariji je više od tri stolje�a i tako sa svojih 320 godina daleko ispred konkurencije.

Prehrambena industrija je jedna od vode�ih industrija na svjetskom globalnom tržištu,

te se ubraja me�u najprofitabilnije industrije. U današnje vrijeme globalizacije suo�ena je sa

brzim promjenama tržišta, koje postavljaju nove izazove i potrebu brze prilagodbe. Tim

problemima, odnosno promjenama na tržištu Gavrilovi� se do sada uspješno prilago�ava na

na�in da je vode�a meso-prera�iva�ka kompanija u Hrvatskoj i regiji.

Gavrilovi� razvija, proizvodi i prodaje proizvode koji ispunjavaju potrebe �ovjeka za

visokovrijednim prehrambenim proizvodima koji oduševljavaju tradicionalnim okusom,

inovativnim rješenjima i privla�nim dizajnom, uz upotrebu suvremenih tehnologija i procesa.

Vizija tvrtke je da se u budu�nosti Gavrilovi� vidi kao jednan od klju�nih pokreta�a

regionalne ekonomije, neospornog globalnog lidera i promotora tradicionalnih regionalnih

mesnih specijaliteta.

Misija, ve� desetlje�ima i slogan „Odli�no je, od Gavrilovi�a je!", pretvorila se u moto

po kojem danas Gavrilovi� radi, proizvodi i distribuira - „Odli�no je, sigurno je, od

Gavrilovi�a je!"

S obzirom na tako dugu tradiciju i tako snažan brand, svakako je bilo potrebno dota�i

se ove teme, istražiti i predo�iti samo poslovanje i distribuciju proizvoda Gavrilovi�.

Ovim putem želim se zahvaliti svima koji su mi pomogli u izradi ovog diplomskog

rada, posebno mentorima prof. dr. sc. Blanki Kesi�, dr.sc. Helgi Pavli� Skender, te prof. dr.

sc. Ratku Zeleniki, koji su mi pomogli sa svojim stru�nim savjetima, te na taj na�in pridonjeli

krajnjem oblikovanju diplomskog rada.

U Rijeci, velja�a 2013. Dragan Aladži�

I

��

SAŽETAK

U ovom diplomskom radu analizira se distribucija proizvoda Gavrilovi� u Primorsko –

goranskoj županiji.

Kako bi razumjeli pojmove koji se koriste za analizu distribucije, definirane su i

objašnjene teorijske odrednice, te osnovni pojmovi i zna�enje distribucije.

Kako bi se upoznali sa razvojem poduze�a Gavrilovi�, korišteno je posebno poglavlje

koje govori o razvoju, poslovanju i proizvodnji kroz povijest pa sve do danas. Prikazane su

neke od zanimljivih pri�a koje su stvarale tu povijest, te u�inile danas jedan prepoznatljiv

brand.

Ocjena stupnja distribucije prehrambenih proizvoda prikazana je analizom i

distribucijom prehrambenih proizvoda poduze�a Gavrilovi�, analizom funkcionalnosti

skladišnih kapaciteta, analizom prijevoznih kapaciteta i tendencijama distribucije u poduze�u

Gavrilovi� u periodu od 2008. godine do 2012. godine.

Analizom i ocjenom distribucije prehrambenih proizvoda omogu�ava se upoznavanje

sa problematikom, te se dobivenim rezultatima istraživanja mogu predložiti aktivnosti koje �e

omogu�iti racionalizaciju distribucije prehrambenih proizvoda Gavrilovi� u Primorsko –

goranskoj županiji.

Klju�ne rije�i: distribucija, racionalizacija, prehrambeni proizvodi, poduze�e

Gavrilovi�.

II

��

SUMMARY

In this graduate are analyzing streamlining products of distribution company

Gavrilovic in county (in original : Primorsko-goranska županija) .

To understand the terms that are used for analysis of the distribution, the theoretical

characteristics and basic concepts and significance of distribution are defined and explained

in this graduate.

In order to familiarize with the development of company Gavrilovic, used a special

chapter that talks about development, operation and production throughout history until today.

Describes some of the interesting stories that created this history, and today made a

recognizable brand.

Assessment of degree distribution of food products is showning by analysis and

distribution food products of company Gavrilovic, analysis functionality for storage capacity,

transport capacity and analysis of trends in the distribution of company Gavrilovic in the

period since 2008. to 2012. year.

With Analysis and evaluation of the distribution of food products to be acquainted

with the problem, and the research results can suggest activities that will enable the

rationalization of distribution of food products of Gavrilovic in county –region (In the original

: Primorsko-goranska županija) .

Keywords are: distribution, rationing food, company Gavrilovic.

III

��

KAZALO

Stranica

PREDGOVOR ......................................................................................................................... I

SAŽETAK .............................................................................................................................. II

SUMMARY ........................................................................................................................... III

KAZALO ............................................................................................................................... IV

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA ........................................ 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMO�NE HIPOTEZE ................................................. 1

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA .................................................................. 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ................................................................................... 3

1.5. STRUKTURA RADA ........................................................................................... 3

2. TEORIJSKE ODREDNICE FIZI�KE I LOGISTI�KE DISTRIBUCIJE ............... 5

2.1. POJAM, FUNKCIJE I SUDIONICI DISTRIBUCIJE .......................................... 5

2.2. ODNOSI PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE ...................................................... 6

2.3. DISTRIBUCIJSKI KANALI ................................................................................ 7

2.4. FIZI�KA DISTRIBUCIJA .................................................................................. 10

2.5. LOGISTI�KA DISTRIBUCIJA .......................................................................... 12

2.5.1. POJAM LOGISTI�KE DISTRIBUCIJE ............................................ 12

2.5.2. ZNA�ENJE LOGISTI�KE DISTIBUCIJE ........................................ 13

3. RAZVOJ I POSLOVANJE PODUZE�A GAVRILOVI� D.O.O. ............................ 15

3.1. GAVRILOVI� – OBITELJSKA TRADICIJA OD 1690. GODINE ................... 15

3.2. PRI�E IZ GAVRILOVI�A ................................................................................. 17

3.2.1. PETRINJSKA ZIMSKA KAO FRANCUSKI KONJAK ................... 17

IV

��

3.2.2. JELICA, ZAUVIJEK GAVRILOVI�EVA JELICA .......................... 18

3.2.3 GAVRILOVI�EV POVIJESNI NAMAZ ........................................... 18

3.3. POSLOVANJE I PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA

GAVRILOVI� ...................................................................................................... 19

4. ANALIZA I OCJENA DISTRIBUCIJE PREHRAMBENIH PROIZVODA

PODUZE�A GAVRILOVI� ......................................................................................... 31

4.1. OP�ENITO O DISTRIBUCIJI PREHRAMBENIH PROIZVODA

GAVRILOVI� ...................................................................................................... 31

4.2. NA�INI DISTRIBUCIJE PREHRAMBENIH PROIZVODA GAVRILOVI� .. 32

4.3. UVJETI DISTRIBUCIJE PREHRAMBENIH PROIZVODA GAVRILOVI�....34

4.4. UTVR�IVANJE CIJENA PREHRAMBENIH PROIZVODA GAVRILOVI�...35

4.5. ANALIZA I OCJENA STUPNJA FUNKCIONALNOSTI SKLADIŠNIH

KAPACITETA ...................................................................................................... 36

4.6. ANALIZA I OCJENA PRIJEVOZNIH KAPACITETA ..................................... 37

4.7. ANALIZA I OCJENA STUPNJA U�INKOVITOSTI DISTRIBUCIJE

PREHRAMBENIH PROIZVODA ....................................................................... 39

4.8. TENDENCIJE DISTRIBUCIJE U PODUZE�U GAVRILOVI� OD 2008. –

2012. GODINE U PRIMORSKO – GORANSKOJ ŽUPANIJI ........................... 40

5. PRIJEDLOG MJERA ZA RACIONALIZACIJU DISTRIBUCIJE PROIZVODA

GAVRILOVI� ................................................................................................................ 54

5.1. MJERE NA RAZINI PODUZE�A GAVRILOVI� D.O.O. ............................... 54

5.2. MJERE NA RAZINI PC RIJEKA ....................................................................... 57

6. ZAKLJU�AK .................................................................................................................. 59

LITERATURA ...................................................................................................................... 61

POPIS TABLICA .................................................................................................................. 64

POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................... 65

V

�

1 �

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Da bi neko poduze�e u današnje vrijeme, vrijeme globalne krize, bilo uspješno u

postizanju svojih rezultata poslovanja nužno je postojanje kvalitetnih proizvoda i

racionalizacije proizvodnog i distributivnog procesa.

Problem istraživanja – distribucija gotovih proizvoda, racionalizacija distribucije, te

odnosi izme�u postignutih rezultata i ulaganje u poslovanje bitni su za uspješnost poslovanja

neke gospodarske grane. Da bi se postigla takva uspješnost potrebno je postojanje kvalitetnog

proizvoda, te racionalizacija proizvodnog i distributivnog procesa, �emu se danas nedovoljno

pridodaje pažnja, odnosno važnost. Dakle ve�a se važnost terba staviti na analizu proizvodnje

i distribuciju odnosno problematiku distribucije gotovih proizvoda.

Sukladno takvoj problematici, definiran je predmet istraživanja: istražiti aktualne

probleme distribucije prehrambenih proizvoda na primjeru poduze�a Gavrilovi�, jednostavno

predo�iti rezultate istraživanja o: transportu, samim proizvodima, te distribucijskim lancima

ukratko re�eno postaviti teze vezane za dostavljanje i prezentiranje proizvoda do krajnjeg

korisnika.

Problem i predmet istraživanja se tako nastavno na gore navedeno odnose na dva

me�usobno povezana objekta istraživanja: distribucija prehrambenih proizvoda i poduze�e

Gavrilovi�.

1.2. Radna hipoteza i pomo�ne hipoteze

Problematika i problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja stvorili su logisti�ki

i ekonomski okvir za postavljanje radne hipoteze:

Rezultati istraživanja o logistici, fizi�koj i logisti�koj distribuciji, razvoju i

poslovanju poduze�a Gavrilovi� d.o.o., fizi�koj i logisti�koj distribuciji proizvoda

Gavrilovi� u Primorsko – goranskoj županiji, stvorili su temeljne pretpostavke za

analizu i ocjenu distribucije proizvoda poduze�a Gavrilovi� d.o.o., te konkretne mjere o

racionalizaciji takve distribucije u Primorsko – goranskoj županiji.

�

2 �

Prethodno postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s nekoliko pomo�nih

hipoteza (kr. PH), i to:

• P.H.1. Objektivna saznanja o distribuciji omogu�uju njezino definiranje u

okviru istraživa�kog rada.

• P.H.2. Primjereno poznavanje temeljnih zna�ajki distribucije prehrambenih

proizvoda omogu�uje isticanje njezinih specifi�nosti.

• P.H.3. Detaljno poznavanje distribucije prehrambenih proizvoda omogu�uje

definiranje primjerenih modela racionalizacije distribucije prehrambenih

proizvoda u Primorsko – goranskoj županiji.

• P.H.4. Prakti�ne i teoretske spoznaje o racionalizaciji distribucije

prehrambenih proizvoda omogu�uju predlaganje temeljnih aktivnosti

usmjerenih prema racionalizaciji distribucije prehrambenih proizvoda u

Primorsko – Goranskoj županiji.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svha istraživanja jest prikazati važnost distribucije i proizvodnje prehrambenih

proizvoda poduze�a Gavrilovi�.

Ciljevi istraživanja su analiaza prehrambene industrije i trgovine u Republici

Hrvatskoj, Primorsko – goranskoj županiji na primjeru poduze�a Gavrilovi�, te ukazati na

važnost racionalizacije distribucije prehrambenih proizvoda s ciljem ostvarenja ve�e

profitabilnosti i smanjenja troškova u poduze�u.

Da bi detaljnije utvrdili svrhu i ciljeve istraživanja potrebno je dati odgovore na

slijede�a pitanja:

1) Definirati pojam, funkciju i sudionike distribucije?

2) Kakav je odnos proizvodnje i distribucije?

3) Pojam i vrste distribucijskih kanala?

4) Što je fizi�ka, a što logisti�ka distribucija?

5) Pojam i zna�ajke logisti�ke distribucije?

6) Koje su zna�ajke tržišta u Republici Hrvatskoj, Primorsko – goranskoj

županiji?

�

3 �

1.4. Znanstvene metode

U ovom diplomskom radu pod nazivom Distribucija proizvoda Gavrilovi� u

Primorsko – goranskoj županiji, prilikom istraživanja i iznošenja korištene su slijede�e

znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, komparativna

metoda, povijesna metoda, deskriptivna metoda i metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

Polaze�i od temeljnog problema istraživanja rezultati istraživanja su sistematizirani u

pet me�usobno povezanih djelova.

U prvom dijelu, Uvodu, opisani su svrha i ciljevi istraživanja, predmet istraživanja,

problem istraživanja, radna hipoteza, navedene su korištene znanstvene metode, te struktura

rada.

U drugom dijelu s naslovom Teorijske odrednice fizi�ke i logisti�ke distribucije

definirani su pojam, funkcije i sudionici distribucije, odnos proizvodnje i distribucije,

distribucijski kanali, fizi�ka i logisti�ka distribucija, pojam logisti�ke distribucije, te zna�enje

logisti�ke distribucije.

U tre�em dijelu s naslovom Razvoj i poslovanje poduze�a Gavrilovi� d.o.o.

prikazana je obiteljska tradicija poduze�a Gavrilovi�, pri�e iz Gavrilovi�a, poslovanje

poduze�a Gavrilovi�, te proizvodnja prehrambenih proizvoda Gavrilovi�.

U �etvrtom dijelu s naslovom Analiza i ocjena distribucije prehrambenih

proizvoda poduze�a Gavrilovi� prikazana je distribucija prehrambenih proizvoda

Gavrilovi�, na�in distribucije, uvjeti distribucije, utvr�ivanje cijena, analiza i ocjena stupnja

funkcionalnosti skladišnih kapaciteta, analiza i ocjena prijevoznih kapaciteta, analiza i ocjena

stupnja u�inkovitosti distribucije prehrambenih proizvoda, te tendencija distribucije u

poduze�u Gavrilovi� od 2008. – 2012. godine u primorsko – goranskoj županiji.

U petom dijelu s naslovom Prijedlog mjera za racionalizaciju distribucije

proizvoda Gavrilovi� u primorsko - goranskoj županiji navedeni su prijedlozi za

ostvarenje u�inkovitije distribucije prehrambenih proizvoda na razini cjelokupnog tržišta

poslovanja poduze�a Gavrilovi�, te na razini Primorsko – goranske županije.

�

4 �

U posljednjem dijelu, Zaklju�ku prikazana je sinteza rezultata istraživanja, kojima je

dokazivana postavljena hipoteza.

�

5 �

2. TEORIJSKE ODREDNICE FIZI�KE I LOGISTI�KE DISTRIBUCIJE

U prikazu teorijskih odrednica fizi�ke i logisti�ke distribucije potrebno je obraditi

�etiri tematske jedinice: 1) pojam, funkcije i sudionike distribucije, 2) odnose proizvodnje i

distribucije, 3) distribucijske kanale i 4) fizi�ku i logisti�ku distribuciju.

2.1. Pojam, funkcije i sudionici distribucije

U širem smislu raspodjele distribucija se promatra u sklopu jedinstvenog društvenog

reprodukcijskog procesa proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje.

Distribucijom možemo ozna�iti strujanje gospodarskih dobara izme�u proizvo�a�kih i

potroša�kih jedinica.

