Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
DOBA IMPERIJALIZMA I
KOLONIJALIZMA
IMPERIJALIZAM I KOLONIJALIZAM
druga polovica 19. st. –
pojedine europske države - snažan
industrijski razvoj
razvoj industrije – industrijalci dobit ulagali u
banke i u proširenje proizvodnje
ujedinjavanje bankarskog i industrijskog
kapitala
bankarstvo – novi oblik bogaćenja
imperijalizam –
razdoblje gospodarskog i političkog razvoja
potkraj 19. i na početku 20. st.
širenje velikih kolonijalnih carstava uz
pomoć bankarskog i industrijskog kapitala
borba za što veći utjecaj u svijetu
važno posjedovanje što većeg broja kolonija
kolonije - izvor jeftinih sirovina, ali i prostor u
kojem se mogu prodavati gotovi proizvodi
kolonijalizam –
proces osvajanja gospodarski i politički
nerazvijenih zemalja
vrhunac u drugoj polovici 19. st.
osvajanje nerazvijenih zemalja Azije i Afrike
kolonijalizam:
osvajanje novih tržišta
osvajanje novih izvora bogatstava
useljavanje viška stanovništva iz
metropola (matičnih država)
kolonije – proizvodnja s jeftinom
radnom snagom
razvijene europske države organizirale
istraživačke ekspedicije u neistražene
krajeve
cilj – proširiti kolonijalne posjede
unutrašnjost Afrike - Europljanima postala
poznata zahvaljujući nekoliko velikih
ekspedicija
Velika Britanija –
najveće kolonijalno carstvo
posjedi – ¼ Zemaljske kugle
Francuska –
u 18. st. potisnuta iz Sjeverne Amerike i Indije
kolonijalno carstvo stvorila na prostoru
zapadne Afrike
Njemačka i Italija –
nove europske države
uključile se u utrku za
osvajanje kolonija
Italija – nekoliko kolonija:
na obali Sredozemnog mora
na istoku afričkog kontinenta
Portugal
svoje kolonijalne posjede na obali Angole i
Mozambika nastojao očuvati i proširiti
borba za osvajanje i očuvanje kolonija u
Africi, do kraja 19. stoljeća - rješavana
diplomatskim sporazumima
uskoro - sve veći sukobi među kolonijalnim
silama
Azija –
Indija –
najveća kolonija
pod nadzorom Britanaca
Kina –
najmnogoljudnija zemlja
imala status polukolonije
Rusija –
kolonijalni interesi na Sredozemnom moru i
na Tihom oceanu
najveći protivnik Velika Britanija
Japan –
dugo bio zaostala, feudalna država
modernizacija gospodarstva
reorganizacija vojske
izgradnja snažne mornarice
postao konkurent postojećim kolonijalnim
silama
rat Rusije i Japana –
1904. - 1905.
oko Koreje i Mandžurije
rat potakla Velika Britanija – savez s Japanom
izbijanje revolucije u Rusiji 1905. – protiv
carske samovlade
pobjeda Japana, potvrđen njegov status kao
nove kolonijalne sile
Nakon napada Japanaca, ruski je car Nikola II.
poslao svoju baltičku flotu kao pojačanje
istočnoj fronti. Njezino 18-mjesečno putovanje
završilo je katastrofom. Japanci su je potpuno
uništili, završivši time rat. Bilo je to prvi put u
povijesti da je jedna azijska flota porazila
europsku.
težnje najvećih kolonijalnih sila da zadrže
svoje posjede
pokušaji novih kolonijalnih sila da svoja
kolonijalna područja prošire
u sljedećim će desetljećima biti razlogom
najvećih svjetskih sukoba u povijesti
čovječanstva
BORBA PROTIV KOLONIJALIZMA
Europljani se često prema domorodačkom
stanovništvu odnosili s prezirom i okrutno;
domorodce smatrali manje vrijednim ljudima
Pročitaj misao Cecila Rhodesa
u udžbeniku!
gospodarsko iskorištavanje
gubitak političkih prava
neljudski postupci
nepriznavanje nacionalnih i vjerskih posebnosti
otpor izvaneuropskih
naroda kolonijalnoj
vladavini
ustanci protiv kolonijalne vladavine –
zapadna i istočna Afrika, Indija i Kina
Boksački ustanak u Kini 1899. – 1900.
organiziralo ga tajno kinesko društvo
„Pravedne složne šake”
gradska sirotinja i seljaci -
nezadovoljstvo gospodarskim iskorištavanjem
porast nezaposlenosti
glad
ponižavajući odnos stranaca
prema Kinezima
krvavi obračuni sa strancima
kineski carski dvor nije ništa poduzimao
ustanak krvavo ugušili europski kolonijalni vojnici
iskorištavanje kineskog nacionalnog
bogatstva nastavljeno
Kina i dalje bila formalno samostalna
u stvarnosti njome upravljale svjetske
kolonijalne sile
Indija -
najveća i najvažnija britanska kolonija
najveća pobuna izbila 1857. u
sjevernoindijskom gradu Lucknowu
pobunu započeli indijski vojnici u britanskoj
vojsci
pretvorila se u opći prosvjed protiv britanskih
vlasti
dominioni –
kolonije s autonomijom – dobile je u drugoj
polovici 19. i na početku 20. st.
priznavale formalnu vlast bivših posjednika
bivše britanske kolonije Kanada, Australija,
Novi Zeland i Južnoafrički Savez
POLITIČKI INTERESI I SUSTAVI SAVEZA
kraj 19. stoljeća - svjetske kolonijalne sile
podijelile ono što su mogle
Velika Britanija i Francuska
osvojene posjede nastojale
obraniti
Njemačka i Italija –
kasno se ujedinile
u raspodjeli kolonija dobile malo
želja za preraspodjelom kolonija – sukobi s
ostalima
Njemačka –
nakon ujedinjenja postala glavni politički
čimbenik u Europi
• sklapanje Trocarskog saveza
1873. – Njemačka, Rusija,
Austro-Ugarska, raspad
1887.
Trojni savez – Njemačka,
Austro-Ugarska i Italija
Antanta - Velika Britanija,
Francuska i Rusija
PLAN PLOČE
Doba imperijalizma i kolonijalizma Razdoblje gospodarskog i političkog razvoja početkom 20. stoljeća
nazivamo imperijalizmom.
Kolonijalizam- proces osvajanja gospodarskih i političkih nerazvijenih
zemalja (Afrika, Azija).
Najveće kolonijalno carstvo imala je Velika Britanija.
Svrha kolonija: jeftina radna snaga, novo tržište, iskorištavanje prirodnih
bogatstva, useljavanje viška stanovništva.
Zbog tih nepravdi izbijaju brojni ustanci
Dominioni- britanske kolonije koje su stekle autonomiju, ali su i dalje
priznavali vlast britanskog parlamenta.
Stvaranje Trojnog Saveza i Antante.