Prema op�eprihva�enoj definiciji Me�unarodne trgovinske komore, predloženoj 1947.

godine, distribucija je stadij koji slijedi proizvodnju dobara od trenutka kada su ona

komercijalizirana do njihove isporuke potroša�ima. Ona obuhva�a razne aktivnosti i

operacije, koje osiguravaju da se roba stavi na raspolaganje kupcima, bilo da se radi o

prera�iva�ima ili o potroša�ima, olakšavaju�i izbor, kupnju i upotrebu robe.1

Distribucija obuhva�a skup svih aktivnosti koje su povezane s prometanjem

gospodarskih dobara izme�u proizvo�a�a i potroša�a. Ona sadrži tako uskla�eno pripremanje

proizvedenih dobara prema vrsti i koli�ini, prostoru i vremenu, da se mogu održati ili

propisani dobavni rokovi ili djelotvorno što uspješnije zadovoljiti o�ekivanu potražnju.2

Potrebno je da roba odre�enim kanalima do�e do potroša�a, dakle nije dovoljno samo

postojanje potražnje robe, ve� je potrebna distribucija. Funkcije distribucije potrebne su da bi

se obavio promet dobara, tj. premoš�ivanje prostornih, vremenskih, kvantitativnih i

kvalitativnih razli�itosti izme�u proizvodnje i potrošnje.

Razlikuju se integrirani i neintegrirani tipovi distribucijskih kanala. Dakle u

distribuciji sudjeluju proizvo�a�i, trgovci, potroša�i i agenti tj. posrednici, te facilitatori

���������������������������������������� �������������������1 SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: Distribucijski sustav trgovinskog poduze�a: Distribucija, logistika, informatika, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta Josipa Strossmayera u Osijeku, Osijek 2000., str. 10. 2 Ibidem

�

6 �

(prijevozni�ke kompanije, banke, samostalna skladišta), oni ne preuzimaju vlasništvo nad

robom, niti ne pregovaraju.

2.2. Odnosi proizvodnje i distribucije

Usku korelacijsku vezu proizvodnje i distribucije uvjetuju suvremeni gospodarski

procesi. Distribucija, kao faza procesa reprodukcije, dobiva poseban zna�aj u tržišnom

gospodarstvu, gdje ozna�uje u�inkovito kretanje gotovih proizvoda, od kraja proizvodne linije

do potroša�a.3

Nove tehnologije prijevoza, pakiranja i održavanja ispravnosti robe omogu�uju nove

koncepte u distribuciji robe. Tehnološke mogu�nosti proizvodnje robe sa prakti�no

neograni�anim rokom trajanja, omogu�uju proizvodnju u jednoj zemlji, za potrebe drugih

zemalja. Tako velikoj koli�ini proizvoda treba organizirati u�inkovitu distribuciju, kod koje

potroša�i ne�e osjetiti veliku fizi�ku udaljenost proizvodnje. Posebnu važnost za ostvarenje

takve strategije ima primjena Point of Sale sustava, kojim se informacijski prati kretanje

robe.4

Pri distribuciji robe logisti�ki na�in upravljanja aktivnostima može znatno poboljšati

usluge i smanjiti troškove poslovanja, a informacijska tehnologija pružiti vrlo zna�ajnu

tehnološku podršku logistici distribucije.

Afirmacija koncepta marketinga, posebno pojava opskrbnog lanca dovela je do punog

izražaja zajedni�ki interes proizvodnje i distribucije. Pri tome je bitno, da svaki od sudionika,

u procesu reprodukcije racionalno i svrsishodno obavi svoju funkciju. Kod toga, nije važno da

li �e se distribucijom baviti proizvo�a�i, trgovina na veliko ili pak specijalizirana distibucijska

poduze�a. Prednost �e imati onaj u�esnik u prometu koji obavi distribuciju najbrže,

najkvalitetnije i najekonomi�nije.5

���������������������������������������� �������������������3 ŠAMANOVI�, J.: Logisti�ki i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Splitu, Split 1999., str. 23. 4 Ibidem 5 Ibidem

�

7 �

2.3. Distribucijski kanali

Distibucijski kanali ili kanali distribucije, ili putevi prodaje jesu spona izme�u

proizvodnje i potrošnje, koja kordinirana akcijama skupa institucija pokre�e robu od

proizvo�a�a do potroša�a.6 Nešto je odre�enija definicija Ameri�kog udruženja za

marketing,7 prema kojoj distribucijske kanale �ine unutrašnje organizacijske jedinice i vanjski

posrednici preko kojih kruži promet robe i usluga. Mogu�e varijante kanala distribucije

pojedini autori prikazuju razli�ito, a osnovna je klasifikacija na izravni i neizravni kanal.8

U izravnim kanalima proizvo�a�i neposredno prodaju robu individualnim

potroša�ima, a u neizravnim se javlja i trgovina. Zapravo dio svakog kanala jesu proizvo�a� i

potroša�. Za ozna�avanje dužine kanala važne su posredni�ke razine (proizvo�a� – potroša�).

Zna�i da u kanalu nulte razine nema posrednika (proizvo�a� – potroša�), u kanalu sa jednom

razinom postoji samo jedan posrednik, itd.

Neizravni kanal distribucije može biti kratak i dug. U kratkom sudjeluje samo jedna

trgovinska organizacija (obi�no trgovina na malo), tako da je ona povezana i s proizvo�a�ima

i s potroša�ima. U drugom kanalu sudjeluju dva ili više posrednika u prometu robe. Roba se

kre�e od proizvo�a�a, preko trgovine na veliko i trgovine na malo, do individualnih,

neposrednih potroša�a. Dakle, u distribuciji odre�enoga gospodarskog dobra sudjeluju, kao

distribucijski subjekti, obvezno proizvo�a� (odnosno na njegovu mjestu prodajna zadruga ili

prodajni sindikat) i potroša�. Dodatno još mogu biti uklju�eni i tržišni posrednici (institucijska

trgovina) i pomaga�i distribucije (distribucijski posrednici) kao što su trgova�ki zastupnici ili

prodajni agenti, te specijalizirana pomo�na poduze�a za pojedine funkcije. U slu�aju

izravnoga prodajnog kanala robna distribucija uklju�ena je u djelatnost proizvo�a�a. U ovaj

sustav prodaje spadaju:9

1) prodaja od vrata do vrata,

2) prodaja na „priredbama“ (demonstracijama) u vlastitom domu,

���������������������������������������� �������������������6 ZELENIKA, R.: Temelji logisti�ke špedicije, prva knjiga, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 2007., str. 146. 7 ZOBER, M.: Principles of marketing. Alyn and Bacon, Inc., Boston, 1971., str.163., prema: SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: op. cit., str. 23. 8 SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: Distibucija, logistika, informatika, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta Josipa Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2000., str. 31. 9 ROCCO, F.: Marketing, Birotehnika, Zagreb, 1991., str. 382.

�

8 �

3) prodaja putem pošte i telefona (kataloška prodaja, prodaja putem oglasa u

novinama, na radiju, na televiziji, direktna prodaja putem pošte slanjem

informativnoga materijala, izravna telefonska prodaja),

4) prodaja preko vlastitih prodavaonica, te

5) prodaja na mjestu proizvodnje.

Danas ovom možemo dodati i prodaju putem Interneta.

Prema Ph.Kotleru koncepcija marketinških kanala nije ograni�ena samo na distribuciju

fizi�kih dobara, ve� i usluge trebaju biti raspoložive i dostupne ciljnom stanovništvu, npr.

treba razvijati „sustave širenja obrazovanja“, odnosno „sustave rasporeda zdravstvene

službe“.10

Do sada je bilo govora o kanalima koji su prikazivali kretanje proizvoda prema

naprijed. No, kada se radi o kretanju prema nazad, radi se o povratnim kanalima distribucije

koji su uvjetovani reciklažom otpadnih tvari. U povratnim kanalima ulogu mogu igrati:11

1) otkupni centri proizvo�a�a,

2) društvene grupe,

3) uobi�ajeni posrednici,

4) stru�njaci za skupljanje otpadaka,

5) centri za reciklažu,

6) osuvremenjeni „skuplja�i krpa i otpadaka“,

7) brokeri za reciklažu otpadaka,

8) skladištenje prera�evina.

Ovisno o ciljnim kupcima razvijat �e se i kanali distribucije. Sustav kanala

proizvo�a�a, u kona�nici, razvija se u skladu s lokalnim prilikama. Kada se zna koja tražišta

trebaju obuhvatiti i s kojim ciljevima, može se pristupiti planiranju kanala. Prema Ph.Kotleru,

svaki proizvo�a� razvija svoje ciljeve kanala u kontekstu ograni�enja koja postavljaju kupci,

proizvodi, posrednici, konkurenti, politika kompanije (veli�ina, financijska sredstva, miks

proizvoda, marketinška strategija) i odre�ena okolina.12

���������������������������������������� �������������������10 KOTLER, Ph.: Upravljnje marketingom II, Informator, Zagreb, 1989. str 19. 11 SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: Distibucija, logistika, informatika, op. cit., str. 31. 12 KOTLER, Ph.: op cit., str. 15.

�

9 �

�imbenike koji utje�u na izbor prodajnog ili prodajnih kanala dijelimo na glavne i

posebne. U glavne �imbenike izbora prodajnog kanala ubrajamo:13

1) opseg prodaje,

2) troškovi prodaje,

3) financijsku snagu proizvo�a�a,

4) opseg proizvodnog asortimana,

5) vrijednost jedinice proizvoda,

6) koli�ine proizvoda koje se kupuju,

7) koncentraciju potroša�a,

8) potrebu tehni�ke usluge u prodaji

9) sezonski zna�aj proizvoda

Posebni �imbenici, koji nisu manje zna�ajni, jesu:14

1) broj potroša�a,

2) teritorijalni raspored potroša�a,

3) navike i motivi kupnje potroša�a,

4) prodajni kanali istih proizvoda konkurencije,

5) v�rsta i svrha pomo�i koju treba pružiti,

6) tipovi i opseg kooperacije koju pojedini kanal o�ekuje od proizvo�a�a i

7) iskustvo organa uprave poduze�a.

Danas se, op�enito, smatra da u tzv. globalnim uvjetima poslovanja treba primijeniti

sustavni pristup u izboru na�ina i tipa distribucije, a to zna�i distribucijski miks. Distribucijski

miks je interakcija proizvo�a�a, trgovine na veliko i trgovine na malo s ciljem da se proizvod

u pravo vrijeme na�e na pravome mjestu po odgovaraju�oj cijeni, na na�in i u koli�ini koja

odgovara ponu�a�u i kupcu.

���������������������������������������� �������������������13 SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: op. cit., str. 38. 14 Ibidem

�

10 �

Kada odlu�uje o broju posrednika, poduze�u na raspolaganju stoje tri korisne

strategije:15

1) intenzivna distribucija (što više prodavaonica),

2) ekskluzivna distribucija (ograni�eni broj trgovaca s ekskluzivnim pravom

distribucije proizvoda neke kompanije),

3) selektivna distribucija (korištenje više od jednog posrednika, ali ne svih onih

koji ho�e distribuirati taj proizvod).

Temeljem navedenog može se re�i da su distribucijski kanali ili kanali distribucije, ili

putevi prodaje, ili kanali prodaje, ili marketinški (trgovinski) kanali distribucije spona izme�u

proizvodnje i potrošnje, koja koordiniranim akcijama skupa institucija pokre�e robu od

proizvo�a�a do potroša�a.16 Ili, marketinški kanali su skup me�uovisnih institucija, odnosno

posrednika povezanih zajedni�kim poslovnim interesom: olakšati prijenos robe i vlasništva od

proizvo�a�a do kona�nog potroša�a, kupca, korisnika.17

Distribucijski kanali ne mogu se i ne trebaju identificirati s distribucijom op�enito,

fizi�kom distribucijom, logisti�kom distribucijom i liogistikom, jer distribucijski kanali imaju

svoje vlastite zna�ajke i svoju vlastitu misiju u procesima reprodukcije: proizvodnji,

raspodjeli, razmjeni i potrošnji, isto tako kao što imaju i distribucija op�enito, fizi�ka

distribucija, logisti�ka distribucija i logistika kao op�a ili univerzalna ili kao specijalisti�ka

logistika.18

2.4. Fizi�ka distribucija

Fizi�ka distribucija odnosi se na fizi�ke tokove sirovina, materijala i proizvoda, pa se

kao takva �esto povezuje sa poslovnom logistikom. Fizi�ka distribucija je skup aktivnosti

sastavljen od obra�ivanja, narudžbi, rukovanja robom, skladištenja, upravljanja zalihama i

prijevoza, koje se rabe u kretanju proizvoda od proizvo�a�a do kupca i krajnjih potroša�a.

Fizi�ka distribucija, prema tome uklju�uje planiranje, primjenu i kontrolu fizi�kih tokova

���������������������������������������� �������������������15 Ibidem, str. 39. 16 Cf. ANDRI�, V. et al. (glavni uredni: Rocco, F.): Natuknica Putovi prodaje, Rje�nik marketinga, Masmedia, Zagreb, 1993., str. 378. 17 Cf. ANDROVI�, Z. et al. (urednici Jurkovi�, P. et al): Natuknica Kanali Distribucije, Poslovni rje�nik, Masmedia, Zagreb, 1995., str. 230. 18 ZELENIKA, R., PAVLI� SKENDER, H: Upravljanje logisti�kim mrežama, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 2007., str.46.

�

11 �

sirovina i finalnih proizvoda od mjesta uporabe da bi se, uz profit, zadovoljite potrebe kupaca,

odnosno potroša�a.19

Osnovni ciljevi fizi�ke distribucije jesu: dostava kvalitetnih dobara, odgovaraju�eg

asortimana, na pravom mjestu u pravo vrijeme, uz najniže troškove, ostvaruju�i pri tome

primjeren profit te zadovoljavaju�i potrebe kupaca i potroša�a. Na privla�enje i

zadovoljavanje kupaca utje�e sposobnost prodavatelja i njegove odluke o fizi�koj distribuciji.

Sustav fizi�ke distribucije obuhva�a:20

1) transport,

2) skladištenje,

3) rukovanje robom, pakiranje,

4) izbor lokacije za skladište,

5) obradu naloga i službu kupca, a dijelom i tržišne prognoze.

Zbog svega toga cilj fizi�ke distribucije izvodi se iz cilja poduze�a, odnosno njegova

marketinga. Na osnovi skupine ciljeva fizi�ke distribucije može se planirati sustav fizi�ke

distribucije koji �e minimizirati troškove za postizanje tih ciljeva.21

U današnjim uvjetima veliku ulogu imaju suvremene informati�ke tehnologije, koje do

izražaja dolaze kod procesa narudžbe.

U skladišnom poslovanju suvremena tehnološka rješenja odnose se na automatizirana

skladišta sa suvremenim sustavima rukovanja materijalima, koje kontrolira ra�unalo što

o�itava narudžbe prodavaonica i upravlja kamionskim dizalicama i elektri�nim liftovima u

prikupljanju robe i otpremi na utovarna mjesta te ispostavlja fakture. Prednosti takvih

skladišta su u smanjenju ozljeda, sniženju troškova radne snage, smanjuju kra�e i štete na

robi, poboljšavaju kontrolu zaliha i sl.

Potrebno je istaknuti i odnos fizi�ke distribucije, distribucije op�enito, logisti�ke

distribucije, distribucijskih kanala i op�e ili univerzalne logistike. Pojednostavljeno se može

re�i da je fizi�ka distribucija po svom sadržaju i opsegu distribucijskih fenomena uži pojam

od distribucije op�enito. Fizi�ka distribucija predstavlja samo najvažniji podsustav op�eg ili

���������������������������������������� �������������������19 ZELENIKA, R., PUPOVAC, D.: Menadžment logisti�kih sustava, Ekonomski fakultet u Rijeci, IQ Plus, Kastav, Rijeka 2008., str. 41. 20 SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: op.cit., str. 21. 21 Ibidem

�

12 �

univerzalnog sustava distribucije. Tako�er, kao sustav je znatno uži, manje složeniji i manje

dinami�niji od sustava logisti�ke distribucije i sustava distribucijskih kanala, jer mu ovaj

prethodni stvara temeljne pretpostavke za njegovo funkcioniranje. Sustav fizi�ke distribucije

je važan podsustav mnogobrojnih podsustava sustava op�e ili univerzalne logistike, što zna�i

da je on znatno uži i jednostavniji od logisti�kog sustava koji �ine mnogobrojni složeni,

dinami�ki i stohasti�ki (pod)sustavi.

2.5. Logisti�ka distribucija

Kako bi se pobliže prikazalo zna�enje logisti�ke distribucije, u ovom dijelu obra�uju

se sljede�e cjeline: 1) pojam logisti�ke distribucije i 2) zna�enje logisti�ke distibucije.

2.5.1. Pojam logisti�ke distribucije

Korijene pojma „logistike“ može se tražiti u gr�kim rije�ima logos u zna�enju znanosti

o principima mišljenja i razumnog prosu�ivanja, odnosno znanosti o elementarnim principima

i oblicima pravilnoga mišljenja i prosu�ivanja (...) i logistikos u znanju vještine, iskustva i

znanja u o�uvanju, procjeni, prosudbi svih relevantnih elemenata u prostoru i vremenu

potrebnih u optimalnom rješavanju strateških i takti�kih zadataka u svim sferama ljudskih

aktivnosti.22

Logisti�ka distribucija je temeljni, najvažniji segment i podsustav sustava op�e ili

univerzalne logistike. To je integrirani pojam temeljnih odrednica pojmova logistika i

distribucija.23

Sukladno tome, moglo bi se re�i da je logisti�ka distribucija, zapravo, logistika u užem

smislu tog pojma. Ona je po svojim temeljnim odrednicama, po svojim misijama, po svojim

mogu�im u�incima, bez obzira na prostorne i vremenske dimenzije: globalne, makro, mikro i

meta, najbliža pojmu fizi�ke distribucije.

���������������������������������������� �������������������22 ZELENIKA, R.: Prometni sustavi-Tehnologija-organizacija-Ekonomska logistika-Menadžment, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 2001, str. 19. 23 ZELENIKA, R.: Temelji logisti�ke špedicije, op. cit. str. 156.

�

13 �

Objekti logisti�ke distribucije se ne mijenjaju, osim u izuzetnim slu�ajevima kada se

radi o dostavi kupcima kod koje se logisti�ka usluga veže uz komplementarne usluge, npr.

proizvod se prilago�ava individualnim potrebama kupca.24

U racionalizaciji procesa logisti�ke distribucije, posebno su važni: ljudski potencijali,

informacijski sustavi, logisti�ka infrastruktura, logisti�ka suprastruktura, logisti�ko pravo, s

time što primarno mjesto pripada ljudskim potencijalima.25

Sustav logisti�ke distribucije, po svim je bitnim zna�ajkama, uži, manje složeniji,

manje dinami�niji od op�eg ili univerzalnog sustava logistike, ali i od sustava distribucija.

Me�utim, sustav distibucijskih kanala predstavlja važan okvir za funkcioniranje procesa

logisti�ke distribucije.26

2.5.2. Zna�enje logisti�ke distibucije

Uloga distribucije kao integralnog dijela logistike, dolazi do ve�eg izražaja u

suvremenom na�inu poslovanja. U današnjim uvjetima, distibucija treba u svako vrijeme

adekvatno odgovoriti na zahtjeve kupaca. Ovo na�elo je cilj mnogih poduze�a, jer im

omogu�uje da ostvare dvostruke strategijske ciljeve, kao što su: smanjenje troškova i

pove�anje kvalitete distribucijskih usluga. Na�elo se temelji na managementu potražnje po

kojem se proizvodi upravo onoliko koliko se može prodati. Informacija je klju� za

management potražnje. Informacijska tehnologija je pretpostavka za ostvarenje ovog na�ela.27

Zna�ene logisti�ke distribucije vidi se prema udjelima logisti�kih troškova u postotku

od prometa. Iz toga se može zaklju�iti da se u distribuciji još nalaze znatne rezerve

efikasnosti.

Distribucija je podru�je koje omogu�uje znatno razlikovanje jednog od drugog

proizvo�a�a, pa iz s toga motrišta predstavlja glavni potencijal uspjeha. Odluke distribucije su

ve�inom dugoro�ne, strategijske, uvjetuju visoka ulaganja, te, velikim dijelom utje�u na imidž

poduze�a.28

���������������������������������������� �������������������24 SEGETLIJA, Z. LAMZA-MARONI�, M.: op. cit. str. 201. 25 ZELENIKA, R.: Temelji logisti�ke špedicije, op. cit. str. 157. 26 Ibidem 27 ŠAMANOVI�, J.: op. cit. str. 53. 28 SEGETLIJA, Z. LAMZA-MARONI�, M.: op. cit. str. 209.

�

14 �

Ukoliko se neki distribucijski sustav želi održati, stalno se mora prilago�avati uvjetima

okoline koji se mijenjaju. Kod bitnih promjena u okolini mora se mijenjati i sama strategija

distribucije.29

Bez obzira o kojem se sustavu logisti�ke distibucije radi �injenica je da on ne može

optimalno funkcionirati bez tridesetak specijaliziranih aktivnosti, primjerice:30 proizvodnje,

prerade, obrade, dorade, pakiranja, signiranja (obilježavanja), slaganja, sortiranja, vaganja,

mjerenja, miješanja, ukrcaja (utovara), iskrcaja (istovara), prekrcaja (pretovara), tramakanja,

paletiziranja robe, punjenja i pražnjenja kontenjera, transporta (prijevoza), fumigacije,

deratizacije, dezinsekcije, špedicije, agencije, osiguranja, carinjenja, kupoprodaje, distribucije,

upravljanja zaliha, marketinga, menadžmenta, kalkulacije, ponude, narudžbe, financiranja,

kontrolinga, ugovorne kontrole (...), pra�enja izvršavanja logisti�kih aktivnosti,

pravnoekonomskog ure�ivanja odnosa izme�u mnogobrojnih sudionika u procesima

logisti�ke distribucije.

���������������������������������������� �������������������29 Ibidem 30 ZELENIKA R., Logisti�ki sustavi, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 2005., str. 137.

�

15 �

3. RAZVOJ I POSLOVANJE PODUZE�A GAVRILOVI� D.O.O.

Da bi se detaljno predo�io razvoj i poslovanje poduze�a Gavrilovi� d.o.o. potrebno je

obraditi, odnosno u ovom poglavlju diplomskog rada prikazati slijede�e tematske jedinice:

1) Gavrilovi� – obiteljska tradicija od 1690. godine, 2) pri�e iz Gavrilovi�a i

3) poslovanje i proizvodnja prehrambenih proizvoda Gavrilovi�.

3.1. Gavrilovi� – obiteljska tradicija od 1690. godine

Put Gavrilovi�a kao mesne industrije seže još iz daleke 1690. godine, kada prvi

Gavrilovi�i dolaze u Petrinju ve� polovicom XVII. stolje�a bježe�i pred Turcima, bra�a Ivan i

Petar po�inju se baviti mesarskim zanatom. Nakon protjerivanja Turaka, u Petrinji buja novi

život.

Godine 1773. carica Marija Terezija odre�uje Petrinju za središte cehovskog obrta za

cijelu Krajinu. Me�u osniva�ima mesarskog ceha u Petrinji nalaze se i bra�a Gavrilovi�.

Petrinja je u sastavu Napoleonove Ilirije od 1809. do 1813. godine, a Napoleonov maršal

Marmont pretvara Petrinju u sjedište svoje pukovnije. Bra�a Gavrilovi� glavni su

opskrbljiva�i Napoleonovih trupa u tadašnjoj Vojnoj krajini.31

Godine 1821. Napoleon umire na otoku Sveta Helena, a Mate Gavrilovi�, zajedno s

nekolicinom petrinjskih mesara i trgovaca, osniva prvu manufakturu. Poduhvatni mladi sinovi

Mate Gavrilovi�a 1883. godine osnivaju modernu tvornicu pod imenom Prva hrvatska

tvornica salame, sušena mesa i masti. U tvornici radi oko 50 zaposlenika i dnevno se kolje

50 svinja. Te godine nastaje recept za Zimsku salamu.32

Godine 1891. novine izvješ�uju o tome kako Prva hrvatska tvornica salame, sušena

mesa i masti potiskuje stranu konkurenciju svojim vrsnim proizvodima kao što su suha mesa,

slanine, mast. Hrvatska salama, prete�a današnje zimske salame, vezana hrvatskom trobojnom

vrpcom dobiva po�asnu diplomu na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi.33

���������������������������������������� �������������������31 MONOGRAFIJA GAVRILOVI�, Petrinja 1971., str. 27. 32 Ibidem, str. 42. 33 Ibidem, str. 64.

�

16 �

Godine 1894. zima je bila osobito oštra što je pogodovalo kvaliteti zimske salame koja

je na me�unarodnoj izložbi u Be�u osvojila zlatnu kolajnu s likom cara Franje Josipa.

1906. godine tvornica koja je tada zapošljavala 120 zaposlenika i svoje proizvode

prodavala u Ugarskoj, Njema�koj, Bosni, Švicarskoj, Maloj Aziji, Palestini i Egiptu u

potpunosti je modernizirana. U Be�u se otvara lijepo i moderno opremljena mesnica.

Godine 1907. izgra�ena je elektri�na centrala i Petrinja je dobila elektri�nu rasvjetu, a

1912. u tvornici je ure�en poseban salamski pogon jer je potražnja svakim danom bila sve

ve�a. U Petrinji se godišnje proizvodi 60 vagona salame, 20 vagona masti i 5 vagona

konzervi.34

Godine 1931. Andrija Maurovi� osmislio je lik Jelice po ne�akinji vlasnika koji se od

tada pa do danas nalazi na svim proizvodima Gavrilovi�a.

Kada je 1945. godine završio Drugi svjetski rat, tvornica je nacionalizirana i postaje

društveno vlasništvo. Obitelj Gavrilovi� odlazi u emigraciju.

Godine 1952. Gavrilovi� ponovo izvozi u Njema�ku, Austriju, Italiju, �ehoslova�ku i

Veliku Britaniju. Godine 1965. otvorena je nova, moderna tvornica, a Gjuro II Gavrilovi�

vra�a se kao tehni�ki savjetnik u Petrinju, te na Zagreba�kom velesajmu 1968. godine dobiva

zlatne medalje pod sloganom „Odli�no je, od Gavrilovi�a je!“ za Gavrilovi� salamu, bu�olu,

petrinjsku kobasicu, frankfurtske kobasice, Gavrilovi�evu paštetu i gove�i gulaš.35

Godine 1991. Gjuro III Gavrilovi� kupuje “Gavrilovi�” iz ste�aja. Budu�i da je

Petrinja pod okupacijom proizvodnja se održava u Zagrebu. Završetkom rata 1995. godine

uspostavljena je kompletna proizvodnja u pogonu u Petrinji, koji je 1999. godine potpuno

obnovljen i moderniziran najsuvremenijim tehnologijama proizvodnog procesa.

���������������������������������������� �������������������34 Ibidem, str. 83. 35 Ibidem, str. 118.

�

17 �

3.2. Pri�e iz Gavrilovi�a

Postoje mnoge zanimljive pri�e o obitelji Gavrilovi�, koje su se kroz povijest stvarale i

u�inile danas jedan nezaboravan i prepoznatljiv brand. Brand uz koji su odrasle mnoge

generacije, kojima je proizvod Gavrilovi� nezaobilazan dio doma�instva. Brand Gavrilovi�

stariji je više od tri stolje�a i tako sa svojih 320 godina u sjeni ostavlja mnoge svjetski poznate

brandove kao što su npr. Coca-cola, IBM... U nastavku su navedene neke od mnogobrojnih

zanimljivih pri�a iz tvornice Gavrilovi�.

3.2.1. Petrinjska Zimska kao francuski konjak

U stvaranju Gavrilovi�eve salame isprva su sudjelovali i Talijani. �lanovi obitelji

Cimbaro iz okolice Udina iskoristili su ponudu iz Petrinje koja se sezonski poklopila s

njihovim osnovnim poslom pa su tako tri generacije te talijanske zidarske obitelji zimu

provodili u malom gradi�u Petrinji i pripremali razne mesne specijalitete. Od prosinca pa do

velja�e proizvodile su se šunke, hrptenice, zavratnjaci i ple�a, a od kobasica se posebno

isticala salama za �iji je osobiti okus zaslužna jaka zimska hladno�a. Tako �e ta salama, koja

se po�inje proizvoditi ve� šezdesetih godina 19. stolje�a, s vremenom dobiti ime prema

godišnjem dobu proizvodnje - Zimska. U Petrinji tako po�inju proizvoditi vrhunsku

suhomesnatu deliciju u vrijeme kada je Zagreb još maleni i neugledni grad na jugu

Monarhije.36

Šenoina slavna re�enica „Ova ili nikoja!“ mogla se �uti i me�u Zagrep�anima kada su

birali salamu. „Ova“ se, naravno, odnosila na Gavrilovi�evu ili, kako su je tada još zvali,

Hrvatsku salamu. Pogotovo kad se Hrvatska salama ranih osamdesetih mogla na�i u boljim

mesnicama diljem Monarhije i kad joj je Car Franjo Josip dodijelio zlatnu medalju za

izuzetnu kvalitetu na sajmu u Be�u.37

Zimska salama svakako je najvredniji petrinjski proizvod jer je i proizvodnja

najzahtjevnija. Salama se radi samo od najkvalitetnijega mesa, zrenje je dugotrajno, sli�no

kao i u postupku proizvodnje glasovitog i originalnog francuskog konjaka. Naravno da se tako

skupi i traženi proizvod ne može proizvoditi kao na po�etku – samo sezonski, zimi - pa se u

petrinjskoj tvornici ve� na prijelazu stolje�a naveliko razmišljalo o produženju sezone.

���������������������������������������� �������������������36 MONOGRAFIJA GAVRILOVI�, Petrinja 1996., str 117. 37 Ibidem, str. 119.

�

18 �

Kako do tada nije bilo klimatiziranih prostora, Gjuro Gavrilovi� je 1924. godine dao

po vlastitoj ideji klimatizirati prostorije u kojima bi se sušila salama. Zato se ve� od

�etrdesetih godina po�inje s masovnijom proizvodnjom, koja se mjeri i do tisu�u tona

godišnje.

3.2.2. Jelica, zauvijek Gavrilovi�eva Jelica

U izboru kandidatkinje za zaštitni znak Gavrilovi�eve salame nije bilo dileme. Nije se

tražila darovitost bilo koje vrste, glas ili korak, kako to ve� ide, a još manje izgled i ljepota.

Izbor je pao na obi�nu curicu iz susjedstva ili familije i njenu omiljenu salamu, naravno

Zimsku salamu.

Pri�a ide da je curica po imenu Jelica odmalena jako voljela papati. Uvijek bi se

pritajila u tvornicu gdje su ju zaposlenici krišom hranili zimskom salamom. Kako je voljela

jesti, tako je bila na radost radnika u tvornici koji su je �esto hranili raznim proizvodima, a

naro�ito se nju pitalo kako joj se što svi�a, ako bi se radio neki novi proizvod, neka pašteta...

Zapravo su se uvijek zabavljali na njen ra�un, jer nije bilo toga proizvoda koji Jelici ne bi bio

dobar ili �ak izvrstan. Da se ne spominje Zimska salama koja je ipak bila na samom vrhu

njenog tajnog jelovnika. Prema njezinom liku kasnije je u Be�u izra�en zaštitni znak tvornice

Gavrilovi� i po njezinom imenu nazvan Jelica. I danas je lik Jelice prepoznatljiv zaštitni znak

na svakom proizvodu Gavrilovi�.38

3.2.3. Gavrilovi�ev povijesni namaz

Kratka forma s podužim trajanjem, delicija koja se lako i brzo otvara. Tko je zapravo

zaslužan za ovaj epohalan izum? Napoleon, naravno. Naime, za vrijeme svojih slavnih

pohoda veliki vojskovo�a malog rasta, uza svoje uglavnom uspješne vojne strategije, nikad

nije zaboravaljao i na vojnu logistiku, koja zna biti podjednako važna u vojnim operacijama

po kojima je Napoleon bio poznat. Brinuo se da uvijek i pod najtežim uvjetima nahrani svoje

vojnike, a što je ostalo zabilježeno u njegovoj slavnoj izreci kako „vojnici marširaju na

trbusima"! Da bi se dobio rat, vojnici moraju biti siti, a za to je bila potrebna dobra i svježa

hrana koje je, nažalost, uglavnom bilo premalo. Limenke su mu omogu�avale da hrana iz

���������������������������������������� �������������������38 Ibidem, str. 137.

�

19 �

dalekih zemalja do bojišnice stigne što brže i u transportu sigurnije, a što ima sigurnije od

svježe hrane hermeti�ki zatvorene u limenci, odnosno konzervi.39

Osim Napoleona, konzervirana je hrana spašavala i mnoge istraživa�e na njihovim

istraživa�kim pohodima, kao i iz vesterna poznate nam kauboje koji su osvajali divlji zapad.

Kako je u Prvom svjetskom ratu trebalo prehraniti ogromne vojske, poduzetni Gavrilovi�i u

Petrinji koriste izazov i ulažu u razvoj konzervi. Po�inje se sa intenzivnom proizvodnjom, a

me�u konzerviranom robom istaknuto mjesto pripada raznim vrstama šunki koje se

isporu�uju u limenim kutijama razli�itih težina. A pojavljuje se po prvi put i jetrena pašteta i

to po 22 do 32 dinara za kilogram. Usporede radi, kilogram najbolje Gavrilovi�eve Zimske

salame je iznosio 42 dinara!40

3.3. Poslovanje i proizvodnja prehrambenih proizvoda Gavrilovi�

Prehrambena industrija je jedna od vode�ih industrija na svjetskom globalnom tržištu,

te se ubraja me�u najprofitabilnije industrije. U današnje vrijeme globalizacije suo�ena je sa

brzim promjenama tržišta, koje postavljaju nove izazove i potrebu brze prilagodbe.

Gavrilovi� se bavi proizvodnjom mesa i mesnih prera�evina, te je vode�a meso-

prera�iva�ka kompanija u Hrvatskoj i regiji. Danas je tvrtka u vlasništvu devete generacije

obitelji Gavrilovi� po �emu je jedinstvena u Hrvatskoj i me�u rijetkim je takvim obiteljskim

tvrtkama u svijetu.

Kako bi se zadovoljili visoki kriteriji tržišta, mesna industrija Gavrilovi� opremljena je

najmodernijim industrijskim strojevima i proizvodnim linijama te raspolaže maksimalnim

godišnjim proizvodnim kapacitetom do 50.000 tona gotovih proizvoda i svježeg mesa. Danas

Gavrilovi� ima oko 850 zaposlenika, a zajedno s tvrtkom k�eri Dinova-Diona, cijela grupacija

broji oko 3000 zaposlenika.41 Kontrolirani proces „od polja do stola“, više od sto razli�itih

proizvoda, me�unarodni standardi kvalitete i sigurnosti, vlastita proizvodnja elektri�ne

energije na mjestu proizvodnje, vlastita maloprodaja i logisti�ko-distributivni lanac te,

najvažnije od svega, obrazovani i motivirani zaposlenici – sve je to Gavrilovi� danas!

���������������������������������������� �������������������39 Ibidem, str. 145. 40 Ibidem 41 http://www.gavrilovic.hr/hr/povijest/ (30.01.2013.)

�

20 �

Kompletna proizvodnja se obavlja u pogonu u Petrinji sa najsuvremenijim

tehnologijama proizvodnog procesa. S obzirom da se tržište opsrbljuje svakodnevno sa

svježim mesom i mesnim prera�evinama, u Republici Hrvatskoj djeluju pet distributivnih

centara, odnosno prodajnih centara: Petrinja, Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.

Danas tržišne prilike ne dopuštaju zadovoljavanje s postoje�im stanjem i uživanje na

staroj slavi. Prate�i sve najnovije svjetske standarde u prehrambenoj djelatnosti Gavrilovi�ev

krajnji cilj je zadovoljstvo kupca i uvijek biti korak ispred konkurencije.

Važan dio poslovne strategije Gavrilovi�a je visoka kvaliteta proizvoda i usluga. Na

putu ka ostvarivanju strateškog cilja, poslovne izvrsnosti, Gavrilovi� na prvo mjesto stavlja

svoje sadašnje i budu�e kupce. Velika pažnja posve�uje se razvoju partnerskih odnosa i

�vrstoj komunikaciji sa svim svojim dobavlja�ima. Vo�eni mišlju da su zadovoljni i sretni

zaposlenici temelj uspješne organizacije, naglasak se stavlja na njihovo stalno stru�no

usavršavanje i edukaciju. Sustavno ulaganje u inovacije i modernizaciju pogona te pra�enje

svjetskih trendova u proizvodnji mesa i mesnih prera�evina stavlja Gavrilovi� na vode�e

mjesto mesnih industrija u Hrvatskoj, ali i šire.

Prije nego do�u u potroša�ku košaricu, proizvodi prolaze mnogobrojne kontrole. Pri

tome se kontrole ne obavljaju samo u internom laboratoriju nego i u neovisnim eksternim

institucijama kao što je Institut za kvalitetu hrane. Osim toga, pogon je pod redovnom

kontrolom veterinarske inspekcije.

Gavrilovi� kontrolira i nadzire proizvodnju u skladu s najstrožim zdravstvenim i

higijenskim standardima. Poštuju�i ove temeljne principe Gavrilovi� je implementirao i

certificirao normu ISO 22000 koja sadržava na�ela HACCP-a te SSOP koji garantira higijenu

na najvišoj razini u svim proizvodnim procesima. Gavrilovi� je prva mesna industrija u

Hrvatskoj i jedna od prvih u Europi koja ima implementiran i certificiran sustav upravljanja

sigurnoš�u hrane ISO 22000.

Proizvodni procesi udovoljavaju najstrožim europskim i ameri�kim standardima

kvalitete i sigurnosti. Promatrano iz svih faza prerade od sirovine do gotovog proizvoda,

mjere kontrole potencijalnih rizika provode se svakodnevno u svim fazama proizvodnje. Da

�

21 �

se zadovoljavaju svi zahtjevi me�unarodnih normi sigurnosti i kvalitete, dokazuju dobiveni

certifikati:42

o 2008. Godine Gavrilovi� postaje prva mesna industrija u Hrvatskoj koja je

uspostavila sustav upravljanja sigurnoš�u hrane prema normi ISO 22000:2005

koja uklju�uje i HACCP plan (nadogradnja HACCP-a iz 1998. godine)

o 2010. godine Gavrilovi� zadovoljava uvjete za dobivanje Halal certifikata

o 2010. Godine Gavrilovi� uspostavlja sustav upravljanja kvalitetom prema ISO

9001:2008

Dobro razra�en interni Integrirani sustav upravljanja pruža podršku u nadzoru i

kontroli te stalnom poboljšavanju procesa i proizvoda. Redovitim auditima sustava potvr�uju

se visoki standardi kvalitete i sigurnosti hrane u skladu s navedenim me�unarodnim normama.

Cjelovitim i potpunim nadzorom te ovladavanjem svih faza proizvodno distribucijskog

procesa Gavrilovi� jam�i visoku razinu sigurnosti i kvalitete svojih proizvoda sljedivoš�u od

„polja do stola“. Sigurnost hrane zapo�inje na razini primarne proizvodnje, na

poljoprivrednom zemljištu, a završava na stolu krajnjeg potroša�a. Gavrilovi� kroz cijeli lanac

prehrane provodi jedinstvene mjere i adekvatni monitoring uz osiguranje u�inkovitog

funkcioniranja tržišta.

Faze:43

1. Polje (vlastite poljoprivredne površine)

2. Repro centar Stanci & farma za tov junadi + koperanti

3. Proizvodnja (HACCP; sljedljivost)

4. Kontrola kvalitete (vlastiti laboratorij; kemijske i mikrobiološke analize)

5. Pakiranje + kontroliranje

6. Gavrilovi� transport / prodajni centar

7. Trgovine (wholesalers + retailers)

8. Obitelj (krajnji korisnici)

���������������������������������������� �������������������42 http://www.gavrilovic.hr/hr/meso/ (30.01.2013.) 43 Ibidem

�

22 �

Gavrilovi� obra�uje vlastite poljoprivredne površine za proizvodnju sto�ne hrane uz

primjenu najmodernije tehnologije.

Posjeduje vlastiti reproducijski centar svinja i farma za tov junadi. Reprocentar Stanci

je jedan od najmodernijih centara takve vrste u Europi, odgovara svim tehnološkim, zoo-

higijenskim i ekološkim standardima. Zdrave životinje su temeljni uvjet za proizvodnju

sigurne hrane. Iz tog razloga važno je održavati životinje u odli�nom zdravstvenom stanju

putem dobre veterinarske prakse. Tako�er se ugovara kooperacijski tov junadi i svinja s

obiteljskim farmama te se osiguravaju savjetodavne usluge i usluge skrbi o zdravstvenom

stanju tih životinja.

Najmoderniji pogon za pakiranje omogu�uje dodatno kontroliranje svih proizvoda, a

pažljivo dizajnirana ambalaža omogu�uje �uvanje proizvoda za sigurnu dostavu do prodajnih

mjesta. Hrana koja se stavlja na tržište mora biti odgovaraju�e ozna�ena kako bi se omogu�ila

njezina sljedivost i inventar.

Vlastita logisti�ka i distribucijska mreža unutar Hrvatske i susjednih zemalja

omogu�uje da se traženi Gavrilovi�ev proizvod dostavi, odgovaraju�e kvalitete i koli�ine, na

pravo mjesto u pravo vrijeme. Kako bi ugodili svojim vjernim potroša�ima izgra�ena je

široka i u�inkovita distributivna mrežu, koja osigurava da Gavrilovi� proizvodi uvijek i na

vrijeme budu dostupni krajnjem kupcu.

Gavrilovi� kroz vlastiti maloprodajni lanac trgovina Dinova - Diona kojih ima oko

dvjestotinjak, njeguje koncept trgovine iz susjedstva. Neprestano ulaže u stru�no usavršavanje

zaposlenika kako bi osigurali najbolju mogu�u uslugu i edukaciju kupaca.

Krajnji cilj je zdravlje i zadovoljstvo potroša�a! Gavrilovi�eva strategija od „polja do

stola“ obuhva�a sve elemente proizvodno-distribucijskog procesa koji imaju utjecaj na

sigurnost i kvalitetu hrane, na svim nivoima hranidbenog lanca.

Gavrilovi� se kao jedna od najstarijih mesnih industrija u svijetu oduvijek razvija na

principima održivosti uz prijateljski odnos prema okolišu te uskla�enost sa zakonskom

regulativom i svjetskim standardima. Opredijeljenost upravljanja okolišem danas dokazuje

sustav upravljanja okolišem certificiran prema normi ISO 14001 kojim se obvezuje na

kontinuiranu brigu o okolišu i neprestano poboljšavanje.

�

23 �

Na �iš�u i okolišu prihvatljiviju proizvodnju obvezuje se kroz sljede�a na�ela:44

o primjena najboljih raspoloživih tehnika (NRT) u investicijama i razvoju uz

osiguranje uvjeta za u�inkovitu i okolišu prihvatljivu proizvodnju

o informiranje i obrazovanje djelatnika - svaki zaposlenik mora znati kako

svojim radom utje�e na okoliš

o racionalno korištenje vode kao najvažnijeg prirodnog resursa, pra�enjem

potrošnje i kontinuiranim unapre�enjem kroz obradu i ponovno korištenje

upotrijebljene vode

o smanjenje nastanka otpada uz maksimalno odvajanje i iskorištavanje vrijednih

sastojaka sukladno novim saznanjima i tehni�kim mogu�nostima

o korištenje bioplina iz biorazgradivog otpada kao alternativnog goriva za

proizvodne procese

o osiguranje kvalitete obrade otpadnih voda koja omogu�uje njihovu upotrebu u

poljoprivredi

Gavrilovi� održava dobre odnose s državnim tijelima i slijedi razvoj doma�ih,

europskih i me�unarodnih zakonskih propisa, smjernica i standarda. Kontinuirano procjenjuje

svoj utjecaj na okoliš i o tome informira zainteresirane strane. Svoje znanje i iskustvo u

upravljanju okolišem dijeli s poslovnim partnerima.

Meso je visoko vrijedna i važna namirnica u ljudskoj prehrani i mora biti sigurno za

konzumaciju. Gavrilovi�eva politika sigurnosti hrane temelji se na ispunjenju zakonskih

propisa kao i zahtjeva i o�ekivanja kupaca koji vjeruju da kupuju�i Gavrilovi�ev proizvod

kupuju najbolji i najsigurniji proizvod za sebe i svoju obitelj. U nastojanju da se zaštiti kupca,

a svjesni svih opasnosti za ljudsku ishranu, stalnim održavanjem i poboljšavanjem sustava

upravljanja sigurnosti hrane pove�ava se sigurnost i zadovoljstvo kupaca proizvoda.

Kroz potpuno integriran i nadziran proces proizvodnje mesa i mesnih prera�evina,

jam�i se visoka kvaliteta i najviši stupanj sigurnosti proizvoda. Primjenom novih tehnologija,

kontroliraju�i i upravljaju�i svim dijelovima proizvodno-distribucijskog procesa, stalnim

informiranjem i educiranjem zaposlenika i potroša�a, poboljšava se sustav zdravstveno

ispravnih i sigurnih proizvoda. Zaposlenici su svjesni važnosti sigurnosti hrane u poslovanju i

postupaju u skladu s tim.

���������������������������������������� �������������������44 http://www.gavrilovic.hr/hr/povijest/ (2.02.2013)

�

24 �

Misija, a ve� desetlje�ima i slogan „Odli�no je, od Gavrilovi�a je!", pretvorila se u

moto po kojem danas Gavrilovi� radi, proizvodi i distribuira - „Odli�no je, sigurno je, od

Gavrilovi�a je!"

Gavrilovi� razvija, proizvodi i prodaje proizvode koji ispunjavaju potrebe �ovjeka za

visokovrijednim prehrambenim proizvodima koji oduševljavaju tradicionalnim okusom,

inovativnim rješenjima i privla�nim dizajnom.

Proizvodima neupitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti uz konkurentne cijene

snažnih brendova u�vrš�uje se položaj Gavrilovi�a kao vode�eg proizvo�a�a mesnih

proizvoda na regionalnom tržištu i name�e se na tržištu alternativnih proizvoda. Kao podršku

na putu ostvarenja vizije i ciljeva uspostavljen je sustav upravljanja kvalitetom koji

podrazumijeva zajedni�ko zalaganje svih zaposlenika na svim razinama, od kojih se

zahtijeva:45

o potpuna predanost zadovoljenju zahtjeva kupaca

o o�uvanje i razvoj klju�nih znanja i vještina

o jasnu i fleksibilnu raspodjelu odgovornosti i ovlasti

o neodgodivo i trajno otklanjanje uzroka nesukladnosti

o pra�enje i neprestano poboljšavanje rezultata svojih aktivnosti

U svrhu potpune predanosti zadovoljenju zahtjeva kupaca te kao još jedna potvrda kvalitete

Gavrilovi� proizvoda uspostavljena je i održana halal kvaliteta.

Brand Gavrilovi� stariji je više od tri stolje�a i tako sa svojih 320 godina u sjeni

ostavlja mnoge svjetski poznate brandove kao što su npr. Coca-cola, IBM i GE. (prema

izvoru: www.brandchannel.com)

Danas je Gavrilovi� najprepoznatljiviji i najbolje ocijenjen hrvatski brand u

prehrambenoj industriji. (prema istraživanju Brandpuls 2008., Agencija Puls)

Od 2007. Gavrilovi� ima status Superbranda, a od 2007. do 2010., �etiri godine za

redom, Gavrilovi� nosi titulu Trusted brand Hrvatska, tj. najpouzdaniji je hrvatski proizvo�a�

u kategoriji konzerviranih mesnih proizvoda, a za Gavrilovi� proizvode pritom se opredijelilo

više od 60 posto svih ispitanika.46

���������������������������������������� �������������������45 http://www.gavrilovic.hr/hr/povijest/ (2.02.2013.) 46 Ibidem

�

25 �

Godine 2011. i 2012. Gavrilovi� je nositelj prestižne medalje za kvalitetu Qudal za 4

kategorije: trajne salame, paštete, hrenovke i kulen.

Niti jedan drugi proizvo�a� mesa i mesnih prera�evina u Hrvatskoj nije u QUDAL

istraživanju kvalitete za godinu 2011/2012 uspio posti�i ovakve impresivne rezultate i

pozicionirati se na QUDAL - Quality Top 10 ljestvicu i istovremeno osvojiti �ak �etiri

pobjede u �etiri razli�ite kategorije.47

QUDAL - QUality meDAL je certifikacijski sustav koji na tržištu detektira i nagra�uje

proizvode, usluge i druge subjekte temeljem znanstvenog tržišnog istraživanja koriste�i

inovativnu metodu DEEPMA (Deep Mind Awareness). Samo proizvodi i usluge koji su od

strane potroša�a ocijenjeni najvišim ocjenama za kvalitetu u svojoj tržišnoj kategoriji mogu

nositi prestižnu QUDAL - QUality meDAL zlatnu medalju vrhunske kvalitete.48

Vizija tvrtke je da se u budu�nosti Gavrilovi� vidi kao jednan od klju�nih pokreta�a

regionalne ekonomije, neospornog globalnog lidera i promotora tradicionalnih regionalnih

mesnih specijaliteta.

Misija - strast stvaranja mesnih specijaliteta je temeljni razlog postojanja; strast toliko

duboka da je postala tradicijom dužom od 320 godina. Misija je stvarati prepoznatljiv okus, te

pružati potroša�ima jedinstven Gavrilovi�ev užitak, koriste�i najkvalitetnije sastojke uz

upotrebu suvremenih tehnologija i procesa.

Koliko je proizvodnja mesnih prera�evina kompleksan proces, prikazano je u

nastavnom dijelu diplomskog rada. U tom procesu Gavrilovi� priprema proizvode u skladu s

najvišim zdravstvenim i higijenskim standardima, koristi vlastite mješavine za�ina, priprema

proizvode od biranih komada mesa, te koristi višestoljetne tajne recepture.

Meso zaklanih životinja se utroši u svježem stanju oko 1/3, a ostalo meso se preradi u

suhomesnate proizvode. Održivost svježeg mesa je kratkog vremena, a održivost

suhomesnatih proizvoda je duža.

���������������������������������������� �������������������47 http://www.qudal.hr/gavrilovic---br-1-u-kvalitetnim-mesnim-preradjevinama-u-hrvatskoj-no28 (2.02.2013.) 48 http://www.gavrilovic.hr/hr/clanak/gavrilovic-br-1-u-kvalitetnim-mesnim-preradevinama-u-hrvatskoj/102/ (2.02.2013.)

�

26 �

Da bi se iskoristile tehni�ke mogu�nosti konzerviranja mesa, kao što su: fizi�ka

sredstva (hla�enje i smrzavanje), kemijska sredstva (kuhinjska sol, nitrati i nitriti) i termi�ka

(barenje, kuhanje i dimljenje) proizvode se razne vrste suhomesnatih proizvoda razne

trajnosti. Održivost pomenutih proizvoda se pove�ava, ali razli�ito zavisno od vrste

proizvoda. Kod svježih kobasica održivost je najkra�a, duža kod polutrajnih proizvoda od

mesa, a najduža je kod trajnih proizvoda od mesa, pa �ak i do 1 godine.49

Tehni�ka obrada mesa je kompleksan proces koji ima i svoje nedostatke, pa meso gubi

svoje hranljive materije promjenom sastojaka i gubi svoju težinu isparavanjem-sušenjem

(kalo). Kod pogrešne upotrebe tehni�kih obrada mesa može do�i do kvarenja mesa, pa �ak i

do trovanja mesom.50

Da bi se meso duže upotrebljavalo za ljudsku ishranu mora se na razne na�ine

konzervirati. Za konzerviranje se upotrebljavaju hladno�a, kemijska i termi�ka sredstva. Kod

proizvodnje suhomesnatih proizvoda upotrebljavaju se sva spomenuta sredstva kako bi se

uništio što ve�i broj nepoželjnih bakteria, da bi meso i mesni proizvodi trajali duže za ljudsku

ishranu. Standardne temperature termi�ke obrade mesa imaju tu osobinu da uništavaju klice a

preživjele �ini nesposobnim za dalji razvoj i da smanjuje vlagu proizvoda (kaliranje

proizvoda) i �ini duže održivim.51

Da bi ukus i miris proizvoda od mesa bili ugodni, pored termi�ke obrade dodaju se i

razni za�ini. Prema koli�ini vlage u termi�ki obra�enim proizvodima od mesa ore�uje se i

njihova održivost, pa imamo svježe, obarene, polutrajne i trajne proizvode.

U proizvodnji raznih vrsta kobasica upotrebljavaju se i ovitci razne dužine i kalibra

prema vrsti kobasica. Ovitci mogu biti prirodni i umjetni. Prirodni ovitci, ako nisu dobro

konzervirani, imaju veliki broj klica, naro�ito truležnih, dok umjetni ovitci su mnogo sterilniji

i ujedna�ene dužine i kalibra, pa se danas mnogo �eš�e upotrebljavaju.

Naro�ito su važni HIGIJSNSKI uslovi proizvodnje suhomesnatih proizvoda, tako da

treba voditi ra�una o higijenskim uvjetima po�evši od osobne pa do higijene posuda, alata i

mašina.

���������������������������������������� �������������������49 Proizvodnja mesnih prera�evina, Petrinja 1998., str. 14. 50 Ibidem, str. 17. 51 Ibidem, str. 21.

�

27 �

Dimljenje je postupak konzerviranja namirnica star više tisu�a godina. Dimljenje

kobasica ima i senzori�ke svrhe jer se dimljenjem pozitivno utje�e na okus, miris, teksturu i

boju proizvoda.52 Osim toga, neke tvari koje nastaju prilikom dimljenja imaju konzerviraju�e

djelovanje. Proizvodi Gavrilovi� prolaze dimljenje na prirodan na�in bez dodavanja umjetnog

dima. Od po�etka svoga postojanja, Gavrilovi� svoje trajne kobasice i šunke odimljava na

tradicionalan na�in na bukovini. Drvo bukve daje najbolji dim sa malo štetnih sastojaka.

Gavrilovi� u svom proizvodnom pogonu proizvodi široku paletu mesnih prera�evina

od svinjskog, gove�eg, pile�eg i pure�eg mesa, koriste�i razne za�ine i tradicionalnu

recepturu koja daje proizvodima nezaboravan okus.

Proizvode koje Gavrilovi� nudi u svojem bogatom asortimanu možemo podjeliti na:53

o Obarene kobasice koje se proizvode od mesnog tijesta, masnih tkiva, usitnjenog

mesa razli�itih kategorija i dodatnih sastojaka. Najpoznatiji predstavnik su hrenovke, a

tu se ubraja i safalada, pariška i posebna kobasica. Karakteristi�an okus i boju

hrenovke ne duguju samo specifi�noj recepturi, ve� i toplinskoj obradi pe�enjem,

dimljenjem te kuhanjem. Ina�e, poput svih mesnih prera�evina, i hrenovke

predstavljaju dobar izvor punovrijednih proteina i vitamina B skupine. Važno je imati

na umu da su obarene kobasice, pa tako i hrenovke, proizvodi relativno kratkog vijeka

trajanja pa je tako važno pripaziti na njihovo pravilno �uvanje.

o Polutrajne kobasice se proizvode od usitnjenog mesa razli�itih kategorija, masnog

tkiva, mesnog tijesta (mesna masa dobivena usitnjavanjem toplog, ohla�enog ili

smrznutog gove�eg ili svinjskog mesa uz dodatak kuhinjske soli ili soli za

salamurenje), iznutrica, kožica, ostataka vezivnoga i masnoga tkiva te dopuštenih

dodatnih sastojaka i biranih za�ina te se podvrgavaju toplinskoj obradi. U skupinu

polutrajnih kobasica se ubrajaju šunkarica, šunka u ovitku, tirolska kobasica, kranjska

kobasica, be�ka kobasica, mortadela i dr.

o Trajne kobasice se proizvode od fino do grubo usitnjenog svinjskog i gove�eg mesa

najbolje kategorije, uz dodatak �vrstog masnog tkiva te biranih za�ina. Ove se

kobasice ne podvrgavaju toplinskoj obradi ve� sušenju, hladnom dimljenju te zrenju u

���������������������������������������� �������������������52 Ibidem, str. 36. 53 Proizvodnja mesnih prera�evina, Petrinja 1998., str. 62.

�

28 �

to�no propisanim uslovima temperature i vlažnosti. Ukoliko su trajne kobasice

punjene u crijeva promjera najmanje 50 mm i podvrgnute dužem procesu

fermentacije, rije� je o salamama. Najpoznatiji proizvod trajnih kobasica je zimska

salama koja pripada skupini proizvoda vrhunske kvalitete. Ona je biser Gavrilovi�eve

proizvodnje i tradicije dulje od 320 godina. Tajna njene originalnosti krije se u

stolje�ima usavršavanoj proizvodnji, odabiru mesa i mikroklimatskim uvjetima u

kojima nastaje. Za njenu se proizvodnju koristi najkvalitetnije svinjsko i gove�e meso.

Iz namrznutog mesa te �vrstoga masnog tkiva uz dodatak odabranih za�ina priprema

se nadjev, koji se stavlja u propusne celulozne ovitke te potom suši, dimi i otprema na

zrenje. Proces zrenja uz karakteristi�no nastajanje plemenite plijesni traje oko 90 dana.

Prirodna plijesan jamstvo je prirodne fermentacije koja salami daje specifi�nu

prepoznatljivost i jedinstvenu aromu. Uz zimsku salamu u trajne kobasice se ubrajaju

još i �ajna kobasica, srijemska kobasica, grani�arska kobasica, su�uk, romana i dr.

Trajne se kobasice me�usobno razlikuju po vrsti mesa, razini njegove usitnjenosti,

dodacima te vrsti ovitka u koje se pune.

o Polutrajni suhomesnati proizvodi proizvode se salamurenjem dijelova svinjskog ili

gove�eg mesa visokih kvalitativnih kategorija, uz toplinsku obradu i dimljenje. U

skupinu polutrajnih kobasica ubrajaju se pe�ena svinjska vratina, pe�ena mesnata

slanina, rolani hamburger, rolana šunka u mrežici, delikates šunka, doma�a šunka,

farmer šunka i dr.

o Trajni suhomesnati proizvodi se proizvode salamurenjem dijelova svinjskog ili

gove�eg mesa visokih kvalitativnih kategorija uz dimljenje i dugotrajno sušenje.

Najpoznatiji trajni suhomesnati proizvodi su pršut, panceta, bu�ola, petrinjska šunka,

sušeni svinjski kare i dr.

o Konzerve od usitnjenog mesa se proizvode od kvalitetnoga mesnog tijesta, soljenoga

svinjskog mesa i �vrstoga masnog tkiva uz dodatak škroba i odabranih za�ina. Njime

se pune limenke koje se hermeti�ki zatvaraju, a zatim termi�ki obra�uju i hlade.

Najpoznatiji proizvod je mesni doru�ak kojeg nitko prije Gavrilovi�a nije proizvodio,

a tajna njegove originalnosti krije se u desetlje�ima usavršavanoj proizvodnji, odabiru

i soljenju mesa te u optimalnoj termi�koj obradi. Uz mesni doru�ak u kategoriju

�

29 �

konzervi od usitnjenog mesa pribrajaju se još i gove�i narezak, pile�i narezak, šunka

narezak i dr.

o Paštete u konzervi - za pripremu paštete koristi se najbolje pirjano svinjsko meso,

masno�a i jetra uz dodatak bujona, aditiva i blagih za�ina. Pripremljeni nadjev puni se

u limenke, hermeti�ki zatvara, a zatim termi�ki obra�uje sterilizacijom i hladi.

Najpoznatiji proizvod je jetrena pašteta koja je jedinstveni Gavrilovi�ev proizvod

neupitne kvalitete te prepoznatljivog okusa i dizajna. Pripada skupini proizvoda u koje

se uložilo stoljetno znanje i iskustvo. Originalna receptura i poseban na�in pripreme

osiguravaju jetrenoj pašteti vode�e mjesto me�u mesnim konzervama. Uz jetrenu

paštetu tu su još �ajna pašteta, mesna pašteta, pile�a pašteta i dr.

o Jela u konzervi su gotova konzervirana jela koja se pune u limenke, hermeti�ki

zatvaraju, a zatim termi�ki obra�uju sterilizacijom i hlade. Najpoznatiji proizvodi su

fileki, gove�i gulaš, punjena paprika, doma�a sarma, haše, grah sa kobasicom i dr.

Zbog današnje globalne krize, odnosno loše strukture izvora financiranja i velike

zaduženosti mnoge tvrtke sada su u problemima jer su svoje poslovanje temeljile prvenstveno

na tu�im izvorima financiranja odnosno kreditima. Logi�no, ovom krizom pove�avaju im se

troškovi financiranja tako da ne�e mo�i jednostavno servisirati dugove.

Gavrilovi� se oduvijek držao zlatnog pravila financiranja, a ve� godinama je �vrsta

tržišna pozicija rezultat stalne solventnosti i rentabilnosti poslovanja poduze�a Gavrilovi�.

Vlastita proizvodnja i maloprodaja, niska stopa zaduženosti i, najvažnije od svega, mogu�nost

podmiravanja teku�ih obveza i pla�a – su preduvjeti koji Gavrilovi�u dopuštaju da pozitivno

razmišljamo o rješenju krize.

Jedna od najja�ih strana Gavrilovi�evog poslovanja je vrlo niska zaduženost. Prema

podacima za 2011. godinu kratkoro�ne obveze Gavrilovi�a iznosile su 59 milijuna kuna, a

dugoro�ne 154 milijuna kuna, što u odnosu na ukupnu imovinu daje niski koeficijent

zaduženosti od 0,25.54

���������������������������������������� �������������������54 Godišnje izvješ�e 2011., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2012., str. 4.

�

30 �

Od ukupnog prometa Gavrilovi� 85 posto proizvoda prodaje na doma�em tržištu, a tek

15 posto u izvozu. Najviše se izvozi na tržišta Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjedinjenih

Ameri�kih Država, Australije, Rusije, Makedonije, Crne Gore, Kanade i Srbije. Tako�er, se

izvozi i u Luksemburg, Švedsku, Englesku i Slova�ku.55

Udio izvoza u ukupnom prometu bio bi i mnogo ve�i da nema velikih izvoznih

ograni�enja, a jedna od najve�ih ko�nica je zabrana izvoza termi�ki neobra�enih proizvoda

(trajnih kobasica) na tržišta zemalja EU-a. Tako�er, kod uvoza proizvoda u nekim zemljama

još uvijek postoje velika carinska davanja. Ništa manji problem nisu carinske barijere, pa tako

Srbija ima zabranu uvoza govedine ili proizvoda koji sadrže govedinu.

���������������������������������������� �������������������55 Ibidem, str. 5.

�

31 �

4. ANALIZA I OCJENA DISTRIBUCIJE PREHRAMBENIH PROIZVODA

PODUZE�A GAVRILOVI�

U ovom djelu diplomskog rada prikazana je analiza i ocjena prehrambenih proizvoda

poduze�a Gavrilovi� kroz slijede�e tematske cjeline: 1) op�enito o distribuciji prehrambenih

proizvoda Gavrilovi�, 2) na�ini distribucije prehrambenih proizvoda Gavrilovi�, 3) uvjeti

distribucije prehrambenih proizvoda Gavrilovi�, 4) utvr�ivanje cijena prehrambenih

proizvoda Gavrilovi�, 5) analiza i ocjena stupnja funkcionalnosti skladišnih kapaciteta,

6) analiza i ocjena prijevoznih kapaciteta, 7) analiza i ocjena stupnja u�inkovitosti

distribucije prehrambenih proizvoda i 8) tendencije distribucije u poduze�u Gavrilovi� od

2008. – 2012. godine.

4.1. Op�enito o distribuciji prehrambenih proizvoda Gavrilovi�

Pod distribucijom prehrambenih proizvoda Gavrilovi� se podrazumjeva utvr�ivanje

cijena, te na�in i uvjeti distribucije, skladištenje, te prijevoz robe do odredišne to�ke.

Na temelju plana prodaje koji se donosi na razini uprave poduze�a (na godišnjoj i

mjese�noj razini), utvr�uje se koli�ina, na�in i uvjeti prodaje prehrambenih proizvoda.

Prodaja se vrši na sljede�i na�in:56

1) distribucija proizvoda na temelju natje�aja

2) distribucija proizvoda na temelju rabata

3) distribucija proizvoda na temelju maloprodaje

Uvjetima prodaje utvr�en je rok pla�anja, primjena redovitih i zateznih kamata, te

instrumenti pla�anja. Izvršenje me�usobnih ugovornih obveza i pla�anja prati se putem

izvješ�a o solventnosti kupaca, na osnovi kojega se odlu�uje o isporukama asortimana

naru�iteljima, a odnosi se na na�in prodaje kupcima putem ugovora što zna�i da se obustavlja

isporuka proizvoda insolventnim kupcima.

���������������������������������������� �������������������56 Pravilnik o radu Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2011., �l. 13.

�

32 �

4.2. Na�ini distribucije prehrambenih proizvoda Gavrilovi�

Kada se govori o na�inu distribucije prehrambenih proizvoda mogu se navesti sljede�i

na�ini distribucije:57

1) Distribucija proizvoda na temelju natje�aja

Uvjeti isporuke proizvoda pojedinim kupcima koji to zahtjevaju, vrše se na

temelju godišnjeg natje�aja putem kojeg se ugovara: vrsta robe (artikal), cijena

artikla i uvjeti isporuke. Takvi uvjeti ugovaraju se sa kupcima iz HoReCa

kanala (hoteli, državne ustanove...) u kojima je strogo definirano za koje

artikle se može dati ponuda. Kod takvih natje�aja uvjeti nadmetanja su vrlo

strogi zbog toga što se takvi kupci žele izboriti za što bolju cijenu proizvoda

koje �e naru�ivati. Postignutim ugovorima se na taj na�in definira koli�ina

prodanih proizvoda, odnosno ugovorom se definira koli�ina robe koju �e

kupac uzeti po dogovorenoj cijeni. Isporuka robe kod takvih ugovora je

direktna, i to na svako dostavno mjesto posebno.

2) Distribucija proizvoda na temelju rabata

Distribucija na temelju rabata je oblik sklapanja poslovnog odnosa u kojem se

sa poslovnim partnerima dogovara odre�eni postotak rabata u odnosu na

redovni cjenik proizvoda poduze�a. Ti rabati mogu iznositi od 3 do 12%

ovisno o koli�ini robe koju pojedini kupac može preuzeti na godišnjoj razini.

Takav na�in sklapanja posla odnosi se na sve poslovne subjekte osim onih

gdje su trgova�ki uvjeti dogovoreni na temelju natje�aja. Nakon završenih

pregovora sa kupcima, sklapa se ugovor o prodaji koji sadrži podatke o kupcu

i dobavlja�u, uvjete prodaje i naplate potraživanja, te na�ine osiguranja

pla�anja i dr. Takvi se ugovori sklapaju sa svim trgova�kim lancima,

marketima, veleprodajama, ugostiteljskim objektima i dr. u koje se roba

dostavlja direktim putem.

���������������������������������������� �������������������57 Ibidem, �l. 15.

�

33 �

3) Distribucija proizvoda na temelju maloprodaje

Distribucija proizvoda na temelju maloprodaje je takav oblik prodaje koji se

odnosi na vlastitu maloprodaju. Gavrilovi� svoje proizvode plasira kroz

vlastitu maloprodaju, odnosno kroz maloprodajni lanac trgovina DINOVA-

DIONA d.o.o.

Grafikon 1. Udio prodaje prema na�inu distribucije

Izvor: Pravilnik o radu Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2011.

12%

67%21%

��������������� � ����� ���

��������������� � ��������

��������������� � �����������

�

34 �

4.3. Uvjeti distribucije prehrambenih proizvoda Gavrilovi�

Osim na�ina prodaje propisani su i uvjeti distribucije koje utvr�uje poduze�e

Gavrilovi� za svaku poslovnu godinu. Pod uvjetima distribucije podrazumjeva se sljede�e:58

1) Zaklju�ivanje ugovora i fakturiranje

Uvjeti zaklju�ivanja ugovora i fakturiranje utvr�uje se s obzirom na na�in

prodaje. Za prodaju proizvoda osim u maloprodaji ugovore sklapa direktor

komercijale uz supotpis direktora društva. Ugovor se sklapa prije isporuke

robe i obi�no vrijedi za razdoblje od godine dana. Komercijalni odjel

ispostavlja ra�un za isporu�ene proizvode na temelju ugovora, odnosno

narudžbe po isporuci robe.

2) Vjerovni�ki odnosi

Dan obveze pla�anja kod svih ugovora nazna�en je na otpremnici. Ra�uni

dospjevaju na naplatu ovisno o valuti pla�anja koju imaju pojedini kupci.

3) Rok dospjelosti pla�anja

Prema na�inu prodaje najduži bezkamatni rok pla�anja je 60 dana od datuma

isporuke. Ovisno o dogovorenim uvjetima rokovi pla�anja mogu biti 10 dana,

20 dana, 30 dana i 60 dana, te gotovinsko pla�anje pri zaprimanju robe.

4) Obra�un kamata

Nakon roka dospje�a pla�anja obra�unavaju se zakonski propisane zatezne

kamate.

5) Osiguranje pla�anja

Kao osiguranje pla�anja prema ugovoru kupci koji uredno izvršavaju svoje

obveze pla�anja prilikom potpisa ugovora kao instrument osiguranja prilažu

mjenicu ili zadužnicu. Kupci �ija vlastita sredstva nisu naplativa, novi kupci i

kupci koji ne pla�aju redovito svoje dospjele obveze, moraju platiti robu po

predra�unu.

���������������������������������������� �������������������58 Ibidem, �l. 19.

�

35 �

6) Cassa sconto

Za pla�anje usluga prije roka dospje�a mogu�e je ugovoriti i cassa sconto, što

dužnika stimulira na prijevremeno podmirenje svojih obveza radi dobivanja

dodatnog rabata.

7) Obustava isporuke – raskid ugovora

Ukoliko kupac ne podmiruje nastalu obvezu pla�anja dospjelog duga (po

osnovi proizvoda, usluga, ili kamata), prodavatelj može obavjestiti kupca o

obustavi isporuke robe ili usluge. Ako kupac ne plati dospjela dugovanja

nakon dana valutacije, prodavatelj može raskinuti ugovor i naplatiti nastala

potraživanja primjenom osiguranja pla�anja.

4.4. Utvr�ivanje cijena prehrambenih proizvoda Gavrilovi�

Cijena je vrijednosni izraz neke robe ili usluge. Oblikovanje cijena ovisi o:

postavljenim marketinškim ciljevima (opstanak, ostvarenje maksimalnog prihoda, pove�anje

tržišnog udjela, vodstvo u kvaliteti...), skali potražnje na tržištu, visini troškova proizvodnje,

cjenovnoj konkurenciji ostalih proizvo�a�a...

Cijene proizvoda u poduze�u Gavrilovi� utvr�uju se u skladu s važe�im propisima

prema uvjetima na tržištu odnosno sukladno ponudi i potražnji. Osnovicu za utvr�ivanje

cijena proizvoda i usluga predstavljaju norme za odgovaraju�e proizvode i usluge koje su u

službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj.59 Cijenik proizvoda i usluga donosi poduze�e

Gavrilovi� d.o.o. Ono može donjeti odluku o smanjenju ili pove�anju cijena proizvoda i

usluga u slu�ajevima koji nisu utvr�eni uvjetima prodaje – posebna narudžba, zaštita

proizvoda i sl.

���������������������������������������� �������������������59 Ibidem, �l. 31.

�

36 �

4.5. Analiza i ocjena stupnja funkcionalnosti skladišnih kapaciteta

Gavrilovi� d.o.o. je hrvatska tvrtka za proizvodnju mesa i mesnih proizvoda sa

sjedištem u Petrinji. U Petrinji se nalazi upravna zgrada i pogon za cjelokupnu proizvodnju, te

centralno skladište. Osim centralnog skladišta u Petrinji postoje još pet regionalna logisti�ka

centra sa postoje�im skladišno – distibutivnim kapacitetima, a to su: Petrinja, Zagreb, Rijeka,

Split i Osijek.

Monitoring i optimalizacija skladišnih kapaciteta je proces koji se sastoji od:

1) planiranje novih skladišnih kapaciteta,

2) izvještavanje o nivou zaliha gotove robe,

3) osiguravanje dodatnih skladišnih kapaciteta (izvanredne situacije).

Planiranje novih skladišnih kapaciteta obuhva�a:

1) analiziranje plana prodaje za budu�e razdoblje,

2) analiziranje trenutnih kapaciteta i njihove iskorištenosti,

3) planiranje potrebnih skladišnih kapaciteta prema inputima prodaje,

4) prijedlog vremenske dinamike razvoja skladišnih kapaciteta.

Izvještavanje o nivou zaliha gotove robe obuhva�a:

1) pregled nivoa zaliha na centralnom skladištu,

2) pregled nivoa zaliha na regionalnim logisti�kim centrima,

3) izvještavanje o razini zaliha na centralnom skladištu i regionalnim logisti�kim

centrima,

4) izvještavanje o prevelikim zalihama,

5) izvještavanje o premalim zalihama.

�

37 �

Osiguranje dodatnih skladišnih kapaciteta (izvanredne situacije) obuhva�a: prema

potrebama prodaje osigurati dodatni skladišni kapacitet (npr. pove�anje zaliha pred sezonu,

pred akcije ili zbog održavanja strojeva).

Centralno skladište u Petrinji zaprima gotove proizvode proizvedene prema planovima

prodaje regionalnih logisti�kih centara. Centralno skladište svakodnevno raspolaže pregledom

nivoa zaliha svih proizvoda te daje izvještaje o razini zaliha.

Osim pra�enja zaliha proizvoda vrlo je bitno i pra�enje rokova trajanja proizvoda koji

imaju rokove trajanja izme�u 7 dana (svježe meso) i 120 dana (trajne kobasice).

Sa cenralnog skladišta proizvodi se svakodnevno distribuiraju na skladišta logisti�kih

centara. Logisti�ki centri prate i održavaju optimalan nivo zaliha u svojim skladištima, te

prema potrebama prodaje proslije�uju svakodnevne narudžbe prema službi regionalne

otpreme, odnosno centralnom skladištu u Petrinji.

Služba regionalne otpreme, zaprima i obra�uje narudžbe sa regionalnih logisti�kih

centara, i radi organizaciju prijevoza s centralnog skladišta na regionalne logisti�ke centre.

Isporuka proizvoda sa centralnog skladišta se vrši u roku od 24 sata.

Kada roba stigne u logisti�ki centar radi se skladištenje robe koje obuhva�a: vizualni

pregled i kontrolu robe, unos u sistem i arhiviranje dokumenata, ozna�avanje robe i smještaj

na adekvatno mjesto u skladište. Logisti�ka skladišta imaju rashladne komore za svježu robu i

rashladne komore za duboko smrznutu robu. Hla�eni prostor se sastoji od komora za prihvat

robe i komora za prihvat neispravne robe. Pod neispravnom robom se smatraju proizvodi koji

se vra�aju sa tržišta zbog isteka roka trajanja ili loma u transportu.

4.6. Analiza i ocjena prijevoznih kapaciteta

Otpremu robe sa centralnog skladišta prema ostalim distributivnim centrima vrše

privatni prijevoznici iz Petrinje, a zatim otpremu iz distributivnog centra prema krajnjem

kupcu vrše privatni prijevoznici iz Rijeke.

Kamioni su opremljeni rashladnim komorama, kako se ne bi prekidao hladni lanac u

dostavi robe do krajnjeg korisnika.

�

38 �

Distribucija robe obuhva�a:

1) zaprimanje narudžbi,

2) komisioniranje robe,

3) utovar u kamione,

4) dostava do krajnjeg korisnika,

5) aktivnosti nakon isporuke (povrat robe, predaja dokumenata, pranje vozila i

parkiranje na adekvatno mjesto).

Logistika brine o nabavi i održavanju postoje�eg voznog parka, koja se sastoji od

analize tržišta, prikupljanja ponuda, nabavi vozila, registracije, osiguranja, održavanja i

prodaje vozila. Osim toga velika pažnja se polaže na �isto�u vozila i rashladnih komora u

kojima se transportiraju prehrambeni proizvodi. Uz svakodnevno pranje, vrši se i dezinfekcija

komora, u skladu sa visokim standardima i zakonskim propisima Republike Hrvatske.

Proizvodi se na dostavno mjesto kupca distribuiraju na sljede�i na�in:

1) prodaja zaprima narudžbe od kupaca osobno na terenu ili putem mail-a, fax-a,

telefonski

2) zbirne narudžbe za isporuku kupcima proslije�uju se referentu logistike

3) referent logistike radi plan transporta

4) naru�eni artikli se slažu prema specifikaciji, te moraju odgovarati naru�enoj

koli�ini i pakiranju

5) složena roba se sprema na rampu za utovar u kamione, sa pripadaju�om

dokumentacijom

6) isporuka robe se vrši u roku od 24 sata od primitka narudžbe na dogovoreno

mjesto, prema naru�enoj koli�ini, uz najniže trokove.

Cjelokupni proces dostave vrši se na na�in da se roba u što kra�em roku i uz

minimalni trošak dostavi do krajnjeg kupca.

�

39 �

4.7. Analiza i ocjena stupnja u�inkovitosti distribucije prehrambenih proizvoda

Misija transporta i distribucije je distribucija robe na pravo mjesto, u pravo vrijeme uz

što manje troškove.

Cilj je izbalansirati uslugu krajnjem korisniku uz što manje zavisne troškove. Pod

uslugom korisniku se podrazumjeva vrijeme dostave, to�nost dostave i kvaliteta pružene

usluge.

Troškovi logistike obuhva�aju troškove distribucije (troškove vozila i radne snage) i

troškove skladišta.

U trošak vozila ulaze troškovi održavanja vozila (servisi, dijelovi, gume, popravci),

troškovi vozila (tehni�ki pregledi, cestarina, obvezno osiguranje, kasko, pranje vozila...),

amortizacija vozila i troškovi goriva (prije�ena kilomertaža).

U trošak radne snage ulazi pla�a zaposlenika, dnevnice i troškovi edukacije.

Trošak logistike (distribucije i skladište) je vrlo bitna stavka, jer logistika uzima od 10

– 15 % prihoda kompanija i izravno je u kontaktu sa tržištem. Cilj poduze�a Gavrilovi� je

smanjiti troškove logistike ispod 10%.

Logistika je djelom organizirana kao profitni centar, te stalnim optimalizacijama koje

donose uštede pridonosi ve�oj produktivnosti i profitu poduze�a.

Radi optimalizacije dostave, Hrvatska je podjeljena na �etiri regije: regija jug, regija

zapad, regija sjever i regija istok. Svaka regija ima po jedan logisti�ki centar. U logisti�kim

centrima, prodajno odnosno dostavno podru�je je podjeljeno na rajone prema zemljopisnoj

pripadnosti. Unutar svakog rajona se nalazi odre�eni broj dostavnih mjesta �iji prosje�an

dnevni broj i koli�ina naru�ene robe optimalno popunjavaju radni dan voza�a i dostavno

vozilo.

Pokazatelji uspješnosti logisti�kih procesa u Gavrilovi�u mogu se svrstati u tri grupe:

1) pokazatelji produktivnosti

2) pokazatelji ekonomi�nosti

3) pokazatelji kvalitete

�

40 �

Pod pokazatelje produktivnosti spada iskorištenost kapaciteta vozila, �emu se posebno

pridaje pažnja. Dostava se vrši na principu teritorijalne pripadnosti dostavnih mjesta kupaca,

kao se na isto podru�je roba ne bi dostavljala sa više vozila. Na dnevnoj bazi se prati broj

isporuka, vrijeme trajanja prijevoza, broj ostvarenih kilometara, koli�ina isporu�ene robe...

Radi postizanja pove�anja ekonomi�nosti logistika prati prijevozne troškove po

svakom rajonu, vozilu, troškove po kilogramu prevezenih proizvoda i troškove po mjestima

isporuke. Zbog prilagodbe tržištu i svakodnevnih promjena, tjedno se analiziraju rajoni i

ostvareni troškovi, kako bi se brzom prilagodbom okruženju utjecalo na smanjenje troškova.

Pokazatelji kvalitete usluge tako�er su vrlo bitni, jer je samo zadovoljan kupac vjeran

kupac. Logistika poduze�a Gavrilovi� pridaje veliku pažnju kvaliteti svojih usluga što se

o�ituje kroz razinu usluga koje pruža, pravovremenu i to�nu dostavu, poštivanje prioriteta

dostave, spremnost za izvanredne dostave, promptno rješavanje zahtjeva kupaca i nisku razinu

povrata proizvoda ošte�enih u transportu.

Logistika poduze�a Gavrilovi� svakodnevno sura�uje sa službom prodaje, kako bi

ostvarili zajedni�ki cilj, a to je zadovoljenje potrebe kupaca, uz što manje troškove. Time

uspješno pridonose rastu prodaje i profita poduze�a.

4.8. Tendencije distribucije u poduze�u Gavrilovi� od 2008. – 2012. godine u

Primorsko – goranskoj županiji

S obzirom na današnju tešku situaciju na tržištu, poduze�e Gavrilovi� ostvaruje porast

prihoda iz godine u godinu, uz stalna investiranja u vlastitita sredstava. U obnovu i razvoj

proizvodnog pogona i pripadaju�ih objekata investirano je više od 50 milijuna eura vlastitih

sredstava, što je naravno pridonijelo visokoj kvaliteti proizvoda. Stalno investiranje u

Gavrilovi�u je dio poslovanja – dugoro�ni plan je izgradnja nove tvornice koja �e

zadovoljavati sve visoke zahtjeve tržišta Europske unije i Sjedinjenih Ameri�kih Država, a

gradit �e se u produžetku sadašnje tvornice.

�

41 �

Grafikon 2. Poslovni prihodi poduze�a Gavrilovi� od 2008. – 2012. godine

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

Grafikon 3. Rast poslovnih prihoda prikazan u % od 2008. – 2012. godine

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

���������

���������

���������

���������

���������

���� ���� ���� ���� ����

��������������

����������������

��

��

��

���

���

���� ���� ���� ���� ����

������������������

����������������������

�

42 �

Prihodi u 2008. godini su iznosili 487.631.536 kn (rast od 1,48%), u 2009. godini

523.993.597 kn (rast od 7,46%), u 2010. godini 534.698.530 kn (rast od 2,04%), u 2011.

godini 609.990.430 kn (rast od 14,08%) i 2012. godini 618.464.812 kn (rast od 1,39%).

U daljnjem dijelu diplomskog rada prikazat �e se poslovanje poduze�a u periodu od

2008. godine do 2012. godine na regionalnoj razini u Primorsko – goranskoj županiji.

Tablica 1. Poslovni prihodi od 2008. – 2012. godine u Primorsko – goranskoj županiji

Godina Prihodi

2008 49 331 642

2009 57 357 653

2010 60 412 986

2011 72 964 578

2012 74 782 546

Ukupno 314 849 405

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

�

43 �

Grafikon 4. Poslovni prihodi od 2008. – 2012. godine u Primorsko – goranskoj županiji

Izvor: Tablica 1

��������

��������

��������

��������

��������

�������

�������

���� ���� ���� ���� ����

��������������

����������������

�

44 �

Grafikon 5. Rast poslovnih prihoda prikazan u % od 2008. – 2012. godine

Izvor: Tablica 1

Prihodi u 2008. godini su iznosili 49.331.642 kn (rast od 3,9%), u 2009. godini

57.357.653 kn (rast od 11,6%), u 2010. godini 60.412.986 kn (rast od 5,3%), u 2011. godini

72.964.578 kn (rast od 20,8%) i 2012. godini 74.782.546 kn (rast od 2,5%).

Iz prikazanih podataka vidi se da je Gavrilovi� u Primorsko – goranskoj županiji

poslovao jednako uspješno kao cjelokupno poduze�e u istom periodu. Ostvaren je rast

poslovanja svake godine, što pokazuje da Gavrilovi� sa svojom strategijom poslovanja

odra�uje izvrstan posao kako na razini poduze�a, tako i na razini regije.

U nastavku �e se prikazati kako su na poslovni prihod utjecati udjeli kategorija

prehrambenih proizvoda. Kategorije prehrambenih proizvoda se dijele na: svježe meso i

mesne prera�evine.

��

��

���

���

���

���

���� ���� ���� ���� ����

������������������

����������������������

�

45 �

Tablica 2. Prodaja mesa i mesnih prera�evina u periodu od 2008. godine – 2012. godine

Kategorija proizvoda

Koli�ina u kn Koli�ina u kg

Svježe meso

42 547 142 1 381 745

Mesne prera�evine

272 302 263 6 523 291

Ukupno

314 849 405 7 905 036

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

Grafikon 6. Udio kategorija prehrambenih proizvoda u poslovnom prihodu

Izvor: Tablica 2

�����

�����

�������������������������

��������

mesne prera�evine

�� ! �� ��

�

46 �

Kategorija svježeg mesa dijeli se na:

1) Svinjetinu

2) Junetinu

Tablica 3. Prodaja svježeg mesa u periodu od 2008. godine – 2012. godine

Kategorija proizvoda

Koli�ina u kn Koli�ina u kg

Svinjetina

24 374 586 892 842

Junetina

18 172 556 488 903

Ukupno

42 547 142 1 381 745

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

�

47 �

Grafikon 7. Udio svježeg mesa u poslovnom prihodu

Izvor: Tablica 3

Prema udjelima kategorija prehrambenih proizvoda vidi se da mesne prera�evine �ine

zna�ajan dio u odnosu na svježe meso u poslovnom prihodu. Što je zapravo i primarno za

poslovanje poduze�a, jer se proizvodnjom i prodajom mesnih prera�evina ostvaruju ve�i

prihodi.

Kategorija mesnih prera�evina se dijeli na tri osnovne skupine:

1) polutrajni proizvodi

2) trajni proizvodi

3) konzerve

S obzirom da mesne prera�evine �ine 86,5% od ukupnih prihoda, u nastavku �e se

prikazati njihov udio po skupinama.

�����

!���

���������"�������

���� ���� �� ����

�

48 �

Tablica 4. Prodaja mesnih prera�evina po skupinama u periodu od 2008. – 2012. godine

Kategorije proizvoda

Koli�ina u kn Koli�ina u kg

Polutrajni proizvodi

124 253 642 3 617 282

Trajni proizvodi

59 624 845 791 620

Konzerve

88 423 776 2 114 389

Ukupno

272 302 263 6 523 291

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

�

49 �

Grafikon 8. Udio mesnih prera�evina u poslovnom prihodu

Izvor: Tablica 4

1) Polutrajni proizvodi

Kod kategorije polutrajnih proizvoda trebaju se svakako izdvojiti prozvodi

koji su najviše zastupljeni kod krajnjih kupaca, odnosno koji imaju najve�u

prodaju. Me�u te proizvode spadaju: Hrenovke, Posebna kobasica, Kranjske

kobasice, Pariška kobasica, Tirolska kobasica i Šunka u ovitku.

2) Trajni proizvodi

Kod kategorije trajnih proizvoda svakako treba izdvojiti prodaju proizvoda:

Zimska salama, �ajna kobasica, Srijemska kobasica, Grani�arska kobasica,

Bu�ola i Petrinjska šunka.

����

!��#�

�!���

Udio mesnih prera�evina

��������������"����

����������"����

#��" ��

�

50 �

3) Konzerve

Kod kategorije konzervi treba se izdvojiti podaja: Mesni doru�ak, Jetrena

pašteta 100g, Jetrena pašteta 50g, �ajna pašteta 100g, �ajna pašteta 50g,

Šunka Mandolina i Fileki.

U daljnjem dijelu prikazat �e se koli�inska prodaja mesnih prera�evina u tonama po

skupinama proizvoda.

Grafikon 9. Prodaja polutrajnih proizvoda u tonama u periodu od 2008. – 2012. godine

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

U ovom grafikonu prikazana je prodaja najprodavanijih polutrajnih proizvoda u

tonama, u periodu od 2008. – 2012. godine. Najprodavaniji proizvodi su: hrenovke - 207.362t,

posebna kobasica - 293.381t, kranjske kobasice - 163.420t, pariška kobasica - 237.960t,

tirolska kobasica - 165.304t i šunka u ovitku - 161.425t.

�

�����

������

������

������

������

$�����

%� ���# ��� ���#������

&����# #�����

����'#�#������

(�����#�#������

)��#�������#�

���������$���������������$�

������

�

51 �

Grafikon 10. Prodaja trajnih proizvoda u tonama u periodu od 2008. – 2012. godine

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

U ovom grafikonu prikazana je prodaja najprodavanijih trajnih proizvoda u tonama, u

periodu od 2008. – 2012. godine. Najprodavaniji proizvodi su: zimska salama - 245.341t,

�ajna kobasica - 211.734t, srijemska kobasica - 88.687t, grani�arska kobasica - 92.534t,

bu�ola - 47.956t i petrinjska šunka - 62.398t.

�

�����

������

������

������

������

$�����

*���#�������

+���#������

,�� ��#�#������

-��������#�#������

Bu�ola � �����#�'��#�

����������������������$�������

�

52 �

Grafikon 11. Prodaja konzervi u tonama u periodu od 2008. – 2012. Godine

Izvor: Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

U ovom grafikonu prikazana je prodaja najprodavanijih konzervi u tonama, u periodu

od 2008. – 2012. godine. Najprodavaniji proizvodi su: mesni doru�ak - 423.368t, jetrena

pašteta 100g - 366.248t, jetrena pašteta 50g - 175.412t, �ajna pašteta 100g - 152.694t, �ajna

pašteta 50g - 150.234t, šunka mandolina - 56.874t i fileki - 67.841t.

U ukupnoj koli�ini prodanih proizvoda u periodu od 2008. godine do 2012. godine u

kategoriji mesne prera�evine svakako se isti�u proizvodi: mesni doru�ak sa 6,5% od ukupne

prodane koli�ine mesnih prera�evina, jetrena pašteta 100g sa 5,6%, posebna kobasica sa

4,5%, zimska salama sa 3,7%, hrenovke sa 3,2% i �ajna kobasica sa 3,2%.

�

�����

������

������

������

������

$�����

$�����

������

������

. ���������#

/ �� ����'� �����0

/ �� ����'� ����0

+�����'� �����0

+�����'� ����0

)��#����������

1�� #�

���������������$�������

�

53 �

Mesni doru�ak sa 6,5% je najprodavaniji proizvod Gavrilovi�a, kako na cijelom

tržištu, tako i na nivou Primorsko – goranske županije. To je dokaz da je jedinstven na tržištu,

svojom originalnom recepturom i dugogodišnjom tradicijom, jednostavno nema pravu

konkurenciju.

Svakako i drugi proizvodi iz asortimana Gavrilovi� uz navedene, zauzimaju snažnu

poziciju na tržištu. Sa svojom kvalitetom i tradicijom, na otvorenom tržištu konkurencije,

imaju vode�u ulogu u kategoriji mesnih prera�vina.

Kao dokaz tome, u ovom poglavlju je prikazan rast prihoda i prodaje u proteklih pet

godina, od 2008. godine do 2012. godine. Uz sve navedene �injenice s pravom se može re�i

da je Gavrilovi� broj jedan u mesnoj industriji na Hrvatskom tržištu, a i šire.

�

54 �

5. PRIJEDLOG MJERA ZA RACIONALIZACIJU DISTRIBUCIJE

PROIZVODA GAVRILOVI�

U ovom djelu diplomskog rada prikazanu su prijedlozi mjera za racionalizaciju

distribucije proizvoda Gavrilovi� kroz slijede�e tematske jedinice: 1) mjere na razini

poduze�a Gavrilovi� d.o.o. i 2) mjere na razini PC Rijeka.

5.1. Mjere na razini poduze�a Gavrilovi� d.o.o.

Globalna financijska kriza kulminirala je posljednjih godina, te postala svjetska

financijska, gospodarska, pa i moralna kriza. Takve promjene za sobom donose potrebu za

racionalizaciju troškova, koje je primjenilo i poduze�e Gavrilovi�.

Današnje tržišne prilike ne dopuštaju zadovoljavanje s postoje�im stanjem i uživanje

na staroj slavi. Prate�i sve najnovije svjetske standarde u mesnoj industriji i trgovini, krajnji

cilj je zadovoljstvo kupca te uvijek biti korak ispred konkurencije.

Promatraju�i trenuta�no stanje tog tržišta u Hrvatskoj, može se uo�iti cijeli niz

problema. Jedan od najve�ih problema je nedostatak kvalitetne doma�e sirovine, što zna�i da

hrvatski proizvo�a�i mesa u ovom trenutku nemaju dovoljno kapaciteta za zadovoljavanje

doma�ih potreba. Gavrilovi� u Hrvatskoj sirovinu kupuje koliko je ima, a kako je nema

dovoljno, pojedine komponente mora uvoziti. Kako bi se ta situacija promjenila, potreban je

niz mjera koje treba regulirati država kao bi se smanjio uvoz sirovine, a pružila prilika

doma�im kooperantima sa kojima Gavrilovi� sura�uje, da uz poticaje zadovolje potrebe

doma�eg tržišta sa kvalitetnom sirovinom.

Veliki problem je i to što je Hrvatska potpisnica ugovora kojim se obvezala da ne�e

kontrolirati recepture za uvozne proizvode. To konkretno zna�i da se na hrvatsko tržište mogu

uvoziti proizvodi s, primjerice, više polifosfata, škroba ili vode nego što je dozvoljeno

doma�im proizvo�a�ima, a to onda zna�i da je uvozni proizvod znatno jeftiniji. Niža cijena

uvezenih proizvoda zavarava naše potroša�e jer je kvaliteta tih proizvoda neizbježno lošija od

kvalitete doma�ih proizvoda. Cijela ta situacija na tržištu doma�e proizvo�a�e stavlja u

�

55 �

izrazito nepovoljan i nekonkurentan položaj u odnosu na strane proizvo�a�e, a ništa manji

problem nije ni sivo tržište.60

Ukidanje carinskih davanja, odnosno potpuna liberalizacija trgovine jedna je od

temeljnih ideja prihva�enih Ugovorom o slobodnoj trgovini i pravilima trgovanja unutar

Cefte, a što nas u punom obliku u budu�nosti, pristupanjem u EU, i o�ekuje. Jednostrano

uvo�enje bilo kakvih mjera u suprotnosti s ve� prihva�enim ugovorima ne bi bilo dobro, bez

obzira o kojoj je državi potpisnici rije�, te bi svakako naišlo na neodobravanje EU-a. Stoga,

rad na poboljšanju konkurentnosti, prvenstveno kvalitetom proizvoda, asortimanom,

smanjenjem troškova, kvalitetom distribucije i sli�nim instrumentima svakako je dugoro�no

promatrano ispravnije nego poticanje poslovanja uz veliku zaštitu države.61

Ulaskom Republike Hrvatske u EU omogu�it �e se znatno ve�i izvoz robe na veliko

Europsko tržište, no kako �e se na njemu nastupiti i kakva �e tamo biti pozicija, ovisi o

hrvatskoj državi i uvjetima koje �e za to osigurati.

Kako bi Gavrilovi� zadržao prodaju na isto�nom tržištu, prije ulaska Republike

Hrvatske u Europsku Uniju, odlu�ili su, kako zbog poskupljenja ne bi izgubili tržište zemalja

CEFTA-e iz koje Hrvatska mora iza�i, dio svoje proizvodnje preseliti iz Petrinje u �itluk u

Bosni i Hercegovini.

Ovaj potez Gavrilovi�a posve je logi�an jer �e nakon ulaska Hrvatske u Europsku

uniju proizvodi izvezeni iz Hrvatske u BiH poskupjeti 50 posto zbog carinskih barijera prema

zemljama izvan nje, što bi ugrozilo prodaju na tom tržištu. Izlazak iz CEFTA-e za Hrvatsku

�e u po�etku biti šokantan jer napuštaju tržište od 27 milijuna gdje je ime Gavrilovi� bilo

prepoznatljiv brend.62

Za budu�u konkurentnost poduze�a iz Republike Hrvatske u Europi iznimno je važno

što �e država u�initi kako bi hrvatskim proizvo�a�ima olakšala nastup na tržištu EU.

Kako bi se zadovoljile potrebe europskog tržišta potrebno je više pozornosti posvetiti

marketingu, proširenju asortimana proizvoda te raznim aktivnostima vezanim za prodaju.

���������������������������������������� �������������������60 http://www.jatrgovac.com/tag/duro-gavrilovic/ (4.02.2013.) 61 Ibidem 62 http://www.vecernji.hr/biznis/gavrilovic-508422 (4.02.2013.)

�

56 �

Upravo se takvim aktivnostima Gavrilovi� bavi posljednjih godina, promoviraju�i svoj

brand kroz marketinške aktivnosti putem medija, te raznim drugim oblicima promoviranja.

Jedan od uspješnih projekata je natjecateljsko-kulinarski show MasterChef, koji se ve� dvije

godine uspješno emitira na TV programu. Gavrilovi� je kao glavni pokrovitelj show-a,

uspješno iskoristio medijski prostor za promidžbu svojih proizvoda.

S obzirom na veliku širinu asortimana, u Gavrilovi�u se trude iz dana u dan poboljšati

kvalitetu sa uvo�enjem novih proizvoda, odnosno novih linija proizvoda. Jedna takva je, linija

Di Giusto salama (Romana, Divina...) koje su ve� svojom kvalitetom i nezaboravnim okusom

osvojile tržište. Uz Di Giusto salame, tu se svakako treba spomenuti i jedinsteni proizvod na

tržištu Miniko. Miniko je novi hit proizvod koji sadrži �etiri mini kobasice koje su potpuno

zašti�ene od vanjskih utjecaja pa ih nije potrebno guliti prije konzumiranja. Miniko svojim

modernim dizajnom privla�an je svim dobnim skupinama potroša�a, ponajprije mladima i

djeci. Uz navedene proizvode svakako treba spomenuti i novu liniju mortadela San Giorgio

Mortadella Superiore.

Navedeni proizvodi su uz razne marketinške aktivnosti, a ponajviše putem

MasterChefa ostvarili odli�ne rezultate, te ostvarili veliku zastupljenost na tržištu, što se

zna�ajno odrazilo na prodaju.

Kako bi Gavrilovi� još u�inkovitije promovirao svoje proizvode, potrebne su razne

degustacije, kako po velikim trgova�kim lancima, tako i na javnim površinama (npr. plaže,

trajektna pristaništa, benziske postaje, naplatne ku�ice...)

�

57 �

5.2. Mjere na razini PC Rijeka

Kako bi se postigla brza, sigurna i racionalna distribucija potrebno je provesti razni niz

mjera koje bi doprinjele uspješnom poslovanju. Posao distribucije je vrlo kompleksan i

zahtjevan posao u kojem je potrebno s jedne strane maksimalno ispuniti zahtjeve kupca, a s

druge strane biti maksimalno troškovno efikasan.

Da bi se to postiglo potrebno je imati kvalitetne resurse i kvalitetnu informacijsku

podršku. Da bi se kvalitetno odgovorilo na promjene i zadržao traženi nivo troškovne

efikasnosti, potrebno je nadzirati procese u distribuciji, biti u koraku s promjenama,

pravovremeno prenositi informacije, imati kvalitetnu analitiku, educirati zaposlenike...

Korporativne vrijednosti mogu se saželi u šest temeljnih na�ela koja usmjeravaju i

vode u svakodnevnom radu. Bez obzira na kojem radnom mjestu - u proizvodnji, održavanju,

prodaji, ra�unovodstvu, nabavi ili maloprodaji - rad i odnosi s ljudima moraju biti u skladu s

tim vrijednostima. To je ono po �emu potroša�i i suradnici prepoznaju i po �emu vrednuju

Gavrilovi�.63

1. Odli�nost i predanost kvaliteti

2. Odgovornost

3. U�inkovitost

4. Poštovanje i suradnja - sa zaposlenicima, dobavlja�ima, kupcima i potroša�ima

5. Otvorena komunikacija

6. Spremnost na u�enje

���������������������������������������� �������������������63 http://www.gavrilovic.hr/hr/meso/ (30.01.2013.)

�

58 �

Kako bi se ostvarila što racionalnija distribucija potrebno je provesti niz aktivnosti.

Prijedlog aktivnosti u skladišnom poslovanju – u svhu što efikasnijeg i ekonomi�nijeg

poslovanja u vezi sa smještajem i raspore�ivanjem robe potrebno je što ekonomi�nije koristiti

prostor, oblikovati što optimalnije jedinice tereta, maksimalno ubrzati protok robe, osigurati

što bolje radne uvjete i sigurnost od nezgode na radu, te minimizirati skladišne troškove.

Ekonomi�nim i u�inkovitim skladištenjem robe omogu�ava se smanjenje troškova

poslovanja, te pove�anje prihoda i dobiti poduze�a.

Prijedlog aktivnosti u transportnom poslovanju – u cilju racionalizacije

transportnog poslovanja nužno je minimaliziranje troškova. Troškovi prijevoza su odre�eni

troškovima po jednom kilometru, koli�inom prevezene robe i udaljenostima na kojima se roba

prevozi. Smanjenje troškova se može posti�i smanjenjem bilo koje od navedenih veli�ina.

Prijedlog aktivnosti u distribuciji proizvoda – kada se govori o prodaji robe, vrlo je

bitan segment uloga �ovjeka, koji prodaje istu na terenu. S obzirom na veli�inu tržišta, ljudi u

prodaji (komercijalisti) bi se trebali fokusirati na klju�ne kupce, odnosno prodaju vršiti kod

kupaca koji imaju potencijal. Kako bi se smanjili troškovi, potrebno je smanjiti rute

komercijalista. S obzirom na vlastiti maloprodajni lanac, mogu�e je uvesti kompjutersko

naru�ivanje robe u sustavu koji bi omogu�io automatski prijenos narudžbe.

Prijedlog aktivnosti u upravljanju i rukovo�enju – kako bi se poboljšalo

upravljanje i rukovo�enje potrebno je stalno obrazovanje kadrova na svim razinama u

poduze�u, a posebno menadžerskog kadra. Efikasna proizvodnja i kvaliteta rada klju� su

uspjeha poduze�a, zato menadžeri moraju znati kvalitetno upravljati ljudskim potencijalima.

U cilju racionalizacije procesa upravljanja i rukovo�enja nužno je korištenje informacijske

tehnologije kao podrške menadžmentu u upravljanju. Time bi se umanjile mogu�nosti

donošenja krivih odluka.

�

59 �

6. ZAKLJU�AK

Gavrilovi� je vode�a mesna industrija u Republici Hrvatskoj. Unato� ostvarenju

pozitivnih rezultata, kroz povijest tako i danas, izloženost svakodnevnim promjenama na

tržištu je neizbježna.

Stoga se za razvoj i uspješnost poslovanja mnogo ulaže u inovativne proizvode,

me�uodnos logistike i distribucije koja se promatra kroz distribucijske kanale, fizi�ku i

logisti�ku distribuciju.

Distribucija je neizbježan dio gospodarskog života. Može se promatrati u sklopu

reprodukcijskog procesa proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje. Pod distribucijom se

podrazumjevaju sve aktivnosti koje služe raspodjeli proizvodnih dobara potroša�ima, a odnosi

se na sve poduzetni�ke odluke koje su povezane s kretanjem proizvoda do krajnjeg kupca. U

smislu poduzetni�kih odluka ona je marketinška funkcija koja upravlja kretanjima dobara od

proizvo�a�a do potroša�a.

Da bi se odgovorilo na promjene tržišta, potrebno je biti u koraku s njima, informirati

se, educirati, kvalitetno proizvoditi, plasirati proizvod i veoma je bitno biti fleksibilan i

prilagodljiv.

Na distribuciju prehrambenih proizvoda utje�e veliki broj �imbenika, kao što su

ponuda i potražnja za mesnim prera�evinama na doma�em i inozemnom tržištu, mjesto

prodaje, na�in prodaje, platežna sposobnost potražnje, ali i koli�ina godišnje proizvodnje,

kvaliteta proizvodnje, koli�ina zaliha, itd...

U razdoblju od 2008. godine do 2012. godine poduze�e Gavrilovi� je poslovalo

uspješno, kako na razini cjelokupnog poduze�a, tako i na razini Primorsko – goranske

županije.

To je pokazatelj da se Gavrilovi� sa svojom strategijom poslovanja može održati na

tržištu i prilagoditi svim novim izazovima koje ono name�e. Gavrilovi� se oduvijek držao

zlatnog pravila financiranja, a ve� godinama je �vrsta tržišna pozicija rezultat stalne

solventnosti i rentabilnosti poslovanja poduze�a Gavrilovi�. Vlastita proizvodnja i

maloprodaja, niska stopa zaduženosti i, najvažnije od svega, mogu�nost podmiravanja teku�ih

�

60 �

obveza i pla�a – su preduvjeti koji Gavrilovi�u dopuštaju da pozitivno razmišljamo o rješenju

krize. Jedna od najja�ih strana Gavrilovi�evog poslovanja je vrlo niska zaduženost.

Od 2007. Gavrilovi� ima status Superbranda, a od 2007. do 2010., �etiri godine za

redom, Gavrilovi� nosi titulu Trusted brand Hrvatska, tj. najpouzdaniji je hrvatski proizvo�a�

u kategoriji konzerviranih mesnih proizvoda.

Gavrilovi� u svom proizvodnom procesu provodi politiku sigurnosti hrane, politiku

kvalitete, te politiku o�uvanja okoliša, sve sa ciljem potpune predanosti zadovoljenju zahtjeva

kupaca.

Krajnji cilj je zdravlje i zadovoljstvo potroša�a! Gavrilovi�eva strategija od „polja do

stola“ obuhva�a sve elemente proizvodno-distribucijskog procesa koji imaju utjecaj na

sigurnost i kvalitetu hrane, na svim nivoima hranidbenog lanca.

Vizija tvrtke je da se u budu�nosti Gavrilovi� vidi kao jednan od klju�nih pokreta�a

regionalne ekonomije, neospornog globalnog lidera i promotora tradicionalnih regionalnih

mesnih specijaliteta.

Misija tvrtke je da je temeljni razlog postojanja strast stvaranja mesnih specijaliteta;

strast toliko duboka da je postala tradicijom dužom od 320 godina. Misija je stvarati

prepoznatljiv okus, te pružati potroša�ima jedinstven Gavrilovi�ev užitak, koriste�i

najkvalitetnije sastojke uz upotrebu suvremenih tehnologija i procesa.

Odli�no je, od Gavrilovi�a je!

�

61 �

LITERATURA

1) Knjige

1. ŠAMANOVI�, J.: Logisti�ki i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet u Splitu, Split

1999.

2. ZELENIKA, R.: Logisti�ki sustavi, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 2005.

3. ZELENIKA, R., PUPOVAC, D.: Menadžment logisti�kih sustava, Ekonomski fakultet u

Rijeci, IQ Plus, Kastav, Rijeka 2008.

4. ZELENIKA, R.: Temelji logisti�ke špedicije, Knjiga prva, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta

u Rijeci, Rijeka 2005.

5. ZELENIKA, R., SKENDER PAVLI�, H.: Upravljanje logisti�kim mrežama, Ekonomski

fakultet u Rijeci, IQ Plus, Kastav, Rijeka 2007.

6. ZELENIKA, R.: Prometni sustavi-Tehnologija-organizacija-Ekonomska logistika-

Menadžment, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 2001.

7. SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: Distribucija, logistika, informatika, Ekonomski

fakultet Sveu�ilišta Josipa Strossmayera u Osijeku, Osijek 2000.

8. SEGETLIJA, Z., LAMZA-MARONI�, M.: Distribucijski sustav trgovinskog poduze�a:

Distribucija, logistika, informatika, Ekonomski fakultet Sveu�ilišta Josipa Strossmayera u

Osijeku, Osijek 2000.

9. ZELENIKA, R.,: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru�nog djela,

Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u Rijeci, Rijeka 1998.

10. ROCCO, F.: Marketing, Birotehnika, Zagreb 1991.

11. KOTLER, Ph.: Upravljnje marketingom II, Informator, Zagreb 1989.

�

62 �

2) Ostali izvori

12. ANDRI�, V. et al. (glavni uredni: Rocco, F.): Natuknica Putovi prodaje, Rje�nik

marketinga, Masmedia, Zagreb 1993.

13. ANDROVI�, Z. et al. (urednici Jurkovi�, P. et al): Natuknica Kanali Distribucije,

Poslovni rje�nik, Masmedia, Zagreb 1995.

14. MONOGRAFIJA GAVRILOVI�, Petrinja 1971.

15. MONOGRAFIJA GAVRILOVI�, Petrinja 1996.

16. Godišnje izvješ�e 2008., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2009.

17. Godišnje izvješ�e 2009., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2010.

18. Godišnje izvješ�e 2010., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2011.

19. Godišnje izvješ�e 2011., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2012.

20. Godišnje izvješ�e 2012., Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2013.

21. Proizvodnja mesnih prera�evina, Petrinja 1998.

22. Pravilnik o radu Gavrilovi� d.o.o., Petrinja 2011.

23. http://www.gavrilovic.hr/hr/meso/ (30.01.2013.)

25. http://www.gavrilovic.hr/hr/povijest/ (30.01.2013.)

26. http://www.gavrilovic.hr/hr/povijest/ (2.02.2013.)

27. http://www.jatrgovac.com/tag/duro-gavrilovic/ (4.02.2013.)

28. http://www.gavrilovic.hr/hr/clanak/gavrilovic-br-1-u-kvalitetnim-mesnim-preradevinama-

u-hrvatskoj/102/ (2.02.2013.)

29. http://www.nacional.hr/clanak/22587/duro-gavrilovic-tri-stoljeca-mesarske-industrije-iz-

petrinje/ (4.02.2013.)

30. http://www.qudal.hr/gavrilovic---br-1-u-kvalitetnim-mesnim-preradjevinama-u-hrvatskoj-

no28 (2.02.2013.)

�

63 �

31.http://www.poduzetnistvo.org/news/pomicanje-fokusa-s-mesa-na-trgovinu-i-natrag

(2.02.2013.)

32. http://www.vecernji.hr/biznis/gavrilovic-clanak-508422 (4.02.2013.)

�

64 �

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Poslovni prihodi od 2008. – 2012. godine u Primorsko – goranskoj

županiji 42

2. Prodaja mesa i mesnih prera�evina u periodu od 2008. godine –

2012. godine 45

3. Prodaja svježeg mesa u periodu od 2008. godine – 2012. godine 46

4. Prodaja mesnih prera�evina po skupinama u periodu od 2008. –

2012. godine 48

�

65 �

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

1. Udio prodaje prema na�inu distribucije 33

2. Poslovni prihodi poduze�a Gavrilovi� od 2008. – 2012. godine 41

3. Rast poslovnih prihoda prikazan u % od 2008. – 2012. godine 41

4. Poslovni prihodi od 2008. – 2012. godine u Primorsko – goranskoj

županiji 43

5. Rast poslovnih prihoda prikazan u % od 2008. – 2012. godine 44

6. Udio kategorija prehrambenih proizvoda u poslovnom prihodu 45

7. Udio svježeg mesa u poslovnom prihodu 47

8. Udio mesnih prera�evina u poslovnom prihodu 49

9. Prodaja polutrajnih proizvoda u tonama u periodu od 2008. – 2012.

godine 50

10. Prodaja trajnih proizvoda u tonama u periodu od 2008. – 2012.

godine 51

11. Prodaja konzervi u tonama u periodu od 2008. – 2012. godine 52

�

66 �

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom DISTRIBUCIJA PROIZVODA

GAVRILOVI� U PRIMORSKO – GORANSKOJ ŽUPANIJI izradio samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Blanke Kesi�, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent

mr.sc. Mirjana Gr�i� Fabi�. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživa�kog

rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove,

zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i naveo u diplomskom radu

na uobi�ajen, standardan na�in citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Dragan Aladži